|
|
PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > STAROVLAŠKE PLANINE > Zlatibor > Čigota i središnji dio Zlatibora
SREDIŠNJI DIO ZLATIBORA
Pogled s Crnog vrha na Zlatibor (Kraljeve vode), Čajetinu i Gradinu
Čajetina
PROČITAJ VIŠE Čajetina. Wikipedija (sr)
Pogled na Čajetinu s Crnog vrha
|
Moja lepa Srbija: Čajetina, prvi deo
Proizvodnja: RTS Aktuelnosti - Zvanični kanal; Datum objave: 2.12.2019. Opis: "Srbija je velika tajna; ne zna dan šta noć kuva, niti noć šta zora rađa, ne zna grm šta susedni grm sanja, niti ptica šta se događa između granja." Na ove stihove legendarne srpske pesnikinje Desanke Maksimović moglo bi se dodati i to da jedno mesto, koliko god poznato ili popularno bilo, koliko god ga često posećivali i istraživali, uvek može iznova i iznova da iznenadi. U tome i jeste njegova vrednost! Opštinu Čajetina u Zlatiborskom okrugu godišnje poseti hiljade turista iz zemlje i sveta. Na tragu skrivene lepote, tajnovitih zaselaka i magičnih predela koji ovaj kraj čine neponovljivim i vrednim, posetilac iznova i iznova istražuje. Kao kakva usnula lepotica koja se umiva, doteruje i svako jutro dočekuje sveža i nova, tako i Čajetina uvek može da iznenadi, obraduje i starim gostima, a i onima koji prvi put dolaze da je posete, ponudi nešto novo. A ima mnogo toga! Deo ovog obilja Čajetina duguje vrednim i kreativnim ljudima koji su na Zlatiboru našli svoj dom. Ostala bogatstva duguje prirodi. Neka su se prostrla po zemlji, pa svojom lepotom krase. Druga su se pod zemljom skrila, pa svojom tajnovitošću mame. Moja lepa Srbija: Čajetina, treći deo Mesto gde šume neguju, livade uljuljkuju u spokoj, a sam vazduh leči. Mesto na kome se susreću bogata tradicija, dobar provod i potreba za odmorom koji podmlađuje telo i krepi dušu. Mesto koje meša dozu zdravlja sa zrncem boemskog života i mnogo dobrog raspoloženja. Mesto gde ćete pronaći preko potreban mir i energiju izgubljenu u bujici svakodnevnih obaveza i stresova. Mesto koje pruža vreme da se posvetite sebi. Čajetina... Na Zlatibor su ljudi oduvek dolazili po zdravlje. Planina u jugozapadnom delu Srbije spojila je ono najbolje od prirode - izuzetnu lepotu sa prijatnom klimom, prostrane livade sa bujnim pašnjacima, čiste i brze vode sa snažnim brdima obraslim gustim šumama. Topla leta sa fantastičnim zimama. Zato i ne čudi što već vekovima srpsku "princezu planinskog turizma" i Čajetinu, opštinu koja pokriva centralni deo Zlatibora, pohode svi oni koji tragaju za odmorom, relaksacijom i, pre svega - zdravljem. Za mestom na kojem se oči odmaraju, a telo puni energijom. Za razvoj pravog turizma Zlatibor je morao da sačeka dolazak jedne krunisane glave - kralja Srbije Aleksandra Obrenovića koji je bio oduševljen lepotom ovog kraja. U ove krajeve dolazio je još jedan kralj Srbije - Petar I Karađorđević. Vladar koji je na presto stupio u već poodmaklim godinama života prvo je Zlatibor posetio radi lečenja, ali ga je toliko zavoleo da je i kasnije, sa prijateljima, voleo ovde da odmara. Zlatibor je danas moderno odmaralište i nezaobilazna destinacija na turističkoj mapi Srbije. Godišnje ga poseti preko 300 hiljada turista, a taj broj stalno raste. U koje god doba godine da dolaze, na Zlatiboru ih čeka obilje aktivnosti i sadržaj toliko bogat da teško da igde u Srbiji može da se nađe na jednom mestu. |
CRNI VRH (1177 m)
Pogled na sljeme Crnog vrha sa zaravnjenog grebena Ćirovo brdo
Pogled s Obadovog brda prema Crnom vrhu
Pogled s tjemena Crnog Vrha niz greben prema vrhu Kosa
Pogled na zaravnjeni greben Ćirovog brda i Čigotu (lijevo) u pozadini i Tornik (desno, na horizontu)
|
Smjerokat u Kulaševcu, u podnožju Crnog vrha
Smjerokaz na sljemenu Crnog vrha
|
|
Gradina
Pogled na Gradinu iz smjera sjeverozapada, pđod sela Branešaca |
GRADINA (1146 m)
Pogled s Crnog vrha na Gradinu
Gradina, pogled iz smjera sjeverozapada s Metaljke iznad Branešaca
|
Godine 2016. uređen je vidikovac na vrhu Gradina, 1164 m n.v., 4,5 km udaljen od centra Zlatibora. U podnožju je gradić Čajetina. Pogled se pruža na Ovčar i Kablar, Mokru Goru, Taru i bosanske planine, Tornik i Čigotu.
