SREDIŠNJI POJAS > PLANINE LIKE > VELEBIT > Sjeverni Velebit > Gorski blok vršnog dijela Sjevernog Velebita > Rožanski kukovi
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Vratarski kuk, 1676; Gromovača, 1676 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.7659/15.0005 (Vratarski kuk)
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Vratarski kuk, 1676; Gromovača, 1676 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.7659/15.0005 (Vratarski kuk)
|
Uvod-
Ime-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
ZEMLJOPIS
Raščlanjivanjem na jedinice nižeg reda, na sjevernom Velebitu se mogu odrediti slijedeće gorske skupine (morfostrukture):
1. Gorski blok Jezera – Bok 2. Gorski blok Begovača 3. Gorski blok vršnog dijela sjevernog Velebita 4. Primorska padina sjevernog Velebita Unutar Gorskog bloka vršnog dijela sjevernog Velebita (3) izdvajaju se slijedeće cjeline: 3.1. Zavižanska skupina (Zavižan-Bok) 3.2. Rožanski kukovi 3.3. Hajdučki kukovi s Lubenovcem 3.4. Kozjak - Golići 3.5. Brisničke strane - Seravski vrh - Rožano - Alan |
PRIRODA
Nacionalni park Sjeverni Velebit - Biljni svijet
Autor: NP Sjeverni Velebit Datum objave: 27.2.2014. Opis. Zbog posebnog položaja Velebita, na njega utječu različite klime i geografska područja, što se ogleda u flori ili biljnom svijetu koji ga obrasta. Tako na Velebitu žive biljke iz primorskog, kontinentalnog i planinskog biljnog svijeta. Do sada je na području Parka zabilježeno više od 950 biljnih vrsta i podvrsta. Because of its special position, Velebit is influenced by a variety of climates and geographical areas, as reflected in the flora or the plant life covering the mountain. Velebit hosts plants characteristic of coastal, inland and mountain habitats. So far over 950 species and subspecies have been recorded in the Park. |
Zaštita prirode i ekologija
Hajdučki i Rožanski kukovi proglašeni su strogim rezervatom prirode još 1969. godine (u Hrvatskoj su u toj najvišoj kategoriji zaštite još Bijele i Samarske stijene u Velikoj Kapeli).
Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću. Zabranjena je svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode. Dana 7.7.2017. godine Hajdučki i Rožanski kukovi su, uz Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica, upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom "Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe". Riječ je o 1289 hektara bukove šume koja je u Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi". Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.
Površina rezervata je 1220 ha, unutar sjevernog dijela Nacionalnog parka Sjeverni Velebit koji pokriva 11.100 ha. Klima se odlikuje niskim temperaturama, temperaturnim inverzijama, visokim padavinama, dubokim snježnim pokrivačem, kratkim razdobljem vegetacije i snažnim vjetrovima (bura). Rezervat obuhvaća izdvojene skupine kukova i razdrtih, stjenovitih vrhova, međusobno odvojenih dubokim ponikvama i provalijama. Izgrađuju ih mlade paleogenske naslage sastavljene gotovo samo od vapnenačkih breca. Zbog trošenja i pucanja uvjetovanoga djelomično tektonskim, djelomično atmosferskim činiocima, te su naslage poprimile specifičan reljef izrazitog krša, tvoreći jedno od najneprohodnijih područja Velebita. Obilježavaju ih orijaške gromade bijelih vapnenačkih vrhova, među kojima se nalaze neke od najdubljih velebitskih jama. |
National Park Northern Velebit - My Beautiful Croatia (MUSIC + FX)
Autor: ADRIA TON production Datum bojave: 31.5.2023. Opis. relaxation & meditation film „My Beautiful Croatia - National park Northern Velebit“ Autori: Paula i Đelo Jusić Glazba: Đelo Jusić Proizvodnja: ADRIA TON production Godina: 2013 „My Beautiful Croatia“ ili skraćeno MBC je autorski projekt koji se bavi isključivo promicanjem hrvatskih ljepota. Ovaj jedinstveni turistički projekt, na inovativan način objedinjuje prezentaciju i promidžbu Hrvatske, svih njenih područja, kroz prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i svega onoga što je čini toliko posebnom, lijepom i raznolikom, gdje svaki potencijalni posjetitelj i turist može naći idealno mjesto za sebe. Cijeli program je baziran na prirodnim šumovima i ambijentalnoj glazbi bez naracije, te samim tim ni u jednom segmentu ne postoji jezična barijera, što je bitna činjenica ako govorimo o strancima, turistima i potencijalnim posjetiteljima. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
