ISTRA (hrvatski dio)
ZEMLJOPIS
Reljef
|
Na temelju geološkog sastava i različitih vrsta tala, geograf Krebs Norbert odredio je 1907. tri reljefne cjeline:
Bijela Istra. Ovo područje obuhvaća gorski hrbat Učke (Vojak 1401 m) i gorsku skupinu Ćićarije (Planik 1272 m), koji čine krajnji sjeverozapadni i sjeveroistočni dio istarskog poluotoka. Ime su joj dali čvrsti i tvrdi vapnenci izgrađeni od ostataka kršja različitih organizama koji su živjeli u plitkim suptropskim i tropskim morima, a također su naknadno, uglavno krčenjem šuma, ovdje nastale vapnenačke goleti. Obilježena je borano-ljuskavo-navlačnom i blokovskom strukturom. Siva Istra. Zahvaća središnje dijelove Istre. Naziv duguje naslagama sedimentnih sivih stijena, taloženima u razdoblju eocena. Na području Sive Istre znameniti su magični krajolici istarskih gradića na vrhovima brežuljaka poput Motovuna, Buzeta ili Boljuna. Svoj položaj zahvaljuju impozantnim megaslojevima pješčenjaka na kojima su izgrađeni. Tako je geološka građa izravno utjecala na društveni razvoj ovoga kraja. Crvena Istra. Obuhvaća zapadnu obalu Istre. Treća boja Istarskog poluotoka je crvena zbog osobitog tla, crveno-smeđe zemlje crljenice, koje najviše na svijetu ima u Hrvatskoj, a upravo su u Istri najdeblji slojevi. Crljenica nastaje rastvaranjem vapnenca i dolomita, a oblikuje se po dnu vrtača, dolina i krških polja. |
Zanimljivosti
Plodno tlo crvenice u okolici Umaga je prvo tlo u Hrvatskoj zaštićeno kao spomenik kulture. |
Geološki razvoj
|
Geološka prošlost Istre. Brojni geološki procesi, stijene, minerali, tla, pejzaži i druga geološka obilježja bitno su utjecali i još utječu na život ovoga kraja od gospodarstva pa do bogate kulturne baštine.
Prateći geološke tragove na Istarskom poluotoku mogu se utvrditi četiri razdoblja izdizanja Jadranske karbonatne platforme, razdoblja njezinih kopnenih faza kada su ti različiti sedimenti i tla nastajali. I takožer pronaći fosilizirane ostatke dinosaura - biljojede i mesojede, koji su gacali muljevitim tlom pod vrućim suncem razdoblja krede. Rude
Istarski kamen. Najpoznatije vrste istarskog kamena su Kanfanar, Selina, Kirmenjak i Valtura;
1. Kanfanar - Najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre, poznat pod nazivima Bale, Krška ruža, Istarski žuti, Valle i pod općenitim nazivom Giallo d´Istria, svjetlosmeđi je onkolitni vapnenac gornjo-kredne starosti. Njime je u 15. stoljeću Juraj Dalmatinac gradio po Italiji. 2. Selina - Kamen iz Seline je kredni donjeaptski vapnenac poznat pod nazivima Selina, Bale, Istarski žuti i Giallo d´Istria. Slojevi koji se eksploatiraju stratigrafski su jednaki onima u kamenolomu Kanfanar. S obzirom na to da prema svojim fizičko-mehaničkim karakteristikama spada u najtvrđe varijetete vapnenca Istarski žuti. 3. Kirmenjak - Kirmenjak je najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre, poznat pod nazivima: Kirmenjak, Orsera, Pietra d´ Istria, Pietra d´Rovigo, Jezerski cvijet, Istarski cvijet, Giallo venato d´Orsera, Bianco-giallastro di Parenzo, Avorio. Ovaj je vapnenac svijetlo do svijetlosmeđe boje, jurske starosti i poznat po svojoj stilolitskoj teksturi koja je naročito izražena kad se blokovi pile okomito na slojevitost. U rimska vremena vadio se na nekoliko lokacija, a danas je aktivno četiri do pet kamenoloma smještenih južnije i sjevernije od mjesta Kirmenjak. Od njega je sagrađena Venecija i mnogi drugi gradovi i spomenici. 