PODGORINA (Подгорина)
|
|
UvodPodgorina ili Valjevska podgorina (ćiril. Подгорина ili Ваљевска подгорина) se nalazi istočno od Podrinja. Pruža se do rijeka Tamnave, Kolubare i Ljiga. Obuhvaća Valjevsku kotlinu i okolne planine (Suvobor, Maljen, Povlen, Jablanik, Medvednik). Rijeka Gradac, desna pritoka Kolubare, odvaja Lelićki kras na zapadu od Bačevačkog krasa na istoku. Centar Podgorine je grad Valjevo.
Oblici reljefa. U reljefu Podgorine ima svih krških oblika - izuzev krških polja - od kojih je najpoznatija Petnička pećina. Petnička pećina, dužine oko 600 metara, predstavlja sustav podzeminh kanala u Bačevačkom krasu, jugoistočno od Valjeva. Nalazi se u blizini sela Petnice, u kome je istoimena istraživačka stanica za izvanškolsko obrazovanje mladih. IZVOR WiKIPEDIJA: Podgorina ENGLISH SUMMARY: Podgorina
- 
Petnička pećina
Autor: Wlodzimierz; Wikipedija |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Položaj i geografske cjeline
|
Podgorina ili Valjevska podgorina je prostrana oblast smještena između dvije različite makroregije: sjeverozapadnog kraja srpskih dinarskih planina i južnog oboda Panonske nizine, oko 100 km jugozapadno od Beograda. Čine ju tri geografske cjeline: pobrđe u gornjem dijelu sliva Kolubare, Valjevska kotlina i pet okolnih planina: Medvednik, Jablanik, Maljen sa Divčibarama, Povlen i Suvobor sa Rajcem. Valjevska podgorina na sjeveru prelazi u prostranu Panonsku nizinu u kojoj se nalaze peripanonska pobrđa (Vlašić, Cer), a prema jugu je južnim predgorjima spomenutih planina povezana s visokim visoravnima i planinama Dinarskog gorja.
U sjevernom dijelu regije, u pobrđu u gornjem dijelu sliva Kolubare, u širokim dolinama rijeka i po pobrđu su prostrane površine pod obradivim zemljištem, na blago nagnutim kosama nižih dijelova planina su voćnjaci, malinjaci, livade i pašnjaci, zatim rudna ležišta i energenti (lignit u Valjevskoj kotlini, bituminozni škriljci kod Mionice, rude obojenih metala – olova, cinka, bakra u planinskom dijelu Podgorine) i razvijena hidrografska mreža.
Valjevska kotlina ima središnji položaju u oblasti. Konfiguracija zemljišta doprinijela je formiranju regionalnog centra - grada Valjeva. Ona je prostor stjecišta važnih prometnih koridora, koji povezuju ne samo pojedine krajeve u okolici, nego i udaljene regije. Valjevske planine na čijim padinama se prostire Podgorina su: Medvednik (1244 m), Jablanik (1247 m), Maljen sa Divčibarama (1103 m), Povlen (1346 m) i Suvobor sa Rajcem (864 m). To je oko 50 km izduženi pojas brdsko-planinskog terena u smjeru istok–zapad, koji kao orografska cjelina predstavlja prirodnu južnu granicu sjeverozapadne Srbije. Na sjeverozapadu one se nastavljaju na pojas Podrinjskih planina i dalje na zapad preko Drine u Bosnu, kao i na planinu Jelicu na jugu, preko koje se povezuju s ostalim planinama Dinarskog gorja. Na istoku, izvorišnim kracima rijeke Ljig (33 km), Valjevske planine su odvojene od planine Rudnik. Unutrašnji, sjeverni dio luka Valjevskih planina zatvara sliv Kolubare (3.600 km2), vanjski luk na jugozapadu okrenut je prema dolini Drine, a na jugu prema dolini Zapadne Morave. |
IZVOR Dejan Šabić: Valjevske planine. Srpska enciklopedija (Tekst je objavljen u knjizi II toma Srpske enciklopedije (2013.))