Priče iz planine
Vrhovi Balkana: Sjeverni Velebit
Datum objave: 1.10.2020. Proizvodnja: Al Jazeera Balkans Opis: Sjeverni Velebit je dio ukupnog velebitskog masiva, smatra se njegovim najljepšim dijelom.Posebno fascinatni su Hajdučki i Rožanski kukovi, kraški fenomen koji je unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Ovim dijelom Velebita prolazi i znamenita Premužićeva staza koja se proteže od Zavižana do Baških Oštarija u dužini od 57 kilometara. Staza je građena od 1930. do 1933. prema zamisli i pod vodstvom šumarskog inženjera Ante Premužića.Kroz Sjeverni Velebit upravo Premužićevom stazom vodi nas pisac Edo Popović koji se u ovu planinu zaljubio na prvi pogled. U ovoj epizodi planinarimo i sa slijepim planinarom Željkom Brdalom, čija priča fascinira individulanim herojstvom i iskrenošću. Istražujemo i koliko risova nastanjuje Sjeverni Velebit,a vidjet ćemo i tajne snimke njihovog kretanja. |
2 KROZ ROŽANSKE KUKOVE
GROMOVAČA
Rossijeva koliba
CRKVINA
KRAJAČEV KUK
Krajačev kuk ističe se kao markantan vrh u južnom dijelu Rožanskih kukova. Čine ga dva izrazita vrha koji svojom slikovitošću i položajem privlače pogled planinara na Premužićevoj stazi. Ime mu podsjeća na Ivana Krajača, predsjednika Hrvatskoga planinarskog društva koji ga je prvi opisao i koji je kao ministar u vladi Kraljevine Jugoslavije namaknuo novac za ostvarenje Premužićeve zamisli o gradnji turističke staze vršnim dijelom Velebita. S vrha se lijepo vide svi vrhovi u Rožanskim i Hajdučkim kukovima te Veliki Kozjak.
Pristupi. Veliki Lubenovac – Krajačev kuk 1.30 h Pl. kuća Alan – Krajačev kuk 2 h Najpogodniji je prilaz s Velikog Lubenovca jer je kraći nego pristup od planinarske kuće Alan. Od zgarišta planinarske kuće na V. Lubenovcu treba poći cestom prema sjeverozapadu. Nakon 10' odvaja se na račvištu ceste l. krak i markacija prema Alanu, a mi nastavljamo ravno pa odmah nakon izrazita d. zavoja skrećemo l. s ceste za markacijama. Put se postupno penje, stalno šumom, u južno podnožje Krajačeva kuka. Na jednome mjestu prije prijevoja u šumi se račva: ravno je spoj na Premužićevu stazu (10 - 15'), a desno uspon na Krajačev kuk. Taj se put spaja s drugim prečacem s Premužićeve staze i vodi uz bok najvišega kuka i kroz klekovinu na sam vrh. IZVOR Hrvatski planinarski savez (Pristupljeno 26.7.2024.) |
3 ISTOČNIM PODNOŽJEM KUKOVA
Veliki Lubenovac
Veliki Lubenovac je krška udolina smještena na samom rubu Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi. Nekoć su na Lubenovcu u ljetnim mjesecima obitavali ljudi, zajedno sa svojom stokom, a danas se tamo nalaze ostaci pedesetak ljetnih stanova, suhozida i šterni. Na Lubenovcu je ostala sačuvana i lokva, Lubenovačka ruja, koja je u prošlosti služila za napajanje stoke (ovaca, koza, krava i konja).
IZVOR NACIONALNI PARK "SJEVERNI VELEBIT" |
IZVORI I LITERATURA
ALEGRO, Antun; ŠEGOTA, Vedran: Raznolikost travnjaka Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Znanstveno izlaganje. U: Znanstveno-stručni skup "Od istraživanja k dobrom upravljanju Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit". Krasno, Hrvatska, 2017. (PDF)
BERTOVIĆ, Stjepan: Uloga meteorološke stanice »Zavižan« u istraživanju i zaštiti prirode Velebita. Šumarski list, No. 1—3/1979. (PDF) BERTOVIĆ, Stjepan; DEKANIĆ, Ivo: KAMENAROVIĆ,, Marinka; KLAPKA, Božena; KRMPOTIĆ, M.; SKORUP, V.: Velebitski botanički vrti i rezervat - Povodom 20-godišnice osnutka. Naše planine, 1987, br. 3-4, str. 1 (PDF) BOČIĆ, Neven; PAHERNIK, Mladen; FAIVRE, Sanja: Geomorfološka obilježja sjevernog Velebita. Pregledni članak. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 46 No. 1, 2019. str. 5-36 (2019.) (PDF)
KREMER, Dario: Od sjemenke do ploda. Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit. Krasno, 2015. (informativni PDF)
GLAVAŠ, Vedrana: The legends of rock: stories landscape and boundaries in the Central Velebit Mountain. U: Landscape in Southeastern Europe, Mirošević, L. (ur.), LIT VERLAG GmbH & Co. KG. Wien, 2018. (PDF) GRUPA AUTORA; GAJKIĆ-ČAPKA (urednica): Zavižan između snijega, vjetra i sunca. Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatsko meteorološko društvo. Zagreb, 2003. GRUPA AUTORA; STEPIŠNIK, Uroš (urednik): Dinarski kras: Severni Velebit. Zbirka: GeograFF. Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. Ljubljana, 2019. (PDF, cijela monografija).
