|
|
|
|
Pobrđe Bukovice (Brda bukovičke zaravni, brda zaravni Bukovice) izdiže se s krške zaravni (250 do 300 m) građene od tercijarnih vapnenaca, vapnenih breča i konglomerata; postoje proslojci lapora (plodno tlo) i ukliještenih rudišta boksita.
Bukovica je također naziv kraja u sjevernoj Dalmaciji, veličine oko 820 km². Prostire se između Velebita i rijeke Zrmanje na sjeveru, Novigradskog i Karinskog mora na zapadu, Ravnih kotara na jugozapadu te rijeke Krke na istoku i jugoistoku. Središnjim dijelom (sjeverozapad–jugoistok) bukovičkog kraja pruža se greben Bukovica (Jurasina ili Jurašinka, 674 m), koji dijeli kraj na sjeveroistočni (Bukovica u užem smislu, tzv. Gornja ili obrovačka Bukovica) i jugozapadni dio (tzv. Donja ili kistanjska Bukovica). U Bukovici prevladava vegetacija kamenjara; šumarci hrasta medunca i crnoga graba. Gospodarsku osnovu čini stočarstvo (najviše uzgoj ovaca) i ratarstvo, a u jugoistočnome dijelu vinogradarstvo. IZVOR Bukovica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 15.7.2024. -
ENGLISH SUMMARY:
- |
-
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
Rijeka Zrmanja između Muškovaca i Obrovca
|
Lokva na brdu Kunovac, kod Medviđe
|
Obrovac
Izvor: Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923. |
|
Asseria (Aserija) Antički grad Aserija izgrađen je na ilirskim naseljima (Liburni) uz važne prometnice koje su povezivale mjesta u zaobalju. Iako relativno mali grad, Aserija je imala veliko strateško značenje. Čak je i car Trajan osobno posjetio Aseriju na svom pohodu u pacifikaciji ratobornih Dačana. |
Kulturna baština: Utvrde oko Benkovca
Postavio: Dvorci Stari Gradovi Datum objave: 4.11.2018. Opis. Prostor Ravnih kotara i Bukovice obiluje spomenicima iz srednjeg vijeka kad je ovdje, u srednjoj Dalmaciji, bilo sjedište hrvatskog rodovskog plemstva. Političke prilike, sukobi i ratovi, obrana posjeda, potaknuli su izgradnju niza utvrda na strateški važnim položajima. |
|
KUD Kamen Bukovica - Medviđa 23.02.2025
Autor: Let's go to the village - Medviđa Datum objave: 28.2.2025. Opis. Folklorna skupina KUD Kamen Bukovica u Medviđoj, naselju Katuše na snimanju HTV priloga na Ranchu Wild north |
|
Popularna je laička predožba da bi ime Bukovice navodno nastalo od nekoć obilnih bukovih šuma - što je ekološki nemoguće jer drugdje u Dalmaciji bukove šume rastu tek iznad 1200 m visine, a vrhovi Bukovice su duplo niži i na njima nema nijedne bukve (slična je i Bukova gora na otoku Krku kod Vrbnika bez bukve) - možda je to sjećanje iz pradomovine, ili po ljekovitoj travi "bukvica" (Hypericum). Tu je na golom kršu malo obradive zemlje pa je pučanstvo uglavnom usmjereno na stočarstvo, najviše ovčarstvo. Vegetacijom se ovo brdsko područje dosta razlikuje od plodnijih Ravnih Kotara na jugu, kamo se oduvijek iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije rata u Hrvatskoj 1990-ih to je bio gospodarski zaostao depopulacijski prostor, što je rat još ubrzao. Ponekad se razlikuje Gornja (obrovačka) Bukovica na sjeveru i južnije Donja (kistanjska) Bukovica. Najveća naselja uz Bukovicu su na sjeveru Obrovac i na jugu Kistanje, a ina bukovička sela su npr. Bilišane, Ervenik, Karin, Kruševo, Žegar, itd. IZVOR Brda dalmatinske Zagore. Wikinfo |
Kruševo 1922. - Priprema i gonjenje ovaca na Velebit
