---

VIJESTI 2016. GODINA * VIJESTI 2017. GODINA * VIJESTI 2018. GODINA * VIJESTI 2019. GODINA * VIJESTI 2020. GODINA * VIJESTI 2021. GODINA * VIJESTI 2022. GODINA * VIJESTI 2023. GODINA  * VIJESTI 2024. GODINA

Arhiva vijesti 2024. godina

​Praksa izdiga na katune i 2026. Međunarodna godina pašnjaka i stočarstva

Praksa izdiga na katune je i službeno proglašena nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom Crne Gore.

Ovim priznanjem potvrđeno je ono što su generacije stočara živjele i čuvale vjekovima – da katuni nisu samo sezonska naselja na planini, već živi sistem znanja, vještina, običaja i odnosa čovjeka i prirode, koji je oblikovao naše pejzaže, identitet i ruralne zajednice.
Na procesu zaštite katuna radili su Regionalna razvojna agencija/RDA Bjelasica, Komovi, Prokletije, Tanja Vujović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i Aleksandra Kapetanović iz organizacije   Expeditio.
Ovaj rezultat je plod zajedničkog rada stočara, institucija, organizacija i ljudi koji duboko razumiju vrijednost žive baštine. Inicijativu za zaštitu katuna smo predali su Regionalna razvojna agencija/RDA Bjelasica, Komovi, Prokletije i Udružena seoska domaćinstva Crne Gore. Postupak su godinama podržavali donatorima, prvenstvebno putem EU fondova.

U godini koja je na globalnom nivou posvećena katunima i pastoralizmu, ovo priznanje predstavlja snažan korak ka daljoj zaštiti, valorizaciji i očuvanju katunskog sistema u Crnoj Gori – za stočare, za mlade koji žele da ostanu na selu i za buduće generacije.
Neka 2026. bude godina poštovanja prema stočarima, podrške katunima i stočarima i odgovornog odnosa prema planinama koje su nas odhranile.

IZVOR Regionalna razvojna agencija/RDA Bjelasica, Komovi, Prokletije
POVEZNICE Regionalna razvojna agencija/RDA Bjelasica, Komovi, Prokletije www.bjelasica-komovi.me
www.katunroads.me
www.montegastro.me
www.youtube.com/@RRABKPMNE

Međunarodna godina pašnjaka i stočarstva

2026. bit će Međunarodna godina pašnjaka i stočarstva, koju su 2022. godine proglasili Ujedinjeni narodi na prijedlog Mongolije, a podržalo ju je 60 zemalja diljem svijeta. Cilj joj je podići svijest o ključnoj ulozi pašnjaka u održivosti okoliša, sigurnosti hrane te otpornosti i sredstvima za život ruralnih zajednica. U koordinaciji FAO-a, godina će biti posvećena promicanju održivih praksi uzgoja zemljišta, zdravlju stoke, obnovi pastoralnih ekosustava, uspostavljanju jednakih uvjeta za pristup tržištu i ulaganju u odgovorne stočarske sustave. 

Istarski ovčji sir ​dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti

---

12.12.2025.

Istarski ovčji sir postao 52. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
"Istarski ovčji sir" / "Istrski ovčji sir" je dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 10. prosinca 2025. godine. 

Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.     
 
Postupak zaštite naziva "Istarski ovčji sir" / "Istrski ovčji sir" zajednički su pokrenule hrvatska Udruga uzgajivača istarske koze i ovce i slovenska Zveza društev rejcev drobnice Slovenije. Obje udruge su, sukladno zakonskoj proceduri, svaka u svojoj zemlji članici pokrenule nacionalne postupke zaštite naziva te su, nakon što su nacionalni postupci završeni, Europskoj komisiji podnijele zajednički zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti "Istarski ovčji sir" / "Istrski ovčji sir".  
 
"Istarski ovčji sir" / "Istrski ovčji sir" je tvrdi, punomasni sir koji se dobiva koagulacijom sirovog ili pasteriziranog ovčjeg mlijeka pomoću sirila uz izdvajanje sirutke. Cilindričnog je oblika. Kora je glatka, žuto-smeđe do smeđe jednolične boje dok je u presjeku boje slonovače do boje slame. Karakterizira ga slabo elastična, ali reziva do blago lomljiva tekstura. Punog je okusa koji pruža osjećaj hranjivosti, slan i pikantan s izraženom mirisnom notom ovčjeg mlijeka i biljnih sorti kojima se hrane ovce. Dužim odležavanjem sir poprima tipično pikantan, pun i hranjiv okus, a mirisni dojam sira po ovčjem mlijeku se tijekom zrenja pojačava. Dugo odležani sirevi se tijekom konzumacije tope u ustima i okusi se intenziviraju.  
 
Posebne karakteristike i kvaliteta "Istarski ovčji sir" / "Istrski ovčji sir" rezultat su polu-ekstenzivnog načina uzgoja ovaca, sastava mlijeka autohtone pasmine istarske ovce / istrske pramenke te duge tradicije i vještine proizvodnje ovčjeg sira.
 
Specifikaciju proizvoda "Istarski ovčji sir" / "Istrski ovčji sir" možete pogledati ovdje.
 
*Republika Hrvatska sada ima 52 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet i vode se u registru oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i registru zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Unije. Uz sada registrirani naziv „Istarski ovčji sir” / „Istrski ovčji sir”, registrirani su i nazivi proizvoda: Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda - boškarina / Meso istrskega goveda - boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje, Meso crne slavonske svinje, Ludbreški hren, Vrbovečka pera, Istarski med / Istrski med i Dalmatinski med.