Izvor informacije i fotografije: zlatiborLIVE.com |
Pogled s Crnog vrha na Gradinu i njezine vrhove-kote: 1146 m, 1165 m i 1154 m.
KOSA (1091 m)
|
|
Rudine
|
|
VRANJEVINA (1068 m)
|
NIŠAN (1008 m)
U jugoistočnom podnožju Nišana
Čigota u pozadini |
Zlatibor
NASELJE WIKIWAND
|
Zlatibor (Kraljeve Vode) je naziv turističkog gradića i turističkog centra Zlatibora. Zlatibor se sastoji iz većeg broja manjih, uređjenih naselja koja su pretežno koncentrirana oko zlatiborskog jezera i trga.
Do kraja 19. stoljeća, ovo tada još malo mjesto zvalo se Kulaševac, po izvoru i potoku u svom centru. Od građevina, ovdje se nalazio samo drveni čardak zlatiborskog serdara Jovana Mićića. Serdar, a izgleda i srbijanski knez Miloš, ovdje su ljetovali s obiteljima. 1893. godine na Kulaševcu je boravio kralj Aleksandar Obrenović, koji je obećao Petru Mićiću, tadašnjem predsjedniku općine, da će Zlatibor postati turistički kraj. Kralj je dao podići fontanu (Kraljeva česma) na izvoru Kulaševca i od tada se ovo mjesto zove Kraljeva Voda. Rujna/septembra 1905. godine, Kraljevu Vodu je posjetio i kralj Petar I. Karađorđević s prijestolonasljednikom Aleksandrom. Od tada se razvija pravi turizam na Zlatiboru i u Kraljevoj Vodi. 1927. godine, Kraljeva Voda je suvremenim putem povezana s najbližim većim gradom - Užicem, a 1931. godine dobiva prvi vodovod. Nakon Drugog svjetskog rata, u spomen strijeljanim partizanskim ranjenicima, Kraljeva Voda mijenja ime u Partizanske Vode. Krajem 20. stoljeća, naziv Partizanske Vode promijenjen je, i 1995. godine je odlučeno da novo ime bude Zlatibor, kao i ime cijele planine. Iako su Kraljeve Vode danas centar Zlatibora u svakom pogledu, nisu njegov administrativni centar. Tu funkciju zadržao je obližnji gradić Čajetina, nekadašnje glavno mjesto Zlatibora. Zlatiborsko jezero WIKIPEDIJA
Zlatiborsko jezero je malo umjetno jezero, svojevrstan dekor turističkog naselja Zlatibor, izgrađeno 1947. godine, u samom centru naselja. Zovu ga i Zlatiborsko more. Dugo je 150 m, široko 50, a puni ga planinski potok Obudovice. Ljeti se pretvara u kupalište, moguća je vožnja čamcima i pedalinama, dok se zimi obično zaledi, pa je moguće klizanje. Prostor oko jezera je popločan. Tu su staze za šetnju i klupe za odmor.
Pogled na naselje Zlatibor s obronaka Čigote
|
Promjene imena naselja Zlatibor
Kulaševac - do 1893. godine Kraljeva Voda - 1893,.1946. Partizanske Vode - 1946.-1991. Zlatibor - od 1991. 