Izvorni Opis videa: Svake godine u cilom Kruševu na proljeće ovce su se skupljale i gonile u Velebit na ispašu. Glavni i odgovorni primatelji ovaca na čuvanje i vodiči bili su Mijat i Stipan Jurjević sada već pokojni Koji su imali stanove na Dušicama ispod Svetog Brda..To su bili moji didovi po materi.Ovaj video je iz narodnog muzeja u Zadru i postavljam ga njma u čast da se vidi kako se živilo nekad od stoke.Uz njih su gonili Breulji i Vrkići posebno što se neki vide i na filmu.. Izvorni komentar o videa (Ilija Vrkić): ... Ovaj napisani članak iznad , istinit je i spada u povijest cijeloga sela Kruševa i njegovih žitelja.. Također u tom istom kontekstu moglo bi se spomenuti još mnogi naši sumještani, koji su također već odavna otišli na onaj svijet, a također su se bavili skupljanjem stada ovaca, koje su početkom lipnja tjerali na Velebit, na ispašu kako bi stada izbjegla obilne dalmatinske vrućine, koje su vladale tijekom ljeta. Vrijedno bi ih bilo i napomenuti imenom i prezimenom, pa evo imena: Stjepan Vrkić, Petar Vrkić s suprugomm Stojom, zatim Petar Bevulj također s suprugom .. Petar i Stjepan, odlazili su na mjesto Malovan, dok je Petar Brevulj odlazio uvijek na Javornik.. Sve je to danas ne pojmljivo za mlade naraštaje, ali to je bilo tako i moglo bi se nazvati borba za goli život.. Za sam kraj živi sam svjedok tih zbivanja, jer sam bio i sudionik tih događanja. Tada kao petnaestogodišnjak sam odlazio s mojim stricem Stipanom i okusije čari našega Velebita. Sada sam već i ponosan na sve to , jer sam upoznao sve najviše vrhove te naše ponosne planine Velebita.. Bio sam na Vaganskom vrhu, na Malovanu, također Svetom brdu, Poznajem sve od Čelinke do Bainog dolca to jest do Svetog brda.. |
Obrovac, Narodna nošnja iz općine Obrovac (Dalmacija)
Izvor: Viktor Cerić: Vodič kroz gornje Primorje: Od Sušaka do Obrovca: sa 68 slika. Udruženje privrednika u Bakru. Bakar, 1923. |
|
Bukovica
ENCIKLOPEDIJSKA NATUKNICA IZVOR Hrvatska enciklopedija (1941.-1945.), Svezak: 3, stranice 496 - 497 BUKOVICA, 1. zabačen krški kraj u sjevernoj Dalmaciji, između padina Velebita i Ravnih kotara. Na sjeverozapadu granicu Bukovice čine Karinsko more i rijeka Zrmanja, a na jugoistoku srednji tok Krke. Sjeverozapadni dio, bliz Karinskom moru, i uzak pojas na Z, bliže Ravnim kotarima, zovu u B-i »Donji svijet«, dok se »duboka« ili prava Bukovica širi dalje na istoku i jugoistoku. B. je najvećim dijelom vapnenačka ravan (250—300 m), kojoj se u srednjem dijelu u pravcu SZ—JI izdiže pojas višeg zemljišta. Bukovička brda počinju s Orljakom na SZ, i njihovi su glavni vrhovi Vršina (565 m), Uvezac (549 m), Ivanova glavica (653 m), Jurišinka (674 m), Kunovac (640 m), Visibaba (544 m), Bjeline (493 m), Debelo brdo (363 m), Zečevo (325 m), Stari vrh (552 m) i V. Prosek (658 m). Bukovičko gorje geografski izdvaja duboku Bukovicu, u kojoj su i usprkos male udaljenosti od mora dobro izraženi kopneni klimatski utjecaji kao i velika kulturna razlika prema susjednom primorju. U dijelovima Donjeg svijeta glavno je zanimanje poljodjelstvo, najznačajnija je kulturna biljka loza. U dubokoj Bukovici nema vinogradarstva; uz poljodjelstvo stočarstvo ima velik značaj, u toliko veći, u koliko idemo dalje prema jugoistoku i istoku. Ni danas kroz duboku Bukovicu ili Bukovicu u užem smislu ne prolazi nijedan važniji put, tako da su veze Bukovice s vanjskim svijetom veoma slabe. Geografska odvojenost uvjetovala je, da je u B. uhvatio dubok korijen i do danas se održao poseban način života. Stanovništvo je katoličke i pravoslavne vjere s velikim postotkom nepismenih. Sela su razbijena u manje skupine kuća. Glavna su naselja Kistanje i Devrska na jugoistoku, Karin na SZ, a u srednjem brdovitom dijelu najvažnija su sela Žagar i Medviđe. Narodni život ima jednaka obilježja po svoj Bukovici, premda ondje ima i katolika i