DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
      • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
        • Medvjeđak (Medveđak)
        • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (zapadna Bosna)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Vojnik planina
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Golishit
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukalit / Cukali
            • Mali Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Mali i Zhlebit
            • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
        • C.1.3. Brodmoravička krška zaravan
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Vučja planina
          • Manjača
          • Očauš
          • Uzlomac
          • Borja
          • Lisac (kod Zenice)
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
          • Vepar
          • Perun (1472 m)
          • Zvijezda (1349 m)
          • Romanija
        • C.2.3. Grupa Jahorine >
          • Trebević
          • Jahorina (1916 m)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač
          • Vučevica
          • Javorje (Priboj)
          • Kamena gora
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Ninaja (Velika Ninaja)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Hrastovička gora
        • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2020. >
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
    • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2020. >
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook email email
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE > Jelova gora

JELOVA GORA (Јелова гора)

Područje: Planine sjeverozapadne Srbije
Grupa:
Država: Srbija
Najviši vrh: Jelina glavica / J. glava (1011 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9505, 19.7742

O planini ...

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Jelova gora (ćiril. Јелова гора) je planina u zapadnoj Srbiji. Nalazi se u prijelaznom prostoru, na dodiru masa maljensko-povlenskih i starovlaških planina. Proteže se u dinarskom smjeru sjeverozapad - jugoistok. Nalazi se desetak kilometra sjeveroistočno od grada Užica. Ovo je gusto pošumljena valovita visoravan, na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 850 m, površine od oko 20 km², na kojoj se smjenjuju zaravni i blaga uzvišenja. Najviši vrhovi su: Đakov kamen (1003 m) i Zborište. Najviši vrh planine je Jelina glavica (1011 m). Planina je bogata vodotocima, sa dosta izvorske vode.

Prateći dinarski smjer pružanja, u sjeverozapadnom nastavku glavnog grebena Jelove gore, prema Drini, nalazi se malo izdvojeni greben s vrhom Kamenjača, a u njegovom nastavku Dobrotinska planina.


Na planini raste divlja borovnica, "kraljica šuma", biljka izuzetno zdravih plodova koja je svojevremeno s Jelove Gore išla na stolove kraljevskih dvorova i predsjedničkih rezidencija. U čast toj biljci poslednjih godina se na planini redovno održava manifestacija "Dani borovnice".
Jelova Gora je bogata divljači. Ima veliki turistički potencijal (bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, kvalitetan zrak. blagi reljef, krajolici s proplancima, livadama i šumama, gusta mreža šumskih puteva i markiranih staza), koji nije dovoljno poznat ni iskorišten.

ENGLISH SUMMARY: Jelova gora

Jelova gora (Serbian Cyrillic, Јелова гора) is a mountain in western Serbia. Belongs to the area of the Maljen-Povlen mountains. It extends in the classical Dinaric direction northwest - southeast. It is located about ten kilometers northeast of the town of Užice. This is a densely wooded undulating plateau, at an average altitude of about 850 m, an area of ​​about 20 km², alternating between flat and gentle hills. The highest peaks are: Đakov kamen (1003 m) and Zborište. The highest peak of the mountain is Jelina Glavica (1011 m). The mountain is rich in watercourses, with plenty of spring water.

Wild blueberry grows on the mountain, the "Queen of the Forests", a plant of exceptionally healthy fruits that once went from Jelova Gora to the tables of royal courts and presidential residences. In honor of this plant, the Blueberry Days event has been regularly held on the mountain in recent years.
Jelova Gora is rich in wildlife. It has great tourism potential (rich flora and fauna, quality air. gentle relief, landscapes with meadows, meadows and forests, dense network of forest roads and marked trails), which is not well known or used enough.

Picture
Položaj Jelove gore
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000
GOSTINICA Jelova gora
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Jelove gore
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS


Reljef

Picture
Reljef Jelove gore
Podloga: Elastic Terrain
Vrhovi na Jelovoj gori
  • Jelina glavica, 1011 m; Koordinate: 43⁰57,069‘ 19⁰46,778‘ 
  • Đakov kamen, 1003 m; Koordinate: 43⁰55,678‘ 19⁰47,351‘
  • Kota 996 m; Koordinate: 43⁰56,063‘ 19⁰47,351‘ 
  • Zborište 
  • Veliko Prisedo, 972 m

Hidrologija (Vode)

Planina je bogata vodotocima, s dosta izvorske vode (Jovanova voda, Batina voda, Izvorak, Studenac, Samadžinac - u novije vrijeme poznat kao Desankina česma). Najveća rijeka koja prolazi planinom je Tatalija, spaja se sa Tmušom i utječe u Skrapež.

