Antropologija

Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi. Antropologija proučava čovjeka, njegovu kulturu, njegov jezik, njegovu evolucijsku prošlost i srodnike primate, sličnosti i razlike među ljudima od razine genetike do razine kulture. Istražuje kako ljudi žive, što rade, što misle i kako se odnose prema okolini. Zanima je kako se razvijala ljudska vrsta te kako su nastajala i nestajala ljudska društva, no okrenuta je i sadašnjosti i budućnosti ljudskog roda. Mogli bismo reći da se predmet antropologije svodi na jedno pitanje: što to znači biti čovjek? Ljudi koji se ozbiljno bave antropologijom zovu se antropolozi.
Riječ antropologija dolazi od grčke riječi "antropos" što u prijevodu znači čovjek ili onaj koji gleda prema gore.

Grane antropologije

Paleoantropologija

Ova disciplina želi utvrditi porijeklo ljudi i putove njihova biološkog razvoja. Ona proučava fosilne ostatke ljudi i primata srodnih ljudima. Osim toga, nastoji rekonstruirati način života prvih ljudi.


Lingvistička antropologija

Analizira kako se u različitim kontekstima koriste jezici. Lingvistički antropolozi usredsređeni su na međuzavisnost jezika i kulture.


Fizička antropologija

Podrobniji članak o temi: Biološka antropologija
Fizička ili biološka antropologija proučava mehanizme biološke evolucije, genetičko nasljedstvo, ljudsku prilagodljivost i varijabilnost, primatologiju,
​morfologiju primata,kao i fosilne ostatke ljudske evolucije.


Bioantropologija

Ova disciplina proučava jedinstvo i raznolikost bioloških vidova ljudskog roda. S obzirom na razlike u fizičkom izgledu ljudi, koristio se pojam "rasa" kako bi se ljudi lakše sistematizirali. Međutim, danas se taj pojam izbjegava. Također obrađuje odnose između biologije i kulture, gena i ponašanja. Ima veze i s epidemiologijom, zdravljem društva i komparativnim studijama o duševnom zdravlju.


Arheologija prethistorije

Ova disciplina se bavi izumrlim društvima čija se povijest ne može odrediti putem pisanih dokumenata, nego samo kroz materijalne ostatke. Proučava velike civilizacije, kao što su Egipat, Maje i Inke, ali i male zajednice, kao što kanadski Indijanci ili prva ljudska društva.


Etnologija i kulturna antropologija

Etnologija uspoređuje različita svjetska društva i kulture nastojeći napraviti teoretsku sintezu. Prakticira se zajedno s etnografijom, koja popisuje njihove različite osobine. Etnologija se zasniva na današnjim društvima. Tu spada i etnolingvistika, usporedno proučavanje živih jezika i njihove primjene u društvu.

Fizička antropologija

Dinarsko stanovništvo među najvišim ljudima na svijetu
 
World Population Review za 2022. objavio je listu zemalja svijeta prema prosječnoj visini njihovih stanovnika.

Ono što je vidljivo iz objavljene tablice, a i drugih sličnih lista, su izvanredno visoke vrijednosti visine ljudi u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, koje se najvjerojatnije mogu objasniti jedinstvenim genetskim predispozicijama koje dijeli lokalno stanovništvo Dinarskog gorja.

U vezi ove liste 10 najviših zemalja s najvišim stanovništvom koju je objavio World Population Review 2022, treba napomenuti kako se začudno na njoj ne nalazi Bosna i Hercegovina, čije se stanovništvo redovito na sličnim popisima nalazi u samome vrhu država s najvišim stanovništvom. Da je ta država uvrštena u ovaj popis, zasigurno bi bila na njegovom samome vrhu:

1. Nizozemska – 183,78 cm
2. Crna Gora – 183,21 cm
3. Danska – 182,60 cm
4. Norveška – 182,39 cm
5. Srbija – 181,99 cm
6. Njemačka – 181,00 cm
7. Hrvatska – 180,49 cm
8. Češka – 180,26 cm
9. Slovenija – 180,28 cm
9. Luksemburg – 179,90 cm

Prema ovome izvješću, Nizozemci su i dalje najviša nacija na svijetu s prosječnom visinom u zemlji za muškarce 183,78 cm i 170,36 cm za žene. Građani Crne Gore su odmah iza Nizozemaca, kao drugi najviši stanovnici država na svijetu. Prosječna visina muškaraca u Crnoj Gori je 183,30 cm a žena 169,96 cm.

Hrvati su po prosječnoj visini na 7. mjestu u svijetu. Prosječna visina hrvatskih muškaraca je 180,76 cm. Prosječna visina Hrvatica je 166,80 cm.

