4 MURTENICA (GORNJI ZLATIBOR)
|
Murtenica, prostorno najveći greben (planina) masiva Zlatibora proizilazi iz manjeg, ali poznatijeg zlatiborskog grebena Čigote i obuhvaća jugoistočni dio Zlatibora. Pruža se od Borove glave, iz koje osim murteničkog grebena (južni do Zlatibora), proizlazi i tornički greben (zapadni Zlatibor - koji obuhvaća sela Dobroselicu, Jablanicu i Stublo). Murtenička oblast je teritorij od Čigote do rijeke Uvac.
Najviši vrh Murtenice je Brijač sa 1480 m nadmorske visine, koji je drugi vrh Zlatibora po visini poslije Tornika. Murtenica je obrasla borovom i brezovom šumom - to je ujedno i najšumovitiji dio Zlatibora. U podnožju Murtenice su zlatiborska sela Ljubiš, Negbina, Draglica, Jasenovo, Kućani, Burađa i Bijela Rijeka (Gornja i Donja). Administrativno Murtenica danas svojim većom dijelom pripada području općine Nova Varoš. Ranije je bila u sastavu zlatiborskog sreza tj. tzv velike općine Čajetina koja je postojala sve do 1958 godine. Te godine južni dio Zlatibora je odvojen dekretom tadašnjih vlasti od matične općine Čajetine, i pripojen Novoj Varoši, kao i sjeverni Zlatibor (Kremanska oblast) koji je administrativno dodjeljen Užicu. Murtenicu nazivaju još i Gornji Zlatibor. IZVOR Murtenica. Wikipedija (sr) 
Reljef Murtenice
Podloga: Elastic Terrain 
Pogled na Murtenicu (u pozadini) s glavnog grebena Čigote
|
Murtenica
Autor: SHONE86; Wikipedija 
Naslovna fotografija
Pogled na Okruglu baru i prema Murtenici od Zelenog brega u podnožju Čigote |
Dacovića previja (1185 m)
Dacovića previja
|
Planinarska staza broj 3
|
Dacovići
|
Dacovići su jedna od prvih obitelji koja se doselila u Ljubiš. Kod njih se od davnina svraćalo na počinak.
|
Boškova voda
|
Lepše od Pariza ep. 20 17.05.2020. Zlatibor, Etno selo Boškova voda
Autor: AgroTV Srbija Datum objave: 22.5.2020, Opis. Program naše televizije možete pratiti na poziciji 126 u okviru Osnovnog paketa mts TV! "AgroTV" - jedini televizijski kanal u Srbiji posvećen poljoprivredi 365 dana u godini. agrotv.net Kulturista ep. 91 - Boškova voda - Izvorni Zlatibor
Autor: Kulturista / Coolturista Datum objave: 18.3.2022. EMISIJA KULTURISTA S05 EP03 BOŠKOVA VODA IZVORNI ZLATIBOR Balkantrip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 21.3.2022. Opis. Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Etno SELO "BOŠKOVA VODA" selo LJUBIŠ | ZLATIBOR ODMOR za DUŠU i PLUĆA | LEPŠE OD PARIZA Ep.20
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 15.7.2020. Opis. Etno SELO "BOŠKOVA VODA" selo LJUBIŠ | ZLATIBOR ODMOR za DUŠU i PLUĆA | LEPŠE OD PARIZA Ep.20 Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! Naše emisije možete pratiti na: MTS Kanal ➝ 134 HD ➝ 740 Supernova Kanal ➝ 30 Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG ➱ TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest |
Gornji Ljubiš
Ljubiš
|
Ljubiš je naselje u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu, jedno od većih zlatiborskih sela, koje se nalazi između vrhova Murtenice, Borkovca i Jasenova. Prema popisu iz 2011. bilo je 515 stanovnika.
Prosječna nadmorska visina iznosi oko 850 m (najniži dio je na 810 m, dok je najviši vrh Borkovca visok oko 1000 m). Ljubiš se sastoji iz središnjeg dijela (centra) i zaselaka Gornjeg Ljubiša i Donjeg Ljubiša. U naselju se nalazi Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene. U ovom mjestu su živjeli Ljubomir Ršumović, nositelj Karađorđeve zvezde sa mačevima i Ljubivoje Ršumović, srpski književnik i pjesnik. 
Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ljubišu
Crkva. U Ljubišu se nalazi hram posvećen Svetom caru Konstantinu i carici Jeleni. Objekt je podignut 1924. godine. Pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva je podignuta, od dobrovoljnih priloga stanovnika ovog sela, uz lijevu obalu rijeke Ljubišnice, na nepuna tri kilometra od centra sela, po projektu mještanina inženjera i akademika Miladina Pećinara. Zidarske poslove je obavio Nedeljko Šuljagić iz sela Draglica, a Jefrem Tucović iz sela Gostilja, postavio je vanjsku i unutarnju stolariju. Ova crkva ima križni tlocrt s polukružnom apsidom na istočnoj strani, a nad dvostrešnim krovom uzdiže se kupola. Na drvenom ikonostasu su ikone slikane na platnu. Tada je Ljubiš dobio i prvog svećenika Marinka Đurića.
Crkva je 1993. godine u potpunosti obnovljena, pokrivena bakarnim limom, popravljen je i zvonih (zvonara), a završena je i parohijska kuća za svećenika. IZVOR Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ljubišu. Wikipedija (sr) Ribnjak. Na rijeci Ljubišnici koja protiče kroz selo Ljubiš izgrađeni su ribnjaci u kojima se uzgaja kalofornijska pastrmka. Ovdje se svake godine održavaju "Dani pastrmke", koji su jedan od najposećenijih događaja u općini Čajetina. 
Ribnjak Ljubiš
Ršumska pećina. U Ljubišu se nalazi Ršumska pećina. Ovu je pećinu Ljubivoje Ršumović, poznati srpski poznati pjesnik rodom iz ovog sela, opjevao u svojoj pjesmi "Babaroga".
Babaroga Ima jedna pećina stroga u kojoj živi Baba Roga. A ja sam, valjda razumete, jedno veoma hrabro dete. Pa sam rešio, upravo stoga da joj pokažem njenog boga! Ali uprkos mojoj galami Baba Roga se krije u tami. Nudim joj limun, nosim joj krušku. Al’ ona ni da pokaže njušku. Da li postoji, il’ ne postoji? Uglavnom ona se mene boji. LJUBIVOJE RŠUMOVIĆ |
Ljubomir Ršumović
(Ljubiš, 1894.-1966.) bio je zemljoradnik, sudionik Prvog svjetskog rata i nositelj Karađorđeve zvezde sa mačevima. Rođen je 3.11.1894. godine u Ljubišu, u obitelji siromašnih zemljoradnika Vladislava i Jefimije. Otac Vladislav se iz Balkanskih ratova vratio kao teški invalid, od poslijedica ranjavanja ostao je bez noge, tako da je Ljubomir napustio školovanje i morao preuzeti dio kućnih poslova. Kada je 1914. godine izvršena mobilizacija stupio je u 3. četu 2. bataljona IV pešadijskog puka i s tom jedinicom prošao sva ratišta, prešao Albaniju, preko Krfa, Alžira i Tunisa, sudjelovao u proboju Solunskog fronta. Po povratku oženio se sa Stanicom Smiljanić. Umro je 1966. godine u Ljubišu. IZVOR Ljubomir Ršumović. Wikipedija (sr) Zlatibor (Dobroselica i Ljubiš) - Srbija u kadru
Autor: Srbija u kadru Datum objave: 31.10.2022. 
Ljubivoje Ršumović
(Ljubiš, 3.7.1939.) Srpski književnik i pjesnik, istaknuti dječji pisac, autor dječjih emisija „Fazoni i fore“, „Dvogled”, „Hiljadu zašto“ i drugih. Napisao je više od 90 knjiga, uglavnom za djecu. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije. S obitelji i prijateljima je osnovao neprofitnu organizaciju Fondacija Ršum. Njegov legat nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju "Adligat" u Beogradu. Biografija. Ljubivoje Ršumović rođen je u selu Ljubišu, 3.7.1939. godine, od oca Mihaila i majke Milese Ršumović. Daljnji preci su mu Okiljevići od Gacka. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu. Diplomirao je 1965. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku komparativne književnosti. Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pjesme objavio je kao gimnazijalac, 1957. godine, najprije u Užičkim Vestima, a zatim u Književnim novinama. U Beogradu je upoznao Duška Radovića, pod čijim je utjecajem počeo pisati pjesme za djecu. Na njegovo stvaralaštvo također je utjecao i Jovan Jovanović Zmaj, ali i pedagoška doktrina Johna Lockea. Od 1965. godine radio je u redakciji programa za djecu na Radio Beogradu, kao autor emisija "Utorak veče - ma šta mi reče", "Subotom u dva" i "Veseli utorak". Tri godine nakon toga prešao je u Televiziju Beograd, gde je bio autor emisija za djecu "Hiljadu zašto", "Hajde da rastemo", "Dvogled" i "Fazoni i fore", koja je imala preko sto četrdeset epizoda. Kao televizijski zaposlenik napisao je, vodio i režirao preko šest stotina emisija, a osim programa za djecu, bio je autor i nekoliko dokumentarnih programa, poput serije "Dijagonale - priče o ljudima i naravima". Objavio je 86 knjiga, uglavnom za djecu, a njegova djela prevedena su na više stranih jezika. Također, Ršumović je autor tri udžbenika za osnovne škole: "Deca su narod poseban", za izborni predmet Građansko vaspitanje (drugi razred), kao i "Azbukvar" i "Pismenar" za prvi razred. Od 1986. do 2002. godine bio je direktor Pozorišta "Boško Buha“ i predsjednik savjeta Međunarodnog festivala pozorišta za decu koji se održava u Subotici. Jedan je od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića, kao i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju "Adligat" u Beogradu, a takođe je i jedan od osnivača i prvi predsjednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije. Upravni odbor Udruženja književnika Srbije ga je 2012. predložio za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti. Usporedo s književnim radom i radom na televiziji, Ršumović se bavio i fotografijom i sportom. Osnivač je, natjecatelj, i prvi predsjednik Karate kluba "Crvena zvezda". IZVOR Ljubivoje Ršumović. Wikipedija (sr) |
|
Murtenica
Pogled s travnatog tjemena Čigote prema šumovitoj Murtenici |
PO VRŠNOM PODRUČJU
|
|
|
VRANJEVINA (1284 m)
|
PJETLOVO BOJIŠTE (1311 m; u dijelu izvora 1313 m)
Pjetlovo bojište, pogled od Dacovića previje
|
|
LISIČINE (1299 m; u dijelu izvora 1301 m)
Pogled prema Lisičinama (1299 m; na pojedinim kartama 1301 m) od Kljajevog plandišta
Padina Lisičine kod Dacovića previje (1185 m)
|
Dacovića previja kod Lisičina
Davocića previja i Lisičine u pozadini
|
SVIJETNJAK (1355 m; u dijelu izvora 1356 m)
Niz murteničkih vrhova (od lijeva nadesno): Lisičine, Svijetnjak, Medveđe brdo i Šišačka kosa
MEDVEĐE BRDO (1390 m)
BRIJAČ (1480 m; u dijelu izvora 1481 m)
Vrh Brijač se nazire skroz u pozadini
|
ŠIŠAČKA KOSA (1293 m; u dijelu izvora 1291 m)
Šišačka kosa (u sredini); lijevo od nje, u pozadini je Medveđe brdo.
|
|
Bela Reka
TREŠTENA STENA
Pogled s prijevoja na cesti Gostilje-Ljubiš podno Borkovca: Treštena stena je lijevi vrh.
|
ZLATIBOR Uspon na vrh Treštena stena iz sela Bela Reka - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 29.11.2014. Opis: Devetočlana užička, planinarska ekipa je u nedelju 23. novembra 2014. godine izvela uspon na vrh Treštena stena (1287 m.n.v.) iz Bele Reke. |
ZLATIBOR Uspon na vrh Treštena stena iz Ljubiša - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 2.5.2012. Opis: Planinari iz Užica su 02. maja 2012. godine izveli akciju na planini Zlatibor (Murtenica) . U prolećnim uslovima je izvršen uspon na vrhove: Treštena stena (1287 m.n.v.) i Crni vrh (1228 m.n.v.). |
U JUGOZAPADNOM PODNOŽJU MURTENICE
Okrugla bara
Okrugla bara je izvorišno područje Crnog Rzava.
Okrugla bara
|
Kljajevo plandište
Vodice (Dobroselica)
Zeleni breg kod Dobroselice (Vodice)
Murtenica u pozadini |
Draglica
Tavnik
Tavničko jezero
KOORDINATE 43.5698823, 19.7594846
KOORDINATE 43.5698823, 19.7594846
|
Položaj. Tavničko jezero se nalazi na Murtenici, udaljeno 300 metara od magistralne ceste koja od Zlatibora vodi ka Novoj Varoši, na prostoru naselja Draglica (24 km od centra Zlatibora), koje pripada teritoriju općine Nova Varoš. Nastalo je u oknu nekadašnjeg rudnika i okruženo je liticama i gustom šumom.
Opis. Jezero je nastalo u nekadašnjem kopu magnezita. Kada su krajem 20. stoljeća rudari završili s iskopavanjima, planinski potok je vrlo brzo napunio okno, i stvorio ovo tirkizno plavo jezero. Jezero je dugačko 70, a široko 40 metara i uz njega se nalaze 2 stalna izvora. Najveća dubina, koja je izmjerena u jezeru, iznosi 8 metara. Tavničko jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1000 metara. Teren oko jezera je kamenit. Voda u jezeru je čista, liticama zaštićena od vjetrova, što je čini ugodnijom za kupanje, od voda svih ostalih okolnih jezera. Jezero je poribljeno ribom koja je dovedena iz Banata (Vojvodina), međutim, sportski ribolov je zabranjen, jer se u jezeru nalazi veoma mali broj riba. Zbog strmih litica oko samog jezera, prilaz vodi je moguć samo na nekoliko mjesta. |
IZVORI
Tavničko jezero. Wikipedija (sr) PROČITAJ VIŠE Srpski tirkizni dragulj: Kopali rudu i ostavili rupu, a onda je priroda učinila pravo čudo FOTO. B92, 12.10.2022.
