|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > BJELAŠNIČKA GRUPA > Treskavica > Južno predgorje Treskavice
4 JUŽNO PREDGORJE TRESKAVICE
Dolinom rijeke Neretve - Župa zagorska - Kalinovački kraj
SADRŽAJ
|
|
4.1. ŽUPA ZAGORSKA
Župa zagorska je jugozapadni dio općine Kalinovik (Zagorje). Župu zagorsku čine sela: Kutine, Bojići, Daganj, Sočani, Hotovlje, Brda, Luko i Polje. Taj kraj uokviruju riječice Zavala i Tatinac te Vrhovinska rijeka sa sjeverne i istočne strane, sa južne strane rijeka Neretva, a sa zapadne rijeka Ljuta.
PROČITAJ VIŠE
PROČITAJ VIŠE
Naslovna fotografija
Stijene nad kanjonom Vrhovinske rijeke PRENESENI ČLANAK
Zagorje (Kalinovik i Župa zagorska) Kalinovik je bosansko-hercegovačka općina i gradić koji se nalazi šezdesetak kilometara južno od Sarajeva, a graniči sa općinama Foča, Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko i Trnovo. Kalinovik se nalazi na visini od 1070 metara iznad mora. Po popisu iz 1991. godine, u općini Kalinovik živjelo je 4.667 stanovnika, od toga u gradu Kalinoviku - 1.385. Općina se sastojala iz nekoliko područja. To su Ulog, Obalj, Župa zagorska, Ljuta, Varoš, Dobro Polje. Župa zagorska prije rata 1990-ih bila je naseljena pretežno Bošnjacima. Župa zagorska je jugozapadni dio općine Kalinovik (Zagorje). Župu zagorsku čine sela: Kutine, Bojići, Daganj, Sočani, Hotovlje, Brda, Luko i Polje..Taj predio uokviruju riječice Zavala i Tatinac te Vrhovinska rijeka sa sjeverne i istočne strane, sa južne strane rijeka Neretva, a sa zapadne rijeka Ljuta. Na stranici Montenegrina.net (OTVORI), mogu se pronaći veoma interesantni podaci iz historije ovoga kraja...evo nekoliko citata: Govori se o bezima Čengićima na Zagorju i o čuvenom Smail-agi Čengiću: "Bezi Čengići kazuju da se njihovi stari iz Čengerlije (Mala Azija) u Bosnu doseliše prije jedno 300 godina i da su najprije pali u Zagorje u selo Jažići blizu Kalinovika, gdje sagradiše prvu Čengića kulu. Iz Jažića brzo su se Čengići razasuli po Zagorju, u okolišu od neko dva sata, te se nastaniše u selima Borije, Jelašca, Mjehovina, Kute i Vihovići. ...........U Istočnoj Bosni je bilo više njihovih kula i odzaka. Akademik Hamdija Krševljaković u svojoj monografiji o Čengićima piše da je samo na Zagorju, početkom 19. stoljeća bilo sedam kula i odzaka: Borije, Jelašca, Kuta, Mjehovina,Hotovlje, Zelumići i Vihovići. Putopisac i historičar Evlija Čelebija, koji je po drugi put proputovao Bosnu, mislim, 1664, opisuje odzak Ali¬paše Čengića na Zagorju: „Dvori Čengića su kao tvrđava veliki odzak (curia nobilitaris), koji ima kojih tri stotine soba, divanhana (prostorija za audijencije i vijećanje), banja, kuhinja, magazine, te štale u koje se može smjestiti dvije hiljade konja. U ovoj zemlji takve dvore nazivaju „odzak”... Broj soba čini mi se pretjeranim, ali se vidi da je to bilo veliko i bogato. .......Čengići su u prošlosti igrali veliku ulogu u životu Hercegovine. Godine 1800. Čengići se naseliše i u Gacko.....Najčuveniji predstavnik ove porodice u 19. vijeku bio je Ismail ili Smail-aga Čengić, sin Ibrahimov, glavna ličnost besmrtnog epa Ivana Mažuranića „Smrt Smail-age Čengića” i većeg broja epskih narodnih pjesama. Rođen je u selu Jelašca, nedaleko od Kalinovika oko 1780. godine................Ferdo Šišić kaže za njega da je bio „veoma pravedan i čovekoljubiv gospodar, zaštićujući na svakom koraku svoju raju tako da je bilo dosta reći: „ja sam iz Smail-agina kadiluka”, pa da te niko nije smio dirnuti”..............Smail-aga je stolovao u Lipniku kod Gacka. Njegova čuvena kula bila je ozidana od kamena i pokrivena takođe kamenim pločama. Donji dio, izba, bio je sav u obliku svoda, a na gornjim bojevima bile su sobe. Oko osnovne kule bile su sagrađene još četiri zgrade, i to: haremluk (za žene), musafirhana (za goste), jedna