---

PLANINE DINARSKOG GORJA > SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > Planine istočne Bosne
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Žep, planina Javor, 1537 m
Koordinate najvišeg vrha: 

Planine istočne Bosne

C. SJEVEROISTOČNI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): PODRUČJE SLOVENSKE DOLENJSKE I SZ HRVATSKE 01. Grupa Kočevskog Roga 02. Grupa Žumberak/Gorjanci PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE 03. Grupa Vlašića 04. Planine srednje Bosne 05. Planine istočne Bosne 06. Grupa Jahorine PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) 07. Polimsko-podrinjska grupa 08. Zlatarsko-pešterska grupa09. Starovlaške planine PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE 10. Podrinjsko-valjevske planine PERIPANONSKE ODN. PREDDINARSKE PLANINE 11. Peripanonske odn. pred-dinarske planine

Opis planinske grupe

Između gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne na zapadu, i srednjeg toka rijeke Drine na istoku, te rijeke Spreče na sjeveru, Drine i Bistrice na jugu, nalazi se prostrana dinarska visoravan s koje se uzdiže više planinskih lanaca srednje i istočne Bosne - ujedno je ona sjeverozapadni nastavak Starovlaško-raške visoravni (visije), sa druge strane Drine. Rijeka Krivaja, koja ovdje teče dinarskim smjerom, zatim Glasinačko polje (800 m n.v.) u njezinom jugoistočnom nastavku, te rijeka Prača, dijele ovo područje na tri brdsko-planinske cjeline. Na zapadu to su planine i pobrđa srednje Bosne, na istoku do Drine su lanci planina Istočne Bosne, a južno od rijeke Prače je Jahorinska planinska grupa. 

Granica grupe planina istočne Bosne ide cjelim tokom rijeke Krivaje, od njezina izvorišta do ušća u Bosnu, zatim rijekom Bosnom, na dijelu toka od Zavidovića do Maglaja, prema istoku tokom rijeke Spreče, potom donjim tokom Drinjače sve do ušća u Drinu, prema jugu srednjim tokom Drine do Ustiprače, odavdje donjim tokom rijeke Prače te preko visoravni Glasinac.

U reljefu istočne Bosne moguće je uočiti tri lanca planina, koji se izdižu sa visoravni. Prvi je centralni istočnobosanski lanac, najizraženiji i najviši, koji započinje Ozrenom na sjeverozapadu i nastavlja u smjeru jugoistoka preko planina Konjuha i Javora (najviše planine cijele grupe), te završava grebenima Sušice, planine nad kanjonom Drine. Na Suprotnoj strani Drine lanac istočnobosanskih planina se nastavlja grupom starovlaških planina u Srbiji.
Drugi, kraći lanac istočnobosanskih planina nalazi se južnije od centralnog niza Javora, i teče paraleno s njime, također dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, i to od Sljemenske planine, preko Devetaka do Sjemeća u Podrinju.
Treći, najniži lanac, ide smjerom zapad-istok i obuhvaća niske planine (Javornik, Glogova planina) i pobrđa sjeveroistočno od središnjeg istočnobosanskog lanca. 

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Planina Javor
Šumoviti obronci planine Javor, južno od gradića Vlasenice. Javor je dominantni planinski masiv na ovome dijelu istočne Bosne i nalazi se na teritorijima općina  Srebrenica, Han Pijesak i Vlasenica. Najviši vrh Javora je Veliki Žep (1537 m).

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

Vijenci, planine i vrhovi

Sjeverni dio vijenca istočnobosanskih planina

Južni dio vijenca istočnobosanskih planina

Podgrupa Konjuh-Javor
Ozren (Doboj) (918 m)
Djedinska planina (1156 m)
Konjuh (1326 m)
Smolin (1273 m)
Javor (bosanski) (Veliki Žep, 1537 m)
Brloška planina
Sušica - Sjemač (Zlovrh, 1525 m)

Podgrupa planine Devetak
Sljemenska odn. Slemenska planina (1307 m)
Kopito (V. Čiluša, 1317 m)
Paklenik (1166 m)
Devetak (1426 m)
Bokšanica (Klanac, 1275 m)
Mednik (V. Mednik, 1229 m)
Sjemeć planina (Ivica, 1496 m)

Podgrupa Javornika
Javornik (Bandijerka, 1060 m)
Udrč
Glogova planina (771 m)

---

Vode (Hidrologija)

Glavni vodotok u istočnoj Bosni je rijeka Drina, koja također razdvaja mnoga dinarska planinska područja i grupe u Bosni i Hercegovni, Srbiji i Crnoj Gori.

