Planine srednje Bosne
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Lupoglav, planina Romanija (1652 m)
|
Između gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne na zapadu, i srednjeg toka rijeke Drine na istoku, te rijeke Spreče na sjeveru, Drine i Bistrice na jugu, nalazi se prostrana visoravan sa koje se uzdiže više planinskih lanaca srednje i istočne Bosne - ujedno je ona sjeverozapadni nastavak Starovlaško-raške visoravni (visije), sa druge strane Drine. Rijeka Krivaja, koja ovdje teče dinarskim smjerom, zatim Glasinačko polje (800 m n.v.) u njezinom jugoistočnom nastavku, te rijeka Prača, dijele ovo područje na tri brdsko-planinske cjeline. Na zapadu to su planine i pobrđa srednje Bosne, na istoku do Drine su lanci planina Istočne Bosne, a južno od rijeke Prače je Jahorinska planinska grupa.
Prirodne granice grupe planina srednje Bosne su: rijeka Bosna, koja u gornjem toku prolazi kroz Sarajevsko-zeničku kotlinu, koju čini više polja odvojenih sutjeskama (Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje); u srednjem toku Bosna se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene (Vranduk-Nemila) do Zavidovića, odakle granica dalje ide tokom rijeke Krivaje sve do njezina izvorišnog područja, potom Glasinačkim poljem, izvorišnim dijelom Prače, kroz Paljansko polje i dalje prema zapadu tokom rijeke Miljacke, do njezina ušća u rijeku Bosnu u Sarajevskom polju. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
Geografija (zemljopis) područja
| Vijenci, planine, vrhovi |
- Ravan - planina
- Klek (Zavidovići) (777 m)
- Velež (Zavidovići) (1129 m)
- Udrin (799 m)
- Radovan Jelika (1290 m)
- Karasanovina (1472 m)
- Čemerska planina (1465 m)
- Perun (1472 m)
- Zvijezda (1349 m)
- Crepoljsko (1525 m)
- Crni Vrh (1503 m)
- Bukovik (1532 m)
- Palež (1183 m)
- Žitna hrpa (1199 m)
- Bijela Stijena (1190 m)
- Zečiji Vrat (1275 m)
- Lipnica (1458 m)
- Klopačna (1044 m)
- Ozren (Sarajevo) (1453 m)
- Romanija (1652 m)
- Gosina planina (1109 m)
| Vode (Hidrologija) |
Priroda
| Prirodna baština |
| Zaštita prirode |
|
Stari grad Bobovac
Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom (ruina na fotografiji) i donjeg grada. U pozadini desno vidi se rekonstruirana Kraljevska grobna kapela, no učinjeno je to, na žalost, lošim rekonstrukcijskim metodama. |
Stanovništvo i naselja
Ozren, sarajevski
Kamena koliba na putu između Čavljaka i Pjeskovite ravni |
Bobovac: Stolni grad bosanskih kraljeva (dok. film 1981.)
Proizvodnja: BHRT Stolna svadba u Kraljevoj Sutjesci
Emisija Karavan Kulturno društvo Kraljeva Sutjeska - Prelo
Autor: Tomislav Šarić |
|
Nekropola u Donjim Močiocima
Nekropola sa stećcima i nišanima Grčko groblje/Svatovsko groblje (Greblje), u selu Donji Močioci na obroncima Bukovika. Ovaj nacionalni spomenik BiH čine nekropola sa 61 stećkom, 15 nišana i jedan osamljeni stećak koji se nalazi izvan nekropole. ___________________________________________________ |
Po kraju
|
KRALJEVA SUTJESKA
Autor: Marko Dubravkic BOBOVAC
Autor: Marko Dubravkic |
Aktivnosti
-
Izvori
| Reference |
[1] -
| Ostali izvori |
| Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
-
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|