PRIRODA


Biljni svijet

Najviše ima bukove, grabove, brezove, jasikove, a najmanje hrastove šume. U novije vrijeme sve veće površine prekrivene su  borom, jelom, smrekom, omorikom, planinskim čempresom.
Jelova gora nadaleko je poznata po 
borovnicama, koje ovdje odlično uspjevaju jer je kemijski sastav tla pogodan za ovu biljnu vrstu. Krajem kolooza/avgusta na planini se organizuje turističko-kulturna manifestacja posvećena borovnici.


Životinjski svijet

Jelova gora je planinska zona, bogata i raznovrsnim divljim životinjama, među kojima su najbrojnije srne, a ima i lisica, zečeva, kuna, jazavaca i raznovrsnih šumskih ptica.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Turizam

Središte turističkih i ugostiteljskih objekata nalazi se na zaravni, ispod Zborišta (motel, odmaralište Ministarstva unutarnjih poslova i mnogobrojne vikendice). Jelova gora još uvek nije dovoljno poznato izletište iako je bez sumnje bogata lijepim pejzažima - livadnim prostranstvima, živopisnim proplancima i šumama, i čistim planinskim zrakom.
​KUD 'Prvi partizan' // DANI BORNOVICE - Jelova Gora 2019. // Igre iz Uzica
Autor: 
Lela Ivanovic Art; Datum objave: 10.8.2019.
Opis: KUD 'Prvi partizan' igre iz Uzica Nastup na manifestaciji Dani Borovnice, Jelova Gora 2019.

Po planini i po kraju ...

Picture
Vršni dio Jelove gore
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000
Picture

Ruta po Jelovoj gori: Kadinjača - Jelova Gora - Užice
OPIS RUTE
Krećući se iz smjera Užica prema Bajinoj bašti, 500 m prije spomen-kompleksa Kadinjača (kod kafane "tri bora"), nalazi se početak rute. Prvi dio rute slijedi makadamsku cestu, kojom se uspinje na greben planine. S ove ceste pruža se pogled na doline prema Drini i vrhove Tare i Zlatibora. Nakon pređenih 4,5 km izlazi se na vrh Đakov kamen (1003 m), drugi vrh po visini na Jelovoj Gori. Ovaj vrh zbog šumovitosti  ne pruža neki poseban pogled. Sa Đakovog kamena, šumskim putem silazi se do asfaltne ceste Užice – Varda i njome lijevo nastavlja par stotina metara. Zatim se ulazi u prirodne šume bukve i ljutskom rukom podignute šume crnogorice (smreka, duglazija, crni bor). Ovaj dio rute je prilično ravan, a onda se počinje spuštati sve do Jovanove vode, poznatog izletišta Užičana - posebno za prvomajski uranak. Na ovom mjestu, širi šumski kompleks smjenjuju livade. Na jednom kraju Jovanove vode nalazi se česma. U blizini česme je tabla s prikazom markiranih planinarskih staza i to njih 4 – crvena, plava,  žuta i zelena. Ruta nastavlja kroz šumu, a onda uskom asfaltnom cestom pored šumske kuće i rasadnika do križanja cesti prema Užicu, Vardi, vrhu Đakov kamen i zaseoku Jokovići. Trasa slijedi cestu prema Jokovićima. Od Jokovića se treba spustiti do potoka, pritoke Volujačke reke, koja se u Užicu ulijeva u rijeku Đetinju, a nakon toga sliedi duži uspon na prijevoj zvani Spasovnjača. Sa Spasovnjače sijedi novo spuštanje do Koštičkog potoka i pored njega do Užica.
TEHNIČKI PODACI
​Dužina rute: 19,5 km; Najniža točka rute: 420 m; Najviša točka rute: 1003 m; Kondicijska težina: 3/10; Tehnička težina: 1/10
IZVOR
​Slobodan Stefanović: ​JELOVA GORA Kadinjača – Jelova Gora – Užice (19,5 km). Staze i bogaze, 23.2.2011.