Karta prostiranja Podgorine
Izvor: Srpska encikopedija<> |
Geologija
Valjevske planine su nabrane u tercijaru. Građene su od starijih stijena preko kojih leže, u višim dijelovima, vapnenci, a u nižim jezerski sedimenti.
Vode
|
Zbog planinskog reljefa, dosta padalina i vapnenačke podloge, ovaj kraj ima razvijenu mrežu rijeka, potoka i krških izvora. Najvažnija rijeka je Kolubara, koja nastaje u Valjevu spajanjem Obnice i Jablanice. Obnica prikuplja vode sa zapadnih planinskih padina, dok Jablanica dolazi iz pravca Jablanika i akumulacije Rovni. U gradu se u Kolubaru ulijeva i Gradac. U širem području važne su još Ribnica, Ljig, Tamnava i brojni manji vodotoci. Sve ove rijeke pripadaju slivu Save, odnosno Crnog mora.
Gradac je najpoznatija rijeka valjevskog kraja. Izvire ispod Povlena, prolazi kroz duboku, šumovitu klisuru i ulijeva se u Kolubaru u Valjevu. Njegova voda je hladna i bistra, a u klisuri se nalaze brojni izvori, pećine, manje sedrene prepreke, stare vodenice i prirodna jezerca. Klisura Gradca zaštićena je kao predio izuzetnih odlika i važno je stanište potočne pastrmke, vidre i drugih vrsta vezanih uz čistu vodu. U vapnenačkim dijelovima Podgorine ima mnogo krških izvora i vrela. Posebno su poznati izvori Lelićkog krasa, vrelo Paklje, Petničko vrelo i izvorište Gradca. Voda s izvorišta Paklje i iz Gradca koristi se i za vodoopskrbu Valjeva. Kod Petničke pećine izvire rječica Banja, dok kroz Petnicu protječe i potok Pocibrava. U kraju su još i izvorišta rijeka Dičine, Čemernice i njihovih pritoka ispod Suvobora. Potoci su uglavnom kratki, brzi i imaju velik pad. Nakon jakih kiša mogu naglo narasti i poprimiti bujični karakter, dok ljeti neki manji tokovi oslabe ili presuše. Na planinskim padinama napajaju rijeke, a u selima su se nekada često koristili za pokretanje vodenica. Najpoznatija jezera u ovom kraju umjetne su akumulacije. Jezero Rovni, nastalo pregrađivanjem Jablanice između sela Stubo i Rovni, dio je regionalnog sustava za opskrbu vodom Valjeva i okolnih općina. Površina mu je oko 10,4 km², a najveća dubina približno 67 metara. Manje Petničko ili Pocibravsko jezero nastalo je 1990. godine pregrađivanjem potoka Pocibrava radi zaštite od bujica; površina mu je približno dva hektara i danas ima rekreacijsku i ekološku važnost. Vode Valjevske podgorine važne su za vodoopskrbu, poljoprivredu, zaštitu od poplava, ribolov, izletništvo i očuvanje prirode. Rijeke, izvori, klisure i akumulacije daju ovom kraju prepoznatljiv izgled i čine vodu jednim od njegovih najvažnijih prirodnih bogatstava. |
Klisura rijeke Gradac južno od Valjeva obiluje površinskim i podzemnim krškim oblicima - tu je oko 70 pećina, od kojih je najveća Degurićka pećina.
|
PRIRODA
Biljni svijet
Valjevske planine su prekrivene mladim hrastovim šumama (u uvalama) i šumskim kompleksima četinara.
Životinjski svijet
Na Valjevskim planinama ima dosta divljači (srna, zec, fazan).
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Kulturno - povijesna baština
Kulturno-povijesne vrijednosti od nacionalnog značenja u Podgorini su: manastir Ćelije (zadužbina vladike Nikolaja i njegovog oca Dragomira Velimirovića), manastiri Bogovađa, Pustinja i dr.
Turizam
Značajni turistički lokaliteti u Podgorini su: Valjevo, Divčibare, Rajac, Banja Vrujci, etno-selo Koštunići. U Petnici kraj Valjeva je naučno-istraživačka stanica (popularno zvana "Škola za talente").
