---

SREDIŠNJI DINARSKI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Kučke planine (Žijovo) > Vodič > Između Korita i Rikavca

10. IZMEĐU KORITA I RIKAVCA

---

NERF
NADMORSKA VISINA 1890 m

Vrh Nerf se nalazi u vijencu Kučkih planina, ali se lakše penje iz Albanije. Upon započinje iz Seljca, ispod stare crkve, pa se preko sela Mregu uspinje ka stjenovitom vrhu Nerf, s kojega se pruža atraktivan pogled. Istim putem se može vratiti do Mregua, pa kroz šumu do vodopada iznad Selca. Staza je zahtjevna i teška (oko 1350 metara uspona i 11-ak kilometara hoda po zahtjevnom terenu). Uspon je za iskusne i fizički spremne planinare.
IZVOR Psk Međed (2025.)

PROKLETIJE (severna Albanija) Selce - vrh Nerf - vodopad Selce
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 23.12.2023.
Opis. Planinarsko društvo "OMORIKA" iz Užica je prilikom osmodnevnog boravka na Prokletijama u severnom delu Albanije, dana 29. juna 2023. godine izvršilo uspon na vrh Nerf iz mesta Selce. U povratku sa vrha je posećen Veliki vodopad (vodopad Selce).

Katun Benkajski

Put od Radeće prema katunima Benkajskom i Kunorskom
U pozadini Krisitor

Katun Benkajski

Na katunu Benkajskom

Priče iz planine ...

​Kada me ova simpatična planinka iz katuna Benkajskog (koristi se i Benjkaj i Benkaj, prema nazivu roda iz Zatrijepča - dok na topografskim kartama stoji Benkanjski...) pozvala u svoju kamenu kolibu, vrlo blizu granice sa Albanijom, u dijelu Kučkih planina u CG koji se naziva Kunora – ponudila me je vrlo ukusnom tortom. Takvu slasticu vrlo je teško susresti na skromnim planinskim katunima jer se obično spravljaju jednostavne slastice od lako dostupnih sastojaka: šumskog voća (slatko), trava (pite) ili sira – ostalo se sve moralo donijeti iz doline, a niti šećer nekada nije bio dostupan kao danas. Zapravo do tada mi se nikada nije dogodilo da takvu „složenu“ slasticu iskušam u planini, što me je začudilo, te sam planinku priupitao kako to da je spravila tortu. Našto mi je odgovorila: "A joooj, sinko, nisam ja. To je spravila moja snaja iz Zagreba koja živi u dolini..“ Enigma je tako bila rješena. Torta nije bila spravljena u planini, a planinska tradicija je ostala, planinskom tradicijom.

Radeća

Put od Korita kroz Radeću

Pogled s obronaka Huma Orahovskog prema južnom dijelu Radeće i kanjonu Cijevne

Pogled prema albanskim Prokletijama sa ceste koja vodi od Korita ka Rikavcu, na dionici kroz šumu Radeću
Radeća se nalazi u prvom planu. U sredini se nalaze planine koje se uzdižu nad južnom obalom rijeke Cijevne u Albaniji - u tome lancu najviši vrh lijevo je Maja e Golishit (2021 m n.v. prema ruskoj vojnoj karti); na horizontu se vide vrhovi prokletijske planinske grupe Škurt (Shkurt) s najvišim vrhom Mali i Shen Niku (Maja Shnikut, Vrh sv. Nikole) 2554 m.

Radeća, šuma na kršu

Izvor Velika Radeća

Korita za vodu na izvoru Mala Radeća

​Greçë

Nad dolinom Seljčanske Cijevne, sjeverno od Seljčanskog zaseoka Dobrinje dižu se oko 300 metara visoke stijene Greçë (čita se: greč), na vrhu kojih se nalazi travnata Grečka livada (lëndina e Greçës), od povijesnog značaja za albanski narod. Na njoj se nalazi gigantska bukva pod čijom krošnjom su se 23.6.1911. godine održala skupština malisorskih čelnika (kuvendi i Greçë), vođa plemena koja su sudjelovala u Maliorskom ustanku, koji su tu potpisali Grečki memorandum (Memorandum iz Greča  - ponekad nazvan "Crvenom knjigom", zbog boje njegovih korica), koji je bio upućen osmanskim vlastima i europskim silama sa zahtjevima za priznavanjem albanske nacionalnosti te administracije i škola na albanskom jeziku, te drugim zahtjevima. Memorandum su potpisale 22 starješine, od kojih po četiri iz svakog plemena Hoti, Grude i Škrelj, pet iz plemena Kastrati, tri iz Klimenata (Kelmendi) i po dva iz Šalje (Shale). Predan je predstavnicima velikih sila u Cetinju (Crna Gora). U osnovi, on je bio odgovor na amnestiju koju je ustanicima ponudio otomanski vojni zapovjednik Turgut Paša.

Grečka livada je također vrijedan prirodni lokalitet, bogat šarenim cvijećem i ljekovitim biljkama, od kojih se tradicionalno pripremaju: salep, planinski čaj i dr.