IZVOR Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, 10.12.2025. (OTVORI)

Izgorio planinarski dom na Bukoviku

---

3.12.2025.

Planinarski dom na Bukoviku (1459 m) nadomak Sarajeva desetljećima je mjesto okupljanja ljubitelja prirode. Druže se, raduju, zajedno dočekuju praznike, slave ljubav i prijateljstvo …. Vijest da je 1.12.205. izgorio u požaru rastužila je mnoge, ali Univerzitetsko planinarsko smučarsko društvo - Bukovik raduje podrška koju iskazuju brojni ljubitelji prirode i drugi građani te spremnost da se krene u izgradnju novog objekta.
Predsjednik UPSD 'Bukovik' Azem Džino kaže da još nije poznat tačan uzrok požara, koji je jučer zahvatio dom na Bukoviku. Policija je izvršila uviđaj, nakon čega će biti poznato više detalja u vezi s tim. Najvažnije je da nije bilo ljudskih žrtava. Najavio je sjednicu Upravnog odbora UPSD 'Bukovik', kao i inicijativu za izgradnju novog doma.

Prema njegovim riječima, domar Adem Đuliman nastavit će raditi u pomoćnom objektu u blizini izgorjelog planinarskog doma na Bukoviku. Tako će već ovog vikenda ljubitelji prirode moći ponovo da se okupe na mjestu koje toliko vole. Bit će to, bez sumnje, emotivan susret.
Džino je kazao da im je namjera sagraditi novi dom, a ozbiljno razmišljaju da to bude na mjestu gdje je sad smješten pomoćni objekt. Naime, tamo je prvobitno i bio planinarski dom, sagrađen 1950. godine, a uništen tokom rata u BiH. Tad je osnovano i Univerzitetko planinarsko smučarsko društvo - Bukovik.
"Prije mjesec dana obilježili smo 75 godina postojanja UPSD Bukovik i doma na Bukoviku. Tužno je što smo u požaru ostali bez doma na Bukoviku, ali raduje podrška koju iskazuju brojni ljudi, kako planinara tako i drugi ljubitelji prirode i građana. Dom na Bukoviku bio je mjesto okupljanja brojnih generacija, rijetko da ima neko da nije, barem jednom došao, u taj dom", kazao je Džino, pod utiscima jakih emocija.
Vjeruje da će zajedničkim snagama izgraditi novi dom, koji će ponovo biti mjesto okupljanja.
Pomoćni objekt u blizini planinarskog doma na Bukoviku bio je u funkciji i prije požara. Većina dešavanja upravo je i bila u toj kolibi - pjesma, roštilj....
Iz UPSD 'Bukovik' nadaju se da će tokom današnjeg dana uspjeti riješiti i pitanje dovoda struje u taj objekt jer je uslijed požara izgorio i sat za struju (električno brojilo). 
Bukovik je izletište u blizini vodopada Skakavac sa jedne, a sa druge strane su sela Močioci i Crepoljsko, u sklopu je zaštićenog Parka prirode "Skakavac".
Bukovik je odavno okupljalište brojnih Sarajlija i gostiju iz svih dijelova BiH, pa i inozemstva.

IZVOR fotografje i teksta  FENA: Uzrok požara na Bukoviku još nepoznat, planira se izgradnja novog planinarskog doma. N1, 2,12,2025.

​Otvoreno planinarsko sklonište Skorpovac na Velebitu

---

20.10.2025.

18.10.2025. godine otvoreno je novo planinarsko sklonište Skorpovac na Velebitu. Još 2024. godine u Skorpovcu je stajalo skromno, ali planinarima drago planinarsko sklonište koje su 2011. izgradili Hrvatski planinarski savez i Hrvatska gorska služba spašavanja u namjeri da se planinarima i svim drugim posjetiteljima omogući siguran i ugodan zaklon na tom važnom mjestu na Premužićevoj stazi i Velebitskom planinarskom putu. Sklonište je nažalost 31. listopada zahvatio požar i plod rada brojnih planinara je nestao u plamenu.
Imajući u vidu značaj Skorpovca za planinarenje na Velebitu Hrvatski planinarski savez je odmah nakon požara sazvao i okupio Hrvatsku gorsku službu spašavanja, Javnu ustanovu Park prirode Velebit i HPD Sveti Šimun Markuševec na dogovor kako bi se čim prije prije stavilo u funkciju novo sklonište. Komisija za planinarske objekte HPS-a na čelu s pročelnikom Robertom Loherom i Marinom Stojanovićem predložila je odgovarajuće projektno rješenje, a Izvršni odbor HPS-a donio je odluku da se žurno pristupi izgradnji. U tu svrhu pribavljena su mišljenja i odobrenja HGSS-a i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a odmah nakon tih dopuštenja započelo se s radovima. U radovima uređenja sudjelovali su članovi nekoliko planinarskih udruga i brojni pojedinci, Udruga Dragodid organizirala je s HPS-om dvije radionice suhozidne gradnje a pisanim sporazumom između HPS-a i HPD-a Sveti Šimun Markuševec iz Zagreba to društvo preuzelo je obvezu da se trajno skrbi o planinarskom skloništu i njegovom okolišu.
U izgradnji skloništa, kao i općenito u uređenju planinarske infrastrukture, bila je nezamjenjiva potpora Ministarstva turizma i sporta koji s Hrvatskim planinarskim savezom ostvaruje projekt "Sigurna i održiva planinarska infrastruktura", u kojem je u protekle tri godine obnovljeno i uređeno više od 3500 kilometara planinarskih putova i više od 30 planinarskih objekata te školovano oko tisuću markacista i planinarskih vodiča. 

