STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

Što je kulturna baština?

Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Često se međutim događa da sljedeća generacija odbaci ono što je prethodna generacija smatrala kulturnom baštinom, pa ponovo oživljavanje baštine uslijedi tek nakon smjene još jedne generacije. Fizička, opipljiva ili "materijalna kulturna baština" (nepokretna kulturna baština) uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. U to su uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifične kulture.

Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba”, potpisana 14. svibnja 1954.Kulturno dobro je svako dobro od državnog interesa koje uživa osobnu državnu zaštitu. U širem smislu, kulturno dobro je kulturna baština koja pripada nekoj skupini ili društvu, tj. „nešto što ima i bit će očuvano kao kulturna vrijednost”

"Prirodna baština" također čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s pripadajućom  florom  i  faunom što se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacija sa zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje koja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja.

Baština koja je kroz povijest ostala očuvana često je jedinstvena i nenadomjestiva, te ostavlja odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Manje predmete poput umjetničkih djela i ostalih kulturnih remek-djela prikupljaju muzeji i umjetničke galerije. Građanske organizacije i političke grupe često su bile uspješne u davanju nužne potpore u očuvanju baštine mnogih naroda za budućnost.

Posebnu važnost ima Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine koju je 1972. prihvatila Opća konferencija UNESCO-a. Prema stanju iz 2018. na popisu se nalazi 1092 mjesta svjetske baštine od čega 845 kulturnih, 209 prirodna i 38 mješovitih lokaliteta u 167 svjetskih zemalja. Svaki od tih lokaliteta međunarodna zajednica smatra značajnim.

Šira definicija uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana društvenim običajima tijekom specifičnog povijesnog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine. Primjeri koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti. Značenje fizičkih artefakata može se iskoristiti za interpretaciju socioekonomskih, političkih, etničkih, religijskih i filzofskih vrijednosti specifične grupe ljudi. Naravno, nematerijalnu kulturnu baštinu mnogo je teže očuvati nego fizičke predmete.

---

UNESCO: Stećci uvršteni na Listu svjetske baštine
​15.7.2016.
Nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka sa područja regije upisano je na Listu svjetske kulturne baštine.
Na sumitu UNESCO-a u Istanbulu donijeta je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine.
Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske.
Postupak pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a započeo je u Sarajevu 2009. godine, potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Iako je panel Icomosa dao kritički intonirano mišljenje na dostavljenu dokumentaciju, projekat je izveden na diskusiju i donesena je pozitivna odluka. U obrazloženju je, između ostalog, pohvaljena zajednička suradnja zemalja, što se doživljava i kao dio procesa pomirenja.
U obrazloženju odluke navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi.
Upisom na Listu svjetske kulturne baštine nekropole sa stećcima će biti sačuvane od daljnjeg propadanja i uništenja.
Izvor vijesti: Al-Jazeera Balkans

Šešum: Upis stećaka na listu UNESCO-a jedan od najvećih događaja u 2016., FENA, 1.1.2017.

​Šešum o upisu stećaka na listu svjetske baštine
Opis videa: Gost je Siniša Šešum, šef Kancelarije UNESCO-a u BiH i koordinator za zemlje Jugoistočne Evrope.
Autor: Al Jazeera Balkans

Naslovna fotografija
Tržan-grad, srednjovjekovna tvrđava na strmom brijegu ponad utvrđenog grada Modruša na istočnim obroncima Velike Kapele, nekad (od 11. stoljeća) upravno sjedište prostrane Modruške županije, a danas ruševina u južnom dijelu Karlovačke županije. Uspon i vrhunac dosegao je u 14. i 15. stoljeću, kada su u njemu stolovali članovi moćne hrvatske kneževske obitelji Frankopan, i kada je bio biskupsko sjedište.

STEĆCI

"Ti, koji pročitaš moj kam, možda si hodio do zvijezda. 
I vratio se, jer tami neima ništa, do ponovo ti sam.
Človjek mojže vidjeti ono tšto nije vidio, tčuti ono što nije tčuo,okusti ono što nije otkusio, bit tami gdji nije bio,al` uvijek i svagdi samo sebe može najti, ili ne najti."
(zapis sa stećka Kneza Nenca,Velikoga Kneza Bosanskoga, iz 1094. godine)

​Stećci - UNESCO
Autor: Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika - Комисија за очување националних споменика
Datum objavljivanja: 27.4.2016.
Opis: Ovaj film je sastavni dio zajedničkog projekta Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za nominaciju 30 nekropola stećaka na listu zaštićene svjetske kulturne baštine - UNESCO

---

---

ARCHAEON
Arheološki portal Bosne i Hercegovine

---

Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura
​PORTAL

---

Arhitektura i urbanizam u BIH
OSMANSKI PERIOD (1463-1878)
URBANO OKRUŽENJE (PDF)

Tvrđave u Crnoj Gori
Produkcija: RTCG
Opis: Emisija "Pečat", prikazana 4. novembra 2011.

Kulturno-povijesna baština Hercegovačko - neretvanske županije / kantona
Brošura

Nematerijalna kuturna baština

Zakonom zaštićena (stanje 2018. godine) nematerijalna kulturna dobra Crne Gore su:

• Vještina izrade i ukrašavanja Crnogorske narodne nošnje,
• Kult Sv.Vladimira,
• Crnogorski oro,
• Bokeljska mornarica,
• Bokeljska noć,
• Fašinada,
• Vještina izrade čunova,
• Vještina izrade Dobrotske čipke,
• Vještina izrade Dobrotske torte,
• Tradicionalne igre kolašinskog kraja,
• Legende o nastanku Kotora,
• Predanja o Pavi i Ahmetu,
• Legenda o tri sestre,
• Legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika,
• Vještina izrade Bihorskog ćilima.