|
|
PRIMORSKI POJAS > Planine Dalmacije > Uzvišenja Ravnih kotara > Crnogorka
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Štandarac, 303 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.8983, 15.6098
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Štandarac, 303 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.8983, 15.6098
O planini
Uvod
|
|
Brdo Crnogorka nalazi see u Ravnim kotarima. Pruža se dinarskim smjerom SZ-JI. Njegova najviša točka je Štandarac, visok 303 metara (podatak o visini naveden na službenim stranicama Parka prirode Vransko jezero i drugim službenim dokumentima te na topografskim kartama; dok se u dijelu izvora u medijima navodi 305 metara, a u nekima još netočnije 313 m). Visina od 305 metara spominje se u nekim starijim izmjerama (npr. Josip Roglić, Geografski glasnik br. 19, 1957.).
Crnogorka je dio niza izoliranih brijegova koji (zajedno s grebenom Trtara u njihovu jugoistočnom nastavku) odvajaju Primorje od Sjevernodalmatinske zaravni (oko srednjeg toka Krke, Čikole i Zrmanje) u zaleđu. ENGLISH SUMMARY:
- 
|
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Perspektivni prikaz reljefa šireg područja Vranskog jezera
Izvor: Krajobrazna osnova sa studijom vrednovanja i osjetljivosti krajobraza Parka prirode Vransko jezero, 2020. 
Mrežaste škrape oblikovane na području Kamenjaka
|
Hipsometrijska karta područja Vranskog jezera
Izvor: Državna geodetska uprava, 2016; SRTM, 2018. O najvišem vrhu Ravnih kotara Karbonatni brdoviti krajolici i viši vrhovi Ravnih kotara izraženiji su u južnom dijelu ovoga područja. Vjerojatno ćete u dijelu publikacija naići na podatak kako je vrh Štandarac (303 m) najviši u Ravnim kotarima, što nije ispravno, jer se već u njegovoj neposrednoj okolici, u općini Stankovci, nalazi još viša kota Velika Gradina na 329 m n.v. Kako povijesno-zemljopisna granica Bukovice i Ravnih kotara na sjeverozapadu u pravcu Novigrada i Nina, te na jugoistoku u pravcu Skradina i Knina nije točno određena, radi čega je Bukovica u demografskom pogledu prelazila u Ravne kotare i obratno, tako se u elektronskom izdanju Hrvatske enciklopedije kao najviši vrhovi Ravnih kotara navode: Gologuz (425 m) i Mijanca (413 m), koji se pak nalaze u prijelaznom području Bukovice i Ravnih kotara. Naselja u podnožju ovih visova (pr. Lišani Ostrovički) nalaze se u Ravnim kotarima, dok je njihovo zaleđe naslonjeno na visoravan Bukovice s bukovičkim brdima. Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu Ravnih kotara izdvajaju se brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m). |
Geološka karta područja Vranskog jezera i okolice (Izrada: DZZP, 2009.)
|
Isječak geološke karte Parka prirode Vransko jezero i okolnog područja (izvornik 1:100 000)
Izvor: Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero |
Pedološka karta Parka prirode Vransko jezero i Jasena (Izrada: PPVJ, 2009.)
|
PRIRODA
Karta staništa PP Vransko jezero i područja Jasen (Izrada: DZZP, 2009.)
Karta staniša Parka prirode Vransko jezero
Izvor: Krajobrazna osnova sa studijom vrednovanja i osjetljivosti krajobraza Parka prirode Vransko jezero. Javna ustanova Parka prirode Vransko jezero, 2020. |
Zaštita prirode i ekologija
Karta iz Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero
Vransko jezero
|
Zakon o proglašenju Parka prirode Vransko jezero (NN 77/99) definira granicu zaštićenog područja člankom 2. kako slijedi:
Granica parka prirode "Vransko jezero" polazi od kapelice Sv. Nedjelja u Marini pored ceste Pakoštane – Vrana, ide na jugoistok rubom postojećega ornitološkog rezervata preko kote 108 (Kosovac), zatim na kote 197 (Zverinac), 3030 (Štandarac), 288 (Bakrač), 121 (Ljubovnik), onda skreće na jugozapad do kote 109 (Tuštica), a zatim na sjeverozapad Jadranskom magistralom u dužini od 3,5 km, pa sporednim putem između Jadranske magistrale i Vranskog jezera do izlaska na cestu Pakoštane – Vrana, te dalje tom cestom do polazne točke kapelice Sv. Nedjelje u Marini. Granice Parka prirode i Posebnog ornitološkog rezervata korištene prilikom izrade ovog plana preuzete su iz Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
Bitka za Vranu
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija. Mletački general Leonardo Foscolo sa svojim trupama vraća izgubljene dijelove Dalmacije te u proljeće 1647. stiže pred Vranu. Nakon jedanaestodnevne opsade i jedne krvave bitke - Vrana pada pod mletačku vlast.
