|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE > Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
Države: Slovenija
Najviši vrh: Limberk, 578 m
Koordinate najvišeg vrha: Limberk, 45.89323, 14.67276
Države: Slovenija
Najviši vrh: Limberk, 578 m
Koordinate najvišeg vrha: Limberk, 45.89323, 14.67276
|
|
UvodŠkocjansko pobrđe ili Škocjanska brda; izvorni naziv na slovenskom je Škocjanski hribi.
ENGLISH SUMMARY: Police and Škocjan Hills / Poliški and Škocjanski Hills
- 
Naslovna fotografija
Pogled is Grosupljanskog polja prema Škocjanskom i Poliškom pobrđu ImeŠkocjanski hribi ime su dobili prema naselju Škocjan (također Škocjan pri Turjaku) u Općini Grosuplje. U prosincu 1991. godine došlo je do promjene imena naselja, prije se zvalo Staro Apno.
Poliški hribi ima su dobili prema naselju Huda Polica. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS PODRUČJA
ŠKOCJANSKI HRIBI
|
-
|
LIMBERK
|
Vrh Limberk nalazi se iznad sela Predole, južno od Grosuplja. Visok je 687 m. Preko vrha vodi staza Grosupeljska planinska pot.
Najkaći uspon do vrha traje oko 35 min (120 m visinske razlike). Vrh je prekriven šumom, koja onemogućuje pogled. Na vrhu se nalazi upisna kutija sa žigom. 
Limberk s okolnim vrhovima, prikaz staza na topografskoj mapi (Geopedia.si, pristupljeno 2024.)
|
Opis uspona na Limberk na stranici hribi.net
Konec ceste pod Jelovcem - Limberk |
Stari grad Čušperk
|
Čušperški grad (hrv. dvorac Čušperk, Stari grad Čušperk; njemački Zobelsberg), od kojeg su ostale samo skromne ruševine, nalazio se na vrhu stjenovitog brda Stari grad iznad istoimenog sela južno od Grosuplja.
Povijesni pregled. Dvorac Čušperk sagradili su oko 1160. godine akvilejski (slo. oglejski) patrijarsi dajući ga kao feud slobodnim gospodarima Auerspergima. Sagrađen je na temeljima pretpovijesne utvrde. Dvorac se u izvorima spominje tek 1248. godine, kada nakon smrti Konrada Turjaškog, posljednjeg predstavnika slobodne obitelji Turjaških, prelazi u ruke grofova Ortenburških, odnosno te godine dvorac i kuriju nasljeđuju po svom tastu grofu Hermanu II. Ortenburg.
Nakon 1418. dvorac Čušperk i vlastelinstvo Ortenburške baštine dolazi u posjed grofova Celjskih, koji ga posjeduju do 1456. godine, kada obitelj izumire. Godine 1433. Celjani i austrijski habsburški knezovi posvađali su se oko granice, koja je prolazila odmah pored Čušperka. Spor je riješen nagodbom sklopljenom te godine. Nakon 1456. dvorac postaje vlasništvo zemaljskog kneza. U dvorcu je 1457. godine osnovan zemaljski sud s ovlastima za izricanje smrtne kazne. Dvorcem i gospoštijom upravljali su ortenburški vazali odn ministeriali i kasnije kaštelani, a zatim iz Celja. Posljednji celjski kaštelan bio je Boltežar Liechtenberger, koji je, prema Celju, bio u zakupu od zemaljskog kneza. Nakon njegove smrti 1460. dvorac nasljeđuje Ludvik Kozjaški. Nakon Kozjaških, feudalni knezovi bili su vitezovi Čušperški. Godine 1555. Jurij Čušperški bio je zapovjednik strijelaca u hrvatskim krajevima, a 1558. kapetan bihaćke tvrđave. Gospodari Čušperški izumrli su u drugoj polovici 16. stoljeća, a zatim je vlastelinstvo prešlo iz ruke u drugu ruku. Dvorac je teško stradao u seljačkim bunama 1515. i 1573. godine, pa su Auerspergi na mjestu dvorca uz cestu sagradili novu kuriju. Tako su godine 1515. kaštel dijelom opustošili buntovni težaci (seljačka buna), ali je dvadesetak godina kasnije zbog turske opasnosti obnovljen i utvrđen. Godine 1573. Čušperk su ponovno opustošili seljački buntovnici. U povijesnoj priči "Narodna osveta" Fran Jaklič događaje smješta u vrijeme seljačke bune 1515. godine, kada su se kod dvorca Čušperk kmetovi sukobili s kaštelanom i