---

LJUDI < Baština < Narodna baština

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

Rani oblici religioznosti, tzv. narodna vjerovanja:
​

• Duše i pokojnici
  • Pokojnici, kućni prag i ognjište
  • Pokojnici i plodnost u nekim božićnim običajima

​

• Nadnaravno
  • Kozmografske predodžbe
  • Duhovi dobra i zla, mistična bića, nadnaravna snaga, zle oči i uroci
  • Magija
  • Obrambena magija
  • Apotropeji
  • Izazovna magija
  • Proricanje

 

• Štovanje prirode: životinja i biljaka

Tajanstveni Simboli u Crnogorskoj Tradiciji
Autor: SLAVENSKA SPARTA – Crna Gora / Zeta / Duklja  Datum objave: 25.10.2019.
Opis. Proizvodnja Radio Televizija Crne Gore, maj 2011. godine.
RTCG serijal "Tajanstveni simboli u crnogorskoj tradiciji" istražuje skrivena značenja i porijeklo drevnih simbola, stećaka, ornamentike i narodnih vjerovanja koja oblikuju kulturni identitet Crne Gore. Kroz dokumentarni pristup, emisija tumači simbole u arhitekturi, nošnji i tradiciji kao dio bogate baštine. 

IZVORI I LITERATURA

GRBIĆ, Jadranka: Predodžbe o životu i svijetu. Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Matica hrvatska. Zagreb, 1998. str. 296-336-x

• Opis. Poglavlje obrađuje rane oblike religioznosti, tzv. narodna vjerovanja.

HALUGA, Vesna: Znamen : tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine : [hrvatska tradicijska tetovaža]. Zagreb, 2023. 

• Opis. Ova knjižica govori o jedinstvenom fenomenu tradicijskog tetoviranja žena katolkinja u Bosni i Hercegovini, pogotovo u srednjoj Bosni, gdje je ono etnološki raritet, jedinstven u cijelome svijetu. Najveći značaj tradicijsko tetoviranje žena katolkinja imalo je za vrijeme osmanske vlasti, između 1463. i 1878. godine, kada je tetoviranje križa na rukama žena kao simbola kršćanstva, imalo prvenstveno zaštitnu funkciju (sprječavanja odvođenja u ropstvo, harem, silovanja). Taj mali znamen na koži tada je bilo je toliko važan da je određivao ljudske sudbine. Običaj tetoviranja ruku katolkinja zadržao se i nakon odlaska Osmanlija, a tada više nama antropejsko, zaštitničko značenje već poprima obredno-običajno svojstvo tj. postaje znak identiteta žena iz Južne BiH, ponajviše okolice Rame, pa su se žene nastavile tetovirati. Običaj je aktualan do kraja 1960-tih godina, kada polako izumire. Autorica knjige dr. sc. Vesna Haluga snažno se zalaže za uvrštavanje tradicijske tetovaže BiH na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva što bi bio veliki doprinos očuvanju, popularizaciji i priznavanju tog raritetnog etnološkog specifikuma. Knjiga sadrži poklon, privremenu tetovažu.

MARJANIĆ, Suzana J.; Zoofolkloristikai/ili etnozoologija: stanje i tendencije u regiji. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska. U: Savremena srpska folkloristika VII, Zbornik. Udruženje folklorista Srbije. Beograd, 2020. (PDF)

• Sažetak. Članak dokumentira stanje i tendencije zoofolkloristike i/ili etnozoologije u regiji od zoofoklorističkih istraživanja Marjetke Golež Kaučič i Monike Kropej u Ljubljani te kritičke animalistike koju angažirano promovira Branislava Vičar u Mariboru preko projekta Kulturna animalistika u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (L. Bajuk, S. Marjanić, M. Pasarić, A. Zaradija Kiš) do zbornika radova koje su uredile Mirjana Detelić i Lidija Delić kao i Dragan Bošković te Jelenka Pandurević i Maja Anđelković (Beograd, Kragujevac).​