Novo sklonište je jednostavna građevina čelične i drvene konstrukcije dimenzija 7 × 7 metara, s kapacitetom za noćenje 20-ak osoba. Kod projektiranja i izgradnje skloništa vodilo se osobito računa o funkcionalnosti, održivosti i ispunjavanju najviših ekoloških standarda, s obzirom na važnost ovog objekta za sigurnost planinara i na lokaciju skloništa u zaštićenom području Parka prirode Velebit. Na taj način nastalo je sklonište koje je modernije, ljepše i funkcionalnije od bivšeg, a Skorpovac ponovno postaje ključna točka na Premužićevoj stazi i Velebitskom planinarskom putu.

IZVOR  Otvoreno planinarsko sklonište Skorpovac na Velebitu. Hrvatski planinarski savez, 19.10.2025.

Sklonište Skorpovac; Foto: Hrvatski planinarski savez

Službeno otvoren Park prirode Komarnica

Park prirode Komarnica u Opštini Šavnik, koji će predstavljati značajan sadržaj za lokalno stanovništvo i posjetioce, svečano je otvoren 22.7.2025.
Svečanom otvaranju prisustvovali su državni sekretar u Ministarstvu javnih radova, Rusmir Džudžević i vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte u oblasti visokogradnje i turističke infrastrukture, zdravstva i školstva Maja Delić, zajedno sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem.
Na svečanosti je istaknuto da je otvaranje ovog parka rezultat posvećenosti Ministarstva javnih radova unapređenju kvaliteta života u sjevernim opštinama, kao i promociji održivog razvoja i turističkog potencijala regiona.
Džudžević i Delić su naglasili da će Park prirode Komarnice predstavljati značajan sadržaj kako za lokalno stanovništvo, tako i za posjetioce, doprinoseći očuvanju prirodnih vrijednosti i unapređenju rekreativne ponude ovog kraja.
Ministarstvo javnih radova, prema riječima njegovih predstavnika, ostaje posvećeno unapređenju infrastrukture i životnog ambijenta u svim krajevima Crne Gore, kroz realizaciju kapitalnih projekata koji doprinose ravnomjernom razvoju, boljoj povezanosti i većem kvalitetu usluga za sve građane.

IZVOR  MINA-BUSINESS

Park prirode Dragišnica i Komarnica nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Opštine Šavnik i graniči se s  Nacionalnim parkom Durmitor. Ukupna površina parka iznosi 2.994,00 ha. Za potrebe upravljanja parkom osnovano je Društvo  s ograničenom odgovornošću "Park prirode Dragišnica i Komarnica" - Šavnik.
Područje Parka prirode smješteno je u planinskom području u kome dominiraju razvedene, često duboke forme reljefa s niskim, srednjim i visokim planinama i grebenima, kanjonskim  dolinama i klisurama. Najniža točka je u samom kanjonu, s nadmorskom visinom od 651  m n.v, dok najviša točka predstavlja vrh Ogorjeli krš s  nadmorskom visinom od 1.998 m n.v. Rijeke u Parku prirode, Komarnica i Grabovica koje su bogate potočnom  pastrmkom i lipljenom, ističu se visokom očuvanošću i značajem za stabilnost vodnog režima i bilansa.
U pogledu bogatstva i raznovrsnosti šuma, prisutne su sljedeće šumske vrste: hrast, crni grab, crni jasen, bukva, jela, klekovina bora  krivulja. Značajno je i prisustvo gljiva  (registrirano je 65 vrsta). U tim šumama Parka prirode svoje mjesto su našli su mrki medvjed, divlja svinja, sivi vuk, divokoza, srna, lisica, zec,  kuna i jazavac.

Planina Jelica proglašena predjelom izuzetnih odlika

Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju predela izuzetnih odlika "Planina Jelica" radi očuvanja geološke, biološke, pejzažne raznovrsnosti, kulturno-povijesnog naslijeđa i atraktivnih morfoloških obiljeđja.
Za ovo zaštićeno područje planine Jelice, koje se nalazi na teritoriju Čačka, Kraljeva i Lučana, utvrđen je režim zaštite prvog, drugog i trećeg stupnja.

Planina Jelica prirodna je granica između Dragačeva i Čačka. Šumovita i brdovita jedna je od najljepših u ovom dijelu Srbije, međutim ono što je izdvaja od ostalih planinskih ljepotica jest legenda koja kruži o tome kako je uopće dobila ovo, za jednu prirodnu površinu, neobično ime.

Predaja kaže: Turci su čuli da u Gruži živi prelijepa djevojka koja se zove Jelica, zbog čega je veliki paša iz Sarajeva odmah poslao svoje vojnike da ju otmu i dovedu pred njega. Našli su je u njenom selu, oteli i poveli. Kad su prelazili preko dragačevske planine, ona se uspjela otrgnuzi, popeti na proplanak i skočiti u provaliju. U sjećanje na tu lijepu Gružanku, planina je dobila njeno ime Jelica.

Međutim, povjesničari kažu da etimoligija tog imena može da ima i druge temelje. Ljudi su skloni da stvari u prirodi povežu s nekim događajima, ali nema povijesnih podataka da je planina Jelica dobila ime upravo po toj djevojci. Riječ je o narodnom vjerovanju i legendi. Neki smatraju da je dobila ime po jelama, ali ta teorija nije točna, jer tog drveća na njenim proplancima uopče nema. Prema nekim povjesničarima, ime je izvedeno od sveca Svetog Ilije, pod čijim imenom se nalazi nekoliko crkvi u Dragačevu.