4. Valtura - Kamenolom Valtura smješten je na jugu-jugoistoku poluotoka Istre iznad uvale Budava. Nazvan je po istoimenom selu, udaljenom oko 1 km od kamenoloma. Kamenolom je udaljen od grada Pule, smjer sjeveroistok, 10 km zračne linije. Prva eksploatacija kamenoloma vjerojatno datira iz 19.stoljeća, a danas su aktivna dva kamernoloma. U kamenolomu se eksploatiraju rudistni vapnenci turonske starosti. Materijal je svijetlo smeđe do bijele boje ispunjen ljušturama rudista i na tržištu su poznata tri varijeteta i to : Valtura fiorito, Valtura polufiorito i Valtura unito. PROČITAJ VIŠE Istarski_kamen. Wikipedija (hr) |
Discover a Desert in Istra - Piski
Autor: Explore Croatia Datum objave: 31.5.2024. Opis. Nestled on the edge of Istria, a captivating region in Croatia, lies a natural wonder that few have had the privilege to witness – the Piski Desert. This unique and mesmerizing dunes lay in stark contrast to the lush greenery that surrounds it, offering a glimpse into a world that seems almost otherworldly. Discover a desert in Istra - Piski! Read more: https://explore-croatia.net/piski/ |
Ugljen. Istočni dio poluotoka, područje Labinštine, poznato je po kopanju ugljena.
Boksit. Uz obilje rudnoga bogatstava, kopao se i boksit. U Hrvatskoj je boksit otkopavan u dolini Mirne kraj Sovinjaka (Minjera) za proizvodnju sumporne kiseline i stipse već od početka XVI. st., a kao aluminijeva ruda od 1914. (rudnici kraj Rovinja, poslije i Umaga), te ležišta u priobalju Dalmacije sve do Imotskog, različite su starosti (od gornjotrijaske do neogenske). Donjopaleogenski boksiti pretežno se nalaze u Istri, gdje je do 2005. otkopano 11,5 milijuna tona. To su mala ležišta nastala zapunjavanjem vrtača. Ležišta kvalitetnog boksita u Hrvatskoj većinom su iscrpljena.
Boksit. Uz obilje rudnoga bogatstava, kopao se i boksit. U Hrvatskoj je boksit otkopavan u dolini Mirne kraj Sovinjaka (Minjera) za proizvodnju sumporne kiseline i stipse već od početka XVI. st., a kao aluminijeva ruda od 1914. (rudnici kraj Rovinja, poslije i Umaga), te ležišta u priobalju Dalmacije sve do Imotskog, različite su starosti (od gornjotrijaske do neogenske). Donjopaleogenski boksiti pretežno se nalaze u Istri, gdje je do 2005. otkopano 11,5 milijuna tona. To su mala ležišta nastala zapunjavanjem vrtača. Ležišta kvalitetnog boksita u Hrvatskoj većinom su iscrpljena.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Tradicionalni radovi i privređivanje
Stočarstvo
Kozarstvo
Istarska koza
Istarska koza je uvrštena na popis hrvatskih izvornih pasmina 2012. godine. Ona je simbol Istre, snažne konstitucije, karakteristične bijele dlake i važnost u hrvatskom kulturnom i genetskom nasljeđu koje je gotovo bilo iščezlo.
Istarska koza je uvrštena na popis hrvatskih izvornih pasmina 2012. godine. Ona je simbol Istre, snažne konstitucije, karakteristične bijele dlake i važnost u hrvatskom kulturnom i genetskom nasljeđu koje je gotovo bilo iščezlo.
