6 SEMEGNJEVSKA GORA
|
|
GREBEN VIOGORA
Zova (937 m)
|
|
Od Zlatibora prema Semegnjevu
|
Kupališta u Semegnjevu. Na cesti kojavodi ka zlatiborskom selu Semegnjevu, šest kilometara od turističkog centra Zlatibora nalaze se tri kupališta.
Na kupalištima "Trčinoga", "Kod Komša" i "Zlatiborska jezera" posetitelji se mogu rashladiti tijekom ljetnih mjeseci. Kupališta su uređena i pored dijela za kupanje i sunčanje, gostima su dostupni i gastronomski specijaliteti zlatiborskog kraja u restoranima, koji se nalaze u sklopu ovih kupališta. 
|
TUSTO BRDO (995 m)
Zaravnjeni plato Tustog brda
Šumoviti vršak desno je Lečića vrh (1091 m). |
|
|
Prdavac
Rijeka Prdavac
|
|
Kupalište Trčinoga
|
Kupalište "Trčinoga" nalazi se u selu Semegnjevu 8 km udaljeno od centra Zlatibora. Ovdje se nalaze jezero u kome je moguće kupanje, uređena plaža s ležaljkama i restoran u sastavu kupališta. Pored kupališta prolazi i obilježena planinarska staza broj 10: Semegnjevo - Lečića vrh.
Kupalište Trčinoge
|
|
Semegnjevo
Semegnjevo. Wikipedija (sr)
|
Ruta od prijevoja Šargan do Kraljevih Voda OPIS RUTE Polazak od Šargana (šumarska kuća ), preko Šišatovca (1231 m n.v., najviši vrh na ruti),Stamenića visa, Velikog visa,Visa ljeskovi, Savinog brda, Velike grude, Male grude, Oka, do Kraljevih Voda. TEHNIČKI PODACI Dužina staze: 24 km Trajanje: 8 sati Uapon: 820 m Spust: 915 m |
|
Skakavac (vodopad)
|
Divljina ZLATIBORA i kuća koja menja ŽIVOTE dece sa AUTIZMOM
Autor: Izazovi avanturu Datum objave: 25.5.2025. Opis. Nikad ne bih otišao na Zlatibor, sav je u betonu… i slične stvari govore svi oni koji ga ne poznaju. Mi smo rešili da obiđemo neke delove ove planine za koje mali broj ljudi zna. Prvo smo otišli u pešačku turu u kanjon Krvavac. Nas deset sa dva psa otišlo je u šetnju kroz ovu divljinu. Sretali smo zmije, guštere, uživali smo u brojnim vodopadima, prelazili smo i reku na dva mesta. Uveče smo otišli na kampovanje, spremali hranu u prirodi, a sutradan još uvek umorni od šetnje otišli smo u vožnju sa 4x4 vozilima. Za kraj, otišli smo u selo Željine gde je udruženje građana MultiArt kupilo i obnovilo seosku kuću gde dovode decu sa posebnim potrebama i pomažu im u rehabilitaciji. Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.com/paypalme/izazo... Mesečne donacije kanalu: https://www.buymeacoffee.com/izazovia... Kontakt email: [email protected] Subscribe to Izazovi Avanturu : http://bit.ly/IzazoviAvanturu Izazovi Avanturu 2019. All rights reserved. Uključi da dobijaš obaveštenja za nove emisije! Glavni kreator emisije "Izazovi Avanturu" Radovan Kovač Proizvodnja: http://www.videoprodukcija.rs Zaprati instagram Izazovi Avanturu Radovan Kovač: / radovankovac_izazoviavanturu Zaprati facebook Izazovi Avanturu Radovan Kovač: / izazoviavanturu Poseti sajt www.izazoviavanturu.com |
GREBEN SAVINOG BRDA
Šljivovica
Podgorica (Šljivovica)
|
|
Šabatovina
Šabatovina
Rodoslovno stablo Lukovića
Rodoslovno stablo Lukovića