OSEČINSKI KRAJ
Osečina
|
Podgorina i Suva planina
Datum objave: 4.4.2017. Autor: Slobodan Rakovic Opis. "Valjevska Podgorina"je putopis koji zahvata najvećim delom sadašnju opštinu Osečinu. Obišli smo zimi podgorska sela, našli zanimljive ljude. Snimili smo poslednjeg gajdaša, pričali kako se prave gajde, tragali za arheološkim nalazištima, istraživali Vlašić i Rožanj. |
VALJEVSKI KRAJ
Valjevo
|
Uvod (Narodni muzej Valjevo)
Datum objave: 1.4.2015. Autor: Muzej Valjevo Opis. Treća dimenzija prošlosti - Pogled iz budućnosti "Uvod" Svi putevi vode iz Rima (Narodni muzej Valjevo)
Datum objave: 1.4.2015. Autor: Muzej Valjevo Opis. Treća dimenzija prošlosti - Pogled iz budućnosti "Svi putevi vode iz Rima" |
Kula Nenadovica Valjevo
Datum objave: 22.10.2013. Autor: Eye-D Kula Nenadovica
Datum objave: 19.3.2012. Autor: ugradu Opis. Igrano-dokumentarni film o Kuli Nenadović u Valjevu. |
I varoš i kasaba (Narodni muzej Valjevo)
Datum objave: 1.4.2015. Autor: Muzej Valjevo Opis. Treća dimenzija prošlosti - Pogled iz budućnosti "I varoš i kasaba" |
Brankovina
|
Brankovina (Narodni muzej Valjevo)
Datum objave: 2.4.2015. Autor: Muzej Valjevo |
PK Povlen Dokmir-Brankovina 2014.
Datum objave: 16.3.2014. Autor: Mirko Šaho Opis. Planinari iz Beograda na akciji Dokmir-Brankovina, koju je organizovao Tomislav Maksimović, PSK Kopaonik. Akcija je održana 15.marta 2014. godine. Brankovački vis |
Lelić
|
Valjevske svetinje - Manastir Lelić
Autor: Radio Televizija As Šabac Datum objave: 17.3.2023. Opis. Radio Televizija As, Šabac Autor: Ivana Stanković Jelić Snimatelj: Milan Petrović Montaža: Siniša Matić Glavni i odgovorni urednik: Marinko Urošević |
Manastir LELIĆ | Druga DUHOVNA PRESTONICA srpskog naroda | Putokaz | Balkan Trip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 18.5.2025. Opis. Putokaz S02 EP04 nas vodi u manastir LELIĆ nedaleko od Valjeva, drugu duhovnu prestonicu srpskog naroda. Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Sajt: https://balkantrip.tv/ Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! #BalkanTrip Naše emisije možete pratiti na: ❥ IRIS - 120 ❥ m:SAT - 22 ❥ Supernova - 20 |
|
MIONIČKI KRAJ
Ribnica
|
|
IZVORI I LITERATURA
Literatura
ĐUKANOVIĆ, D.: Klima Valjevskog kraja. Valjevo, 2000
VASOVIĆ, M.: Podrinjsko-valjevske planine. Valjevo, 2003.
STANOJEVIĆ, Dragana: Biogeografske osobenosti kanjonsko-klisurastog dela doline reke Ribnice i njihova adekvatna zaštita. Zbornik radova - Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2009, br. 57, str. 47-58. (PDF)
VASOVIĆ, M.: Podrinjsko-valjevske planine. Valjevo, 2003.
STANOJEVIĆ, Dragana: Biogeografske osobenosti kanjonsko-klisurastog dela doline reke Ribnice i njihova adekvatna zaštita. Zbornik radova - Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2009, br. 57, str. 47-58. (PDF)
- Sažetak; U radu su iznete biogeografske karakteristike klisure reke Ribnice na prostoru valjevskog krasa u želji da se pokažu biogeografske vrednosti i njihov značaj i da se ukaže na problem nedovoljne i neophodne zaštite opisanog prostora. Iznete su osnovne fizičko-geografske karakteristike klisure i ukazano je na osobenosti rasprostranjenja, bogatstva i retkosti flore i faune ovog predela. Na kraju je istaknut značaj biogeografije lokalne sredine, rariteta u njoj i njene zaštite.
|
