SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE > ŽUMBERAČKO GORJE / GORJANCI > Gorjanci > Gorjanci - jugozapadni dio - Vodič
Države: Slovenija
Najviši vrh: Sveta gera / Trdinov vrh, 1178 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.7597, 15.3160
Države: Slovenija
Najviši vrh: Sveta gera / Trdinov vrh, 1178 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.7597, 15.3160
Uvod |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
Jama Pečenjevka
Iznad naselja Krašnji vrh (kod Metlike) i kod sela Keseri u Hrvatskoj, smještenih na jugoistočnom rubu Gorjanaca, odn. jugozapadnom dijelu Žumberačke gore, u dolini potoka Jamnika otvara se ponor (slo. brezno) jame Pečenjevka (također Pečenevka).
Više od 15 metara široki i 50 metara duboki vertikalni ulazni jamski kanal, nastao je na lokalnom rasjedu u dolini potoka, u gornjojurskim svijetlosivim vapnencima. Ulaz se nalazi na nadmorskoj visini od 427 metara. U ponor se za visokih voda obrušava više od 50 m visok vodopad. Ponor je dio ponornog kontaktnog krša - ovdje se susreću nepropusne stijene s propusnim. Zidovi ulaznog ponora potpuno su prekriveni velikim površinama mahovine, a dno je posuto urušenim stijenama i krhotinama. Na jugoistočnoj strani ponora otvara se pri dnu više od 5 m visok prolaz do nastavka jame. Ovdje se uz prijelom također razvijaju rovovi i odavdje se na ulazni kanal pod nagibom nastavlja špiljski kanal dulji od 200 m, koji doseže ukupnu dubinu od 98 metara. Sredinom ponora prolazi državna granica između Slovenije i Hrvatske. Jamu su 1941. godine su otkrili i evidentirali članovi ljubljanskog Društva za istraživanje jama (Društvo za raziskovanje jam Ljubljana), ali su prvi nacrti ponora napravljeni tek 1985. godine, kada su ulazni dio ponora istražili članovi belokranjskog Jamarskog kluba Črnomelj. Od 2005. godine članovi Jamarskog kluba Brežice, Speleološkog kluba Samobor, Jamičkog kluba Kostanjevica na Krki, još nekoliko su puta obišli ponor i izradili nacrt špilje. |
Potok Jamnik
Sam potok Jamnik izvire iz slojeva gornjokrednog fliša i pri niskom vodostaju ponire u Mliniško brezno (hrv. Miliška jama), a pri visokim vodama može oteći do Pečenjevke, kada voda pada preko kamene stepenice stvara slikoviti slap visok 50 metara, najveći takve vrste u Sloveniji. O snazi vode za vrijeme velikih kiša svjedoče zaglavljena suha debla. Pečenjevka 12.02 2014.
Datum objave: 12.2.2014. Autor: natrixnatrix100 Opis. Nakon obilnih kiša Jamnik ponire u Pečenjevku. Pečenjevka 12.02 2014. |
"Schengenski" izleti
Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor 1.1.2023. godine omogućio je neometan prolazak granične slovensko-hrvatske linije i općenito, slobodnije kretanje graničnim područjem. Time su se otvorile brojne mogućnosti za aktivnosti na otvorenom, kao što su neprekinute pješačke i biciklističke rute koje prolaze teritorijama obje države.
Treba podsjetiti kako je i prije ulaska u Schengen ovo područje bilo proglašeno zajedničkom turističkom prekograničnom zonom "Po Sutli i Žumberku", koja je mogućavala kretanje između dviju država, ali uz određene uvjete. Nakon ulaska Hrvatske u schengensko područje prelazak granice je potpuno neometan.
Pionirski projekt zonom "Po Sutli i Žumberku" osnovan je u rujnu 2003. godine na inicijativu Zagrebačke županije, a u sklopu projekta Uspostavljanje turističkog klastera u Zajedničkoj turističkoj Zoni po Sutli i Žumberku, financiranog sredstvima Europske Unije (CARDS "Local Development of Border Regions"). Zona je utvrđena kao zaokružena prostorna i gospodarska cjelina a obuhvaća pogranične dijelove teritorija Hrvatske i dijelove Republike Slovenije. Osnovna je ideja projekta bila napraviti zajedničku ponudu hrvatskih i slovenskih pograničnih mjesta koji bi pružili autentičan kulturni, gastroenološki i avanturistički proizvod nezavisan od službene granice, odnosno međunarodnih graničnih prijelaza.
Treba podsjetiti kako je i prije ulaska u Schengen ovo područje bilo proglašeno zajedničkom turističkom prekograničnom zonom "Po Sutli i Žumberku", koja je mogućavala kretanje između dviju država, ali uz određene uvjete. Nakon ulaska Hrvatske u schengensko područje prelazak granice je potpuno neometan.
Pionirski projekt zonom "Po Sutli i Žumberku" osnovan je u rujnu 2003. godine na inicijativu Zagrebačke županije, a u sklopu projekta Uspostavljanje turističkog klastera u Zajedničkoj turističkoj Zoni po Sutli i Žumberku, financiranog sredstvima Europske Unije (CARDS "Local Development of Border Regions"). Zona je utvrđena kao zaokružena prostorna i gospodarska cjelina a obuhvaća pogranične dijelove teritorija Hrvatske i dijelove Republike Slovenije. Osnovna je ideja projekta bila napraviti zajedničku ponudu hrvatskih i slovenskih pograničnih mjesta koji bi pružili autentičan kulturni, gastroenološki i avanturistički proizvod nezavisan od službene granice, odnosno međunarodnih graničnih prijelaza.
Izleti po Gorjancima uz granicu s Hrvatskom
Powered by Wikiloc |