Na Šabatovini je uz omanji borov šumarak uređeno manje izletište na kojemu je također postavljena tabla s obiteljskim stablom Lukovića. Na tabli piše slijedeće: Prvi Lukovići su se u tadašnje Branešce a današnju Šljvovicu doselili davne 1810. godine iz Trebinja. Tu porodicu, nosioce čitave familije činila su deca Nikole Lukovića - dva brata, Simo i Andrija i njihova sestra Anica. Za Nikolu se ne zna pouzdano da li je došao sa svojom decom, ali ono što se zna je da je sa njima došla njihova maćeha a Nikolina druga žena, sa sinom iz prvog braka po imenu Petar. Petra Vilotijevića su kasnije Simova u Andrijina deca zvala “bakin sin”. Da bi učestvovao u podeli imanja, Petar je morao da prihvati ili prezime, ili Đurđevdan za krsnu slavu. Odabrao je prezime i nastavio da slavi Aranđelovdan. Lukovići su lako mogli da se nastane u Kremnima, gde su se prilikom seobe prvobitno zaustavili. Međutim, nije im se svidela lokacija jer je bilo previše blata. Produžili su dalje, došli do Šabatovine i tu ostali. Imalo je dovoljno zemlje za obrađivanje i šume za grejanje. Imanje je između braće podeljeno sokakom koji ide niz selo. Simi pripade deo do Škodrića, a Andriji ka Uroševićima. Petar je, prihvativši prezime dobio deo zemlje od Sima Ljubaca. Simova žena je živela dugo i bila je vitalna i pokretljiva do samog kraja života. Umrla je prirodnom smrću, čuvajući ovce u Zlatiboru. Od tada do današnjih dana Ljubičino vrelo i Ljubičin brijeg nose njeno ime. Na porodičnom stablu Lukovića, pronaći ćete preko 350 potomaka Nikole i Petra, raspoređenih u 9 generacija. Na stablu se nalazi i oko 150 imena supružnika, bez kojih ovo stablo ne bi moglo da postoji. Takođe, zapisana su prezimena koja su naše majke, sestre i kćerke preuzimale nakon udaje, što nam daje uvid u rodbinske veze s drugim familijama. Pronaći ćete imena naših predaka, koji su svoje živote ostavili u nekom od ratova koje smo kroz istoriju vodili. Pronaći ćete na ovom stablu mali deo istorije i veliki smisao budućnosti… Uz pomoć svojih rođaka, rodoslov sastavio Aleksa Luković |
Velika i Mala Gruda, pogled od sela Podgorice
Livada na Šabatovini; u pozadini Tičja glava
|
ŠKODRIĆA PRIBOJ (1002 m)
Škodrića priboj ponad sela Podgorice
|
Branešci
Gornji Branešci (Branešci)
|
|
Duboki potok
|
|
Dragutinovići (Branešci)
Zaselak Dragutinovići uz vršak
Tičja glava (907 m)
|
Greben Ćavika iznad Dragutinovića
|
VELIKA GRUDINA (980 m)
ĆAVIK (1015 m)
Pogled na Ćavik
Ćavik, sjeveroistočna šumovita padina
|
ZLATIBOR Branešci - Novo Selo - vrh Velika gruda - vrh Ćavik
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 24.1.2024. Opis. Planinari iz Užica su u nedelju 31. januara 2021. godine izveli planinarsku akciju na Zlatiboru u području Branežaca. Iz Užica se krenulo vozilima u 8,00 časova i oko 8,30 časova smo stigli do raskrsnice u mestu Branešci i to puteva od Užica prema Kremnima i odvajanja užeg puta desno prema Šljivovici. Dalje nastavljamo peške prvo uskim asfaltnim, a zatim makadamskim putem kroz zaseok Novo Selo i mesta zvanog ,,Izvalci” i ,,Velika strana” do vrha Velika gruda (1140 m). Do vrha Ćavik (1015 m) iznad mesta zvanog ,,Oko” se dalje prelazi preko tipičnih zlatiborskih čistina. Povratak na početnu tačku je preko Gornjih Branežaca. Planinarska staza je kružna i duga je oko 14 km sa visinskom razlikom u usponu od 505 metara. Povratak u Užice do 14,30 časova. |
Metaljka
Metaljka
Braneško polje
Pogled na sjeverni dio Zlatibora i na Braneško polje (u polju se vide veliki gospodarski objekti) s grebena Metaljke iznad Branešaca 
Pogled s Metaljke na Mačkatsku površ
Pogled na Ćavik s Metaljke
Pogled s Metaljke prema planinama Tari i Zvijezdi
|
OBADOVO BRDO (982 m)
Vidikovac. Oko šest kilometara od Zlatibora nalazi se Obadovo brdo s kojega se pruža dobar vidik na planinu Taru, Braneško polje, Jokino vrelo i Šljivovicu.