Na jednom od najviših vrhova Jelice, nalazi se arheološko nalazaište pod nazivom Gradina, a koje otkriva ostatake iz doba Bizanta, tadašnje grobnice i bedeme.
U podnožju planine nalazi se i velika svetinja manastir Stjenik, stoga prirodne ali i povijesne ljepote u Dragačevo privlače veliki broj turista.

Planina Jelica pripada dinarskom sistemu planina i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 30 km. Najviši vrhovi su: Crna stena (929 m), Verinje (874 m), Gradina s poznatim arheološkim nalazištem (849 m), Rajački vis (818 m) i Stjenik (789 m).​

IZVOR  RINA: Srpska planina proglašena za predeo izuzetnih odlika: Ime dobila po tragičnoj sudbini devojke. U: B92, 17.7.2025.

Novo sklonište na Velebitu

Planinarsko sklonište Marko Novković je jednostavno sklonište na planinarskom putu koji povezuje Visočicu s Oglavinovcem i Strugama. Nalazi se na rubu planinskog travnjaka Rudine, nedaleko od ostataka stare vojne barake. U skloništu su stolovi, klupe i nekoliko jednostavnih ležaja. Uz sklonište se nalazi spremnik s tehničkom vodom (preporučuje se prokuhavanje ili korištenje tablete za pročišćavanje vode). Najbliži izvor udaljen je 20 min hoda od skloništa. Sklonište je nazvano po natporučniku Marko Novkoviću, pilotu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, članu akrobatske grupe Krila Oluje, strastvenom planinaru i članu PD-a Paklenica, koji je tragično preminuo 2020. pri padu školskog zrakoplova kod Biljana Donjih. Izgradnja skloništa trajala je 5 godina. Ovaj je objekt naslijedilo ulogu nekadašnjeg skloništa na obližnjoj lokaciji na visoravni Rudine, a koje uslijed dotrajalosti već duže vrijeme nije u funkciji. Na staroj trasi Velebitskog planinarskog puta, ova je točka prilično važna i jedna od onih koja omogućuje sigurno kretanje u planini, što je jedan od ključnih razloga za podizanje objekta upravo na ovome mjestu. Pri otvaranju skloništa, 19.4.2025. godine objekt je nadletjela formacija aviona grupe Krila Oluje.
Od Velikog Rujna do skloništa ima 12 km hoda i 850 m visinske razlike uspona. Pješački pristup je moguć i iz smjera Visočice.
Otvoreno je stalno. Neopskrbljeno, Mjesta za noćenje: 10. U unutrašnjosti skloništa nalaze se stolovi, klupe i par ležajeva. Pokraj skloništa postavljen je spremnik s tehničkom vodom, koju je prije uporabe potrebno prokuhati ili koristiti tablete za pročišćavanje. 20 minuta hoda udalje od skloništa nalazi se prirodni izvor. Skloništem upravlja PD Paklenica iz Zadra. Prilaz vozilom: nema prilazne ceste, najbliži prilaz omogućava šumska visinska cesta iz Rizvanuše koja završava u šumi ispod Visočice (3 h do skloništa).

IZVOR Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 17.5.2025.

IZVOR: PD "PAKLENICA", ZADAR

Odluka o izgradnji skloništa u Skorpovcu

---

2.4.2025.

Donesena je odluka o izgradnji skloništa u Skorpovcu. Skorpovac je ključna točka na Premužićevoj stazi i Velebitskom planinarskom putu i bez planinarskog objekta na tom mjestu nije moguće jamčiti za sigurnost planinara i posjetitelja na tom dijelu Velebita. Imajući to u vidu, Izvršni odbor HPS-a donio je na svojoj 11. sjednici 25. ožujka 2025. odluku o žurnoj izgradnji planinarskog skloništa u Skorpovcu, na mjestu skloništa koje je izgorjelo u požaru 31. listopada 2024. Izgradnja skloništa bit će financirana iz sredstva Hrvatskog planinarskog saveza.

Odmah nakon požara u Skorpovcu HPS je okupio Hrvatsku gorsku službu spašavanja, Javnu ustanovu Park prirode Velebit i HPD Sveti Šimun Markuševec na dogovor o zajedničkom angažmanu kako bi se čim prije prije stavilo u funkciju novo sklonište na tom važnom mjestu na Premužićevoj stazi i Velebitskom planinarskom putu. Komisija za planinarske objekte HPS-a izradila je potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju novog planinarskog skloništa, obavila terenske izvide i pribavila ponude od izvođača radova te predložila odgovarajuće projektno rješenje. Za izgradnju sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama pribavljeno je pisano mišljenje Hrvatske gorske službe spašavanja te je zatraženo odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za izvođenje zahvata u zaštićenom području Parka prirode Velebit. Izgradnja novog skloništa započet će odmah nakon odobrenja nadležnog ministarstva.
​
Sklonište na Skorpovcu osmišljeno je kao jednostavna građevina čelične i drvene konstrukcije dimenzija 7 × 7 metara, s dvostrešnim krovištem, s kapacitetom za noćenje 20-ak osoba. Kod projektiranja skloništa vodilo se osobito računa o funkcionalnosti, održivosti i ispunjavanju najviših ekoloških standarda, s obzirom na položaj skloništa u zaštićenom području Parka prirode Velebit i veliku važnost ovog objekta za sigurnost planinara i drugih posjetitelja tog dijela Velebita.

IZVOR ​Donesena odluka o izgradnji skloništa u Skorpovcu. Hrvatski planinarski savez, 31.03.2025. (Pristupljeno 1.4.2025.)