pravoslavnih, često izmiješanih u istom selu. Razlika je među njima, što su pravoslavni ijekavci, a katolici ikavci, zatim kod pravoslavnih ima manje veziva u nošnji. I jedni i drugi slave krsno ime, a nerijetko svetkuju pravoslavni katoličke svetkovine (sv. Vrane, i kao krsno ime) i obrnuto. Unatoč blizine primorske kulturne zone Bukovica je kraj, u kojem se i danas održava stara dinarska stočarska kultura, moglo bi se reći, i u svom najgrubljem obliku, kao jedva gdje drugdje na našem području. Sve je još puno junačkih i hajdučkih tradicija prošloga doba, živa je narodna epika i ljubav prema oružju, a i u tjelesnim osobinama pokazuje se snaga umjerenih i trijeznih pastira, nepremorenih teškim radom. Kuće su od kamena, pokrivene ševarom ili kamenim pločama, većinom prizemne, s otvorenim ognjištem i najoskudnijim namještajem. Zimi se spava obično na podu uz ognjište, a ljeti pod vedrim nebom. Nošnja je izrazito dinarskoga tipa (→ nošnja) s obilnom upotrebom kovanoga novca za nakit, kod čega se ističu golemi djevojački đerdani (»gendari«), koji sežu od grla gotovo do zemlje. I u socijalnom pogledu prevladava tradicija s razmjerno dobro održanim zadrugama, jakom patrijarhalnošću i potisnutim položajem žene. Kod pravoslavnih se ta prevlast tradicije naročito vidi još u tom, što se djevojka po običaju isprošena vodi kući mladoženjinoj bez crkvenog vjenčanja, pa živi tako često i godine, rađa djecu, oblači se kao udata žena (ne nosi djevojačke kape), i svi je takvom zovu i smatraju bez ikakva zazora, dok se s druge strane strogo pazi na moral djevojaka i momaka u roditeljskoj kući. Dobro se drže i drugi običaji, osobito božični (na pr. paljenje triju velikih klada-badnjaka, pečenje česnice, božičnog kruha, steranje slame i t. d.) i đurđevski (s vrlo mnogo čaranja i gatanja, naročito oko stoke), a živa su i brojna vjerovanja (u vile, vještice, vukodlake i t. d.). LIT.: V. Ardalić, Bukovica, Nar. život i običaji, ZNŽO sv. 4, 5, 7, 10, 11, pa još nekoliko drugih članaka istoga pisca u ZNŽO. B. B-ć. Bukovička buna. Zemljište, koje su dalmatinski Zagorci osvojili u današnjoj sjev. Dalmaciji za Velikoga rata 1684—99), razdijelila im je Mletačka republlika tako, da su ga uživali bez ikakovih poreza ili nameta. Nakon osvojenja Knina 1688 Republika ih je manje trebala, pa se javila tvrdnja, da osvojena zemlja pripada državi i da su posjednici obvezani zbog toga na neka podavanja; tako je oko 1690 uvedena desetina. Isprva se uzimala samo od oranica, no kasnije se pretvorila u težak namet, osobito zbog načina, kako se utjerivala. Nezadovoljstvo naroda izbije u Vrani siječnja 1692; stanovnici ovih općina bili su stavljeni izvan zakona, a kuće nekih sudionika spaljene. Desetina je tada bila protegnuta na sve plodove, i zakupnici su je paušalizirali. G. 1703 dobije na dražbi zakup desetine u Bukovici i Kotarima zadarski plemić Šimun Fanfogna. Da utjera uloženi novac, ukine dotadašnje paušalno plaćanje i stade preko svojih subaša i desetara utjerivati desetinu od svih plodova. Kako je u to vrijeme narod Bukovice i Kotara zbog napetih odnosa s Austrijom i nepovjerenja prema Turskoj morao raditi na snabdijevanju utvrda i primati po selima mletačko konjaništvo i kako se u Bukovici oduzimala i stoka, da bi se Bosancima platila šteta, koju su im dalm. stočari bili učinili, pobuni se u siječnju 1704 narod u selu Žegaru, siđe u Obrovac, oslobodi neke utamničenike i otme zaplijenjenu stoku. Na poziv popa Petra Kuridže ustade narod između Zrmanje i Krke, udari na Fanfognine desetare i zabrani dovoz živeža u Zadar. Opći providur