Pogled s Obadovog brda prema Čajetini
|
Obadovo brdo
|
OŠTRA KOSA (1049 m)
Oštra kosa (desno na fotografiji)
|
LAĐEVAC (940 m)
Sjeverni greben Lađevca
|
Oko i Očka gora
|
Spomen česma na Oku. Spomen česma je podignuta 1930. godine u slavu ratnika iz sela Branežaca i Semegnjeva palih u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje 1912-1918. godine. Prota Radosav Simić je 1931. godine osveštao/posvetio česmu uz nazočnost velikog broja Zlatiboraca.
|
Bijele vode
Zanimljivosti
Tunel Zlatibor. Ispod platoa Bijelih voda i dijela masiva Semegnjeva nalazi se tunel Zlatibor na željezničkoj pruzi Beograd-Bar. Dug je 6.160 m, a građen je punih devet godina (od 1961. do 1970.), ponajviše zbog nedostatka financijskih sredstava. Sjeveni ulaz u tunel je kod stanice Šainovina / Šljivovica, a južni izlaz je kod željezničke postaje Zlatibor, koja se nalazi nešto sjevernije od kanjona Crnog Rzava.
Tunel Zlatibor. Ispod platoa Bijelih voda i dijela masiva Semegnjeva nalazi se tunel Zlatibor na željezničkoj pruzi Beograd-Bar. Dug je 6.160 m, a građen je punih devet godina (od 1961. do 1970.), ponajviše zbog nedostatka financijskih sredstava. Sjeveni ulaz u tunel je kod stanice Šainovina / Šljivovica, a južni izlaz je kod željezničke postaje Zlatibor, koja se nalazi nešto sjevernije od kanjona Crnog Rzava.
|
Bijele vode, u pozadini je Viogor
|
GRUDA
|
Gruda je predjel koji se nalazi u blizini najvećih zlatiborskih naselja Zlatibora i Čajetine, zapadno / sjeverozapadno od istih. To je prostor blago naboranog ruba visoravni Bijelih voda, na kojemu je nanizano nekoliko zaobljenih brežuljkastih vrhova – malih relativnih visina u odnosu na plato Bijelih voda, a strmijih padina prema Braneškom polju u sjeveroistočnom podnožju Grude.