Rijeka Drina, u okolici Ustiprače

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini i Srbiji, koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između ove dvije države. Nastaje spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina je ujedno i najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem Podrinju (Semberiji, Mačvi) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Ulijeva se u Savu blizu mjesta Sremska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i većih rijeka, kao što su Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača, Rzav i Vrelo. Povijesno gledano, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. No, ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra. 

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik.
HE "Višegrad" zvanično je puštena u pogon 26.11.1989, kada je proradio prvi agregat. Instalirana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m3.
HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22.11.1966. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina  akumulacije je 340 miliona m3. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.
HE "Zvornik" puštena je u rad 26.7.1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m3. HE "Zvornik" godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 GWh.

MOSTOVI
Na svom toku Drina je na dosta mjesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed-paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je u romanu "Na Drini ćuprija" opisao nobelovac Ivo Andrić.
Noviji mostovi na Drini su:

• "Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992. godine, koji spaja Semberiju i Mačvu (Srbija).
• most u centru Foče
• viseći most ispod gradskog mosta u Goraždu - izgrađen u ratu za prebacivanja hrane, lijekova i ranjenih civila s jedne strane grada na drugu
• most Skelani - Bajina Bašta
• most Zvornik - Mali Zvornik
• most Karakaj - Mali Zvornik
• most Sepak - Loznica
• most Ljubovija - Bratunac
• uskotračni željeznički most kod ušća Lima u Drinu - bio je važan strateški objekat, koji je nekoliko puta rušen i obnavljan tokom dva Svjetska rata, da bi 1989. godine bio potopljen akumulacionim jezerom HE Višegrad

ZANIMLJIVOSTI

• Rijeka Drina bila je granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva.
• Duž Drine, granice Austro-Ugarske i Kraljevine Srbije, 1914.-1915. vođene su velike ratne operacije
• 27.3.1896. godine Drina je dostigla vodostaj 14 m veći od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu
• Krajem 19. stoljeća rijekom su plovili austro-ugarski parobrodi i dolazili do Zvornika
• Za Drinu se veže izreka ”nemoj ispravljati krivu Drinu”" i znači "raditi beskoristan posao"
• Nobelovac Ivo Andrić, koji je jedan dio svog djetinjstva proveo u Višegradu, je često koristio rijeku Drinu kao pozadinu svojih romana. Jedno od njegovih najpoznatijih djela je roman "Na Drini ćuprija".
• Na novčanici od 5000 jugoslavenskih dinara Drina je oslikana kako teče kroz Višegrad.

Vlasenica
​Ovaj brdsko-planinski gradić (668 m n.v.) je dobio  ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju.  Nalazi se na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo. WIKI

Okolicom Srebrenice
Pitoma brda zapadno od Srebrenice, prekrivena su livadama, voćnjacima i šumama. Pogled od zaseoka Rajne (južno od Srebrenice, na cesti prema Bajinoj Bašti), prema zapadu u smjeru sela Orahovica i Kovačice. Greben nad ovim selima doseže najvišu visinu u Šiljatom brdu (901 m) - kranje desno.

Po kraju

Tuzlanska kotlina

Satelitski snimak Tuzlanskog bazena u sjeveroistočnoj BIH, poznatog po bogatim nalazištima lignita (smeđeg ugljena), kamene soli, kvarcnog bijeska i dr. ruda. Snažna zavisnost za ugljenom za kućnu i industrijsku potrošnju, kao što je to gorivo za termoelektrane, ostavilo je i trag na izgledu reljefa, što je vidljivo i na snimci koja je napravljena u približnim prirodnim bojama 21.9.2003. (Izv: NASA). Jasno su vidljivi prostrani otvoreni kopovi na području Kreka-Banovići-Đurđevik.
Nekoliko velikih rudnika i njima pripadajućih jalovišta vidi se raštrkano na slici. Četiri velika otvorena kopa nalaze se, počevši s onime jugoistočno od Tuzle (u smjeru kazaljke na satu): Dubrave, Đurđevik, Mrdiči i Banovići, u kojima svima se kopa mrki ugljen. U gornjem desnom kutu je kop Kreka gdje se kopa lignit.
Prelazak sa podzemne eksploatacije, na profitabilniju tehnologiju prostranih vanjskih kopova, prouzročilo je degradaciju tla, dramatične promjene terena i zagađenje voda i zraka. 