Folklor
Balun, ples iz Medulina (Istra)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.) |
Park prirode Strunjan
U parku prirode Strunjan nalazi se najduži neprekinuti dio prirodne obale u čitavom Tršćanskom zaljevu, a čitavo vodno područje Strunjana zaokružuje potok Roja. Zbog svojih geoloških i geomorfoloških obilježja i velike biološke raznolikosti područje Strunjana od najveće je važnosti za zaštićenu prirodnu baštinu. Uz potok Roju i na širem vodnom području Strunjana postoje brojna prirodna bogatstva poput kakija i maslina, a Strunjanske solane zaštićeni su etnološki spomenik.
U parku prirode Strunjan nalazi se najduži neprekinuti dio prirodne obale u čitavom Tršćanskom zaljevu, a čitavo vodno područje Strunjana zaokružuje potok Roja. Zbog svojih geoloških i geomorfoloških obilježja i velike biološke raznolikosti područje Strunjana od najveće je važnosti za zaštićenu prirodnu baštinu. Uz potok Roju i na širem vodnom području Strunjana postoje brojna prirodna bogatstva poput kakija i maslina, a Strunjanske solane zaštićeni su etnološki spomenik.
BUZEŠTINA
|
Hum: The smallest town in the World - Istria, Croatia
Autor: Croatia Hidden Gems Datum objave: 14.11.2024. Opis. Welcome to Hum, often celebrated as the smallest town in the world, and a true hidden gem of Croatia! Nestled in the heart of Istria, Hum is home to only about 30 inhabitants, yet it’s brimming with history, charm, and unique character. According to legend, Hum was created by giants! The story goes that when giants were building towns in the Mirna River Valley, they used enormous stone blocks to construct large towns like Motovun and Roč. However, as they worked, the giants realized they had a few stones left over. Not wanting to waste them, they stacked these remaining stones to form Hum, which became the smallest town in the world. Entering Hum feels like stepping back in time. The stone walls and cobblestone streets tell stories dating back to the 11th century, and the town’s beautifully preserved medieval architecture gives it a fairy-tale atmosphere. One of the first things you’ll notice is the humble town gate, engraved with Glagolitic script, which is a tribute to Croatia’s ancient alphabet and culture. As you wander through the two main streets, you'll pass the Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary, built in the 1800s and featuring intricate designs that add to the town's enchanting feel. A visit to Hum wouldn’t be complete without tasting the famous biska, a local mistletoe brandy that’s been made here for generations. Many of the families in Hum still produce biska using secret recipes, and it’s the perfect souvenir to remember your visit. Each October, Hum hosts the Election of the Mayor for a Day, a tradition dating back centuries. Locals gather to cast their vote for the "mayor" using wooden sticks, keeping this charming custom alive in the smallest possible way! Hum’s scenic location also makes it a perfect spot for those who love nature and peace. The town is surrounded by rolling hills, vineyards, and olive groves, offering stunning views and endless trails to explore. Parking in Hum is conveniently located just outside the town walls, allowing visitors easy access to explore this tiny and enchanting place. A day in Hum is an escape from the modern world and a step into Croatia’s rich history and culture. Visiting this little town might just be one of the biggest highlights of your trip! |
MOTOVUNŠTINA
|
Zanimljivosti. Mletačka Republika - Serenissima se u 16. i 17. stoljeću širila prema unutrašnjosti primarno zbog potrebe za drvnom sirovinom. A do potrebe je došlo zbog borbe s Osmanskim Carstvom za prevlast nad Mediteranom. U venecijanskim, furlanskim i istarskim šumama Mleci su nalazili najbolje drvo, koje im je bilo nužno za gradnju ratnih brodova, koji su znatno pridonijeli odlučujućoj bitci protiv Osmanlija, koja se odigrala 1571. kod Lepanta. Kako bi sačuvali svoje dragocjeno drvo, Mleci su uveli niz dobrih strategija upravljanja zemljištem, što je znatno promijenilo mentalitet stanovnika. Zaštita šuma (također izbog građevnog materijala – pilona za građevine u Veneciji) postala je prioritet, a Mleci su počeli paziti na okoliš slično kao mi danas.