---

U isječku tablice (Wikipedija, preuzeto 15.3.2022.) prikazane su prosječne visine odraslih stanovnika pojedinih zemalja i regija - redoslijed prvih pet. Podaci iz tablice nisu ujednačeni (unificirani) i za svaku državu potrebno je konzultirati izvorne studije i izvore, kako bi se iz njih vidjeli detalji o metodologiji i točnim populacijama koje su mjerene, ispitane ili razmatrane.
POGLEDAJ CIJELU TABLICU

---

ZANIMLJIVOST
Opsežno antropometrijsko istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2019. godine među 1803 mladića i 782 djevojke u 66 škola u 23 grada u dobi od 17 do 20 godina prije tri godine pokazalo je da su muškarci s dalmatinskog primorja najviši na svijetu u kategoriji do 18 godina. Istraživanje provedeno u svim hrvatskim primorskim županijama, kao i u Karlovačkoj županiji, pokazalo je da najviši mladići u Hrvatskoj žive u Splitsko-dalmatinskoj županiji s prosjekom od 184,1 cm. Makarska je rekorder za grad s najvišom omladinom s prosječnom visinom srednjoškolaca 187,6 cm.

Grafički prikaz iz jednog od medijskih napisa o istraživanjima visine stanovnika

REGIONALNI PREGLED

---

Gegi 

Gegi (albanski: gegët) su jedna od dvije glavne grane Albanaca, naseljeni sjeverno od rijeke Shkumbin u Albaniji (593.000), te u susjednim predjelima Makedonije (392.000). Najveća grupa Gega naseljena je na Kosovu (1,755.000) a ima ih i u Bugarskoj (2900), Sloveniji (3600), Sjedinjenim Državama (119.000) i Hrvatskoj (15.000). Gegi se služe vlastitim dijalektom. Po vjeri su najviše muslimani-suniti (Kosovo) ali ima i kršćana, osobito u Albaniji, Sjedinjenim Državama i Bugarskoj.

Fotografije ljudi s dinarskih prostora koje naseljevaju albanski Gegi, koje je snimio Carleton S. Coon tijekom svoje ekspedicije u sjevernu Albaniju 1929. i objavljene u Coon, Carleton S. (1950.) The Mountains of Giants: A Racial and Cultural Study of the North Albanian Gheg, Radovi muzeja Peabody, sv. 23, br. 3, Cambridge: Sveučilište Harvard.

Gegijski muškarac
Autor: Carleton S. Coon, 1929.

Nosači iz Dukagjina
Autor: Carleton S. Coon, 1929.

Gegijska žena iz Zadrime
Autor: Carleton S. Coon, 1929.

Prijevoz na rijeci Drim / Drin (Ferry on te Drin river)
Autor: Carleton S. Coon, 1929.

Sjeveroalbansko visokogorje (Northern Albanian highlands)
Autor: Carleton S. Coon, 1929.

IZVORI I LITERATURA

---

GRASGRUBER, Pavel; PRCE, Stipan; STRAČÁROVÁ, Nikola; HRAZDÍRA, Eduard; CACEK, Jan; POPOVIĆ, Stevo; HREBICKOVA, Sylva; POTPARA, Predrag; DAVIDOVIČ, Ivan; KALINA, Tomáš: The coast of giants: an anthropometric survey of high schoolers on the Adriatic coast of Croatia. PeerJ. 7. 10. (2019). 7717/peerj. 6598. (PDF)

• Sažetak. The aim of this anthropometric survey was to map regional differences in height and body proportions in eight counties adjacent to the Adriatic coast of Croatia. Body height was measured in 1,803 males and 782 females aged 17-20 years at 66 schools in 23 towns. When corrected for population size in regions, mean male height is 182.6 cm in all eight counties, 182.8 cm in seven counties of Adriatic Croatia, and 183.7 cm in four counties of Dalmatia proper. Regional variation is considerable: from 180.6 cm in the county of Karlovac to 184.1 cm in the county of Split-Dalmacija. The mean height of females is based on more limited data (168.0 cm in seven counties). These results show that young men from Dalmatia are currently the tallest in the world in the age category of 18 years, and the north-to-south gradient of increasing stature on the Adriatic coast largely mirrors that in neighbouring Bosnia and Herzegovina (BiH). The extraordinary values of height in Croatia and BiH can most likely be explained by unique genetic predispositions that are shared by the local populations of the Dinaric Alps.

MILOSAVLJEVIĆ, Monika: Niko Županić i istorijska antropologija balkanskih naroda/ Niko Županić and Historical Anthropology of the Balkan Peoples. Etnoantropološki problemi n. s.. 7. (2012.) 681-708. (PDF)

• Sažetak. Svojim radovima o istorijskoj antropologiji balkanskih naroda pred Prvi svetski rat, Niko Županić je fundirao teorijsko-metodološke osnove proučavanja balkanskih naroda počevši od praistorijskih pa do njemu savremenih populacija, uspostavljajući među njima jednu vrstu kontinuiteta. Osnovano je pretpostaviti da su doktorske studije iz oblasti filozofskih nauka u Beču i specijalizacije iz antropologije u Minhenu i Cirihu snažno uticale na njegovo shvatanje načina na koje treba proučavati narode na Balkanu. Svakako, nije reč o jednostavnom prenošenju ideja, ve! o njihovoj modifikaciji u skladu sa Županičevim razumevanjem sopstvenog identiteta i političkih okolnosti u kojima je delovao. Uzimajući u obzir značaj kulturno-istorijske paradigme u srpskim/jugoslovenskim arheologijama, odnosno ogledanje arheološke kulture i etniciteta, proučavanje naroda u istraživanjima Nika Županiča se preispituje kao jedan od mogućih okvira za nastanak opštih mesta etnogenetskog metoda.