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
S padom Carigrada polovicom 15. stoljeća osmanska vojska prodire sve dublje u europsko tlo. Prostor Hrvatske pod stalnom je ugrozom, a nije pošteđena niti Dalmacija. Na udaru se sve češće nalazi i utvrda Vrana, kraj Pakoštana, koja je tad od iznimne strateške važnosti. Konačno, 1538. Vrana lako pada pod osmansku vlast. Situacija se mijenja u jeku Kandijskog rata između Mletačke Republike i Osmanlija. Mletački general Leonardo Foscolo sa svojim trupama vraća izgubljene dijelove Dalmacije te u proljeće 1647. stiže pred Vranu. Nakon jedanaestodnevne opsade i jedne krvave bitke - Vrana pada pod mletačku vlast.
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
Po planini i po kraju
KAMENJAK
NADMORSKA VISINA 286 m
|
Info centar Kamenjak. Na oko 283 m n.v., u blizini najvišeg vrha Parka prirode Vransko jezero, nalazi se najatraktivniji vidikovac ovog područja, uz koji je izgrađen info centar Kamenjak. Na području info centra, koji je uređen 2007. godine, možete dobiti više informacija o Parku prirode, kupiti suvenire s motivima Vranskog jezera, biciklističku i izletničku kartu, a možete i uživati u specijalitetima tradicijske konobe. Sredinom rujna upoznajte lokalne poljoprivrednike na sajmu "Luka i igara". Dva spojena objekta Centra izgrađena su i uređena u tradicijskom stilu te se pokraj njih nalaze velike informacijske ploče s osnovnim podacima o Parku prirode Vransko jezero (najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, ornitološki rezervat i arheološko nalazište Babin škoj). Na sredini zaravni nalazi se Kapelica Svih svetih.
Vidikovac. Sa platoa vrha Kamenjak pruža se pogled na najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, maslinike i suhozide Modrava te Jadransko more s brojnim otocima zadarskog, šibenskog i kornatskog arhipelaga. Kružna botanička edukativna staza. U neposrednoj blizini info centra Kamenjak počinje kružna botanička (planinarska staza), kojom kroz gustu šumu crnike možete prošetati kanjonima Orlja Draga i Mernjača oko brda Kamenjak. Ova srednje zahtjevna planinarska tura traje 2,5 sata. Preporučeni smjer kretanja je: vidikovac Kamenjak – kanjon Orlja Draga – panoramska staze – kanjon Mernjača – vidikovac Kamenjak. |
U Parku prirode Vransko jezero nalaze se tri informativna centra: Kamenjak, Prosika i Crkvine, šest poučnih staza među kojima su i: Poučna staza Ptice Vranskog jezera na Crkvinama, Poučna staza Vidikovac Kamenjak na Kamenjaku i Poučna staza o ribama na Prosici. |
Kapelica Svih svetih. Na platou Kamenjak je kapelica Svih svetih do koje se na Veliki petak hodočasti 2,5 km dugom stazom Križnog puta iz sela Bakovići. Kapelica je sagrađena na mjestu masovne grobnice hrvatskih vojnika i civila, stradalnika poraća Drugog svjetskog rata.