Jezero u centru naselja Zlatibor
Autor: Bukephalos; Wikipedija 
Urbanistički nered na dijelovima naselja Zlatibor posljedica je stihijske izgradnje u prvim desetljećima 21. stoljeća
|
ZAPADNO I JUGOZAPADNO PODNOŽJE ČIGOTE
Vodice
Vodice
|
Vodice, Zlatibor - snimak iz vazduha
Autor: FLY Media foto & video studio Datum objave: 29.8.2014. Opis. Nedaleko od centra Zlatibora, magistralnim putem prema primorju nalazi se jedan od najlepših predela ove planine. Vodice – skup krivudavih planinskih potočića, koji prelaze preko prekrasnih livada, svojom lepotom očaravaju sve posetioce, mameći ih da zastanu na ovom mestu i provedu delić svog vremena gledajući u predivne prirodne lepote. Uživajte u kratkom snimku, snimljenim iz vazduha. |
Smiljanski zakosi
Pogled prema Torniku
|
Padine Čigote kod Smiljanskih zakosa
|
Smiljanski Zakos
|
Magistralna cesta Užice - Nova Varoš na području Zlatibora
|
Pogled prema Čigoti iz smjera Zelenog brega (kod Dobroselice-Vodice)
|
ČIGOTA
DUŽ GLAVNOG GREBENA ČIGOTE
Čigota je srednje visoka planina u zapadnoj Srbiji koja se izdiže na središnjoj i sjeveroistočnoj strani zlatiborskog masiva te je razvođe između porječja drinskog i moravičkog Rzava. To je vijenac vrhova s dominantnim glavnim grebenom koji se u većem dijelu proteže dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, s nekoliko istaknutih vrhova: Čigota (1422 m), Jelje (1410 m) i Čuker (1358 m). Građena je od serpentina. Ranije je bila pod gustom borovom šumom, koja je uništena. U podnožju, na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj strani, nalazile su se mnoge stočarske pojate.
Reljef Čigote
Podloga: Elastic Terrain 
Studentski vrh i vrh Nevolja na Čigoti
Pogled na Čigotu s obale Ribničkog jezera
|
Sa Vanjom u planine - S02 E06 - Venac Čigote
Autor: Sa Vanjom u planine Datum objave: 12.5.2021. Opis. U novoj epizodi "Sa Vanjom u planine" Vanja će nam pokazati da je Zlatibor više od urbanog centra, koji je postao u poslednjih nekoliko godina, i kako možemo imati aktivan odmor sa dozom adrenalina i uživati u prirodi .Vanja se nažalost u toku snimanja ove epizode povredila prilikom leta paraglajderom, u želji da doživite čari Zlatibora i iz vazduha. |
GLAVUDŽA - ŠUMATNO BRDO (1084 m)
|
Šetnica od turističkog centra Zlatibore prema Šumatnom brdu
|
Zlatiborsko uzvišenje Glavudža ili Šumatno brdo udaljeno je oko dva kilometra od središta turističkog mjesta. Ovdje se nalazi kameni spomen-obelisk visok 10 metara, posvećen streljanim partizanskim ranjenicima koje je pogubio njemački okupator na Kraljevoj Vodi i Palisadu u Prvoj ofanzivi 1941. godine, nakon što su izbili na Zlatibor. Na bijelom spomeniku su ispisani stihovi Vaska Pope: Ne dam oko Sunca u očima, ne dam ovo hleba na dlanu. U poidnožju spomenika leže zemaljski ostaci oko 130 ranjenika
|
|
Česta
Česta, pogled sa Šumatnog brda
Pogled s vrha Konjoder na sjeveroistočno podnožje Čigote
|
ZMIJINJAK (1107 m)
|
|
KRIVA BREZA (1150 m)
|
VELIKO BRDO (1093 m)
|
ČUKER (1358 m)
Pogled iz smjera sjeverozapada na greben Čigote, na kojemu u ovom dijelu planine, dominira vrh Čuker.
Pogled na Čuker s obale Ribničkog jezera
Kriva breza u pozadini (vidi se iza borova)
|
|
Uspon prema Čukeru
|
|
|
|
Skupina bjeloglavih supova okuplja se oko lešine goveda
|
|
|
|
Čuker (u sredini), u nastavku grebena lijevo je Konjoder i još dalje Jelje
|
|
Vrh Čuker
|
Vrh Čuker
Zlatibor je najvećim dijelom izgrađen od serpentina ("zelenih stijena"), i to je najveći serpentinski masiv u Srbiji.