Grečka livada (lëndina e Greçës)
Ova livada nalazi se visoko nad kanjonom Cjevne. Pogled na livadu s vrha Koshtica, Braka e Kujt (1788 m), koji se nalazi na samoj crnogorsko-albanskoj granici. U pozadini fotografije na suprotnoj strani Seljčanske Cijevne vidi se već travnata terasa na kojoj se nalazi Osoje, zaselak Seljca. Desno od Osoja vrh je Maja e Dubines (1734 m).

Iznad Dobrinja, u pozadini uzdižu se Shkalles Greces (Grečke stijene).

​Pročitaj više: Salep

Salep je višegodišnja biljka iz porodice orhideja koja raste na livadama, pašnjacima i po šumama. Voli vlažna mjesta. Cvijet salepa zbog boj i oblika podsjeća na cvijet zumbula. Dostiže visinu do 50 centimetara. Bere se u proljeće.  Ljekovita je biljka. Koristi se njegov korijen. Koristio se za probavne smetnje, pa čak i za probleme s čirevima, jer se redovitim ispijanjem salepa sluzokoža probavnog trakta oblaže zaštitnim slojem, što spriječava dalja oštećenja i ubrzano oporavlja oštećena mjesta. U narodu se tvrdi kako ima i afrodizijačka svojstva.

Od salepa se može proizvesti gusti napitak, koji je do druge polovice 20. stoljeća bio popularan u svim zemljama bivšeg Otomanskog Carstva, da bi potom bio zaboravljen. Salep je još moguće još pronaći u pojedinim sarajevskim slastičarnicama. 

Za piće se koristi korijen koji se prvo dobro isuši, pa sitno samelje u lmincu sličnom onome za biber. Tako samljeveno brašno salepa kuha se u vodi ili mlijeku. Na litar vode dolazi žlica mlijevenog salepa. Kuha se sve dok se ne počne zgušnjavati. Tako kuhanom piću moguće je dodati šećer, cimet ili đumbir. Pije se topao.

​Riječ salep je arapskog porijekla i doslovno znači lisičiji testisi, jer gomolji biljke podsjećaju na spolne organe lisice. U Gori, na Šar-planini zovu ga kukajčinec. ​ 

Salep
IZVOR FOTOGRAFIJE: Biljeizdravlje.rs

Prodavači salepa
Salbdžije su napitak reklamirali na ulicama rječima: "Vruć salep srce grije, blago onom ko popije".
Autor slike: Danijel Kabiljo. Tehnika: ulje na platnu. Godina: 1930.

---

Salep su na ulicama otomanskih gradova prodavale  salbdžije koji su nosili prepoznatljive posude za salep. Svi su pili iz istih čaša, a one su se prale, na licu mjesta, toplom vodom koju su salbdžije također nosili sa sobom. Kasnije se salep počeo proizvoditi i prodavati u slastičarnicama, što je dovelo do nestajanja uličnih prodavača.

Znate li ...
Za kilogram brašna potrebno ubrati barem oko 1000 strukova salepa, pa je jako skup. Pored toga, ima ga sve manje u prirodi zbog nestručnog branja - naime, kod salepa valja koristiti sitne podzemne gomolje i ostatak biljke je moguće ponovno vratiti u zemlju, no berači to ne čine.

IZVORI
Salep - Piće koje se pije još samo u Sarajevu. Mondo.rs
VELJKOVIĆ, Slađana: Salep. Bilje i zdravlje

BRAKA E KUJT
NADMORSKA VISINA 1788 m

Granični kamen na vrhu Braka e Kujt (1788 m)
Ostali nazivi ovoga vrha su: Brak Kujt, Braka Kujt, Maja e Koshticës, Maja e Koshticit. Iza lijeve strane kamena nalaze se kučki vrhovi Vila, Štrungeze, Prijun i Nerf.

Katun Podgradski

Katun Podgradski

Katun Kunorski

Krisitor (u pozadini desno) iz Katuna Kunorskog

Napuštena granična karaula u blizini Katuna Kunorskog

Pogled na kolibu i lokvu u Katunu Kunorskom

Pogled na Krisitor od Katuna Kunorskog

KRISITOR

Krisitor, pogled s juga

Pogled na Krisitor sa zapada, iz smjera Surdupa

Na grebenu Krisitora

Na Krisitoru

PROČITAJ VIŠE  Predrag Popović: Krisitor 2.024 mnm - Kučke planine​. Vrhovi Crne Gore, 16.7.2016.

Hanák Team Honda CRF 300 L, Monte Negro , Turska Rupa - Katun Ledinski ,Krisitor 2024 metrov
Autor: lacika hanák Datum objave: 29.3.2025.

Katun Kodra Kučka

Kodra kučka

Katun Ledinski

Katun Ledinski pod sjeveroistočnim stijenama Krisitora

Koštica / Koshticë

REPORTAZH - "Jeta e bariut në Koshticë"
Datum objave: 24.7.2020. Autor: TV Boin