Ulaz u kapelicu zatvoren je rešetkastim vratima od kovanog željeza (ključ čuva obitelj Bobanović u Polači). U apsidi se nalazi ograđena krška jama, zapravo masovna grobnica. Na zidu desno nalazi se mramorna ploču s urezanim riječima: Bogu hvala, mrtvima na spomen, živima na čast. Križni put i kapelu Svih svetih podigoše nad jamom hrvatskih stradalnika Drugog svjetskog rata Polačani u progonstvu i dijaspori uz pomoć prijatelja, ljeta Gospodnjeg 1995. uz blagoslov m.s.g.r. Marijana Oblaka, nadbiskupa zadarskoga, dana 13. lipnja 1995. 
|
Kamenjak - Vidikovac
Autor: Ivo Ozic Datum objave: 30.12.2019. Opis. U blizini najvišeg vrha Parka prirode Vransko jezero (Štandarac, 303 m.n.v.), nalazi se najatraktivniji vidikovac ovog područja – info centar Kamenjak, na visini od oko 283 metra iznad mora.Na platou je kapelica Svih svetih do koje se na Veliki petak hodočasti 2,5 km dugom stazom Križnog puta iz sela Bakovići. 
|
|
|
ŠTANDARAC
NADMORSKA VISINA 303 m
Najviši vrh brda Crnogorka. Riječ štàndarac m ⟨G -ārca, N mn -ārci⟩ regionalizam je i označava koplje za zastavu pobodeno u zemlju, stup za zastavu postavljen ili uglavljen u podlogu.
BAKRAČ
NADMORSKA VISINA 283 m
Pogled na brijeg Visoka (kod Radašinovaca) (252 m)
Pogled na Veliku Gradinu (327 m)
|
Praktično
IZVORI I LITERATURA
-
GRUPA AUTORA: Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero. Odredbe za provođenje, obrazloženje i grafički dio plana. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja - Zavod za prostorno planiranje, Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije i Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije knjiga I. Zageb-Zadar, 2012. (PDF)
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije "Natura Jadera". Zadar, 2023. (PDF)
GRUPA AUTORA: Krajobrazna osnova sa studijom vrednovanja i osjetljivosti krajobraza Parka prirode Vransko jezero. Javna ustanova Parka prirode Vransko jezero. Biograd n/m, 2020. (PDF)
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja Parkom prirode Vransko jezero. Javna ustanova Park prirode Vransko jezero. Biograd n/m, 2010. (PDF)
VOJVODIĆ, Aleksandar: Novije hidrološke promjene Vranskog jezera u Dalmaciji. Undergraduate thesis, University of Zagreb, Faculty of Science, 2023. (PDF)
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja područjima ekološke mreže Ravni kotari (PU 6006) 2023. – 2032. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije "Natura Jadera". Zadar, 2023. (PDF)
GRUPA AUTORA: Krajobrazna osnova sa studijom vrednovanja i osjetljivosti krajobraza Parka prirode Vransko jezero. Javna ustanova Parka prirode Vransko jezero. Biograd n/m, 2020. (PDF)
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja Parkom prirode Vransko jezero. Javna ustanova Park prirode Vransko jezero. Biograd n/m, 2010. (PDF)
VOJVODIĆ, Aleksandar: Novije hidrološke promjene Vranskog jezera u Dalmaciji. Undergraduate thesis, University of Zagreb, Faculty of Science, 2023. (PDF)
- Sažetak. U novijem razdoblju zabilježene su izraženije promjene u režimu tekućica ali i mnogih stajaćica u Hrvatskoj. Vransko jezero u Dalmaciji nije izuzetak, gdje veliki problem predstavljaju izraženije varijacije klimatskih elemenata koje negativno utječu na vodostaj i količinu vode jezera te salinizacija jezera uvjetovana sušama i prodorom morske vode. U sklopu ovog rada analizirat će se novije hidrološke promjene Vranskog jezera u Dalmaciji s naglaskom na analizu trendova vodostaja i saliniteta jezera. Analizirat će se i trendovi temperature zraka i količine padalina. Cilj je utvrditi mogući utjecaj klimatskih promjena na jezero, razmotriti buduće scenarije razvoja jezera te istražiti moguća rješenja za povećanu salinizaciju jezera.