IZVOR HRT |
LITERATURA
BERTOŠA, Slaven: Motovun i Motovunština u novome vijeku. Croatica Christiana periodica 32, br. 62 (2008): 1-19. (PDF)
|
PAZINŠTINA
Ježenj
|
Ježenj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Pazina u Istarskoj županiji. Ježenj se sastoji od više naselja od kojih su Mali Ježenj i Veli Ježenj najveća i međusobno udaljena oko jedan kilometar. Uz ta dva najveća tu su i Mališi, Brčani i Čubani. Nalazi se 5 km jugozapadno od Pazina, iznad Limske drage, na krškom području s mnogobrojnim dolovima, plodnim česticama i niskom šumom.
Veli Ježenj je rodno mjesto istaknutog Hrvatskog biskupa i dobročinitelja Jurja Dobrile. Rodna kuća Jurja Dobrile je izgrađena je oko 1800 g. a restaurirana po izgledu iz 1912. i otvorena za javnost 14.4.2005. 
Veli Ježenj slikan s Malog Ježenja
Autor Martin Ferenčić - vlastito djelo, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=520896 Povijesni pregled. Najstariji pisani trag o Ježenju datira od 3.4.1478. kada Federico III. potvrđuje Općini Tinjan kupovinu "Monte Jesen" (danas poznato kao "Ježenjski brig"ili "Ježenjski vrh") od Giovannija Zechornera (Cehorner).
Do 1992. godine Ježenj je pripadao Župi Tinjan, a tada prelazi pod Župu Stari Pazin; Kapelanija Sv. Lucija, kasnije utvrđena Župa Sv. Lucija, koja se nalazi jugoistočno od mjesta Ježenj (Pazinsko polje) u smjeru sela Munci, Grubiši, Heki. Župna crkva izgrađena je u 16. stoljeću, ima trijem ispred pročelja, te preslicu s dvama zvonicima. Na području Maloga Ježenja postoje ostaci gradinskog naselja - na brežuljku zvanom Sveta Špeta, a iz rimskog doba nema jasnijih tragova. U selu Frančini pokraj Ježenja pronađena je nekropola iz ranog srednjeg vijeka (6.-7. stoljeća), s prilozima koji upućuju na romansko stanovništvo među kojima su neki grobovi starohrvatskih doseljenika (pronađen nakit, željezni nož). Svoju religioznost i pripadnost kršćanstvu mještani su iskazali postavljanjem velikog kamenog križa, još davne 1868. godine, na raskršću zvanom Progon, jugoistočno od Velog Ježenja u smjeru crkve Sveta Lucija. Na križu stoji uklesani natpis "Klanjamo Ti se Isuse Kriste i blagoslivljamo te jer si po Svetom križu svijet odkupio", a mještani Malog Ježenja postavili su 1872. god., identični kameni križ na raskršću poli Velike lokve, smjer za staru jezgre sela i Tinjana te Velikog briga također s identičnim natpisom "Klanjamo Ti se Isuse Kriste i blagoslivljamo te jer si po Svetom križu svijet odkupio". Također je postavljen veliki kameni križ na mjestu Veli vrh ili kako ga mještani od milja zovu Ježenjski brih koji je izgrađen koncem 19. stoljeća, a svečano je blagoslovljen 4.11.1900. godine, te na njemu stoji uklesani natpis "Zdravo križu, ufanje naše". U drugoj polovici 19. stoljeća, u jezgri Velog Ježenja na raskršću za Mališe, izgrađena je obiteljska kapelica obitelji Krizmanić (obiteljski nadimak Zvanetovi) koji su također bili u posjedu poprilično većeg kipa Marije, majke Isusove, koji je po završetku drugog svjetskog rata ustupljen mjesnoj crkvi Sveta Lucija a koji danas krasi unutrašnjost same crkve. U Velom Ježenju, u staroj jezgri mjesta izgrađena je prva zajednička šterna (bunar, zdenac) godine 1913/14, za vrijeme Austro-ugarske monarhije, kako stoji pisani trag na kamenoj ploči ograde samog bunara, a spajane su kanalice od svih susjednih krovova kuća preko kojih se oborinska voda slijevala u samu šternu za vrijeme kiše, a mještani su istu