IZVOR: Hrvatski planinarski savez

​Nova internetska stranica o balkanskom risu

---

27.3.2025.

Kao dio Balkan Lynx Conservation Programme, njemačka zaklada EuroNatur Stiftung s partnerima radi na osiguranju opstanka posljednjeg balkanskog risa. Program sada ima vlastitu web stranicu na kojoj možete saznati više o ugroženoj podvrsti euroazijskog risa te metodama i ciljevima projekta očuvanja vrste.
Balkanski program oporavka risova (BLRP) ima za cilj obnoviti održivu populaciju balkanskih risova rješavanjem ključnih prijetnji. Prekograničnom suradnjom, istraživanjem, praćenjem, angažmanom zajednice, političkim zagovaranjem i komunikacijom, program radi na poboljšanju strategija očuvanja, jačanju pravne zaštite i uspostavljanju održive mreže staništa za vrste.

OTVORI STRANICU

Sadašnji areal balkanskog risa nije točno poznat. Ali i optimistični i pesimistični scenarij distribucije naglašavaju važnost planinskih područja duž balkanskog zelenog pojasa na zapadnom Balkanu (Melovski 2012, prilagođeno)

IZVOR KARTE
SCHWADERER, Gabriel: Mountain ranges along the European Green Belt in the Western Balkan deserve protection. eco.mont (Journal on Protected Mountain Areas Research). 4. (2012).  45-48. (PDF)

• Sažetak. The European Green Belt initiative aims to transform the former Iron Curtain into an ecological network. The most characteristic landscapes along the western part of the Balkan Green Belt are mountain ranges that are European biodiversity hotspots. The flagship species of this section of the Balkan Green Belt is the Balkan lynx, which is critically endangered. Especially the mountain ranges in the border zone between Albania, Kosovo (according UN Security Council Regulation 1244/99), Montenegro and FYR Macedonia deserve a coherent network of protected areas. The vision is to create three large complexes of transboundary protected areas. In addition to designating large-scale protected areas, the management of existing areas has to be improved significantly.

PROJEKTI: Povezivanje Sarajeva i Dubrovnika biciklističkom stazom

---

1.3.2025.

IZVORNIK
​Sarajevo i Dubrovnik će preko Mostara biti povezani i biciklističkom stazom
Autor: Sanadin Voloder
​Al Jazeera Balkans, 9.2.2025. (HTML)

Udruženje HerzegovinaBike i Outdoor agencija Visit Konjic pokrenuli su projekt razvoja biciklističke staze koja će povezivati Sarajevo, Mostar i Dubrovnik, tri ključne destinacije regije, u dužini od 350 kilometara.

Ova "biciklistička ruta" služit će kao glavna ruta na koju će se naknadno nadovezivati manje rute, omogućujući povezivanje brojnih mjesta i destinacija širom Bosne i Hercegovine te širenje outdoor ponude.

Staza će prolaziti preko Bjelašnice, Lukomira, Visočice, Glavatičeva, odnosno gornjeg toka Neretve, te povezati Boračko jezero i Rujište. Od Mostara će pratiti već poznatu Ćirinu stazu sve do Dubrovnika u dužini od 140 kilometara. Ova ruta pruža jedinstvenu priliku za istraživanje prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti Bosne i Hercegovine.

"Izradom novonastale rute i sistem umrežavanja, što je prepoznao i National Geographic, približavamo naš turistički potencijal stranim turistima cijelog svijeta. Doprinijet će u razvoj lokalne zajednice i inicijative duž staže, obzirom da će novi pristup privući nove turiste koje će koristiti usluge", ističe Jelle Scherpereel iz Visit Konjica.

Dodatne mogućnosti za avanturistički i ruralni turizam

Osim što povezuje Sarajevo, Mostar i Dubrovnik, ovaj projekt ima širi značaj za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.
"Ova biciklistička staza nije samo prilika za istraživanje prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine, već i most koji spaja lokalne zajednice i doprinosi njihovom održivom razvoju. Sretni smo što je važnost ove intervencije, koja će obogatiti iskustva svih ljubitelja biciklizma, prepoznala Evropska unija u okviru projekta EU za lokalne zajednice", kaže Aida Nadarević, menadžerica projekta u CPCD-u.
Projekt ima izuzetan doprinos za razvoj cikloturizma u kontekstu otvaranja Hercegovine prema sjeveru i jugu.

"Značaj ovog projekta za cikloturizam leži u njegovoj ulozi povezivanja Sarajeva s Dubrovnikom kao vrhunskom turističkom destinacijom, čime se otvaraju nove mogućnosti za razvoj cikloturizma na regionalnoj razini. Projekt povezuje ključne destinacije Sarajevo, Mostar i Dubrovnik, omogućavajući cikloturistima istraživanje prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, lokalne gastronomije", pojašnjava Toni Zorić, predsjednik HerzegovinaBike.
Ambiciozni projekt ne samo da povezuje regiju, već doprinosi jačanju turističke infrastrukture, privlačenju stranih turista i produženju njihovog boravka u BiH.

"Povezivanjem Dubrovnikom na jugu i Sarajevom na sjeveru promovira se Bosna i Hercegovina kao turistička destinacija, pružajući turistima priliku za istraživanje njenog bogatog kulturnog nasljeđa i autentičnih ruralnih područja. Nadalje, povezuje se s međunarodnim turističkim tokovima, posebno putem Dubrovnika, koji je popularna turistička destinacija, te daje Bosni i Hercegovini značajno mjesto na europskoj biciklističkoj karti", dodaje Zorić.

