---

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Sinjajevina > Gradište (Gradišta) i Semolj
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Vranova glava, 2215 m  
Koordinate najvišeg vrha:  

GRADIŠTE (GRADIŠTA)

---

Skupina vrhova zajedničkog imena Gradište (Gradišta) izdiže se stupnjevito na jugoistočnom rubu sinjajevinske visoravni iznad doline gornje Morače. Dalje prema jugoistoku, prijevoj Lokvice (1943 m) razdvaja Gradište od vijenca Torne i Stolova. Zapadna strana Gradišta je travnata i spušta se prema šumovitom Semolju, dok je njihova istočna strana, ona prema Lipovskoj kotlini, strma, visoka i stjenovita. Najviši vrh skupine Gradišta je Vranova glava (2215 m; drugi najviši vrh Sinjajevine), od kojega je niži vrh Gradišta (2174 m; četvri najviši vrh Sinjajevine).

ŠUPLJAČA
NADMORSKA VISINA 2071 m

Lokalno stanovništvo ovaj vrh zove i Stožina.

GRADIŠTE
NADMORSKA VISINA 2174 m

Pogled na stijene Gradišta

VRANOVA GLAVA
NADMORSKA VISINA 2215 m

Tjeme Vranove glave proviruje iza ivice grebena Gradišta

SINJAJEVINA, Gradište-Vranova glava
Autor: Danilo Veljic Datum objave: 14.9.2017.

SINJAJEVINA Semolj - Svrčke Bare . Vranova glava - Gradište
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 17.1.2024.
Opis. Planinari iz Užica, članovi PD ,,Omorika,, su 15. juna 2021. godine izveli planinarsku akciju sa usponiom na planini SINJAJEVINA – vrh Gradište (2174 m) i Vranova glava (2215 m). Staza prolazi pored katuna u Svrčkim Barama i duga je 22 km sa usponom od 1110 m visinske razlike.

Lokvice
PRIJEVOJ

Prijevoj Lokvice

CRVENA GREDA

Sipar u južnom podnožju vrha Torne, s kojega se pruža pogled na gornju Moraču, planinu Lolu i južne vrhove skupine Gradišta (desno).

KURDELJ

Greda Kurdelj s kratkim nazubljenim i krušljivim grebenom, ne ističe se po visini i veličini, na izgled nezanimljiva naspram Babinog zuba (Torne), Male Torne, Stola i Gradišta može poslužiti kao odličan alpinističko-penjački poligon. Osigurana je sajlom. Nalazi se na putu za najviši vrh Sinjajevine, Tornu (Babin zub), kada se krene iz Gornjeg Lipova.

Kurdelj
Datum objave: 12.12.2020. Autor: Svetlim Nocu

Bare Svrčke

Bare Svrčke - Sinjajevina
Autor: Svetlim Nocu Datum objave: 29.12.2022.
Check our web site : www.outdoormontenegro.me

SEMOLJ

---

Semolj 
PRIJEVOJ  NADMORSKA VISINA 1536 m

Prijevoj Semolj spaja odn. razdvaja planinu Semolj (najviši vrh Vrmac, 1725 m n.v.) u masivu Sinjajevine i zaravan Javorje koja je dio planine Lole. Prijevojem prolazi prometnica R18, Šavnik - Boan - Mioska, koja povezuje i dvije duboke riječne doline Morače i Tušinje.  Ovaj prijevoj je također razvodnica  Crnomorskog (dolina rijeke Tušinje) i Jadranskog sliva (dolina Morače). 
​
U kolumni "Reč nedelje" koju u beogradskom časopisu NIN uređuje Jovan Ćirilov zapisano je: Po svemu sudeci, toponim 'semolj' vodi poreklo od slovenskog korena sem- koji upućuje na crkvenoslovensku reč sem-osoba, koja je sačuvana u ruskoj, bugarskoj i poljskoj reči za porodicu 'semja' i 'semejstvo'. Isti koren je sačuvan i u starim imenima: Semidrag, Semislav i Semivir, a od milja Semo ili Semko. Tako da bi 'semolj' mogao biti prevoj ili šuma u kojoj nekad davno živeo neki Semo. 