vodu koristili za kuhanje hrane i piće, pojednostavljeno u domaćinstvu. Starije generacije mještana Ježenja rođene pod upravom države Italije, do 1943. god., kada je bila kapitulacija Italije, išle su u Osnovnu školu u Heki, obližnje mjesto Ježenja i danas sjedište Mjesnog odbora, čija zgrada je dan danas u uporabi MO i mješatana Heki za svoje aktivnosti. Po zatvaranju seoskih škola po Istri, mališani Ježenja kreću putem kroz Dragu u osnovnu školu u Tinjanu, sve do 1980. g., kada se premještaju u Osnovnu školu "Vladimir Nazor" u Pazin, te se je pješačilo ili vozilo biciklom do sela Ciburi gdje je bila autobusna i željeznička stanica kao i tovarište boksitne rude RO "Istarski boksiti" na željezničke vagone. Svoje srednjoškolsko obrazovanje mještani su vršili i vrše u različitim gradovima u Istri poput Pazina, Poreča, Rovinja, Rijeke i Pule ovisno o željenom usmjerenju. Visoko obrazovni studij pohađaju u Rijeci i Zagrebu, a danas je osnovano Sveučilište u Puli te zbog povezanosti s istim gradom vjeruje se da će i visoko školstvo biti primat samih mještana. Nadovezujući se na rečenicu da je danas Ježenj u sastavu Mjesnog odbora u Hekima, valja napomenuti da je isto selo Ježenj za vrijeme SFRJ imalo status vlastitog Mjesnog odbora te je nakon drugih (2.) parlamentarnih izbora 1992. g., u Republici Hrvatskoj kada je sačinjen preustroj lokalne uprave i samouprave, ukinut te pripojen u MO Heki. Valja napomenuti da su vrijedni i složni Ježenjci društvenom akcijom tadašnje generacije postavili vod električne energije još davne 1953. god., kada je i prva električna žarulja zasvjetlila u samom mjestu, te su ferali, ćorice (improvizirana svjetiljka sačinjena od boce), lojnice (svijeća od voska) i lampe petrolejke zauzele mjesto u povijesti kućanstva. Kako bi se i dalje mjesto društveno razvijalo stanovnici Ježenja donose odluku o izgradnji vodovodne infrakstuture te je prva voda protekla kroz vodovodne cijevi 1969. god.,pa su tada kućni bunari (šterne) zamijenjeni vodom iz Buzetskih izvora. Da bi se imali gdje okupljati i družiti u dugim zimskim noćima i blagdanima mještani Ježenja su 1968/69 god., izgradili društveni dom u staroj jezgri sela pored ranije spomenute kapelice te kupili zajednički televizijski prijemnik kako bi vrijeme druženja učinili zanimljivijim. Interesantno je da se prva zajednička TV kupila od novca sakupljenim u radnoj akciji mljevenja kamenja čiji se proizvod šljunak prodao te se prihod od rada upotrijebio za financiranje iste. Mještani Ježenja su zajedničkim trudom uz pomoć nekadašnjih poduzeća (PPK Pazin, Istarski boksiti Rovinj i dr.) 1973. godine, asvaltirali cestu od Prljuhovice (kod Mršeti - Dionica Pazin - Žminj) do stare jezgre Velog Ježenja, te smjer za Mali Ježenj do mjesta Mališi, a 1982. god., cestu od Mališi do Malog Ježenje i jezgru Velog Ježenja, kada je iste godine obilježena obljetnica 100 god., smrti Biskupa dr. Jurja Dobrile, te je održana koncelebrirana sveta misa u samom mjestu kao i prigodni sportsko zabavni program. Stanovništvo. Stanovništvo se bavilo gotovo isključivo poljodjelstvom (loza, žitarice, povrće) i stočarstvom (goveda, svinje, perad), a danas osim rečenog mještani imaju zasnovan radno/službenički odnos te se razvija obrtna djelatnost (tiskarska djelatnost, stolarska djelatnost, prerada plastike, aluminijska bravarija, kamenoklesarska i građevinska djelatnost kao i postolarski obrt) te razvoj turističke djelatnosti.
