Klasifikacija spomeničke baštine
1. Spomenička baština
Spomenička baština obuhvaća pokretna i nepokretna kulturna dobra. Nepokretno kulturno dobro može biti: pojedinačno, kulturno-povijesna cjelina i kulturni krajolik.
Pojedinačna nepokretna kulturna dobra su građevine ili kompleksi građevina koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Pojedinačno nepokretno dobro može se definirati i kao graditeljska (arhitektonska) i arheološka baština.
Pojedinačna nepokretna kulturna dobra su građevine ili kompleksi građevina koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Pojedinačno nepokretno dobro može se definirati i kao graditeljska (arhitektonska) i arheološka baština.
1.1. Kulturni-povijesni spomenici i objekti (materijalna nepokretna baština)
1.1.1. Graditeljska baština (Arhitektonska baština)
|
1.1.1.1. Pojedinačna nepokretna dobra
|
Naslovna fotografija
Most Ura e Mesit, Albanija |
1.1.1.2. Kulturno-povijesne cjeline
- Naselja (ruralne i urbane cjeline) povijesne cjeline naselja: gradskih, seoskih, industrijskih, ostalih
- Gradske cjeline, naselja
- Povijesni gradovi
- Povijesna gradska jezgra
- Srednjovjekovne gradine, burgovi
- Povijesna mjesta
- Gradske cjeline
- Rudarska, klimatsko-lječilišna / banjska i sl. naselja
- Sela, seoske cjeline
- Povijesna, tradicionalna sela
- Seoske cjeline
- Zaselak
- Etnopark, zona
- Gradske cjeline, naselja
- Elementi povijesne opreme naselja
- Memorijalna područja i obilježja
- Vrtovi, perivoji, parkovi i ostale vrste vrtne arhitekture
Pojedinačni pregled baštine
Javne građevine i kompleksi
Inžinjerske građevine
Inžinjerske građevine
- Ceste i mostovi
- Ostale prometne građevine
- Hidrotehničke građevine
- Energetske građevine
- Komunalne građevine
Ceste i mostori
Majstorska cesta
|
Majstorska cesta (Državna cesta D547) je državna cesta u Hrvatskoj i bila je prva suvremena cestovna spojnica južne i sjeverne Hrvatske. Svečano je otvorena 4.10.1832. godine. Majstorska cesta transvelebitska je prometnica koja je povezivala Sveti Rok u Lici preko Malog Alana s Obrovcem u Dalmaciji. Po tada novoj velebitskoj transverzali, osim trgovačkog odvijao se i poštanski promet između Beča i Zadra.
Gradnja ceste. Građena je u vrlo teškim uvjetima. Govorilo se da je građena probijanjem živih stijena. Ukupne je dužine 41 kilometar. Ime je dobila zbog načina gradnje koji je za ondašnje uvjete bio napredan i vrlo težak. Ime ceste vuče podrijetlo od njemačke riječi "meisterstück" koja znači remek-djelo. Maksimalni nagib ove ceste u vremenu izgradnje bio je do 5,5 posto, što je toliko bilo napredno za ono doba a što se vidi po tome što je taj nagib sukladan i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica. U Habsburškoj je Monarhiji bio iznimno dugo putovanje između Beča i Zadra te općenito iz netom od Mletaka i Napoleona pripojenih južnih hrvatskih krajeva - Dalmacije. Trgovački i poštanski je promet bio otežan. Za olakšavanje, bečki je dvor 1819. godine odlučio izgraditi prekovelebitsku prometnicu od sela Svetog Roka, preko najviše toćke na cesti, prijevoja Malog Alana (1045 m n.v.) do magistralne ceste za Obrovac. Poslu se prionulo 1825. i do 1827. godine, 24 km duga dionica gradila se od Obrovca preko Podpraga, Praga i Kraljičinih vrata do Malog Alana, ondašnjem završetku dalmatinske granice. Druga faza gradnje bila je lička dionica duga 17 km od Malog Alana do Sv. Roka. Ondje se Majstorska cesta spajala s već postojećom trasom Dalmatinske ceste. Cesta je dovršena i svečano otvorena 1832. godine. Trasa ceste vrhunski je izvedena po vrlo teškim mjestima. Graditelj ceste Josip Kajetan Knežić trasu je sproveo po strmoj velebitskoj padini s brojnim serpentinama između klisura i kukova, što je za ondašnje prilike bio veliki napredak u cestogradnji. Knežić, rodom iz Petrinje, bio je granični časnik u austrijskoj vojsci i samouki inženjer, ostavio je trajan trag u hrvatskoj arhitekturi i inženjerstvu, a najpoznatiji po svom iznimnom radu na izgradnji planinskih cesta u krškim područjima. Nepovoljni uvjeti pridonijeli su vrlo visokim troškovima izgradnje ceste. Prema legendi radnici su se projektantu Knežiću žalili na nemoguće uvjete probijanja, na šta im je po legendi odgovorio ponudnim pitanjem može li mjera zlata za istu težinu kamena. Zbog tako visokog troška gradnje pao je u nemilost bečkog dvora. Austrijski car Franjo II. u spomen novoizgrađene ceste sagradio je 1832. godine