Gruda, pogled od Oka
|
Par prijedloga planinarskih ruta na području Grude (iz izvješća o izletima nekoliko planinarskih društava)
Ruta: Šljivovica - Veliko brdo (1087 m) - Velika Gruda (1142 m) - Šljivovica Od naselja Šljivovica, uspon pješicee borovom kosom preko mjesta zvanog Obrtaška i ispod vrhova Mala i Velika Gruda do vrha Veliko brdo, a zatim slijedi uspon na vrh Velika Gruda i silazak do početne točke. Planinarska staza je kružna, laka i duga 13 km s kumulativnim usponom od 510 metara. Ruta: Čajetina – Obadovo brdo – Velika Gruda – Ćavik – Čajetina Od Čajetine preko Ćetena, Očkogorskih Vrela i Obadovog brda do zaseoka Pjevci u Šljivovici. Dalje nastaviti preko Šabatovine, Duge kose, Škodrića priboja i Lekića trla sve do Velike Grude. Povratak preko Ćavika, Oka i Očke gore. Duljina rute oko 20 km s oko 600 m uspona. |
VELIKA GRUDA (1142 m) - MALA GRUDA - DEBELO BRDO (1111 m)
Debelo brdo, Velika i Mala Gruda, pogled preko visoravni Bijele vode
|
Planinarenje Zlatibor, Velika Gruda 1142mnv. 06.10.2024.
Autor: Nikola Radojicic Datum objave: 6.10.2024. Opis. Planinarska akcija, Zlatibor, Velika Gruda 1142mnv. Vodič Ivan Obućina MB 495. Planinarenje Zlatibor, Velika Gruda 1142mnv. 06.10.2024.
Autor: Nikola Radojicic Datum objave: 7.10.2024. Opis. Trek Vodič Ivan Obućina MB 495, Užice. ZLATIBOR Šljivovica - Veliko brdo - Velika gruda
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 16.12.20254. Opis. Planinarsko društvo ,,OMORIKA,, iz Užica u subotu 14. decembra 2024. godine je izvelo planinarsku akciju sa usponom na vrhove Veliko brdo (1087 m) i Velika Gruda (1142 m) na planini Zlatibor u području Parka prirode ,,Zlatibor”. Prelazak vozilima iz Užica do mesta Šljivovica, odakle se nastavlja peške borovom kosom preko mesta zvanog Obrtaška i ispod vrhova Mala i Velika Gruda do vrha Veliko brdo, a zatim sledi uspon na vrh Velika Gruda i silazak do početne tačke. Planinarska staza je kružna, laka i duga 13 km sa kumulativnim usponom od 510 metara. Povratak u Užice u popodnevnim časovima. |
VIOGOR (1281 m)
Pogled na Viogor s visoravni Bijele vode
|
GREBEN ŠIŠATOVCA
GREBEN LUPOGLAVA
LOKVA (688 m), BREZOVA RAVAN, KAŠTILJA (770 m) I DR.
|
KOMALJ (807 m)
|
|
LISIČINA (1073 m)
Pogled na Liisičinu od crkve-brvnare u Jablanici
|
Nabrežje
|
Janjilo
|
NAMET (1072 m)
Crni Rzav
|
Crni Rzav izvire u Carevom polju pod Čigotom u selu Draglica i teče središnjim dijelom Zlatibora. Za razliku od Belog Rzava, dobio je ime po tamnoj boji serpentinske podloge preko koje protječe. Na nekim mjestima gradi lijepe kanjone. Od pritoka prima potoke: Ribnica, Obudojevica, Bijela voda i rijeku Jablanicu. Kod Vardišta se sastaje sa Belim Rzavom, koji izvire u Zaovinama na Tari, a kod Mokre Gore prima rijeku Kamišinu. Od spoja s Belim Rzavom u Vardištu, nastaje Rzav koji se desetak kilometara kasnije ulijeva u Drinu u Višegradu. Pregrađivanjm rijeke je stvorena akumulacija "Ribnica", za potrebe vodom Zlatibora i Čajetine. Rijeka je bogata ribom najviše klenom i krkušom.
Crni Rzav se razlikuje i po temperaturama vode od Bijelog Rzava. Zahvaljujući tamnijoj podlozi, Crni Rzav je tijekom ljeta vrlo tople vode. IZVOR Crni Rzav. Wikipedija (sr) 
|
Crni Rzav na Zlatiboru, u blizini izvora
Autor Bjoertvedt - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=39825098 |
Ribnica Zlatiborska (željeznička stanica)
|
|
