---

SREDIŠNJI POJAS >​ SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > GRUPA ZELENGORE > Zelengora (planina) > Planinsko-gorski grebeni na sjeveroistoku masiva Zelengore

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

​Planinski blok Zelengore, odnosno Grupa Zelengore ili masiv Zelengore - u širem smislu, obuhvaća planinsko područje omeđeno sa za­pada visoravni Morine i Neretvom, s  jugozapada i juga također rijekom Neretvom, s jugoistoka rijekom Sutjeskom i njezinom pritokom Jabučnicom, s istoka rijekom Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorje (područje Kalinovika).

Unutar toga visokoplaninskog područja nalaze se planina Lelija, planina Zelengora (masiv Zelengore – u užem smislu) te više planinsko-gorskih grebena na sjeveroistoku masiva. 

Sjeveroistočni ogranci masiva Zelengore obuhvaćaju slijedeće planine i brda:

• Radomišlja (Pliješ, 1606 m)
• Mrčin planina (1523 m)
• Ruda planina (Rujska glava 1422 m )
• Kmur (1508 m) 
• Čagošta planina  (Kukonoš, 1274 m)
• Glog (1352 m)
• Oštra glava (1395 m)
• Maluša planina (Oralac, 1485 m)

Planinski blok Zelengore, reljefna karta
Podloga: Elastic Terrain Maps, 2024.

​Po planini i po kraju

UZ TOK RIJEKE OTEŠE

---

MTB Zelengora: Miljevina - Pašina poljana i neizvjestan povratak niz Govzu
Autor: Sarafanje Datum objave: 3.6.2026.
Opis. MTB avantura Zelengorom, koja nikada ne razočara. Ovaj put smo posjetili vodopad Oteša, Pašinu poljanu, Crno i Bijelo jezero te se vratili blatnjavim, zaraslim i neizvjesnim putem preko sela Jeleč. Krećemo iz Miljevine nakon 3 sata vožnje iz Mostara. Na početku nas je dočekao jači uspon do sela Rataja, odakle kreće makadamska cesta. Nakon pedesetak minuta dolazimo do iznad vodopada Oteša, koji formira istoimena rijeka, te se spuštamo do njega. Na žalost, pošto smo vozili u augustu, vodopad je skoro presušio, ali svakako je lokacija koju namjeravam posjetiti kada bude malo više vode. Nastavljamo uspon kroz šumu uz rijeku Otešu. Usput nailazimo i na mini hidrocentralu. Nakon cca 2 sata dolazimo do bezimenog jezera (na par mjesta sam vidio i Čičavsko jezeri). Pošto smo u planu imali da se vratimo ovim putem, ostavljamo obilazak jezera za kasnije, ali kasnije smo promašili skretanje, pa ga nismo obišli. Uglavnom iz onog što sam vidio, ovog jezera skoro da i nema pa mi je malo manje žao što ga nismo obišli. Nastavljamo dalje prema području Mrčine, te se nakon borbe s blatom odvajamo prema Pašinoj poljani. Na poljani nailazimo na konje i pravimo kratku pauzu. Na google maps piše da se na Pašinoj poljani nalazi planinarska koliba Davidović, tj. planinarska kuća, gdje smo mislili popiti sok i kafu, ali na žalost objekat je bio zatvoren i čuvalo ga je 4-5 pasa, tako da nismo ulazili. Nastavljamo dalje prema Crnom i Bijelom jezeru. Prvo se spuštamo do Vrbničke rijeke, a zatim pratimo veoma strm put do Crnog jezera. Ovdje se putevi račvaju, pa je bilo dosta i traženja pravog puta uz nagibe i do 22%. Krako obilazimo Crno jezero, srećemo ekipu koja je brala borovnice, te nastavljamo pješke do iznad Bijelog jezera. Do jezera se nismo spuštali. Vraćamo se do bicikala, te nastavljamo dalje, prvo guranjem uz uspon i do 26%, a zatim dolazimo do starog katuna, pa do velike poljane pod Videžom. Ovdje je napravljeno novo umjetno jezero (Videško jezero), koje se nalazi tačno iznad Pašine poljane koju smo malo ranije posjetili. Nastavljamo putem prema Orlovačkom jezeru. Ovaj dio puta je bio skroz u blatu. Prije uključivanja na regionalni put Kalinovik - Čemerno, odvajamo se putem koji je Timberjack probio, te se uključujemo na neki stari put, koji je ucrtan na vojnim kartama, ali se vidi da godinama niko ne prolazi njim. Ovaj put vodi prvo niz potok Džafer, koji kasnije, zajedno sa Jelić potokom formira rijeku Govzu. Ovaj dio puta je bio neizvjestan, jer nismo mogli vidjeti na satelitskoj karti da li postoji put i vodili smo se samo vojnom kartom, da je nekad postojao put. Nakon sahatak probijanja, dolazimo na lokalitet Palež, gdje smo promašili skretanje, pa umjesto da se popenjemo do jezera i vratimo istim putem, odvajamo se lijevo niz Govzu. Nakon što smo upratili na karti da put vodi prema Miljevini, odlučujemo da nastavimo ovim putem, s obzirom da nam je ostao samo spust. Ovdje nailazimo na još jednu mini hidrocentralu. Na spustu smo uživali, blagi nagib i lijepa šuma sa par lijepih pogleda na kanjon Govze. Iznad sela Jeleč smo opet promašili skretanje, pa smo nakon 1km se morali okrenuti da se spustimo u naselje. Prvo selo koje nas je dočekalo je Laza, gdje su nas ljudi uputili na put, a zatim se spuštamo u Jeleč. U Jeleču se nalazi još jedna mini hidrocentrala. Iz Jeleča se spuštamo u Miljevinu asfaltom. Avantura za 10. Detalje rute možete naći na sljedećem linku:   / strava   GPX trek: https://mega.nz/file/hbFVFCQD#mRbONhg... Pratite nas i na Facebooku:   / sarafanje   Instagram:   / sarafanje   Poglavlja: 0:00 Put do Miljevine 01:08 Miljevina do vodopada Oteša 04:25 vodopad Oteša 06:35 uz Otešu do raskrsnice kod jezera 12:40 od raskrsnice do Pašine poljane 18:00 Pašina poljana (konji, dron) 23:27 prema Vrbničkoj rijeci 26:01 uspon do Crnog jezera 33:24 Crno jezero 34:58 uspon do Bijelog jezera i povratak do bajkova 36:24 do starog katuna 39:11 poljana pod Videžom 44:11 kroz šumu i blato 49:09 veliki upitnik pored Džafera i Govze 1:00:32 Palež spust (pogrešno skretanje) 1:08:19 spust u selo Laza 1:11:57 Jeleč - Miljevina 1:16:07 relive i završni ekran