Rudnici na području Tuzle, satelitski snimak
Izvor: http://earthobservatory.nasa.gov/

Visoravan Glasinac
Glasinac je visoravan u istočnoj Bosni, na kojoj se nalazi Glasinačko polje površine od 22 km², dužine 7 km, na nadmorskoj visini iznad 800 m. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Glasinačka visoravan okružena je četinarskim šumama i vrhovima Romanije, Bogovićke planine, Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja. 

Glasinac

Glasinac je visoravan u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, s prostranim Glasinačkim poljem površine od 22 km², dužine 7 km, na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Glasinačka visoravan okružena je četinarskim šumama i vrhovima Romanije, Bogovićke planine, Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja. Gradić Sokolac se nalazi u samom središtu Glasinca, i ima oko 3.500 stanovnika.

Karavan - emisija o Sokocu i Glasincu
Emisija "Glasinac" (2 epizode). Prvo prikazivanje: 24.9. i 1.10.1973.

Karavan - emisija o Sokocu i Rogatici
Emisija "Glasinac" (2 epizode). Prvo prikazivanje: 24.9. i 1.10.1973.

Rogatička kotlina

Rogatica se nalazi u južnom djelu istočne Bosne. Smještena je u kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i leži na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a s istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i srednjeg toka rijeke Prače. S istoka Rogatici gravitira područje koje se prostore do rijeke Žepe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han Stjenica i velike visoravni Glasinac.
Rogatičku kotlinu presjeca rijeka Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. istočno od sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu ona prima dva potoka Toplik i Gračanicu.
Ovaj kraj je pretežno srednjeplaninski. Od čitave površine rogatičke općine, koja zaprema 66.437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište s visinom između 800 i 1900 m. Planine su na istočnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a među njima su najveće Devetak, Sjemeć, Tmor, Bokšanica i dr.
Središnja godišnja temperatura je 11 °C. Maksimalna temperatura u mjesecu srpnju/julu dostiže 35 °C, a minimalna u siječnju/januaru do -28 °C. Godišnja količina oborina kreće se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm.

Rogatica 1973
Izvor: Youtube
TV emisija "Karavan"

Rogatica turizam

Rogatička zavrzlama
Izvor: Youtube; Autor: Mirsad Rogatica
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011....

Rogatička zavrzlama je staro, rijetko i gotovo zaboravljeno bošnjačko kolo iz istočnobosanskog gradića Rogatice. Ovo rijetko kolo je na repertoaru nekoliko KUD-a iz Sarajeva, i nekim KUD-a u dijaspori širom svijeta. Kao i svako drugo kolo i Rogatička zavrzlama može se igrati na više melodija. Izvodi se na sijelima i teferičima u otvorenom i zatvorenom kolu kao i u lesama. Izvodi se na žičanim instrumentima, a u novije vrijeme i na harmonici. Ovo kolo se kao muzička teme pojavljuje u starom bosanskohercegovačkom filmu "Ljubav i bijes" redatelja Bakira Tanovića. Film je po prvi put prikazan 1978 godine i nažalost, nepravedno je zaboravljen. 
"Zavrzlama" na bosanskom znači "komplicirana stvar." I zaista, kolo nije nimalo jednostavno za igranje. Tako, igrač odskakuje udesno na lijevoj nozi i ide unatrag. Opet dok se kreće ulijevo, odskakuje na desnoj nozi i opet ide unatrag. Prelazi koji se odvajaju od glavne muzičke teme kola uobličeni su u uobičajene bosanske trokorake i okrete Po starom bošnjačkom običaju, djevojke i mladići se drže za ruke marmicom (jaglukom) dok igraju.

Donje Podrinje

---

Borička visoravan

KORDINATE  43.8883472,19.1111891
Ergela Borike se nalazi 18 kilometara sjeveroistočno od Rogatice, na Boričkoj visoravni (1100 m n.v.), smještenoj između kanjona Drine, omeđenoj Devetakom, sa sjevera i istoka Bokšanicom i Sjemećom planinom poznatom po visokim crnogoričnim šumama, a s juga i zapada Junčom i Mednikom, obraslim listopadnim šumama. Nalazi se neposredno uz magistralnu cestu Rogatica-Sjemeć-Višegrad (od Sarajeva 80 km, od Višegrada 35 km).

Zapis o selu: Borike
Proizvodnja: RTRS

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---