Projekt će imati vidljivost na terenu kroz oznake rute, zanimljivih lokacija, građevina i prezentaciju na internetu.

"Projekt će se realizovati u dvije faze. U prvoj fazi planirani su obilazak rute, mapiranje staze, snimanje video materijala i fotografija za promociju, prikupljanje informacija o ruti te upoznavanje lokalnog stanovništva s projektom. Takođe, predviđeno je postavljanje biciklističkih oznaka i informativnih tabli. Druga faza obuhvata izradu vizualizirane web stranice, organizaciju marketinških aktivnosti i promotivnih događaja, kao i redovno izvještavanje donatora o napretku projekta", govori Zorić.

Privlačenje cikloturista

Svaki novi oblik turizma zahtijeva mnogo ulaganja u infrastrukturu i promociju kako bi se kreirao pozitivan imidž.

​"Hercegovina ima sve prepoznatljiviji imidž na europskoj biciklističkoj sceni, posebno zahvaljujući prije svega Ciro Trail projektu, a zatim i svim ostalim projektima, pa i ovaj posljednji razvoj biciklističke rute Sarajevo Dubrovnik u koji ulažemo velike nade. No, isto tako moram priznati da smo mi još uvijek jako daleko od popularnih cikloturističkih destinacija koje ima Europa, no definitivno idemo u tom pravcu. Neumorno radimo na promociji naše zemlje kao turističke destinacije, gdje u suradnji sa ostalim klubovima iz Hercegovine realiziramo više od 30 projekata godišnje. Tako da Hercegovina u sezonskom periodu ima gotovo svaki vikend nešto zanimljivo i sadržajno za ponuditi", naglašava Zorić.

Proveo je sedam dana u Briselu gdje sam imao sastanke u cilju uvezivanja sa ostalim biciklističkim i turističkim institucijama.
"Prije svega velike nade ulažemo u prihvatanje udruge HerzegovinaBike u članstvo Europskoj biciklističkoj federaciji (European Cyclists’ Federation, ECF), gdje bi smo početkom 2025. godine trebali dobiti odgovor, te ukoliko on bude pozitivan biti ćemo pozvani na godišnju skupštinu gdje ćemo pred više od 70 članica predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao cikloturističku destinaciju. Ovo članstvo nam pruža priliku za bolje pozicioniranje regije na Europskoj biciklističkoj karti i otvara vrata za saradnju s drugim članicama u promoviranju biciklizma. Također, omogućava pristup mreži Eurovelo, što doprinosi razvoju cikloturizma, privlačenju stranih turista i povećanju svijesti o Bosni i Hercegovini kao atraktivnoj destinaciji. Preko ECF-a, Bosna i Hercegovina kroz udrugu HerzegovinaBike dobiva platformu za predstavljanje svojih potencijala, jačanje infrastrukture i razvoj održivog turizma", kaže Zorić.

Izgradnja novih puteva daje više prostora biciklistima

Iako biciklisti već sada koriste magistralu M17, izgradnjom autoputa taj će pravac postati sigurniji i atraktivniji za bicikliste.
"Ovdje nam je najbolji primjer stara cesta koja je povezivala Neum sa ostatkom Bosne i Hercegovine. Razvojem nove cesta iz Neuma prema Stocu, stara je postala idealna za bicikliste. Otvaraju se prostori za razvoj novih projekata i biciklističkih staza, kao što je i naša posljednja UNESCO Heritage ruta koja uvezuje četiri UNESCO spomenika od Mostara do Dubrovnika. Izgradnja koridora Vc, koja rasterećuje saobraćaj na magistralnoj cesti Sarajevo – Mostar, predstavlja značajnu priliku za intenzivniji razvoj biciklizma. Otvara nam priliku da uvezivanje Jablanice i Konjica, te ostalim manjih mjesta na ovoj biciklističkoj ruti, što će zasigurno doprinijeti većem broju cikloturista u ovim gradovima i mjestima. Ovo vidimo kao prilika za Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi svoju cikloturističku ponudu i dodatno se afirmiše kao atraktivna outdoor destinacija", zaključuje Zorić.

Realizatori projekta se dugoročno nadaju umrežavanju biciklističkih ruta Bosne i Hercegovine, te imaju ambiciju da ova zemlja postane dijelom mreže Eurovelo ruta, čime bi dobila značajno mjesto na evropskoj biciklističkoj karti.

Projekt se provodi u okviru šireg programa "EU za lokalne zajednice" koji finansira Evropska unija, a provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Sarajeva sa partnerskom organizacijom HELP.

Izvor: Al Jazeera

"Nevidljive žene Crne Gore" dobitnice Gourmand nagrade za 2024.

Publikacija "Nevidljive žene Crne Gore" osvojila je Gourmand nagradu za 2024 godinu. Ovo prestižno priznanje stavlja u centar pažnje žene iz ruralnih krajeva Crne Gore, njihove životne priče, rad, borbu i doprinos zajednici, donoseći im zasluženo međunarodno priznanje. Kroz autentične priče, knjiga skreće pažnju na žene koje su nevidljive u javnom prostoru, ali su ključne za očuvanje tradicije, porodice, porodične ekonomije i ruralnog načina života.

Iako Gourmand Awards tradicionalno nagrađuje publikacije povezane sa hranom i kulturom ishrane, ova knjiga se ističe jer:

• Predstavlja autentične životne priče žena koje oblikuju kulturu ruralne Crne Gore
• Dokumentuje tradiciju i način života u ruralnim krajevima
• Daje glas ženama koje su često neprepoznate u društvu, a imaju ogroman značaj za zajednice u kojima žive

 
Neke od žena predstavljenih u knjizi su takođe dio Gorske trpeze, gastro-turističke rute koja promoviše autentične ukuse i iskustva ruralne Crne Gore. Ova knjiga dodatno osnažuje njihovu priču, ne kroz recepte, već kroz priče o životu, tradiciji i ulozi žene u očuvanju ruralne zajednice.
 