Kadinjača - Jelenina glava (1011 m) - selo Jelova gora (1011 m)
Ruta počinje kod spomenika borcima Radničkog bataljona u spomen-području na Kadinjači (14 km od Užica, na magistralnoj cesti Užice-Bajina Bašta). Od spomenika krenuti markiranom stazom u pravcu repetitora. Duž staze pržaju se odlični vidici. Na prvom račvanju ide se desno. Staza potom ulazi u šumu i vodi do Đakovog kamena (1003 m). Nastavak prema vrhu Jelenina glava (1011 m), prijelaskom magistrale pa opet kroz šumu. Uskoro se izlazi na vrh koji se nalazi u šumi. 
S vrha se spustiti do sela Jelova Gora, gdje je postalvjena ploča s prikazom svih staza na Jelovoj gori.
Od Kadinjače do vrha ima 2,5 sata hoda.

Strogi prirodni rezervat Iznad Tatalije

Strogi prirodni rezervat Iznad Tatalije nalazi se u zapadnoj Srbiji, na području planine Jelova Gora, na lokalnoj cesti Jelova Gora – Varda, ukupne površine zaštićenog područja od 0,80 ha. SRP "Iznad Tatalije" stavljen je pod zaštitu radi očuvanja šumskog kompleksa Jelove Gore i staništa autohtone zajednice reliktne vrste božikovine (srp. zelenika; lat. Ilex aquifolium) obraslog šumom brdske bukve (Fagetum moesiacae montanum ilicetosum).
Zelenika je reliktna vrsta i njen areal je ograničen na manje populacije. Najznačajnija je u zajednicama brdske bukve u kojoj nalazi veću relativnu vlažnost zraka, manje kolebanje temperature i vlage, povoljnije pedološke usvjete kao i slabije djelovanje vjetra, mraza i suše, povoljnije uvjete pedoklime i zamljišta u cjelini. Zelenika se javlja u vegetcijskoj zoni žbunja i zoni drveća do 15 m visine.
U okviru rezervata javlja se na nadmorskoj visini od 580 do 890 m.n. v., na sjevernoj ekspoziciji, na padini ujednačenog nagiba od 6-15°, na geološkoj podlozi od škriljevaca-pješčara, zemljište je distično smeđe ili kiselo smeđe zemljište, srednje duboko (40-80 sm) i svježe.
WIKIPEDIJA
Picture
Božikovina / zelenika
lat. Ilex aquifolium
​ЈЕЛОВА ГОРА; поред Ужица
Autor: Kamerom kroz Srbiju; Datum objave:  4.7.2017.
Opis: Јелова Гора је планина у западној Србији. Налази се девет километрa североисточно од града Ужица. Ово је густо пошумљена заталасана висораван, површине од око 20km², на просечној надморској висини од око 850 м. Највиши врхови су: Ђаков камен (1003м) и Збориште. Највиши врх планине је Јелина главица (1011 мнв). Планина je богата водотоцима, са доста изворске воде. Планина има велики туристички потенцијал који није довољно познат ни искориштен.
​JELOVA GORA posumljavanje goleti
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave:  20.4.2013.
Opis: Preko 50 studenata Visoke poslovno tehničke škole u Užicu sa 20-ak članova Ekološkog kluba Užice, uz veliku pomoć zaposlenih iz Šumskog gazdinstva ,,Užice,, i uz doprinos Lovačkog Udruženja ,,Aleksa Dejović,, iz Užica, Grada Užica, užičkih firmi ,,Zlatan Reisen,, , ,,Nova pekara,, i ,,Blue moon,, su dana 20. aprila 2013. godine pošumili bivše požarište na planini Jelovoj Gori iznad Užica sa preko 3000 sadnica. Glavni organizator ove akcije je Ivan Milutinović, student VPTŠ u Užicu.
​JELOVA GORA vrh Veliko Prisedo - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 19.1.2020.
Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 19. januara 2020. godine organizovao jednodnevnu planinarsku akciju sa usponom na vrh Veliko prisedo (972 m) na Jelovoj Gori u kojoj je učestvovalo i 13 planinara iz PD ,,Sunčevica,, iz Arilja.. Na stazu se krenulo oko 9,00 časova iz centra sela Zaglavka i preko zaseoka Blagojevići, ispod vrha Orašac do vrha Veliko prisedo. Nastavak staze preko mesta Konder i pored zaseoka Jankovići.. Povratak na početnu tačku nakon pređenih oko 15 km do 14,00 časova.