IVANČEVIĆ, Vicko: Velebitski botanički vrt u povodu 30. obljetnice osnutka (1967. – 1997.). Senjski zbornik, 1997, 24, 267-282 (PDF)
|
Brošure i letci NP "Sjeverni Velebit" Nacionalni park Sjeverni Velebit Preuzmi Velebitski botanički vrt Preuzmi Simbol opstanka (Šterne) Preuzmi Premužićeva staza Preuzmi Jame Preuzmi Kuca Velebita – plakati Preuzmi Krasno u srcu Velebita – letak Preuzmi Kuća Velebita - Projekt Centar za posjetitelje Krasno – letak Preuzmi Kuća Velebita - Projekt Centar za posjetitelje Krasno – brošura Preuzmi Zagonetna fauna dubokih jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit – brošura Preuzmi Trag Čovjeka u planini – brošura Preuzmi Ekološka mreža NATURA 2000 u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit – brošura Preuzmi Velebitski botanički vrt Preuzmi Premužićeva staza Preuzmi Meteorološka postaja Zavižan Preuzmi Šetnja duga 237 milijuna godina - Zapisi u kamenu (Geologija) Preuzmi Tajne velebitskog podzemlja – Jame Sjevernog Velebita Preuzmi Vremenske ćudi Zavižana Preuzmi Karta biciklističkih staza Preuzmi Parkovi Hrvatske Preuzmi ![]() Zavižan između snijega, vjetra i sunca
Urednica Marjana Gajić-Čapka Izdavač: Državni hidrometeorološki zavod/ Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb Godina izdanja: 2003. Broj stranica: 257 Dimenzije: 16,5×23 cm Opis. Ova monografija, u čijoj je izradi sudjelovalo 23 autora, objavljena je u povodu 50. obljetnice rada meteorološke postaje Zavižan. Posvećena je radu i rezultatima meteoroloških opažanja i mjerenja koja se na toj najvišoj meteorološkoj postaji u Hrvatskoj neprekidno obavljaju. Knjiga počinje tekstovima o povijesti same meteorološke postaje, no najveći broj tekstova odnosi se na meteorološke značajke Zavižana (tlak zraka, temperaturu zraka, oborine, vlažnost zraka itd.). U završnom poglavlju monografije riječ je o zaštiti i znanstvenim istraživanjima Velebita. ![]() Izgubljeni na Velebitu
Autor: Šime Balen ; [ilustracije Ratko Janjić ; fotografije Željko Poljak] Tehnički podaci: Zagreb. Školska knjiga, 1980. - 107 str. : ilustr. ; 25 cm. - (Biblioteka Modra lasta) Opis. U ovoj priči pisac nas vodi u izniman i neobičan predio Velebita, u njegov sjeverni pojas koji se prostire od Zavižana do Alana. I mladog i starijeg čitatelja pisac na svakom koraku nenametljivo upozorava na sve – posebnosti staze, njezin postanak, pojedine krajobraze, na bilje, životinje i ljude koji s obje strane ove iskonske i nedirnute planine nastanjuju njezine obronke i podnožja. Tako čitatelj produbljuje svoje znanje o rijetkim biljkama i o tome kakve se sve životinje tu mogu sresti, a uz to izravno dolazi u dodir s tamošnjim svijetom. GRASSELLI VUKUŠIĆ, marija: Osebujni književni vodič kroz Velebit (Šime Balen: Izgubljeni na Velebitu, Školska knjiga — Zagreb 1980). Senjski zbornik 9, br. 1 (1982): 478-479. (PDF)
BROŠURE ZA DJECU
Nacionalni park Sjeverni Velebit |
KNJIGE - PRIKAZ