Ovo nije samo nagrada – ovo je priznanje svim ženama koje svojim radom i upornošću oblikuju Crnu Goru kakvu poznajemo!
Hvala Gourmand Awards na ovom priznanju i čestitke svima koji su učestvovali u realizaciji ovog važnog projekta!
 
Knjigu možete preuzeti na: https://bjelasica-komovi.me/.../NEVIDLJIVE-ZENE-ENG-web...

Publikacija je nastala kao jedna od aktivnosti Regionalne razvojne agencije/RDA Bjelasica, Komovi, Prokletije, koje je finansirala Američka ambasada u Podgorici, preko Programa malih grantova Demokratske komisije
 
​IZVOR Regionalna razvojna agencija/RDA Bjelasica, Komovi, Prokletije, 10.2.2025.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Ostale vijesti

CRNA GORA – BIHOR - KORITA
Gondolom do Đalovića pećine možda već krajem ljeta
RTCG, 15.1.2025.

CRNA GORA – PLAVSKI KRAJ – PROKLETIJE
Elektrana u srcu NP "Prokletije" ekološka bomba
RTCG, 5.1.2025.

CRNA GORA – PROKLETIJE
Potkornjak napao 1,5 miliona kvadrata Prokletija
RTCG, 4.1.2025.

BOSNA I HERCEGOVINA - BAŠTINA
Sevdalinka upisana na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine: Ozvaničenje danas u Paragvaju
Klix.ba, 4.12.2024.

DINARSKO GORJE - ŠUME
Šume na Balkanu se bore protiv klimatskih promjena
Deutsche Welle, 1.12.2024.

CRNA GORA – PROKLETIJE
Mrtva stabla svjedoče o ekološkom genocidu u NP Prokletije
DAN, 7.11.2024.

VELEBIT - PLANINARSTVO
U požaru izgorjelo planinarsko sklonište Skorpovac
Hrvatski planinarski savez, 31.10.2024.

CRNA GORA – PLANINA VOJNIK
Na planini Vojnik zasađeno 11 hiljada sadnica
DAN, 22.10.2024.

ANDRIJEVIČKI KRAJ - TURIZAM
Planinski turizam šansa za razvoj Andrijevice
DAN, 28.8.2024.

LIKA – AKTIVNOSTI NA OTVORENOM
Upoznajte Liku kroz rute “Gacka” i “Tesla” na Hrvatskom festivalu hodanja
Novi list, 8.8.2024.

HERCEGOVINA – EKOLOGIJA
Pobjeda ekologa: Nakon 10 godina poništena koncesija za hidroelektranu na Neretvi
Index.hr, 10.7.2024.

DINARSKO GORJE – GEOLOGIJA
Umro je hrvatski paleontolog i geolog Ivan Gušić
Index.hr, 10.7.2024.

ISTRA - BAŠTINA
Istarski med je 50. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU
Index.hr, 5.7.2024.

ISTRA - PLANINARSTVO
Izmjene na Istarskom planinarskom putu
Hrvatski planinarski savez, 23.6.2024.

ČAKOR – STANOVNIŠTVO
Ispod Čakora ostalo da živi svega 200 duša
Dalmatinski portal, 18.6.2024.

PIVSKI KRAJ – BAŠTINA
Kula vojvode Lazara Sočice i arhitekturom privlači turiste
Dalmatinski portal, 17.6.2024.

BJELASICA – TURIZAM
Planinarski dom na Krivom dolu upotpuniće turističku ponudu Andrijevice: Kutak za ljubitelje aktivnog odmora
DAN, 11.6.2024.

CRNA GORA – PLAVSKI KRAJ
Pokrenuta peticija za očuvanje bisera ispod Prokletija: Glas za spas Plavskog jezera
DAN, 10.6.2024.

CRNA GORA – ZAŠTITA PRIRODE
Crna Gora – država bogata siromašnim šumama
DAN, 7.6.2024.

LOVĆEN - PROJEKTI
Spajić: Uskoro kreće projekat izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja
DAN, 24.5.2024.

ČIOVO – EKOLOGIJA
NASTRADAT ĆE MUNGOSI Fond za zaštitu okoliša financirat će uklanjanje ovih životinja s Čiova
Dalmatinski portal, 12.5.2024.

PELJEŠAC – ZAŠTITA PRIRODE
Mladi s Pelješca žele spasiti svoju najdražu planinu od devastacije: pokrenuli su peticiju protiv apartmana, žičare i ceste na Svetom Iliji, usred netaknute prirode
Putni kofer, 10.5.2024.

PLITVICE - EKOLOGIJA
Postale su velika prijetnja, na Plitvicama su sami prepoznali opasnost: ‘Krenuli smo! Treba osvijestiti ljude...
Jutarnji list, 8.5.2024.

PLANINARSTVO - PUBLICISTIKA
Dvojezična knjiga Planine/Mountains povodom 150. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj
Hrvatski planinarski savez, 3.5.2024.

BJELAŠNICA - AKCIJE
Akcija krčenja, markiranja i obilježavanja planinarskih staza na Bjelašnici
Planinarski savez BiH, 30.4.2024.

OMIŠKA DINARA
Planinarka poginula iznad Omiša padom u ponor dubok 120 metara
T-Portal, 22.4.2024.