DOLINOM RIJEKE SUTJESKE

---

Prijeđel (Prijeđelo)

Prijeđel odnosno Prijeđelo je naseljeno mjesto u općini Foča. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 174 stanovnika. Prijeđel se nalazi na starom carigradskom putu, kojim su prolazili trgovački karavani između Dubrovnika i Carigrada, na najvišoj koti današnje prometnice Foča - Gacko, oko 8 km prije Tjentišta. Na tom mjestu nalazilo se i neidentificirano groblje iz srednjeg vijeka, koje su mještani zvali "grčko groblje". Budući da ga vlasti nisu zaštitile, ono je uglavnom nestalo. Neki dijelovi velikih kamenih ploča ugrađeni su u određene seoske objekte.
KOORDINATE  43.3773, 18.7677

Kulturno - povijesni spomenici na području Prijeđela

• Ostaci crkve; nadgrobnici i nekropola - 1500-1600 god.
  
• Lokalitet Gradac - pretpovijesna gradina -brončano/željezno doba
  
• Crkva svetog Đorđa - 14.-15. stoljeće
  
• ​Nekropola (grobovi i stećci) - 14.-16. stoljeće

Kosman

Srednjovjekovna tvrđava Kozman (Kosman, Gradac na Drini)
Kozman (Cosman, Kuzman) je srednjovjekovna tvrđava i dvor u gornjem Podrinju. Nalazi se na rijeci Drini, na hridini u blizini utoka Sutjeske u Drinu, a na putu iz Sutjeske u Foču. Tvrđava Kozman je u narodu poznata kao Gradac. Ona je na sredini razdaljine između tvrđava Sokol (iznad Pive i Tare) i Đurđevac. Ime tvrđave se dovodi u vezu sa svetiteljem Kozmom, zaštitnikom ljekara. Kozman (Kuzman) je bio i dvor roda Kosače. Tu je vojvoda Sandalj Hranić Kosača primao dubrovačke poslanike. Početkom kolovoza/avgusta 1430. Dubrovčani pišu svome poslaniku kod Sandalja Hranića Benediktu Gunduliću da su primili dva njegova pisma poslana iz Kozmana krajem jula iste godine po Stanoju i po jednom kuriru.
​
IZVORI ... "duo vostre fatte di la in Cosman adi 26 luglio, una per man de Stanoe l’altra per uno coriere receuessimo adi 29 pur de luglio” (1. kolovoz 1430. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lettere di Levante, Svezak: X, Folija: 187; Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača. Institut za istoriju, Studije i monografije, Knjiga 4. Sarajevo 2009., str 323.)

Humići

Igoče

Đurđevica

Vojnovići

Popi (zaseok sela Vojnovići), su se smjestili pod planinom Malušom. Ovdje se nalazi crkva Uspenja presvete Bogorodice (17. st.), najstarija pravoslavna crkva u fočanskoj općini. Legenda kaže kako je crkvu majci na dar poklonio njezin sin koga su Turci, dok je još bio dijete od nje oteli, a koga je ona kasnije prepoznala kada je u Pope došao kao turski paša. Neki povjesničari navode kako je,,taj odvedeni dječak, zapravo bio Mehmed-paša Kukavica iz poznate fočanske obitelji Pavlović koja potječe iz sela Popi. Mehmed-paša je dva puta bio bosanski vezir, da bi kasnije pao u nemilost Porte i bio pogubljen 1761. godine.