Zanimljivo je da se u Ježenju u 1970-tih godina, izgradilo ukupno osam peradarskih farmi, gdje su se uzgajali pilići (pulaštri) i purani za preradu mesa u klaonici tadašnjeg OUR "Purisa" u Sv. Petru u Šumi, koji se nalazio u sklopu PPK Pazin. Vrijedi istaknuti da su se u isto vrijeme izgradile tri velike peradarske farme u vlasništvo OUR "Peradarstvo" ; PPK Pazin, na periferiji ulaza u Ježenj područje "Krasa", gdje su bile stacionirane pure nesilice i purani za rasplod, a zaposleni su bili vrijedni radnici iz Ježenja, Belci, Jureši, Fakini, Frančini, Pilati, Grubiši i Munci. Odlaskom u zasluženu mirovinu nekih od navedenih radnika zaposlili su se radnici iz Žminja, Čeršnjevice i Smoljani. Vrijedi napomenuti da se u smjeru puta Čubani i Brčani, na parceli "Brižak" nalazi poljoprivredno gospodarski objekt, sagrađen 2009. god., gdje se uzgajaju rasplodna grla istarskog goveda, čiji je vlasnik Alojz Krizmanić, dobitnik više vrijednih nagrada na Izložbi rasplodnih grla istarskog goveda koje se održava u Višnjanu, a sve u organizaciji Saveza uzgajivača istarskog goveda Istarske županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 142 stanovnika te 46 obiteljskih kućanstava. Dok prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 141 stanovnika te 47 obiteljskih kućanstava. IZVOR Ježenj. Wikipedija (hr)
|
Juraj Dobrila, hrvatski velikan 19. stoljeća rođen je u Velom Ježnju. On je čovjek hrvatskog istarskog sela koji je iskoristivši mogućnosti školovanja u središtu monarhije Beču napravio vrhunsku crkvenu karijeru postavši pulsko-porečkim biskupom, a poslije i tršćansko-koparskim biskupom. Njegov životni put od Velog Ježenja gdje se rodio do Trsta gdje je umro odredio je budućnost Istre. Opismenjavajući narod, Dobrila je postavio sve pretpostavke istarskog čovjeka za osobni i narodni napredak.
HRT Juraj Dobrila 1812.-1882. Ježenj, točnije Veli Ježenj je rodno mjesto Biskupa dr. Jurja Dobrile, rođenog 16.4.1812. god. koji se rodio kao siromašno seljačko dijete u ovom selu tinjanske župe. Nakon što je završio njemačku osnovnu školu u Tinjanu i zatim - uz pomoć č.o. franjevaca - normalku u Pazinu i šestorazrednu gimnaziju u Karlovcu, prešao je na filozofiju i zatim bogosloviju u Gorici. Nekoliko mjeseci poslije mlade mise i kapelanske službe, poslao ga je tadašnji tršćanski biskup na više bogoslovne nauke u Beč. Poslije toga se je isticao u Trstu u svojoj službi kao kapelan, vjeroučitelj, profesor bogoslov, a i napokon kao kanonik i župnik stolne crkve, a da pritom nije nipošto zaboravio svoj narod u Istri. Kad je godine 1852. i 1853. zavladala glad, počeo je u Trstu sakupljati milodare te nabavljati i pošiljati hranu istarskim seljacima. Zatim se pobrinuo i za njihovu duhovnu stranu te je na svoj trošak sastavio i dao tiskati 1854. god., molitvenik "Oče budi volja Tvoja".U toj svojoj velikoj ljubavi prema rodnoj grudi isticao se je i kasnije, nakon što je bio 1858. god., povišen na biskupsku čast, i to kroz 17 godina kao biskup u Poreču i poslije 7 godina kao biskup u Trstu. Svojem potlačenom narodu u Istri pomogao je školovanjem velikog broja