SRBIJA – MOKRA GORA / MOKNA
Zapaljen Planinarski dom: Vatra zahvatila objekte na nepristupačnom terenu
B92, 17.4.2024.

VALJEVSKI KRAJ - TURIZAM
Divčibare, turistički magnet
Politika.rs, 17.4.2024.

HRVATSKA - PLANINARSTVO
Dvije tisuće planinara na Kleku povodom 150. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj
Hrvatski planinarski savez, 13.4.2024.

LIKA - PLITVICE
Otvoren novi vidikovac na Plitvičkim jezerima, pogledajte kako izgleda
Dnevnik.hr, 12.4.2024.

CRNA GORA – KOSOVO – ČAKOR
Canović za “Dan”: Saobraćajnica preko Čakora razvojna šansa čitavog kraja
Dan, 9.4.2024.

ALBANIJA - PROKLETIJE
U nesreći na planini Jezerski vrh poginula znanstvenica iz Osijeka
DAN, 29.3.2024.

CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ
Eko-tim: Zeleno svijetlo za Đalovića klisuru, ponovno uspostavljena zaštita
DAN, 29.3.2024.

BOKA KOTORSKA - EKOLOGIJA
Bokokotorski zaliv preplavljen gradnjom, a more otpadom: Nestaju zaštićena staništa, otpad cvjeta
DAN, 28.3.2024.

CRNA GORA – BIHOR – BAŠTINA
Bihorski ćilimi traženi širom Evrope
DAN, 25.3.2024.

HRVATSKA - NACIONALNI PARK PAKLENICA
U NP Paklenici poginuo mladi slovenski penjač. Otkopčao pojas i pao s litice
Index.hr, 24.3.2024.

SRBIJA - PODRINJE
Nestvarna prirodna lepota: Ovaj vidikovac u Srbiji prepun je posetilaca iz čitavog sveta
B92, 23.3.2024.

DURMITOR
Iz Društva mladih ekologa Nikšić upozoravaju na uticaj klimatskih promjena: Glečer na Durmitoru nestaće za tri decenije
DAN, 28.3.2024.

BJELOLASICA – ZAŠTITA PRIRODE
‘Bjelolasica je najljepši vidikovac u Hrvatskoj’: Hoće li zaživjeti ideja da dobije status parka prirode?
Index.hr, 9.3.2024.

UČKA – ŽIVOTINJSKI SVIJET
Supovi se vratili na Učku nakon više od 100 godina, a ris nakon 30
Index.hr, 8.3.2024.

PERUŠIĆKI KRAJ – PLANINARSTVO – TURIZAM
PP Grabovača nastavlja s novim projektima: uskoro nova poučna “Staza pet vrhova”
Novi list, 20.2.2024.

BRODMORAVIČKI KRAJ
Jezero Vir, nekad poznato moravačko kupalište, poprima svoj stari izgled
Novi list, 19.2.2024.

FUŽINARSKI KRAJ - TURIZAM
Fužine punih 150 godina žive s turizmom i turistima. Novi trend koji nude zove se “calmcation”
Novi list, 19.2.2024.

MRTVICA - ZAŠTITA
Zaštita rijeke Mrtvice: Koraci ka očuvanju prirodnog blaga opštine Kolašin
DAN, 15.2.2024.

HRVATSKA – PLANINARENJE
Uspon na Klek 13. travnja 2024. povodom 150. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj
HPS, 12.2.2024.

HRVATSKA – PLANINARENJE
Ulaganja u planinarsku infrastrukturu
HPS, 12.2.2024.

SLOVENIJA- HRVATSKA - POKUPLJE
Očišćen viseći most koji povezuje hrvatsku i slovensku stranu Kupe
Novi list, 11.2.2024.

HRVATSKA – ZAŠTITA PRIRODE
Htio otrovati lisice pa usmrtio zaštićenog bjeloglavog supa
Novi list, 8.2.2024.

SLOVENIJA- HRVATSKA - POKUPLJE
Poruka s Kupe: ‘Pomozite nam da obnovimo nekadašnje stare viseće mostove’
Novi list, 5.2.2024.

VELEBIT – BAŠTINA
Uz Nacionalni park Sjeverni Velebit područje provedbe projekta obuhvaća i parkove prirode Učka, Dinara i Biokovo
Novi list, 31.1.2024.

ZLATIBOR – TURIZAM
Putovanje "iz tri dela": Evo kad kreće gradnja nove gondole na Zlatiboru
B92, 27.1.2024.

GORSKI KOTAR - ŠUME
Deset je godina od katastrofalnog ledoloma koji je pogodio goranske šume. “Stradalo” je čak dva milijuna kubika drva
Novi list, 26.1.2024.

CRNA GORA – GUSINJSKI KRAJ
Projekat modernizacije puta od Gusinja do doline Grebaje vrijedan četiri miliona eura čeka zeleno svjetlo Vlade
DAN, 18.1.2024.

NIKŠIĆKI KRAJ – TURIZAM – BAŠTINA
Legenda sa visoravni Konjsko: ‘‘Zrno udara samo jednom!‘
DAN, 17.1.2024.

BARSKO PRIMORJE - BAŠTINA
Počela izgradnja drenažnog rova za spas Stare masline
DAN, 14.1.2024.

SLOVENIJA – BLOŠKO HRIBOVJE
Obitelj i dvoje vodiča spašeni iz špilje u Sloveniji
Index.hr, 8.1.2024.

HRVATSKA - PLANINARTVO
Knin želi postati centar aktivnog turizma Dalmacije
Hrvatski planinarski savez, 1.1.2024.