Kadinjača

Kadinjača je selo, četrnaest kilometara udaljeno od grada Užica, uz magistralnu cestu Užice-Bajina Bašta. Poznata je po spoemničko-memorijalnom kompleksu "Kadinjača" kod istoimenog prijevoja.
Pored lijepog prirodog krajolika, Kadinjača se može pohvaliti uspjehom u proizvodnji krumpira, maline i dobrom šljivovicom. Mještani tog kraja su u velikoj mjeri vezani za grad Užice u kome su mnogi zaposleni po užičkim poduzećima.

Spomen-kompleks na Kadinjači

Spomen-kompleks "Kadinjača" kod Užica posvećen je događajima s kraja 1941. godine kada su pripadnici Radničkog bataljona Užičkog partizanskog odreda, kojime je zapovjedao Andrija Đurović, pružili žestok otpor daleko nadmoćnijem neprijatelju koji je u tome razdoblju provodio ofenzivu na oslobođenom teritoriju "Užičke republike". Borci Radničkog bataljona hrabro su stradali u bitki na Kadinjači 29.11.1941. godine. Neprijateljske snage su probile posljednju obranu slobodnog Užica, ali heroizam tih junaka ostao je upamćen u vremenima koja su uslijedila. Spomen kompleks Kadinjača predstavlja memorijalni prirodni spomenik.

OPIS
Sam kompleks predstavlja složenu arhitektonsko-muzeološku cjelinu koju čini niz segmenata građenih u razdoblju između 1952. i 1979. godine. U prvoj fazi, godine 1952. na Kadinjači je podignut spomenik piramidalnog oblika pod kojim se nalazi kosturnica u kojoj počivaju posmrtni ostaci pripadnika Radničkog bataljona stradalih tijekom bitke na Kadinjači.
Znatno proširenje i obogađenje kompleks je doživio 1979. godine kada je, po projektu čiji su autori kipar Miodrag Živković i arhitekt Aleksandar Đokić, okončano njegovo uređenje čime je on dobio svoj današnji izgled. Čitav memorijalni kompleks svečano je otvorio predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito 23.9.1979. godine.Kompleks se sastoji od tri cjeline: amfiteatar Užičke republike, aleja Radničkog bataljona i visoravan slobode.
Poseban segment kompleksa čini muzejska postavka u Spomen domu, s preko tri stotine autentičnih predmeta i dokumenata mahom u vezi s pripadnicima Radničkog bataljona. U pitanju su osobni dokumenti, fotografije, arhivska građa, oružje i drugi trodimenzionalni eksponati.
Na Memorijalnom spomeniku su zapisani stihovi užičkog pjesnika Slavka Vukosavljevića.


"Partizanov drvored"
Kao dio spomen kompleksa, naspram spomenika, 1984. godine, prilikom smotre partizana Jugoslavije, podignut je park sa 88 stabala u čast Josipa Broza Tita, kao znak sjećanja na godine njegovog života, sa primjercima trofejnog artiljerijskog oruđa.
Picture
Pogled iz zraka na memorijalni kompleks "Kadinjača"
Autorica: TijanaCvijović; Wikipedija
Picture
Nacrt spomeničkog kompleksa na Kadinjači
Picture
Spomenik borcima Radničkog bataljona na Kadinjači
Autor: Ванилица; Wikipedija
​Spomen kompleks Kadinjača - 4k snimak iz vazduha
Proizvodnja: 
FLY Media video produkcija; Datum objave: 11.10.2015.
Opis: Snimak iz vazduha spomen kompleksa „Kadinjača” kod Užica. www.flymedia.rs
Picture
75 godina od osnianja Užičke republike
"Pošta Srbije" izdala je 2016. godine poštanske marke povodom 75 godina od osnivanja Užičke republike, prvog od nacista slobodnog teritorija u okupiranoj Europi 1941. godine. Marka je izrađena u suradnji s Narodnim muzejom Užica. Na poštanskoj marki prikazani su spomenik na Kadinjači i tri radnika u radničkim odijelima, s kapama. Ovo potonje izazvalo je prijepore u javnosti, jer su borci prikazani bez partizanskih obiježlja – crvene perokrake. Međutim, tijekom javnih rasprava saznalo se kako nitko nije uklonio petokrake sa slike, jer one na njoj nikad nisu ni bile. Naime, radi se o radu užičkog slikara Dragoljuba Vuksanovića pod nazivom “Borci sa Kadinjače” iz 1970. godine, na kojoj su borci radničkog bataljona zaista prikazani bez zvijezde petokrake.
Picture
Kadinjača - Titovo Užice
Autori: Angelina Stanimirović, Milivoje Marinković
Monografije pojedinih mjesta iz NOB

Bitka na Kadinjači

Bitka na Kadinjači se odigrala u sklopu Prve neprijateljske ofanzive 29.11.1941. godine na prijevoju Kadinjača, između njemačkih okupacijskih trupa i Radničkog užičkog bataljona i još nekoliko partizanskih odreda. Bitka je bila više žrtvovanje nego obrambena akcija, jer su tom prilikom izginuli su svi borci Radničkog bataljona, štiteći odstpunicu Vrhovnom štabu koji se povlačio iz Užica ka Sandžaku.