mladića, pred moćnicima onoga doba branio je prava naroda i svima davao pobudu, a osobito svojim svećenicima.Tako i na razne druge načine spremio je tlo za duhovni napredak i za narodni preporod., kojim se je hrvatski narod u Istri polako postavio na svoje noge i spasio od narodne propasti. Osim toga ustanovio je mnoge stipendije za istarske đake te je htio također ustanoviti svećeničko sjemenište u Pazinu ili Trstu. Ali usred tog rada shrvala ga je teška bolest te je umro u Trstu dana 13.1.1882. godine. Dubine - Ponori, dokumentarni serijal (Ep 4)
Autor: HRT DOKU Datum objave: 8.2.2022. Opis. 2Što se zbiva s vodom koja se gubi u tajanstvenoj tami podzemlja? Kojim kanalima i pukotinama podzemlja prolazi i gdje se ponovno pojavljuje na površini? Ekipa "Dubina", uz pomoć stručnjaka Geološkog instituta te speleologa iz Pazina i Poreča, pokušava zaći u zagonetne podzemne prostore Pazinskog ponora. Ali ponori često služe za gutanje velikih količina smeća. Šupljikavost hrvatskog podzemlja uzrok je mnogih onečišćenja. Od 8000 ulaza u speleološke objekte danas ih je oko 1200 onečišćeno raznim vrstama otpada. To je velika opasnost za ekosustav podzemlja. Sve što bacimo u neku jamu ili vrtaču ulazi u splet krških pukotina i dospijeva u podzemne spremnike koji su povezani s mnogim izvorima pitke vode i, naravno, s morem. TRAJANJE: 30 min |
ZMINJŠTINA
Govor. U selima južne Žminjštine, u središnjoj Istri govori se žminjskim govorom, izvornim čakavskim govorom toga kraja. Povod nam je "Rječnik govora južne Žminjštine" koji je sastavila umirovljena učiteljica Ondina Kranjčić izdala je 2021. godine knjigu Rječnik govora južne Žminjštine.
VODNJANŠTINA
Vodnjanske mumije. Slikar Gaetano Grezler godine 1818. život u Veneciji zamijenio je Vodnjanom, ponijevši brojne umjetnine i sakralno blago koje je smjestio u crkvi sv. Blaža. Tada vjerojatno nije ni slutio da će njegova ostavština promijeniti život toga grada koji je blistao u srednjovjekovnom razdoblju. Ostavštinom se do dolaska župnika Marijana Jelenića 1972. godine nitko nije bavio. Zahvaljujući don Marijanu, te biskupima Ivanu Milovanu i Draženu Kutleši, danas vodnjanska crkva ima uz Zbirku umjetnina nevjerojatan broj relikvija, što predstavlja svjetski raritet. Utvrđeno je kojim svecima pripada više od 300 relikvija, među kojima su neraspadnuta sveta tijela. Znanstvenici su dokazali da tijela nisu balzamirana, ali nemaju odgovor kako su sačuvana s unutarnjim organima.
BARBANŠTINA I PULJŠTINA
Raški zaljev
Uvala Blaz. Uvala se smjestila na zapadnoj, rakaljskoj strani Raškog zaljeva, na dodiru Puljtine i Barbanštine. Do uvale je najbolje doći iz Barbana prolazeći kroz Hrboki ili nakon Marčane kroz mjesta Bratulići, Hreljići, Beloči i Dobrani. Iz oba smjera treba doći do mjesta Rebići iz kojeg vodi uska asfaltirana cesta u samu uvalu. Do uvale se može doći i iz Raklja, poljskim putem.
Uvala je nekad bila poznata po mlinovima kojih je bilo čak pet, a nalazili su se na razini mora, što je bila rijetkost. Mlinove je pokretala voda iz nekoliko krških izvora na ovom području. Ti su se izvori koristili i za pitku vodu.
