---

LJUDI > Baština > Spomenička baština > Arheološka baština

Arheološka baština (Arheološka kulturna baština)

Dio materijalne kulturne baštine do čijih se primarnih podataka dolazi arheološkim metodama, uključuje sve ostatke ljudskoga postojanja, a sastoji se od mjesta koja se odnose na sve manifestacije ljudskih aktivnosti, uključuje arheološka nalazišta i područja, od napuštenih građevina do materijalnih ostataka svih vrsta, uključujući podzemna i podvodna nalazišta, zajedno sa svim pokretnim kulturnim materijalima koji su s njima povezani.

Jedna od temeljnih podjela je prema glavnim povijesnim razdobljima, na:

• Prapovijesna arheologija
• Klasična arheologija
• Ranokršćanska arheologija
• Srednjovjekovna arheologija
  • Stećci​

Prema vrstama objekata podjela je na:

• Hidro, paleontološka nalazišta
• Naselja
• Javna arhitektura
• Stambena arhitektura
• Vjerska arhitektura
• Vojne građevine, ceste, luke
• Privredne građevine
• Nekropole, tumuli, mogile
• Nedefinisana arheološka mjesta

Nekropola stećaka Radimlja pored Stoca, 13.-15. st.

PRAPOVIJESNA ARHEOLOGIJA

---

Gradine, gomile, tumuli

Gomile - drevne grobnice i oltari
Autor: Institute for Croatian Heritage Datum objave: 30.1.2024.
Opis. Tajnoviti zemljani i kameni humci zvani gomile, gromače ili mogile, neka su od najstarijih zdanja u Hrvatskoj. U ovoj epizodi saznajte što su to gomile, gdje se nalaze i koja je bila svrha ovih drevnih spomenika? Autor videa, teksta i glazbe: Marko Brkljačić Snimatelj: Josip Sučić Montažer: Domagoj Frisch Montaža glazbe: Ivan Marojević Rojla Tekst čitala: Franka Štrkalj Molitva protiv Tuče (Tkonski zbornik, XVI. st), čitao Marko Brkljačić Dizajn loga: Manuela Vladić-Maštruko Produkcija: Institut za hrvatsku baštinu Popis lokaliteta: Ratna gomila - Kljaci Bacestića gomila - Grabovac, Lovreć O(l)tari - Kusići, Grabovac Gomila na Zaranču - Stapići, Zagvozd Gomila na Bristu - Staševica Pogledajte i našu novu Facebook stranicu: https://www.facebook.com/profile.php?... Podržite nas u stvaranju putem platforme Patreon:   / instituteforcroatianheritage  

Gradine - prapovijesne utvrde i naselja
Autor: Institute for Croatian Heritage Datum objave: 19.11.2023.
Opis. Diljem hrvatske nalaze se ruševni ostaci drevnih utvrdi i naselja zvanih gradine. Što ih čini važnim dijelom hrvatske povijesti i kulturne baštine? Autor videa, teksta i glazbe: Marko Brkljačić Snimatelj: Josip Sučić Montažer: Domagoj Frisch Montaža glazbe: Predrag Ćosić Tekst čitala: Franka Štrkalj Dizajn loga: Manuela Vladić-Maštruko Statistica: Lucija Dežmalj Posebne zahvale obitelji Mile Radanovića iz Lišana Ostrovičkih. Produkcija: Institut za hrvatsku baštinu Epizodu na engleskom jeziku možete pogledati na:    • Gradine - Hillforts of Croatia   Dostupni su titlovi na hrvatskom i engleskom jeziku. Pogledajte i našu novu Facebook stranicu: https://www.facebook.com/profile.php?... Podržite nas u stvaranju putem platforme Patreon:   / instituteforcroatianheritage  

