Kačer
|
|
UvodKačer (ćiril. Качер) ili Kačerski kraj je povijesna podregija (ili mikroregija, oblast) u Šumadiji u središnjoj Srbiji, koja obuhvaća bazen rijeke Kačer. Nekada je činio srez u okviru Rudničkog okruga. Najznačajnija naselja su Ljig, Belanovica i Rudnik. Bio je knežina (administrativna jedinica) u revolucionarnoj Srbiji, a zatim je organiziran kao srez u okviru Rudničkog okruga u Kneževini Srbiji.
Položaj. Regija graniči s planinom Rudnik na jugu i Vaganskom visoravni na sjeveru, Jarmenovcima i Bosutom na istoku, Kadinom Lukom, Slavkovicom i Cvetanovcem na zapadu. Regija je dalje podijeljena na dijelove, kao što su visoki Kačer, sa selima oko planine Rudnik; Gornji Kačer s Belanovicom i okolicom; donji s Ljigom. Najznačajnija naselja su Ljig, Belanovica i Rudnik. Kačer je podregija Šumadije. Neka od sela Kačera, koja su trenutno dio općine Gornji Milanovac, također se smatraju dijelom Rudničko-Takovskog kraja. ENGLISH SUMMARY: Kačer (region)
Kačer (Serbian Cyrilic: Качер) is a historical subregion (or microregion) in Šumadija in central Serbia. The most notable settlements are Ljig, Belanovica and Rudnik. It was a knežina (administrative unit) in Revolutionary Serbia and was then organized as a srez of the Rudnik okrug in the Principality of Serbia. Geography. The region borders on the Rudnik mountain to the south and Vagan height to the north, Jarmenovci and Bosuta to the east, Kadina Luka, Slavkovica and Cvetanovac to the west. The region is further divided into parts, such as visoki ("high"), with villages around the Rudnik mountain; gornji ("upper") with Belanovica and the surroundings; donji ("lower") with Ljig. SOURCE WIKIPEDIA Ime
-
|
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
19. stoljeće
Tijekom Prvog srpskog ustanka (1804. – 1813.), područje Kačera organizirano je u knežinu (administrativnu jedinicu) Revolucionarne Srbije, koja je pripadala nahiji Rudnik. Nahija Rudnik uključivala je dvije knežine (kršćanske samoupravne seoske skupine) prije 1804., Crnu Goru–Podgoru (koja je uključivala ono što je kasnije poznato kao područje Takova) i Rudničku Moravu (područje od Vujana do Zapadne Morave); s ustankom je organizirana i knežina Kačer, koja je uključivala sjeverno i zapadno podnožje Rudnika do istočnog dijela rijeke Jasenice.
Nahija Rudnik oslobođena je na početku ustanka, a Karađorđe je imenovao Milana Obrenovića vojvodom nahije Rudnik; Obrenović je imenovao Arsenija Lomu buljubašom (kapetanom) Kačera.
Kačerska sela koja su sudjelovala u ustanku su Dragolj, Garaši, Bosuta, Šutci, Rudnik, Kamenica Rudnička, Stragari, Krćevac, Živkovci, Moravci, Ugrinovci, Zagrađe, Gornja Crnuća, Donja Crnuća, Vrbava (danas Gornja Vrbava i Donja Vrbava), Jarmenovci, Šilopaj, Smrdljikovac (sada Brajkovac), Koželj, Mutanj.
Među najznačajnijim sudionicima Srpske revolucije koji su potekli iz Kačera su:
Arsenije Loma (1770–1815), Karađorđev vojvoda, iz Dragolja.
Milutin Savić (1762–1842), obor-knez (načelnik) Jasenice za vrijeme Miloša Obrenovića, iz Garaša.
Antonije Ristić-Pljakić (1781–1832), karanovački vojvoda, iz Kamenice.
Janićije Đurić-Dimitrijević (1779–1850), Karađorđev sekretar, iz Stragara.
Atanasije Rajić (1765–1815), Karađorđev barjaktar (barjaktar) i tobdžija (topdžija), iz Stragara.
Gavrilo Đurić (1775–1835), ubio je kragujevačkog muteselima iz Krćevca.
Milentije Pavlović (1766–1833), slijedbenik Miloša Obrenovića, iz Vrbave.
Uzun-Mirko (1782–1868), bimbaša (kapetan), iz Smrdljikovca.
Kačerskom knežinom zapovijedao je Arsenije Loma, titulirani kačerski vojvoda (vojvoda Kačerski).
Za vrijeme vladavine kneza Miloša Obrenovića sjedište Kačerske knežine bilo je u Blaznavi, a zatim od 1830. u selu Rudnik. Od 1830. knežina je preimenovana u srez.
Nahija Rudnik oslobođena je na početku ustanka, a Karađorđe je imenovao Milana Obrenovića vojvodom nahije Rudnik; Obrenović je imenovao Arsenija Lomu buljubašom (kapetanom) Kačera.
Kačerska sela koja su sudjelovala u ustanku su Dragolj, Garaši, Bosuta, Šutci, Rudnik, Kamenica Rudnička, Stragari, Krćevac, Živkovci, Moravci, Ugrinovci, Zagrađe, Gornja Crnuća, Donja Crnuća, Vrbava (danas Gornja Vrbava i Donja Vrbava), Jarmenovci, Šilopaj, Smrdljikovac (sada Brajkovac), Koželj, Mutanj.
Među najznačajnijim sudionicima Srpske revolucije koji su potekli iz Kačera su:
Arsenije Loma (1770–1815), Karađorđev vojvoda, iz Dragolja.
Milutin Savić (1762–1842), obor-knez (načelnik) Jasenice za vrijeme Miloša Obrenovića, iz Garaša.
Antonije Ristić-Pljakić (1781–1832), karanovački vojvoda, iz Kamenice.
Janićije Đurić-Dimitrijević (1779–1850), Karađorđev sekretar, iz Stragara.
Atanasije Rajić (1765–1815), Karađorđev barjaktar (barjaktar) i tobdžija (topdžija), iz Stragara.
Gavrilo Đurić (1775–1835), ubio je kragujevačkog muteselima iz Krćevca.
Milentije Pavlović (1766–1833), slijedbenik Miloša Obrenovića, iz Vrbave.
Uzun-Mirko (1782–1868), bimbaša (kapetan), iz Smrdljikovca.
Kačerskom knežinom zapovijedao je Arsenije Loma, titulirani kačerski vojvoda (vojvoda Kačerski).
Za vrijeme vladavine kneza Miloša Obrenovića sjedište Kačerske knežine bilo je u Blaznavi, a zatim od 1830. u selu Rudnik. Od 1830. knežina je preimenovana u srez.