PROČITAJ VIŠE Uvala Blaz. Izleti po Istri i okolici, 23.3.2019.; Doris Floričić: Uvala Blaz i tajna o kruni kralja Tomislava. Regional Express, 15.4.2017.; Ognjen Bonacci: Water Losses from a Reservoir Built in Karst: the Example of the Boljunčica Reservoir (Istria, Croatia). Environmental Geology, 2009. (PDF)
Uvala je nekad bila poznata po mlinovima kojih je bilo čak pet, a nalazili su se na razini mora, što je bila rijetkost. Mlinove je pokretala voda iz nekoliko krških izvora na ovom području. Ti su se izvori koristili i za pitku vodu.
PROČITAJ VIŠE Uvala Blaz. Izleti po Istri i okolici, 23.3.2019.; Doris Floričić: Uvala Blaz i tajna o kruni kralja Tomislava. Regional Express, 15.4.2017.; Ognjen Bonacci: Water Losses from a Reservoir Built in Karst: the Example of the Boljunčica Reservoir (Istria, Croatia). Environmental Geology, 2009. (PDF)
IZVORI I LITERATURA
|
GRUPA AUTORA: Life and water on Karst : monitoring of transboundary water resources of Northern Istria. Zbirka radova. Autori poglavlja: Ranko Biondić, Clarissa Brun, Tamara Crnko, Sonja Diković, Janja Kogovšek, Alenka Koželj, Franci Malečkar, Andrej Mihevc, Bojan Otoničar, Metka Petrič, Tanja Pipan, Gorazd Pretnar, Maja Radišić, Nataša Ravbar, Josip Rubinić, Igor Ružić, Nadja Zupan Hajna. Urednica: Nadja Zupan Hajna i dr. Založba ZRC. Ljubljana, 2015. (PDF)
MIOČ, Boro; PRPIĆ, Zvonimir; BARAĆ, Zdravko; VNUČEC, Ivan: Istarska ovca - hrvatska izvorna pasmina. Hrvatski savez udruga uzgajivača ovaca i koza. Zagreb, 2012. (PDF)
|
|
|
Buzeština
BERTOŠA, Slaven: Fragmenti Buzetske prošlosti u srednjem i novom vijeku. Zagreb, 2018.
Pazinština
SIJERKOVIĆ, Milan: Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine : crtice o vremenu i klimi Pazina i Pazinštine. Pazin, 2011.
Boljunšćina (Boljunština)
BONACCI, Ognjen: Water Losses from a Reservoir Built in Karst: the Example of the Boljunčica Reservoir (Istria, Croatia). Environmental Geology, 2009. (PDF)
|
|
Barbanština i Puljština
BONACCI, Ognjen; ROJE-BONACCI. Tanja: Sea Water Intrusion in Coastal Karst Springs: Example of the Blaž Spring (Croatia). Hydrological Sciences Journal 42, no. 1 (1997): 89–100. (PDF)
- Sažetak. Abstract Brackish karst springs are common along every karstic sea shore consisting of limestone and dolomite. On the Croatian sea coast there are more than 300 permanent or temporary brackish karst springs. From the standpoint of water supply, the problem of karst spring water salinization is quite significant because large quantities of high quality fresh water are not available to be used either as drinking water or for industrial and agricultural purposes. The salinity of brackish karst springs situated along the Adriatic coast varies from 10 to more than 18 000 mg Cl Y 1 with an unfavourable distribution during the year. In the wet winter period, when water quantities in the region are abundant, the salinity is exceedingly low. In the warm and dry summer period the chloride concentration is high. At that season, when a shortage of fresh water in the region occurs, especially due to tourism, karst spring water is so salty that it cannot be used at all. The mechanism of sea water intrusion is relatively well known but the problem of karst springs desalinization has not been solved in practice. The Ghyben-Herzberg relationship is formulated exclusively on the basis of hydrostatic equilibrium, and its use under dynamic conditions is limited. The dynamics of fresh water circulation towards karst spring exits are very specific for each individual spring. Using numerous hydrological, hydrometric, hydrogeological and speleological investigations of the brackish Blaz (Croatia) karst spring, this paper gives the plausible position and dimensions of the main karst conduits through which sea water penetrates into the spring exit.