Lokacija fotografije: Čuker, Čigota |
MALA ČIGOTA (1161 m)
|
Mala Čigota, pogled s Konjodera
|
KONJODER (1337 m)
|
JELJE (1410 m)
Pogled na Jelje od Smiljanskih Zakosa
|
GLAVICA (1323 m)
Pogled na Glavicu (šumoviti vrh) iz smjera vrha Čigote
|
ČIGOTA (1422 m)
Pogled s vrha Nevolja na najviši vrh Čigote (u sredini) i Studentski vrh (desno)
Uzletište za paragliding podno najvišeg vrha Čigote
Područje uzletišta za paraglajding na grebenu Čigote
Murtenica u pozadini 
Pogled s glavnog grebena Čigote u smjeru Murtenice (u pozadini)
|
Na najvišem grebenu Čigote, pogled u smjeru Studentskog vrha
Najviši greben Čigote
|
Mutavski dol
Pogled s tjemena Čigote prema Murtenici
Padina (Mutavski dol) podno najvišeg vrha Čigote
Murtenica u pozadini |
Kota 1251, podno najvišeg vrha Čigote
|
Košarište
|
|
Poljice
|
|
STUDENTSKI VRH (1375 m)
|
Pogled sa Studentskog vrha
|
NEVOLJA (1354 m)
Vrh Nevolja (u pozadini Murtenica)
|
ZLATIBOR Uspon na vrh Čigota - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 4.1.2015. Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je u subotu 03. januara 2015. godine izveo uspon na vrhove Nevolja (1354 m) i Čigota (1422 m) od Vodica. Učesnici: Славица Пецикоза, Ana Lapčević , Milanka Krivokuca, Nikola Radojicic, Vidoslav Andzic, Nenad Milinković, Predrag Stojković i Slobodan Stefanović. |
Panoramski poogled na više vrhova jugoistočnog dijela Čigote: Borkovac, Miška, Studentski vrh, vrh Nevolja
Zeleni breg
Pogled sa Zelenog brega na Dacovića previju i Murtenicu (pozadi)
|
|
|
|
MIŠKA (1301 m)
|
|
BORKOVAC (1261 m)
Pogled na Borkovac od vidikovca na vrhu Nevolja
Pogled prema Borkovcu s ceste Gostilje - Ljubiš
Pogled s prijevoja podno Borkovca - Treštena stena (lijevo)
Pogled s prijevoja podno Borkovca - U daljini: Velika Ćava (1371 m)
|
Smiljanići
|
DOLINSKA GLAVICA (1027 m) - SMILJANSKA GLAVICA (1141 m)
Dolinska glavica (u sredini fotografije; 1027 m) i Smiljanska glavica (krajnji vrh u pozadini, desno; 1141 m)
|
Powered by Wikiloc Planinarski klub "ERA" iz Užica je u nedelju 27. marta 2016. godine izveo planinarsku akciju na planini Zlatibor..
Polazak učesnika (25 planinara iz PK "Era" iz Užica I 3 planinara iz PSD "Stolac" iz Višegrada) na uspon na vrh Borkovac (1260 m), a zatim spuštanje do sela Katušnica I dalje do zaseoka Ratkovići gde smo posetili vodopade na Vodeničištu, prirodnu atrakciju koju ranije nisu posećivale planinarske grupe. Dalje smo nastavili sa usponom do vrha Smiljanska glavica (1141 m) i grebenski prelaz do početne tačke na putu Ljubiš-Gostilje ispod vrha Borkovac. |
SMILJANIĆA BRDO - GLAVICA (1059 m)
|
|
JANJIĆEVO BRDO (1057 m)
Uz cestu Rožanstvo - Ljubiš je travnato Janićevo brdo (1057 m). Lijevo na horizontu je Vranjevina (1284 m) na Murtenici.
|
VISOČKA ĆAVA (1163 m)
|
OKRUGLICA Visoka - vrh Sivoš - vrh Velika Ćava - Carevo polje
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 30.1.2024. Opis. Planinari iz Užica su u nedelju 11. aprila 2021. godine izveli planinarsku akciju sa usponom na vrhove: Sivoš (1113 m) i vrh Velika ćava (1371 m). Polazak učesnika na ovu atraktivnu akciju je u 8,00 časova od bivše ,,NIS-ove, pumpe u Užicu (kod stadiona Slobode). Prelazak vozilima iz Užica do ispred sela Visoka (zaseok Obrežci) preko Požege i Arilja. Nastavlja se peške uz strm uspon do vrha Sivoš i dalje kroz zaseok Stamenići do vrha Velika Ćava. Sledi silazak na početnu tačku kroz Carevo polje, zaseok Mijajlovići, Vukotići zatim pored Malog Rzava i konačno kroz zaseok Nikolići. Planinarska staza je kružna i duga je 17,5 km sa kumulativnim usponom od 825 metara. Povratak u Užice u 18,00 časova. |
Zlatibor Vrh Visočka Ćava i Visočka Banja - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 28.10.2015. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 16. avgusta 2015. godine izveo planinarsku akciju na planini Zlatibor. Planinari su izvršili uspon na vrhove: Visočka ćava (1169 m.n.v.) i Smiljanska glava ( 1141 m.n.v.) i posetili Visočku Banju. |