vlastelinom Henrikom, koji je htio imati spolni odnos s lijepom seljankom Alenčicom Rmanovom. Krajem 16. stoljeća Čušperk ponovno dolazi u ruke obitelji Turjaški, kojoj je prije 1608. godine bio zastavnik Herbard Turjaški, zatim njegov nećak Wolf Engelbert Turjaški. U 17. stoljeću feudalci gube na vojnom polju, pa se dvorci počinju seliti na pristupačnija mjesta. Turjaci su napustili kaštel na starom mjestu i izgradili novi u Čušperku. Wolf Engelbert pl. Turjaški je 1652. godine prodao vlastelinstvo Bernardinu grofu Barbu, kojega je 1677. godine naslijedio njegov sin Ernest Gotlib grof Barbo (umro 1684.), oženjen Turjačankom. Ova Turjačanska udovica, preudata barunica Wernek, prodala je imanje 1691. godine svom bratu Janezu Herbardu, grofu Turjaškom, koji je obnašao dužnost kranjskog zemaljskog upravitelja u Ljubljani. Tako su Turjaci opet dobili ovaj posjed. Grofa Janeza Herbarda, koji je umro 1701., naslijedio je 1712. kao posjednik njegov drugorođeni sin Andrej Dizma, grof Turjaški, a nakon njega posjed je 1727. naslijedio mlađi sin Karel grof Turjaški, koji je ovdje osnovao svoju podružnicu, koja je preživjela samo jednu generaciju. Godine 1798., nakon Karlove smrti, imanje je na dražbi od Turjaških kupio Ludvik pl. Lazarini, čija loza potječe iz dvorca Gotnik u župi Podgrađe kod Ilirske Bistrice. Baruni Lazarini svom su imenu dodali "zu Zobelsberg" od Čušperškog. Uz ovu obitelj kasnije je povezana gotovo izumrla obitelj Blagaje iz Boštanja (njem. Weissenstein). Dvorac je 1915. godine kupila barunica Rechbach, a u međuratnom razdoblju bio je u vlasništvu trgovca i gostioničara Ivana Šteha iz Videma. Partizani su spalili dvorac 18.12.1943. te su danas od dvorca ostale samo ruševine. Pogled s dvorca ograničen je zbog rastinja samo prema sjeveroistoku, odakle se vide obližnja brda. Uz ruševine dvorca nalaze se planinarska upisna kutija te žig.
IZVOR Grad Čušperk. Wikipedija (slo.) 
Dvorac i kurija Čušperk u Valvasorovoj topografiji iz 1679. godine
Avtor: Janez Vajkard Valvasor – http://mapy.mzk.cz/de/mzk03/001/039/611/2619267044_05/; licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=27590308 |
Opis uspona iz smjera Predola i Limberka pogledaj na hribi.net:
Konec ceste pod Jelovcem - Stari grad (grad Čušperk) Vrijeme hoda: 1 h 30 min; Laka staza 
Dvorac Čušperk na Franciskanskom katastru za Kranjsku 1823.-1869.
Avtor: ARS database – http://arsq.gov.si/Query/detail.aspx?ID=229525; licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=37970035 
Pokušaj rekonstrukcije izgleda kaštela Čušperk u 15. stoljeću
Avtor: Freienthurn – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=74824788 
Ruševine starog grada Čušperka
Avtor: Podmejc, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina).; licenca: CC BY-SA 3.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=20408567 |
Čušperk
|
Čušperk (njemački: Zobelsberg) je naselje u općini Grosuplje u središnjoj Sloveniji. Leži u brdima južno od Grosuplja u povijesnoj regiji Dolenjskoj.
Ime. Ime Čušperk je prvi put potvrđeno u pisanim izvorima 1220. kao Czobelsperch (i kao castrum Zobelsperc 1248. i Zusperch 1400., između ostalih varijacija). Ime se izvorno odnosilo na dvorac koji se nalazio na tom mjestu i, na temelju srednjovjekovnih izvora, potječe od srednjevisokonjemačkog Zobelsberc, složenice zobel (samur; mali grabežljivac iz roda kuna) + berc (planina). Kapela. Kapelu u selu sagradili su gospodari Čušperka 1742. godine. 
Čušperk
By Doremo - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=22767369 |
Kapela u Čušperku
By Doremo - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=22767368 |
IZVORI I LITERATURA
-