Na drugom pak mjestu navedeno je kako semolj znači plodna zemlja (dolazi od riječi sjeme/seme).

1975. godine Jugoslavenska narodna armija (JNA) gradila je regonalnu cestu Šavnik-Boan-Mioska. Iz razloga što je, zbog svoje nadmorske visine Semolj zimi vrlo često neprohodan, i kako bi se skratio put od Šavnika prema Morači, postojali su planovi za izgradnju tunela kroz Semolj, koji je trebao biti dugačak oko 1700 metara. Međutim, prokopano je samo oko 400 metara, nakon čega su radovi obustavljeni.

IZVOR Forum Krstarica

Pogled na Gornju Moraču s prijevoja Semolj
U dubini se vidi regionalna cesta Mioska - Boan - Šavnik, kako se serpentinama uspinje uz šumovite južne obronke planine Semolj na Sinjajevini.

Semolj
Detalj topografske karte Vojnogeografskog instituta u Beogradu; 1:25.000 sekcija broj 148-2-1 Sinjavina-zapad; sadržaj dopunjen 1972. godine; tiskano 1980.

Pogled od Semolja niz gornju dolinu Morače; u podnožju Semolja vide se tratine Dobrog Dola.
U pozadini desno Ruda glava (Tali), 2020 m, u Moračkm planinama

Do Semolja se najlakše stiže odvojkom magistralne ceste Podgorica-Kolašin, od mjesta Mioska. Od Mioske se ide ovom cestom, u smjeru Boana i Šavnika, područjem  Gornje Morače, sve do prijevoja Semolj, gdje se sreće lijevo na makadamski put, kojim se iden na Javorje na planini Loli. 

Semolj, pogled na Moračke planine (Tali, Zagradac - Kapa Moračka)

ZAPIS - Semolj gora Mira Vuksanovića
Autor: RTCG Datum objave: 2.3.2024.
Opis. "Zapis” je emisija koja dvije decenije istražujući kulturni, geografski i etnografski identitet Crne Gore zapisuje tradiciju, naš narodni život i nematerijalna kulturna dobra svih regija, nacija i vjera, dočarava zaboravljene i malo poznate krajeve i ljude, te zanimljive životne priče i stvaraoce nepoznate široj javnosti. Vremenom je postala aktuelno – dokumentarni žanr, koji svježinom izraza u autorskom i vizuelnom pristupu, izaziva interesovanje šireg gledališta i svjedoči o jednoj epohi.

Pogled u smjeru Sinjajevine s ruba visoravni Javorja na planini Loli
Šumoviti greben lijevo je planina Semolj, dio masiva Sinjajevine. Prijevojem između Semolja i Javorja (Lole) prolazi cesta Mioska - Boan - Šavnik. Iza Semolja se uzdižu stjenoviti vrhovi Sinjajevine (u sredini Vranova glavica, 2215 m, desno još udaljeniji Babin zub/Torna 2277 m i lijevo, skroz u pozadini Jablanov vrh).

Pogled s ruba Javorja u smjeru Gornje Morače
Šumoviti greben lijevo je planina Semolj, dio masiva Sinjajevine. Prijevojem između Semolja i Javorja (Lole) prolazi cesta Mioska - Boan - Šavnik. Iza Semolja se uzdižu stjenoviti vrhovi Sinjajevine (u sredini Vranova glava, 2215 m, desno još udaljeniji Babin zub/Torna 2277 m i lijevo, skroz u pozadini Jablanov vrh). S ove lokacije, gledajući u smjeru gornjeg toka rijeke Morače pogled seže do Komova i još dalje do Prokletija na granici Crne Gore i Albanije.

Pogled na prilazni put Javorju koji vodi od prijevoja Semolj

Katun Vrmac

Pogled na Lolu s katuna Vrmac na Semolju
Izvornu fotografiju sa stranice http://dabo.net.pl/ pogledaj klikom na fotografiju iznad.