preseli se u Split, a na poziv njegova zamjenika dođu buntovnici pred Zadar i predadu molbu za providura. Kad je molba bila odbijena, zaprijeti Kuridža seobom naroda. Sada stade providur pozivati k sebi neotpornije glavare i neke uspije odvratiti od bune, a nato stanu i ostali moliti za oproštenje. Kuridža i glavari Žabetić i Nanić pobjegnu u Liku; oni budu osuđeni na smrt vješanjem i na gubitak imetka. Žabetić dođe u prosincu 1704 u Mletke, da duždu lično iznese nepravde nanesene narodu. Da ga ne uhvate, pobjegne, a kasnije bude pomilovan. Kuridža je bio uhvaćen; u mletačkim pozzima proveo je preko 40 godina. P. P-š. |
Bukovica Dokumentarni film 1968
Datum objave: 10.4.2018. Postavio: vuk prokas Opis: Zivot seljaka u oblasti Bukovice, severna Dalmacija. Modrino selo kod Kistanja - Putopis iz Dalmacije
Autor: Born in Dalmatia Datum objave: 23.5.2023. Opis. Modrino selo nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. #dalmacija #selo #sasvimprirodno #život Našem YouTube kanalu možete novčani pomoći malom donacijom direktno odabirom tj klikom na ikonicu. Hvala (ispod videa, donji desni ugao). Pored ikonica Like, Remix, Deli nalazi se HVALA. Dalmacija - Kamen do kamena 1968 Dokumentarni film TV Zagreb
Autor: Born in Dalmatia Datum objave: 12.12.2020. Opis. Dokumentarni film ''Kamen do kamena kamen'' televizije Zagreb iz 1968. godine. Snimljeno u Sjevernoj Dalmaciji, oblast Bukovica. Autor: Zvonko Letica #dalmacija #selo #život #dokumentarnifilm #istorija #sasvimprirodno #dalmatia Документарни филм ''Камен до камена камен'' телевизије Загреб из 1968. године. Снимљено у Сјеверној Далмацији, област Буковица. Аутор: Звонко Летица |
|
Pogled sa Kunovca, Jurišinka - najveći vrh Bukovice (674 m)
Autor: Goran Katuša Datum objavljivanja: 18.8.2014. Izvorni opis videa: Kunara planina (Kunovac) U Bruški i Medviđoj kraj Benkovca nalazi se u narodnim pjesmama opjevana gora Kunovica (Kunara, Kunovac). Uz pomoć narodnoga pjesnika na Kunari susrećemo: Muju i Halila Hrnjicu, Ramu kapetana, Kostreš harambašu, Mustaj bega, Ćejvan agu, Budalina Talu, Ajkunu i Zlatiju divojku ali i Senjane: Ivana, Tadiju, Jurišu, Andru kapetana, Luku barjaktara, Kotarane: Janka Mitrovića, Božu Milkovića, Iliju i Petra Smiljanića, Vuka Mandušića itd. Za Kunaru se kaže kako je: nesritna planina, u njoj vuci viju a lisice laju, orli klilću, crne zmije sikću,. Govori se: Ej Kunaro, ti se poravnila zašto kriješ tursko momče mlado? U njoj nigdje ni drveta nema osim ljuta i kamena tvrda. Kunara je simbol kletve, tajanstvenih sila, razbojstva, junaštva, prirodne gordosti, ponosa, kumstva, ljubavi, prokletstva, slobode, borbe i budućnosti. Na Kunari je Vuk Mandušić, davno prije Njegoša, iz usta fra Andrije Kačića Miošića govorio: Džeferdaru moja puško sjajna, do sad san te u srebru nosio a od sad ću u suhome zlatu, nemoj mene vatrom privariti, za oko te ni moliti neću! Sa Kunare je Mujo na Zadru gledao kapiju.Tu su Kotarani Budalini Tali konja ukrali, što se smatralo za najveću sramotu, pa ga je i stari Ćejvan aga prikorio.U Kunaru svi dolaze na konak.Tu se ćar dijeli i otud svatko ide svome zavičaju.Tu se pije, jede, opanak priteže ali i oružje prigledava. Tu je zemlja krvi poželjela a gavrani od junaka mesa. S Kunare se ide u polje Kotarsko.To je međa turska i hrvatska. |
|
Obrovački kraj
Pogled s padina Velebita, preko Obrovačkog platoa, prema pobrđu Bukovice. |
|
Brana akumulacije Muškovci
|
Paravinje
|
Ćorluk zaselak Zelengrada, crkva sv. Petra
Pogled na Ćorluk, pod vrhom Gradina (lijevo, 518 m)
|
|
Stari grad Zelengrad (na 553 m n.v.)