ŠTO KRIJE KOLOSALNA GROBNICA IZNAD NERETVE ?
Autor: ArheoBalkan Datum objave: 30.10.2025.
Opis. Na osami brežuljka, skriven među kamenjem i niskim raslinjem, stoji gigantski kameni tumul – tihi svjedok vremena kada su ovim krajevima vladali Iliri. Iako su stoljeća izbrisala mnogo tragova njihova postojanja, ovakvi monumentalni humci i danas čuvaju tajne njihove vjere, običaja i pogrebnih rituala. U ovom videu istražujemo jedan od najzanimljivijih ilirskih tumula na našim prostorima. Kroz povijesne zapise, arheološke nalaze i terenska istraživanja, pokušavamo otkriti tko je ovdje bio pokopan, kako je tumul građen i koje je značenje imao za zajednicu koja ga je podigla. Ovaj kameni spomenik star tisućama godina možda ne otkriva sve svoje tajne, ali nam daje rijedak uvid u svijet Ilira – narod čije su ruke i vjerovanja oblikovala temelje današnje povijesti Balkana. Pogledajte video i otkrijte tajnu ilirskog tumula – mjesto gdje se prošlost i legenda još uvijek dodiruju.

KLASIČNA ARHEOLOGIJA

---

RANOKRŠĆANSKA ARHEOLOGIJA

---

SREDNJOVJEKOVNA ARHEOLOGIJA

---

Nekropola stećaka Ravanjska vrata
Nekropola stećaka Ravanjska vrata, koja se nalazi u općini Kupres, jedna je od 30-ak srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a.

Stećci

​​BOSNA I HERCEGOVINA, CRNA GORA, HRVATSKA, SRBIJA

Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao  mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog  spomenika. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola stajati, tj. stojeći. Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.
Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine 16. stoljeća.  Prvi put stećci se spominju u putopisu Slovenca Benedikta Kuprešića  1530. godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod stećaka, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja stećaka, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-nišana, po osmanskom osvajanju Kraljevine Bosne te Hercegovine (1463. i 1488.).  U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: Ćiro Truhelka, Marko Vego, Alojz Benac, Šefik Bešlagić, Dubravko Lovrenović, Nada Miletić i Krešimir Kužić.
Dana 2.11.2009. godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine, kao svoju zajedničku baštinu. Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu). Tako je 15.7.2016. odlučio odbor UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu. 

WIKIPEDIJA

"Ti, koji pročitaš moj kam, možda si hodio do zvijezda. 
I vratio se, jer tami neima ništa, do ponovo ti sam.
Človjek mojže vidjeti ono tšto nije vidio, tčuti ono što nije tčuo,okusti ono što nije otkusio, bit tami gdji nije bio,al` uvijek i svagdi samo sebe može najti, ili ne najti."
(zapis sa stećka Kneza Nenca,Velikoga Kneza Bosanskoga, iz 1094. godine)

2016. godina UNESCO: Stećci uvršteni na Listu svjetske baštine
​
Nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka sa područja regije upisano je 2016. godine na Listu svjetske kulturne baštine.
Na sumitu UNESCO-a u Istanbulu donijeta je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine.
Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske.
Postupak pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a započeo je u Sarajevu 2009. godine, potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Iako je panel Icomosa dao kritički intonirano mišljenje na dostavljenu dokumentaciju, projekat je izveden na diskusiju i donesena je pozitivna odluka. U obrazloženju je, između ostalog, pohvaljena zajednička suradnja zemalja, što se doživljava i kao dio procesa pomirenja.
U obrazloženju odluke navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi.
Upisom na Listu svjetske kulturne baštine nekropole sa stećcima će biti sačuvane od daljnjeg propadanja i uništenja.
Izvor vijesti: Al-Jazeera Balkans

Šešum: Upis stećaka na listu UNESCO-a jedan od najvećih događaja u 2016., FENA, 1.1.2017.

​Stećci - UNESCO
Autor: Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika - Комисија за очување националних споменика
Datum objavljivanja: 27.4.2016.
Opis: Ovaj film je sastavni dio zajedničkog projekta Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za nominaciju 30 nekropola stećaka na listu zaštićene svjetske kulturne baštine - UNESCO

Kontekst: Značaj stećaka
Autor: Al Jazeera Balkans Datum objave: 17.5.2012.
Opis. Šta su stećci, kako su nastali i mijenjali se tokom stoljeća? Kakav je njihov historijski, umjetnički i simbolički značaj? Šta je urađeno na konzervaciji i zaštiti stećaka? Hoće li stećci biti uvršteni u svjetsku baštinu UNESCO-a?