crkvu sv. Frane u Podpragu. Na obje strane, onoj koja gleda prema planini i onoj koja je okrenuta prema moru, ima jednake trijemove. Stoji na obroncima Velebita, nasred proplanka podno Tulovih greda - predio poznat kao Podprag. Podprag je kamena zavojita visoravan. Crkvica je bila posvećena 1839. godine i opskrbljena vrijednim svijećnjacima i drugim priborom za sveto bogoslužje. Najljepši ukras bila je oltarna slika sv. Franje koju je izradio mladi zadarski slikar Franjo Salghetti Drioli (1811. – 1877.), a danas se nalazi u Galeriji umjetnina u Splitu. U nedavnom ratu je devastirana. U blizini crkve bio je podignut gostinjac (hospicij) male braće koji su pružali usluge putnicima, hodočasnicima i namjernicima, a također i pastoralnu pomoć župama podno Velebita. Cesta danas. Danas je cesta preko Tulovih greda jedinstvena panoramska cesta, najljepša planinska cesta s koje se istovremeno otvaraju prekrasni vidici na spektakularne oblike stijena Tula, koje izazivaju strahopoštovanje, kao i na zadarsko zaleđe i more. Predio Praga poznat je po snažnoj buri, na momente orkanske snage. Putem iz Svetog Roka cesta se penje konstantno uzbrdo i većinom prolazi kroz šumske predjele te se izlaskom na prijevoj Mali Alan krajolik mijenja i iznenada prelazi u krški s mnoštvom kamenja i bez puno zelenila. Tada cesta ima lagani pad do Tulovih greda i još dalje prema Obrovcu. Na cijelom potezu ceste od Malog Alana do Tulovih greda nalaze se spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a ispod Tulovih greda nalazi se i kapelica u spomen na Damira Tomljanovića Gavrana, koji je poginuo na obroncima Velebita. Nasuprot crkve sv. Franje nalaze se dva starija spomenika. Jedan od njih posvećen je Francescu Farcassu, koji je poginuo 1851. godine boreći se protiv 22 razbojnika, a noviji iz 1862. godine posvećen je Ivanu Zagorcu, koji se ovdje smrznuo. Majstorska cesta pod zaštitom je Ministarstva kulture od kraja 2007. kao povijesna cesta i kulturno dobro, čime je spriječen pokušaj njezinog asfaltiranja, a općine Jasenice i Lovinac, pod čijim se teritorijem nalazi, pokrenule su i postupak obnove i stabiliziranja, da ju zaštite od vododerina, ali i sve većeg prometa. IZVOR Majstorska cesta. Wikipedija (hr) |
MAJSTORSKA CESTA
Datum objave: 13.9.2018. Autor: Damir Odak Opis: Starom cestom preko Malog Alana, kolovoz 2018 Bajkovita Hrvatska 2: Majstorska cesta - PP Velebit (BH-124)
Autor: ADRIA TON production Datum objave: 26.3.2024. Opis. dokumentarno obrazovni serijal BAJKOVITA HRVATSKA Autori: Paula i Đelo Jusić Proizvodnja: Adria ton production Majstorska cesta - prva prometnica koja je spojila sjever i jug Hrvatske! [MILJOKAZ 07]
Autor: Koordinacija Datum objave 15.11.2023. Opis. U rubrici Miljokaz otkrivamo sve o cesti koja je spojila sjever i jug Hrvatske! © Zabranjeno svako kopiranje i postavljanje na druge kanale! -- @Koordinacija - vaš prozor u svijet građevinarstva http://www.koordinacija.hr -- PRATITE NAS NA MREŽAMA: Facebook / koordinacija.com.hr Instagram / koordinacija.hr LinkedIn / koordinacija TikTok / koordinacija |
Drveni mostovi. Mnogo je manjih drvenih mostova razasutih diljem Slovenije, a njihova velika koncentracija je upravo u Dolenjskoj, posebice na rijeci Krki. Međutim, njihov vijek trajanja je relativno kratak, te je potrebno stalno obnavljanje.
Tredicijski drveni most preko rijeke Krke kod naselja Cerklje ob Krki (Dolenjska, Slovenija)
|
Drveni (sjeverni) most preko rijeke Krke u Kostanjevici na Krki.
Vozna površina drvenog mosta (Cerklje ob Krki, Dolenjska, Slovenija)
|
Memorijalne građevine i kompleksi, grobna arhitektura
Građevine povezane s povijesnim ili kulturno-povijesnim događajima i osobama
Građevine povezane s povijesnim ili kulturno-povijesnim događajima i osobama
Memorijalna područja, mjesta
CRNA GORA
Berane. Spomen-kompleks "Sloboda" na brdu Jasikovac. Kulturno dobro od nacionalnog značaja (2023.) PROČITAJ VIŠE
Memorijalni spomenici, spomen-ploče
Memorijalne zgrade
Hrišćanski grobni spomenici
Islamski, jevrejski i dr. grobni spomenici
Ratna, vojna groblja i spomenici
Ostala groblja i grobnice
CRNA GORA
Berane. Spomen-kompleks "Sloboda" na brdu Jasikovac. Kulturno dobro od nacionalnog značaja (2023.) PROČITAJ VIŠE
Memorijalni spomenici, spomen-ploče
Memorijalne zgrade
Hrišćanski grobni spomenici
Islamski, jevrejski i dr. grobni spomenici
Ratna, vojna groblja i spomenici
Ostala groblja i grobnice