|
|
MEDVIĐA SELO U SRCU BUKOVICE 1.dio
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 5.6.2024. Opis. Dragi prijatelji predstavljamo vam selo Medviđu,selo koje je savršen spoj divlje prirode,surovog života i jako gostoljubivih ljudi,koji su nam bili odličan vodič gdje i šta posjetit,a posebne pozdrave šaljemo obitelji Katuša koja se prije par godina odlučila vratiti na rodnu grudu i daju odličan primjer kako promovirat svoje selo bez ičije pomoći.Ovim putem moramo spomenit i gospodina Petra,povratnika iz Amerike,koji ima malu farmu krava i koji je tako odlučio provest dane svoje mirovine. Ako vam se svidio ovaj video i naš kanal podržite naš rad na paypal.me : putevimadivljine SRCE BUKOVICE-MEDVIĐA 2.dio
Autor: Putevima Divljine Datum objave:b 26.1.2025. Opis. Selo Medviđa je dobila je svoj 2.nastavak,bit ćemo slobodni i reć da je ovo pravi dokumentarni film.Gost videa je gospodin Goran Katuša i njegova obitelj koji su nas srdačno ugostili,pokazali svoje imanje kao i dobar dio sela sa jako zanimljivim pričama koje nismo uspili ispričat u prvome nastavku. Ako vam se svidio ovaj video,naš rad možete podržat na paypal.me putevimadivljine |
Glavica iznad Šarića (557 m)
|
|
|
|
|
|
|
Vilina dolina
Vilina dolina
|
|
|
|
Prema narodnoj predaji Bog je želio pomoći ljudima koji su teško živjeli na ovome kamenitom i ljeti suhom i vrućem području, te im je napravio rupe u kamenju u kojemu se zadržavala voda. A onda je vrag vidio da ljudima dobro ide, pa je noktom izdrebao sav ovaj kamen i napravio u njemu pukotine kako bi voda istekla. 
|
Stone glacier Medviđa - Katuše
Autor: Let's go to the village - Medviđa Datum objave: 16.8.2024. Opis. In the mystical village of Medviđa, next to the village of Katuše, there is a real miracle of nature - a limestone geological formation of monumental proportions: the Stone Glacier. Walking along the marked path, you can see how over the millennia the higher layers of limestone rock have been gently opened under the constant influence of water, creating the marvelous forms that define this landscape. A view of the enchanted landscape opens before you, where the largest limestone geological formation proudly poses before your eyes. This is the magic of the Stone Glacier, a hidden treasure of nature that whispers the story of the power of water erosion and the constant passage of time. But Medviđa is not only an enchanting topography, but also a living museum of the natural processes that formed the Earth as we know it today. Although smaller formations are present around the village of Medviđa, which makes this village unique, this largest stone formation is like the crown of this area. Due to its exceptional landscape value, this natural gem is now a protected natural landscape, and the formation of a geological park in this place is being considered. Every walk will reveal something new to you, if you surrender to the fascinating landscapes shaped by time. The magic of the Stone Glacier welcomes you with open arms ... to dive into its secrets of age and strength, written on its limestone skin. HRT Kameni ledenjak u Medviđi
Postavio: Let's go to the village - Medviđa Datum objave: 25.2.2025. Opis. HRT prilog o selu Medviđa i kamenom ledenjaku. KUD Kamen Bukovica nas je lokalnim napjevima i tradicionalnom nošnjom vratio u Bukovačku prošlost. |
Jurišinka (desno u pozadini)
|
|
ANDROVIĆ, Ivan: Po Ravnim kotarima i kršnoj Bukovici. Zadar 1909.
ARDALIĆ Vladimir: Bukovica. Zbornik za narodni život i običaje JAZU knj. 4, 5 i 7. Zagreb, 1899.-1902. (PDF) ARDALIĆ, Vladimir: Narodne pripovijetke iz Bukovice u Dalmaciji. Pretisak iz XIII/2 "Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena". Zagreb, 1908. ARDALIĆ, Vladimir: Bukovica : narodni život i običaji / Vladimir Ardalić ; priredio, sastavio rječnik, napisao predgovor i komentar Živko Bjalanović ; [fotografije Radivoj Simonović]. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb, 2010.
|
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|