​Šešum o upisu stećaka na listu svjetske baštine
Opis videa: Gost je Siniša Šešum, šef Kancelarije UNESCO-a u BiH i koordinator za zemlje Jugoistočne Evrope.
Autor: Al Jazeera Balkans

Stazama stećaka / On the Trails of Medieval Tombstones Stećci
Autor: Hrvoje Butigan Datum objave: 13.10.2014.
Opis. Projekt HERCUL- Valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu; Regionalna razvojna agencija DUNEA i Dubrovačko neretvanska županija; www.hercul-project.eu Project HERCUL -Valorization of Medieval Tombstone CULtural HERitage in the Western Balkans; Regional development agency DUNEA and Dubrovnik Neretva County

U stećku je tajna Bosne
Autor: Katarina kosača Datum objave: 21.4.2013.
Opis. Pokušala sam slikom i riječju predstaviti, pojednostaviti i približiti običnom čovjeku ovaj zaista fascinantan dio bosanske historije, prekriven velom tajni. Koliko je to bilo moguće - izbjegnute su često monotone historijske brojke, predugački tekstovi, od toga napraviti jednu toplu ljudsku priču, te skrenuti pažnju na našu nebrigu o nečemu tako veličanstvenom i jedinstvenom u svijetu. Zaključke ostavljam arheolozima, historičarima i naravno -- gledateljima. "Ono što je Kineski zid za Kinu, piramide za Egipat - stećci su za Bosnu i Hercegovinu" pr.dr. Enver Imamović, arheolog i historičar

Blago naslijeđa E39 - Stećci
Autor: Tim System Media House Datum objave: 4.3.2024.
Opis. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine.

IZVORI I LITERATURA

---

PRAPOVIJESNA ARHEOLOGIJA

DULAR, Janez; TECCO HVALA, Sneža: Jugovzhodna Slovenija v starejši železni dobi / Poselitev – gospodarstvo – družba. Monografija. Uredn. Jana Horvat, Andrej Pleterski, Anton Velušček. Opera Instituti Archaeologici Sloveniae 12. Ljubljana, 2007.  (PDF)

• Sažetak. Područje današnje Slovenije doseglo je jedan od svojih ekonomskih i kulturnih vrhunaca u 1. tisućljeću prije Krista, kada je procvjetala halštatska kultura, čija su postignuća usporediva s najrazvijenijim kulturama u antičkoj Europi. Ova je kultura nastala iz korijena kulture polja sa žarama pod utjecajem mediteranskog svijeta; usvojila je novu tehnologiju proizvodnje željeza, implementirala novi društveni obrazac i u potpunosti razvila svoju umjetničku inspiraciju.Ovo važno razdoblje prapovijesti tema je ove monografije. Prva tri poglavlja bave se poviješću istraživanja, metodologijom i tehnikama prikupljanja podataka te kritičkom raspravom o arheološkim izvorima. Sljedeća dva poglavlja raspravljaju o geografskim značajkama i karakteristikama regije jugoistočne Slovenije, uz objašnjenje kronološkog sustava korištenog u istraživanju. Glavna tema monografije su strukture naselja iz kasnog brončanog i željeznog doba, uključujući geografski položaj i oblik naselja, tehnike utvrđivanja i razdoblje naseljavanja. Posebna je pozornost posvećena unutarnjem rasporedu naselja, izgradnji zgrada i opremi kuća. Nadalje, specifične značajke obrasca naselja, tj. groblja i ostave, također su uključene u analize. Dinamika procesa kolonizacije tijekom kasnog brončanog doba te ranog i kasnog željeznog doba prikazana je u 7. poglavlju. To uzima u obzir karakteristike obrazaca naselja, proces integracije, odnos između nizinskih i planinskih naselja te pitanje naselja izvan gradskih područja, koje predstavljaju zaseoci i seoska imanja u blizini glavnih središta. Hijerarhija naselja definirana je u 8. poglavlju. Sva središta su detaljno opisana kartama, planovima i slikama. Sljedeće poglavlje usmjereno je na gustoću mreže naselja u odnosu na prirodne resurse (naslage rude, plodno tlo, izvori vode) i komunikacije, odnosno na one čimbenike koji imaju značajan utjecaj na ekonomsku egzistenciju i društvenu moć. Posljednje poglavlje posvećeno je društvenoj organizaciji i povijesnim prekretnicama koje su značajno obilježile dugoročni razvoj ove regije. Katalog nalazišta na kraju knjige sadrži 510 zapisa s dodanim tlocrtima i bibliografskim referencama.