PRIPREME ZA NEPRIJATLJSKI NAPAD
Užička republika je za okupacijske snage bila veliko iznenađenje, jer okupator nije mogao vjerovati da se u državi koja je bila tako lako slomljena i raskomadana, može javiti dobro organizirani otpor. S druge strane, očekivanja pokreta otpora u Srbiji su bila da će napad Njemačke na SSSR biti velika prekretnica u dotadašnjem ratu i da će za nekoliko mjeseci sovjetska armija  potući njemačku vojsku. Vrhovni štab NOV i POJ zapovijedio je 28.11.1941. Radničkom bataljonu Užičkog NOP odreda, ojačanom s dvije čete Posavskog NOPO-a i topom Artiljerijske baterije, da na Kadinjači zatvori pravac Bajina Bašta–Užice, uspori napredovanje desne kolone njemačke 342. divizije i time omogući evakuaciju ranjenika i ratnog materijala iz Užica ka Zlatiboru, a zatim da se jedinice s Kadinjače orijentiraju za zaštitu prema Kremnima. ​Vrhovni štab je znao Nijemci prodiru u pravcu Užica, ali nije znao da se radilo o oklopnoj, već je bio uvjeren da se radi o pješadijskoj diviziji. Zbog toga su ostavljene partizanske postrojbe bile samo lako naoružane, i nisu se mogle oduprijeti tenkovima koje su posjedovali Nemci. Radnički bataljon, sastava tri čete (Pekarska, Krojačko-obućarska i Tkačka – ukupno oko 270 boraca), stigao je noću sa 28. na 29.11. na prijevoj Kadinjaču. Borcima Radničkog bataljona izdana je zapovijed da ne otvaraju vatru dok njemačke snage ne uđu duboko u kliješta koja su činili partizanski položaji na prednjem kraju obrane.

NAPAD NEPRIJATELJSKIH POSTROJBI
Dana 29.11. oko 8 sati njemačke postrojbe, koje su četnici upozorili da je cijela Kadinjača puna partizana i da će uporno biti branjena, krenule su iz Zaglavka izviđačkim snagama naprijed pročešljavajući teren kako bi otkrile položaj Radničkog bataljona i uočile glavne otporne točke. Kada su se ove snage zavukle dosta duboko između prve i druge okuke ceste, s Kadinjače je odjeknuo pucanj partizanskog topa i gotovo istog trena sručila se na njemačke vojnike vatra boraca Pekarske i Krojačko-obučarske čete.
Da bi što brže slomili otpor branitelja na Kadinjači, Nijemci su uputili obuhvatne kolone jačine dva bataljuna. Poslije jednosatne snažne artiljerijske pripreme u valovima su napadali položaje branitelja Kadinjače. Odbijeno je više njihovih juriša i povela se borba prsa u prsa. U borbi vođenoj do popodneva branitelji Kadinjače nisu dozvolili neprijatelju da prodre u Užice. Uz put su njemački vojnici hvatali seljake i gonili ih da nose municiju, a onda ih ubijali. Kada su s obje kolone izbili na prijevoj Kadinjače, počeli su s bokova vršiti pritisak na borce Posavskog odreda, Oraške čete 2. šumadijskog odreda i 2. zlatiborske čete Užičkog odreda.
Oko 14 sati borba na Kadinjači počela je jenjavati, a oko 14,30 sati sasvim je prestala. Tek kada je izginuo čitav radnički bataljun s komandantom Andrijom Đurovićem, komandantom Užičkog NOPO-a Dušanom Jerkovićem i političkim komesarom Posavskog NOPO-a Borom Markovićem, njemačke jedinice su uspjele prijeći preko Kadinjače i istog dana navečer ući u Užice.