kuća za pandure i jedna za zatvor. Sve je to bilo opasano kamenim zidom, visine četiri metra, a na njemu su bila dvoja vrata; velika dvokrilna kapija, koja je gledala u polje i mala kapija za žene. Unutar zida nalazila se i dzamija sa drvenim munarom. Kasnije su Austrijanci kamen kojim je kula bila zidana odnijeli u Avtovac i upotrijebili za gradnju kasarne. ....." Čengići su u 18. vijeku odselili u Tursku...Njihove posjede na Zagorju zaposjeo je beg Pilipović. Pilipović je umjesto Jelašaca za svoje stolovanje odabrao Luko. Luko je bilo izuzetno po mnogo čemu. Prvo, geografski Luko je bilo džep u koji se moglo doči samo sa dvije strane. Drugo Luko je ravno mjesto i plodno uz to. Sa Lukog puca vidik sve do Kalinovika, do Zelengore i Treskavice. Kažu da je Pilipovića bilo sve od Dindola do iza Kalinovika i od Treskavice do Nedavića...U 18 i 19. vijeku harala je kuga. Mnoga sela bi preko noći ostajala bez žive duše. Bezi su u ta prazna sela dovodili novo stanovništvo iz raznih krajeva. Tako se valjda može objasniti i tvrdnja mnogih porodica u Župi zagorskoj i drugdje da su njihovi preci doselili iz Crne Gore, Hercegovine ili Foče... Postoji priča kako su stanovnici sela Čitluk (bjelimićka strana) u to prošlo vrijeme, u predvečerje vidjeli kola (zapregu) koja su vukli volovi. Na kolima su bile dvije djevojke, držale se za ruke i pjevale. Kola su prošla selom. Ujutro, probudila se samo neka djevojka i tu čudnu priču ispričala kasnije. Svi ostali mještani pomrli su tu noć, od kuge. Ovo nam opet može objasniti brojna bezimena groblja (hareme) sa bašlucima za koja niko ne zna čija su. Moguće je da se radi baš o onima koji su življeli prije na ovom području, a pomrli su od kuge. Tako je selo ostalo pusto. Oni koje su bezi kasnije doselili, sahranili su ih možda, a da nisu znali ni ko su ni kako se zvalo njihovo selo... IZVOR http://donjeluko.blogger.ba, 6.5.2012. 
Pogled na Treskavicu (na horizontu) od južnog predgorja Visočice
|
Ljuta (rijeka)
|
|
Sutjeska Kondžilo
Pogled na dio kanjona Neretve između masiva Visočice (desno), Treskavice (odakle je fotografirano) i Crvnja (u pozadini)
|
Džamije u Hotovlju. Džamiju sagrađenu u 19. stoljeću srušili su 1992. pripadnici CJB Kalinovik i rezervisti iz Gornjeg logora, predvođenih Neđom Zeljajom, istovremeno s paljenjem sela Luko i Hotovlje. Ponovo je obnovljena 2006. godine. Međutim, iako se džamija u Hotovlju nalazi na prostoru današnje MZ Bjelimići, odlukom Sabora Islamske Zajednice (IZ) u BiH od 5.11.2008. godine iz sastava Medžlisa IZ Konjic izuzeti su džemati Ulog i Hotovlje, te se, u organizacionom i teritorijalnom smislu, pripojeni Medžlisu IZ Sarajevo u Muftijstvu sarajevskom.
|
MTB: Hotovlje - Dindo - Argud - Ljuta - Kalinovik
Autor: Sarafanje Datum objave: 17.7.2024. Opis. Bike vožnja obroncima Treskavice. Na vožnju krećemo iz Oblja, te vozimo putem prema Kalinoviku, do raskrsnice za Hotovlje, gdje se odvajamo lijevo. Tu nastavljamo makadamskim putem prema Hotovlju, a zatim se spuštamo do mosta u Dindolu, preko rijeke Ljute, gdje pravimo kratku pauzu. Ovaj most je napravljen od strane UNPROFORa i nalazio se u Mostaru, gdje se trenutno nalazi most Musala. Ovaj željezni most je bio u Mostaru do 1999. godine, kada je prenešen u Dindo. Iz Dindola nastavljamo uspon do Arguda, tj. sela Svijenča, odakle se blago spuštamo u selo Ljuta. U Ljutoj pravimo jednu dužu pauzu, prije samog uspona, ne znajući kakav nas put i uspon čeka naprijed. Na naše iznenađenje, ispostavilo se da je put naprijed idealan za voziti. Blagi uspon, velikim dijelom kroz šumu, sa puno vode usput. Na ovoj dionici smo ono baš uživali u vožnji. Na drugom dijelu uspona se otvara pogled na padine i vrhove Treskavice, a s druge strane se vidi sve prema Bjelašnici, Visočici, Prenju, Veleži, Crvnju, Zelengori, Leliji, Volujku i Magliću. Nakon par sati uspona se spuštamo u Kalinovik. Prvenstveno smo u planu imali da zaobiđemo Kalinovik, i da se u Obalj vratimo kroz selo Božanovići, ali smo trebali svratiti do prodavnice, pa smo ipak produžili do Kalinovika. Nazad do Oblja se vraćamo cestom Kalinovik-Ulog. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/hbd2QITB#cahmdRB... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 Obalj do raskrsnice za Hotovlje 2:20 raskrsnica - Hotovlje 5:06 Hotovlje - most Dindo 9:36 most u Dindolu (snimci dronom) 12:56 Dindo - Argud 14:55 Argud - Ljuta 22:04 Ljuta 23:30 padinama Treskavice (uspon od Ljute ) 32:38 snimci dronom 35:08 spust u Kalinovik 38:47 Kalinovik 40:00 povratak do auta 41:18 relive i završni ekran |
Vrhovinska rijeka
|
Vrhovinska rijeka (Hotovska rijeka, Jezerca) je rijeka u istočnoj Hercegovini. Duga je 15 kilometara. Danas čini granicu između Federacije BiH i Republike Srpske. Izvire podno planine Treskavice u selu Vrhovine, po kojme se zove. Grad Kalinovik je na izvorištu rijeke sagradio spremnik te skrenuo dovodom dio vode u Kalinovik. Vrhovinska rijeka ulijeva se u Neretvu. Na desnoj strani uopće nema pritoka, sve do ušća. S lijeve strane u Vrhovinsku rijeku ulijevaju se Bojićki potok, Vitički potok i Graiseljička rijeka. Vrhovinska rijeka teče pored Vraca i Ihnja, između Brda i Bojića, između Kutina i Hotovlja, između Oblja i Lukog te se negdje u između Nedavića i Ljusića ulijeva u Neretvu. Tok Vrhovinske rijeke dijeli Župu zagorsku na dva dijela. S lijeve strane ostaju joj sela Čestaljevo, Hreljići, Bojići, Daganj, Sočani i Kutine. Na desnoj strani Vrhovinske rijeke su sela Luko, Polje, Hotovlje i Brda. Tu je i Ljuta koja ne pripada Župi zagorskoj. Vrhovinsku rijeku ispod Hotovlja zovu Hotovska rijeka. U kanjonu između sela Gornjeg Luka i sela Oblja nosi naziv Jezerca.
Cijelim je tokom pitka. Ispod Hotovlja uvijek je bio most. Gospodarski je bila korištena i na njoj je bilo više mlinova, među kojima je osobito bio poznat dio ispod Hotovlja i u dijelu gdje rijeku zovu Jezerca. Nekada je Vrhovinska rijeka bila bogata potočnom pastrvom. IZVOR Vrhovinska rijeka (Hotovska rijeka, Jezerca). Wikipedija (hr) 
Dio kanjona Vrhovinske rijeke (Hotovske rijeke) podno Hotovlja
|
Dio kanjona Vrhovinske rijeke (Hotovske rijeke) podno Hotovlja
|
KULA (1179 m) I GRAD (1073 m)
Kula (vrh u sredini) i vrh Grad (desno)
|
Kutine
|
|
Sočani
JAZNIK (1380 m)
Izduženi greben Jaznika (po sredini fotografije) s izraženijim stjenovitim najvišim vrhom
|
VELIKI GLOŽAC (1449 m)
Padine Velikog Glošca iznad Vrhovinske rijeke
|
|
Luko
Gornje Luko (Luko)
Detalj kanjona Neretve između Gornjeg Luka i Ljucića iznad lijeve obale rijeke; prije izgradnje hidroelektrane "Ulog"
|
Graiseljići
|
Most nad rijekom Tatinac izgrađen je za austrougarske vlasti
|
|
|
Bukvica
|
|
RUČNIK (1391 m)
|
OŠTRIKOVAC (1450 m)
Golubići
Kuta
KUTSKI GRAD (1550 m)
|
|
|
U Kalinovačkom kraju
Pogled iz smjera sela Kuta kod Kalinovika prema Orlovom kuku (1712 m) i južnom bedemu Treskavice |
Božanovići
VELJE GLAVE
|
Selišta
Pogled prema Leliji
|
RAVNI
|
Mjehovina
|
|
Gradina
|
Kalinovik
|
Kalinovik
|
|
Kalinovik posle kise
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 6.8.2023. |
Kalinovik - Više od prirode
Autor: bezbeli Datum objave: 14.7.2024. Opis. Promotivni video Turističke organizacije opštine Kalinovik Web Site: https://took.ba/ Face: https://www.facebook.com/profile.php?... Insta: / visitkalinovik |
Kalinovik okovan snijegom
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 22.1.2023. |
Jažići
Pogled od Mosorovića prema Leliji
|
Borija
|
Borija - Dobre vode - Vratlo
Autor: Dejo Lalović Datum objave: 14.10.2023. |
Zapis o selu Borija, Запис о селу Борија
Autor: Snjezan Lalovic Datum objave: 23.5.2016. |