SREDNJOVJEKOVNA ARHEOLOGIJA

Stećci

BEŠLAGIĆ, Šefik: Stećci Kataloško- topografski pregled. Biblioteka Kulturno naslijeđe, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. (PDF)

• Opis. Autor je ovoga djela poznati stećkolog. I nije mu ovo prvo djelo iz područja stećaka. Izdao je dosad čitav niz zapaženih radova. Ovo mu je životno djelo; donijelo mu je i 27-srpanjsku republičku nagradu BiH za god. 1972. Djelo je tehnički raskošno opremljeno. Podijeljeno je u 3 dijela: I. O piti dio, II. Posebni dio i III. dio. U prvom, općem dijelu donesen je uvod i nekoliko podnaslova, i to: Raniji period proučavanja stećaka, Ostale aktivnosti na proučavanju, zaštiti i prezentiranju stećaka, Evidencija stećaka i njeni rezultati, Teritorij rasprostiranja i brojno stanje stećaka, Nekoliko napomena i Skraćenice. Glavni je dio djela II. — posebni dio. Tu je donesen kataloško-topografski pregled svih stećaka po republikama, pa onda po općinama i pojedinim lokalitetima. Prema tim navodima stećaka ima u 4 naše republike, u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Tim redom ih je auktor i obradio. Razumljivo je da je najveći dio ovoga dijela među republikam a posvećen BiH, jer ova republika ima i najveći broj i stećaka i lokaliteta gdje se stećci nalaze, bilo pojedinačno, bilo u skupinama. Ovu republiku je u obradi razdijelio u 5 regija: Zapadna Bosna, Centralna Bosna, Istočna Bosna, Zapadna Hercegovina, Istočna Hercegovina. Na koncu ovoga dijela dao je tabelarni pregled brojnog stanja stećaka po republikama i općinama te pregled njihovih oblika i ukrasa. Treći dio obuhvaća: Literaturu, Registar imena naseljenih mjesta, uz koja se nalaze nekropole stećaka i imena ličnosti, koja se spominju u natpisima stećaka, te Résumé. Résumé je na francuskom jeziku.

BEŠLAGIĆ, Šefik: Stećci centralne Bosne. Sarajevo, 1967. (PDF)
BEŠLAGIĆ, Šefik: Stećci - Kultura i umjetnost. Sarajevo, 1982. (PDF)
TICA, Milka: Stećci: od Zgošće do Ledinca. Zagreb, 2011.

• Opis. U ovoj bogato ilustriranoj znanstveno-popularnoj monografiji autorica piše općenito o stećcima, s posebnim osvrtom na manje poznate stećke s nekropole stećaka u Ledincu u Hercegovini. Govori o vremenu nastanka stećaka, načinu izrade, alatima kojima su se izrađivali i ukrašavali, o vuči i obradi kamena, majstorima koji su ih klesali, oblicima stećaka, narodnim kazivanjima vezanima uz stećke. Sustavno analizira ukrase, simbole i znakove sa stećaka smještajući ih u širi kulturno-povijesni i mitološki kontekst. Uz mnoštvo etnoloških, povijesnih, kulturoloških podataka, autentičnih jezičnih izričaja, vrijednosti knjige pridonose slikovni dokumenti i originalni natpisi sa stećaka.

WENZEL, Marian: Ukrasni motivi na stećcima = Ornamental motifs on tombstones : from medieval Bosnia and surrounding regions. Sarajevo, 1965. (PDF)