POSLJEDICE
Poraz partizanskih snaga na Kadinjači za novoosnovani pokret otpora imao je katastrofalan utjecaj. Bitka na Kadinjači označila je kraj Užičke republike koja je trajala od 24.9. do 29.11.1941. godine. U bitki je izginuo cijeli Radnički bataljon, dok su Nijemci imali dva mrtva. Iz Užica se Tito jedva spasio. Vrhovni štab je bio zahvaćen panikom i rastrojstvom.
Partizanski ranjenici su uhvaćeni i poubijani. Evakuacijom ranjenika iz Užica rukovodili su: dr Gojko Nikoliš, dr Dejan Popović, dr Boris Andersen, i student medicine Mika Pavlović. Ranjenici su prevezeni na Zlatibor do 29.11.1941. Nijemci su tenkovima izbili na Zlatibor 30.11. Streljano je oko 100-120 ranjenika.
Odredi, koji su tijekom postojanja Užičke republike bili organizirani i popunjeni, brzo su se počeli raspadati uslijed masovnog dezertiranja i prelazaka u četničke odrede. Tako je Romanijski odred koji je brojao više od tisuću ljudi, spao na 200-300 boraca. Vrhovni štab je s oko 1.500 boraca prešao Uvac i našao se u Sandžaku.


PROČITAJ VIŠE
Povlačenje partizana u Sandžak 1941. WIKIPEDIJA
​Užicka republika - Ceo film
Delta Video
Rođena zemljo jesi li znala?
Tu je pogino bataljon ceo...
Crvena krv je procvetala
kroz snežni pokrov hladan i beo.

Noću je i to zavejo vetar.
Ipak na jugu... vojska korača...
Pao je četrnaesti kilometar,
al` nikad neće Kadinjača.


SLAVKO VUKOSAVLJEVIĆ
IZVORI I LITERATURA
STANIMIROVIĆ, Angelina, MARINKOVIĆ, Milivoje: Kadinjača - Titovo Užice. Monografije pojedinih mjesta iz NOB.  Beograd, 1983.
VOJIĆ, Milosav: Bitka na Kadinjači. Poglavlje, u: Užička republika - Zbornik sećanja (PDF)
Kadinjača Memorial Complex. Spomenik Database

Spomen-kompleks Kadinjača. Wikipedija

Kamenjača

​Zaglavak - uspon na vrh Kamenjača - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 20.1.2012.
Opis: Akcija od 08.11.2008. godine. Vodič i snimatelj:Stefanović Slobodan, član PK ,,ERA,, iz Užica

Praktično ...

IZVORI I LITERATURA


Literatura

GRUPA AUTORA: Užička republika, Beograd, 1978. (PDF)
STANIMIROVIĆ, Angelina, MARINKOVIĆ, Milivoje: Kadinjača - Titovo Užice. Monografije pojedinih mjesta iz NOB.  Beograd, 1983.
VOJIĆ, Milosav: 
Bitka na Kadinjači. Poglavlje, u: Užička republika - Zbornik sećanja (PDF)

Elektronski izvori

Jelova gora. WIKIPEDIJA
Jelova gora. Turistička organizacija Užica
JELOVA GORA (Jelenina glava 1011 m). Planinarenje za neupućene. Jul, 2012.
Strogi prirodni rezervat Iznad Tatalije. Wikipedija
Plan upravljanja Strogim rezervatom prirode " Iznad Tatalije. Javno preduzeće za gazdovanje šumama "Srbijašume". Arhivirano iz originala (PDF, Wayback Machine) na datum 29. 7. 2018. 

Kadinjača Memorial Complex. Spomenik Database
STEFANOVIĆ, Slobodan: ​JELOVA GORA Kadinjača – Jelova Gora – Užice (19,5 km). Staze i bogaze, 23.2.2011.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
      • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
        • Medvjeđak (Medveđak)
        • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (zapadna Bosna)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Vojnik planina
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Golishit
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukalit / Cukali
            • Mali Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Mali i Zhlebit
            • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
        • C.1.3. Brodmoravička krška zaravan
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Vučja planina
          • Manjača
          • Očauš
          • Uzlomac
          • Borja
          • Lisac (kod Zenice)
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
          • Vepar
          • Perun (1472 m)
          • Zvijezda (1349 m)
          • Romanija
        • C.2.3. Grupa Jahorine >
          • Trebević
          • Jahorina (1916 m)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač
          • Vučevica
          • Javorje (Priboj)
          • Kamena gora
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Ninaja (Velika Ninaja)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Hrastovička gora
        • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2020. >
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
    • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2020. >
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact