---

SREDIŠNJI DINARSKI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Kučke planine (Žijovo) > Vodič > Od Podgorice do Brskuta

7. OD PODGORICE DO BRSKUTA

---

OKEŠAR (OKLJEŠAR)
KOORDINATE ​42.4961, 19.3193  NADMORSKA VISINA 371 m

Ovaj niski kameniti vrh, koji se nadvio nad lijevom obalom rijeke Morače nizvodno od Bioča, tamo gdje ona tvori zavoj pod kutem od 90°, u raznim izvorima se navodi pod različitim imena: Okešar, Oklješar (vojna topografska karta JNA 1:25.000) i Oklišor (Open Street Map, 2022.)

Pristup vrhu. Vrh je lako dostupan iz Podgorice. Od kružnog toka u podgoričkom prigradskom naselju Zlatica - gdje se nalazi priključak na autocestu - krenuti magistralnom cestom u smjeru Kolašima, sve do Smokovca. Prije mosta na rijeci Morači skrenuti usponom desno uz lijevo rebro kanjona Morače. Nastaviti prirodnom popločnom podlogom ispod penjačko-alpinističke stijene dužine oko 200 m. Dalje nastaviti utabanom stazom blagim usponom sve do blokovskih stijena Okešara 371 m n.v. Uspon je lagan, a vrijedi posjete i zbog dobrog pogleda na kanjon Morače i okolne visove. 
Povratak na početnu točku je moguć je blagim spustom obrocima sela Viđenje, Cvarin i Krnjan te niz selo Zlatica do polaznog mjesta. 
TEHNIČKI PODACI  Stanje 2022. godine: staza nije markirana
KOORDINATE Početna točka - Kružni tok, Zlatica 42.46993/19.30060​)
IZVOR Rajko Micković, PD "Gorica", Podgorica

MALA RIJEKA
Morača < Mala rijeka (L)

Mala rijeka je povremeni vodeni tok koji prolazi dubokim kanjonom, a nastaje od Nožice i Brskutske rijeke (Brskuta) te poslije toka od 18 km utječe u Moraču na 58 m nadmorske visine. ​Nožica pred spoj s Brskutskom rijekom tvori impresivan kanjon.

> Pogledaj galeriju fotografija kanjona Nožice: http://www.extremecanyoning.com/galerija-kanjon-nozice-photo-by-predrag-vuckovic-50.html i tekst: http://www.extremecanyoning.com/novosti/izazov-kakav-nismo-ocekivali-kanjon-nozice-53.html

Kanjon rijeke Nožice
Autor fotografije: Dzeri, Panoramio

Most iznad Male rijeke je željeznički most na pruzi Beograd – Bar, 20-ak km sjeverno od Podgorice, prema Kolašinu. Trenutno (izv. 2025.) je najviši željeznički most u Europi i treći u svijetu. Dužina mosta je 498,8 m, a visina 200 m. Radovi na izgradnji su trajali 4 godine, od 1969. do 1973. U stubove je ugrađeno 23.000 m3 betona, a čelična konstrukcija je težine 25.000 tona.
Most je od nastanka pa do 2001. godine, kada je izgrađen željeznički most preko rijeke Beipan u  Kini, bio najviši željeznički most na svijetu. Na drugom mjestu je bio do završetka izgradnje željezničkog mosta preko rijeke Chenab u Indiji  (2025. godine). Ipak će ostati najviši željeznički  vijadukt na svijetu obzirom na to da su mostovi u Kini i Indiji lučni.

TV Crne Gore: Crnogorske megastrukture - Most na Maloj rijeci i Lutovska greda
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 25.12.2019.
Opis. Izvorni opis videa: Priča o mostu na Maloj rijeci i Lutovskoj gredi, jednoj od najtežih pružnih dionica u Evropi. Most je tri decenije bio najviši željeznički most na svijetu, a ni danas nema premca na starom kontinentu. Od 14 kilometara pruge kroz Lutovske grede dvanaest prolazi kroz tunele i preko mostova.​

Rječica Nožica
Autor fotografije: Dzeri, Panoramio

Kučka pećina

​Davne 1774. godine Kuči su prešli Malu rijeku bježeći pred silnom vojskom vezira Mehmed-paše Bušatlije koji ih je naumio iskorijeniti - događaj koji je u povijesti poznat kao prva pohara Kuča. Zahvaljujući Rovčanima i Bratonožićima Kuči su našli spas od uništenja. Pećina na liticama desne bratonožićke strane Male rijeke im je pružila utočište od snažne turske najezde. Minja Bulatović ih je odatle izvukao s ostalim Rovčanima i uz pomoć Bratonožića i poveo ih u Rovca gdje su bili bratski primljeni i tu ostali punih 7 godina.
Gru­pa Ku­ča je 2014. go­di­ne, na 240. go­di­šnji­cu ove ču­ve­ne tur­ske po­ha­re i po­gro­ma nad ovim ple­me­nom, za­hva­lju­ju­ći po­zna­tom lov­cu, Pi­pe­ru Bo­žu Vu­či­ni­ću, na­šla i po­sje­ti­la ovu pe­ći­nu, i tom prilikom utvr­di­la kako su nji­ho­vi pre­ci upra­vo ondje na­šli ubje­ži­šte i od­lu­či­li izginuti do po­sljed­njeg i da se ži­vi ne pre­da­ju Tur­ci­ma. Ta­da su tu ne­ve­li­ku i skro­vi­tu špi­lju pro­zva­li Kuč­ka pe­ći­na i od­lu­či­li je tra­di­ci­o­nal­no po­sje­ćivati sva­ke go­di­ne (prvi puta 2015. godine), u spo­men pre­da­ka, prisjećajući se uz brojne povijesne priče, narodne besjede i govore koji su obilježili to herojsko vrijeme.
Do pećine, od sela Preljubovice ima oko sat pje­ša­če­nja po teškom terenu. 
IZVOR  ​Za spomen mrtvih, na ponos živih. DAN, 7.5.2015.

Pogled od željezničkog mosta nad Malom rijekom prema sjeveru s označenim položajem Kučke pećine
Izvor: Youtube

---

Godine 2014. u Podgorici je objavljena knjiga "Kučka pećina", autora Buda Simonovića. Radi se o romanu čija radnja opisuje povijesni događaj kada su Turci htjeli iskorijeniti pleme Kuči zbog njihove neposlušnosti, a spasili su ih Bratonožići i Rovčani.

​KUCKA PECINA - u pohode Kuckoj Pecini 07.05.2016.
Autor: Misha Datum objave: 22.5.2016.
Opis. Davne 1774.godine (prije 242god) Kuci su precli Malu Rijeku bjezeci pred silnom vojskom vezira Mehmet-pase Busatlije koji je naumio da ih istijebi . Ovo je u istoriji poznato kao prva pohara Kuca. Zahvaljujuci Rovcanima i Bratonozicima Kuci su nasli spas od istrebljenja . Pecina u Maloj Rijeci s Bratonozicke strane im je pruzila utociste od snazne turske najezde .Minja Bulatovic ih je izvukao sa ostalim Rovcanima i odatle ih poveo u Rovca gdje su bili bratski primljeni i ostali punih 7 godina . Ovo je druga godina zaredom kako Kuci zajedno sa Bratonozicima i Rovcanima idu u pohode Kuckoj pecini prisjecajuci se uz brojne istorijske price , narodne besjede i govore koji su obiljezili to herojsko vrijeme . Fond za razvoj Kuca "Marko Miljanov" i NVO "vojvoda Radonja Petrovic" su organizatori ovog ,znacajnog za Kuce, pohoda .

Kako je pećina spasila pleme Kuči u Crnoj Gori
Autor: Euronews Serbia Datum objave: 18.2.2025.
Opis. U dubokom kanjonu Male reke u Crnoj Gori nalazi se pećina koja je u 18. veku spasila celo stanovništvo plemena Kuči. Tokom dva i po veka pećina je bila i ostala simbol jedinstva tri plemena u Crnoj Gori – Kuča, Bratonožića i Rovaca. Ovo je priča o istorijskom događaju koji pleme Kuči godinama čuva od zaborava.

Brskut

Karta područja Brskuta

---

Selo se dijeli na tri dijela: Bratonožićki Brskut (najveći dio), Lijevoriječki Brskut i Kučki Brskut (najmanji). Ovaj kraj je granica plemena Kuča (obitelji Alazovići, Prelevići, Milačići, Canovići, Božovići, Dedići, Gudovići, Durkovići), Bratonožića (Vučelići, Jankovići, Sekulovići, Đukići, Đuričići, Darmanovići, Garići, Čadženovići, Mijajlovići, Caričići, a bilo je Šakovića, Vukajlovića i Pavličića, koji su davno odselili) i Vasojevića.
Brskut je nekada imao status općine (1800 žitelja i 300 domova), a danas je selo s jedva 20-ak živih domova zimi, dok ljeti ovdje živi oko tristotinjak ljudi.
Nekada su imali 9 mlinova i dvije valjaonice.
Nekada je selo imalo 60-izvora. Kažu kako nije bilo kuće koja nije imala izvorsku vodu s direktnim padom prema kući.
Od Brskuta, preko Škala, gdje se nalaze seoska imanja, do Bukumirskog jezera ima 4 km cestom.

Emisija Gušteranje - Brskut
Autor: Đukić Ljubomir Datum objave: 15.2.2015.
Opis. Autor i voditelj: Matija Milačić Brskut ,Gusteranje , Bratonozici , Kuci , Kuči , Bratonožići .

Brskut / Treskavac - Crna Gora
Autor: Vujosevic Aleksa Datum objave: 25.8.2022.
Opis. Brskut / Treskavac - Crna Gora Brskut je selo u opštini Podgorica u Crnoj Gori. Živa voda, sunčana strana svijeta, srce pitomine koje se prostire u zemaljskom krugu od 42 kilometra i na nadmorskoj visini od 750 do 1.250 metara. Danas, samo selo, nekada opština, sa 300 domova i 1.800 stanovnika, devet mlinova i dvije valjaonice. Iako se nikad nije dijelilo, ovaj kraj je granica Kuča i Bratonožića. Ovdje su od Kuča Lazovići, Prelevići, Milačići, Camovići, Božovići, Dedići, Gudovići, Durkovići... a od Bratonožića Vučelići, Jankovići, Darmanovići, Sekulovići, Đukići, Đurići, Garići, Čađenovići, Miajlovići, Caričići. Bilo je i Šakovića, Vukajlovića i Pavličića, no su odselili.....

---

Rakija brskućanka - jedan je mještanin napravio rakiju i stavio natpis "Brskućanka ljuta - ne diraj". Rakiju peku na 24% a onda je hlade da bi došla na 21% alkohola.

Brskut
Autor fotografije: Dzeri, Panoramio

„Glas zajednice“ | Brskut – između bogate prošlosti i borbe za opstanak
Autor: RTV Podgorica Datum objave: 11.3.2026.
Opis. U emisiji „Glas zajednice“ donosimo priču iz mjesne zajednice Brskut. Na sunčanoj strani svijeta, na površini od oko 40 kilometara i nadmorskoj visini od 750 do 1.250 metara, nalazi se ovo mjesto koje je nekada imalo devet mlinova i dvije valjaonice. Danas, prema riječima mještana, Brskut se suočava sa problemom iseljavanja i prijeti mu izumiranje. Posebnu istorijsku vrijednost ovom kraju daje i činjenica da prva priča iz „Primjera Marka Miljanova“ pripada čovjeku iz Brskuta – Milovanu Janičinom Dediću. O životu u ovom kraju, njegovoj prošlosti i izazovima današnjice govori v.d. predsjednika mjesne zajednice Brskut, Ljubislav Ćađenović. 📺 Emisija „Glas zajednice“ – TV Podgorica