|
|
Tirkizno oko Zlatibora i Zlatara - Tavničko jezero
Autor: RTV ZLATAR Datum objave: 29.10.2021. |
Tavnicko jezero, Zlatibor
Autor: Aleksandar Tosic Datum objave: 7.6.2022. Opis. TAVNIČKO JEZERO Website: https://www.tosicaleksandar.rs/ Instagram: / tosic__aleksandar Lokacija snimanja: https://goo.gl/maps/ZCbFYoVAHW2WHvnT8 |
Zlatibor iz drugog ugla - Dobroselica i Tavničko jezero
Autor: Lutajuci Putnik Datum objave: 21.10.2020. Opis. U ovoj epizodi pokazaću vam Zlatibor iz drugog ugla. Prvo ću posetiti Dobroselicu, selo koje je poznato i pod nazivom "Srpski Holivud" jer su upravo ovde snimljeni mnogi naši poznati filmovi. Zatim ćete videti bajkovito Tavničko jezero, koje je jedno od najmističnijih i najlepših jezera kod nas. Uživajte! Instagram: / lutajuci_putnik Video edit: / stefy_o1 |
JUŽNI I JUGOISTOČNI DIJELOVI MURTENICE
Jasenovo
KLAČKE STENE
|
ZLATIBOR Tavnik - Gola brda - Klak - Klačke stene
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 12.12.2022. Opis. Planinarska akcija užičkih planinara od 11. decembra 2022. godine. Vodič i snimatelj: Slobodan Stefanović. |
Ojkovica
Odmorište (kamp) Filipov breg, Ojkovica
Otvori poveznicu klikom na logotip |
PROČITAJ VIŠE
DULANOVIĆ, Željko: Na zapuštenoj dedovini podigao šatorsko naselje za turiste. Agroklub, 14.7.2021. Misteriozno selo u okolini Zlatibora: Na jednom drvetu NIČU PLODOVI U OBLIKU KRSTIĆA, a meštani imaju i objašnjenje zašto. Blic, 20.5.2021. |
Filipov breg
Datum objave: 19.6.2021. Autor: Povratak na selo Opis: #Filipov breg #kamping #jezero #Zlatarsko jezero #Kokin brod Kamping odmorište “Filipov breg” nalazi se u bajkovitom selu Ojkovica (opština Nova Varoš), tačnije 9km od brane Kokin brod na putu za Jasenovo. Ovo parče raja je zemlja njegovog navrdede, a ime odmorišta (i ovaj zaseok) upravo nosi ime po njemu. Obzirom da celokupna teritorija sela pripada Specijalnom rezervatu prirode “Uvac” gradnja je zabranjena od 2007. godine Uredbom o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene, što omogućava boravak u ruralnoj i gotovo nenaseljenoj sredini sa praktično netaknutom prirodom. Kako je gradnja zabranjena, ovaj vid turizma je kao stvoren za lokalitet, što se i da videti na panorami iznad. Iako je odrastao na planini Rajac, koreni sa majčine strane su bili toliko jaki da je s godinama ovo mesto sve više posećivao sa društvom, da bih krajem 2020. došao na ideju da iskoristi potencijal ove atraktivne lokacije i od maja 2021. godine rešio da plan sprovede u delo. "Cilj mi je da gosti odmorišta dožive jedinstveno iskustvo boravkom u ovom selu, kao i da uživaju u outdoor aktivnostima na manje poznatim (ali ne i manje lepim) lokalitetima u ovom kraju- kako na kopnu, tako i na vodi." - Filip Matović, idejni tvorac i upravnik. https://www.instagram.com/filipovbreg www.filipovbreg.com |
Burađa
PROČITAJ VIŠE Branko Pejović: PRIČE IZ VELIKOG RATA - Zemljodelac iz Burađe bombaš u ratu odlikovan. Politika.rs, 26.8.2023.
- Opis. Nevelika Burađa pod Murtenicom, zaselak nekadašnje opštine Negbina, pamti zemljoradnika i ratnika Momira Bogićevića, ovde rođenog 1895. godine.
|
ZLATAR vrh Brkovića glavica i crkva u Peti
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 23.11.2024. Opis. Planinari iz Užica su u nedelju 16. decembra 2018. godine organizovali planinarski uspon na vrh Brkovića glavica (1146 m) sa obilaskom crkve brvnare u Peti u planinskom masivu Zlatara*. Polazak učesnika na ovu akciju je u 7,00 časova iz Užica. Prelazak vozilima iz Užica do sela Burađe preko Zlatibora. Planinarska staza je bila duga 13,5 km sa usponom od 560 m. Povratak u Užice u 15,30 časova. *Zlatibora, op adm. |
Powered by Wikiloc |
