|
MLADI STOCAR IZ GORNJE MORACE
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 17.3.2021. Opis. MLADI STOCAR IZ GORNJE MORACE Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Jelica Pantovic Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Moj Instagram http://bit.ly/2VY666G |
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Morača
- ZAPIS - Rovca i Morača
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave 19.12.2022. Opis. "Zapis” je emisija koja dvije decenije istražujući kulturni, geografski i etnografski identitet Crne Gore zapisuje tradiciju, naš narodni život i nematerijalna kulturna dobra svih regija, nacija i vjera, dočarava zaboravljene i malo poznate krajeve i ljude, te zanimljive životne priče i stvaraoce nepoznate široj javnosti. Vremenom je postala aktuelno – dokumentarni žanr, koji svježinom izraza u autorskom i vizuelnom pristupu, izaziva interesovanje šireg gledališta i svjedoči o jednoj epohi. |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
|
Znaci moga mesta - Manastir Morača
Autor: AgroTV Srbija Daum objave: 21.3.2020. Opis. Program naše televizije možete pratiti na poziciji 126 u okviru Osnovnog paketa mts TV! "AgroTV" - jedini televizijski kanal u Srbiji posvećen poljoprivredi 365 dana u godini. agrotv.net |
Manastir Morača (dokumentarni film, 2002.)
Autor: ALFA Datum objave: 22.5.2014. Opis. produkcija: VFC "Zastava Film" Beograd, reditelj: Milun Vučinić |
"Dobro jutro, Podgorice"- Manastir Morača – Skriveni biser Crne Gore među kanjonima i vjekovima
Autor: RTV Podgorica Datum objave: 18.4.2025. Opis. Dobrodošli na putovanje kroz vrijeme i duhovnost! U ovom videu vas vodimo u srce Crne Gore – u veličanstveni manastir Morača, jedan od najznačajnijih pravoslavnih manastira na Balkanu. Novinar Branko Vukelić |
|
Manastir Morača
Morački hram je podigao 1252. godine Stefan, sin kralja Vukana a unuk Nemanjin, što se spominje u natpisu na nadvratniku zapadnog ulaza. Manastirski kompleks se sastoji od saborne crkve Uspenja Bogorodice, male crkve Svetoga Nikole (na fotografiji) i zgrada konaka. Manastir je opasan visokim zidom sa dva ulaza. Saborna crkva je velika jednobrodna građevina građena u stilu raških crkava, s polukružnom apsidom, bočnim pjevalištima i kupolom i, za razliku od crkava građenih u primorskom stilu, zidovi su joj ožbukani. Uz naos je sagrađena prostrana priprata. Glavni portal je izrađen u romaničkom stilu. Pored arhitekture, posebnu znamenitost manastira Morača predstavlja njegov živopis (ciklus fresaka). Od prvobitnog slikarstva iz 13. stoljeća sačuvan je samo manji dio u đakonikonu, gdje se monumentalnošću i snagom izraza izdvaja 11 kompozicija iz života proroka Ilije. Snaga i monumentalnost tog slikarstva nadmašuje sve što je u 13. tojeću, prije Sopoćana naslikano u fresko-slikarstvu. Ostali dio živopisa stradao je u prvoj polovici 16. stoljeća kada su manastir opustošili Turci i odnijeli olovni krov. Prema zabilježenoj predaji manastir je spaljen 1505. i bio pust sve do 1565. ili 1570. godine kada je obnovljen, pod patronatom igumana Tome i Vukića Vučetića. Ukrašavanje se nastavlja do kraja 16. i tijekom 17. stoljeća. Morača je imala značajnu ulogu upravo u 17. st., posebice kada je patrijarh Jovan 1608. godine ovdje organizirao sabor narodnih prvaka, a u ovom manastiru je 1648. godine izabran patrijarh Gavrilo Rajić za nasljednika patrijarha Pajsija I. Posljednji turski napad na manastir se zbio 11.6.1877. godine, kada je iguman Mitrofan Ban osobno predvodio bataljun koji je obranio manastir. Današnji izgled manastira potječe iz 1935. godine kada je znatno restauriran. Počevši od 1878. godine, manastir se nalazio u sastavu novostvorene Zahumsko-raške eparhije, kojoj je pripadao sve do 1931. godine, kada je ova eparhija ukinuta i priključena Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. IZVOR WIKIPEDIJA 
|
Stara fotografija manastira Morače
|
Manastir Morača (dokumentarni film, 2002.)
Produkcija: Zastava film Manastir Moraca
Datum objave: 2.9.2021. Objavila: TVCG Nada Rahovic Freska Gavran hrani proroka Iliju u manastiru Morača
Postavio: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja Datum objave: 2.7.2019. Opis. Freska "Gavran hrani proroka Iliju" djelo nepoznatog slikara, nastalo u 13. vijeku, je jedna od znamenitosti manastira Morača, smještenog na pola puta između Podgorice i Kolašina. Na svjetskoj izložbi u Parizu, 1952. godine, ova freska je proglašena za drugu najljepšu na cijeloj planeti, a Pablo Pikaso je uvrstio u remek djela svjetske umjetnosti. Posebnu znamenitost manastira Morače predstavlja njen živopis. Stari živopis iz 1252. godine, koji je prekrivao sve zidove glavne crkve je sačuvan samo u đakonikonu, i to u lošem stanju. Monumentalnošću i snagom izraza izdvaja se 11 kompozicija iz života proroka Svetog Ilije. To je jedini poznati prizor ovog ciklusa u monumentalnom srednjovjekovnom živopisu. Prikazano je rođenje Svetog Ilije, a zatim se hronološki ređaju scene iz njegovog života. Remek-djelo je freska Gavran hrani proroka Iliju, gdje je prikazan prorok Ilija u pustinji kraj obale rijeke Horata, sa gavranom koji ga hrani. Manastir Morača nalazi se u Crnoj Gori u opštini Kolašin. |
|
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
1. KLIKNI NA LOGO / CLICK ON LOGO
ILI / OR 2. SKENIRAJ KOD / SCAN THE CODE
ILI/OR 3. POVEZNICA / DIRECT LINK: DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|
