---

LJUDI > Duhovna baština > Folklor > Tradicionalni plesovi

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

SLOVENIJA

---

SLOVENIJA - BELA KRAJINA
​Belokranjski plesi
Datum objave: 29.3.2009. Autor: kdtanci

Kolo-most iz Bele krajine (Slovenija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)
*Kolo se igra na uskrsni i duhovski ponedjeljak i Florijanovo, na mjesni god, obično pred župnom crkvom. Odmah iza toga kola izvodi se igra MOST s pjesmom: »Al je kaj trden ta vaš must...«, ritualni motivi koji su poznati u Srednjoj Europi. (Mit o mostu.)

HRVATSKA

---

Narodni plesovi u Hrvatskoj

Istarski narodni plesovi

• Balun (baon, ceranski balun)
• Šete paši
• Polka (spašo)
• Cotić      
• Valcer     

Kvarner i Hrvatsko primorje

• Tanac

Lički narodni plesovi           

• Ličko kolo            ​     
• Krivo kolo            

 
Plesovi Dalmacije i Dalmatinske zagore            

• Nijemo kolo          
• Linđo     
• Moreška 

Manifestacija narodnih plesova i običaja

• Na Neretvu misečina pala        
• Međunarodni festival folklora u Karlovcu

Diplar iz Donjih Vinjana, kraj Imotskog (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

BIBLIOGRAFIJA

CESTNIK, Jana: Plesovi u Hrvatskoj. Diplomski rad. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Pula, 2021. (PDF)

• Zaključak. Hrvatska je vrlo raznolika i kulturno bogata zemlja koja svojim prirodnim i kulturnim resursima može konkurirati na svjetskom tržištu turizma. Ta se činjenica dokazuje time da Hrvatska ima i više nego dovoljno povijesne i kulturne povijesti koja je rezultirala šarolikom folklornom ostavštinom. Svaka regija u Hrvatskoj može se pohvaliti sa svojim kulturnim pečatom koji je jedinstven u Europi ili ima zajedničke značajke i karakteristike. Istra je regija bogata folklorom, prvenstveno plesom, pjesmom i običajima. Balun kao najpoznatiji istarski ples, prepoznatljiv je po koracima i muzičkoj pratnji i ne nalazi se ni jedan sličan njemu u Europi. Lika je kulturno skrivena regija, ali izrazito bogata plesom i plesnim običajima; budući da je skrivena i nepoznata, to joj daje čar i budi želju za otkrivanjem. Ličko kolo i tanac su isprepleteni s društvenim običajima koji zajedno čine zanimljivu mističnu kombinaciju i značajku tog područja. Dalmacija je turistički najzanimljivija regija u Hrvatskoj, koja sa svojim živahnim i temperamentnim plesovima ostavlja nezaboravan dojam. Linđo i UNESCO-om zaštićeno nijemo kolo čine jedinstvenu ponudu u ovoj regiji. Slavonija je folklorno najviše heterogena regija i sa svojim šokačkim kolom i slavonskim tancem nudi suvremenu plesnu scenu. Sjeverozapadna Hrvatska je najbliža Europi i njezinim utjecajima, međutim, i dalje nudi vrlo kulturno i plesno razvijenu ponudu. U Hrvatskoj postoje brojne organizacije koje čuvaju i potiču lokalne plesne udruge te organiziraju smotre folklora za javnost. Među njima su Međunarodna smotra folklora u Zagrebu i Ansambl Lađo koji su i svjetski poznati. Lokalni TZ-ovi također organiziraju smotre i manifestacije posvećene folkloru, među njima su Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Međunarodni festival folklora u Karlovcu. Ove manifestacije su prvenstveno osnovane kako bi lokalnom stanovništvu prenijele znanje i čarobni svijet folklora i narodnih običaja. Što se turizma tiče, Hrvatska ima razvijenu kulturnu i folklornu ponudu te svake godine pokušava što više promovirati i valorizirati manifestacije ovog karaktera. Svake godine se na spomenutim manifestacijama okupe desetke tisuća ljudi, a lokalni TZ-ovi javljaju kako je posjetitelja sve više i više. Stoga se može zaključiti kako je folklorna ponuda u Hrvatskoj vrlo zanimljiva domaćem i stranom turistu te se na njezinom širenju i valorizaciji još mora raditi. Hipoteza ovog rada je, dakle, potvrđena, Hrvatska ima dovoljno resursa za daljnje razvijanje ove turističke niše, međutim, potrebno je još ulaganja i uzdizanja na veću razinu. Ohrabrujuće je što se s pojavom društvenih mreža poput instagrama i facebooka brže mogu dijeliti informacije i osvješćivati ljude o narodnim običajima i kulturi.

MAČEVNI plesovi. Wikipedija (hr)

• Sažetak. Mačevni plesovi dijele se na bojne, lančane i tzv. "svadbene" mačevne plesove.

NIEMČIĆ, Iva: Mačevni plesovi u Hrvatskoj. U: 49. Međunarodna smotra folklora. 49th International Folklore Festival. Vitez, Zorica (ur.). Zagreb: Koncertna direkcija Zagreb, 2015. str. 7-9

• Sažetak.  Tradicijska plesna zbivanja su značajan dio hrvatske baštine, a unutar njih posebnu cjelinu čine mačevni plesovi. Dijele se u tri skupine, tzv. bojevni, svadbeni i lančani plesovi s mačevima. Zanimljivo jest da su upravo u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, na vrlo malom području poluotoka Pelješca, otoka Korčule i Lastova zastupljena sva tri tipa.

ZEBEC, Tvrtko: Mačevni plesovi u Hrvata. Pregledni rad, znanstveni. U: Godišnjak grada Korčule., 6 (2001), 381-391 

• Sažetak. Proširen i prilagođen tekst referata održanog na međunarodnom skupu etnokoreologa u Korčuli svojevrstan je pregled mačevnih plesova u Hrvata. Spominje korčulansku morešku, kumpanije, lastovsko pokladarsko kolo, bijele maškara iz Putnikovića na Pelješcu, kolo bokeljske mornarice i slavonske kraljice. Tekst je predan u Godišnjak grada Korčule posebno zbog Festivala viteških plesova koji se tamo već tradicionalno održavaju.

Tajna melodija ovčje kože
Autori: Marijana Dlačić, Hrvoje Badurina
Izdanje ROG Muzej ovčarstva Cres Godina izdanja: 2012.
Zvuk mijeha (meha) još uvijek se, dovoljno često, čuje po cijelom otoku Cresu i Lošinju, a njegovo predstavljanje, sa sviračima u narodnoj nošnji, svakim danom postaje sve veća senzacija među publikom.

GLAZBA DINARSKIH PROSTORA U HRVATSKOJ

​HKUD "Široka Kula" Široka Kula - Tradicija dinarske zone
Autor: Gacka - Prozor - Lika Datum objave: 25.10.2020.
Opis. HKUD "Široka Kula" Široka Kula - Tradicija dinarske zone. Otočac, 24.10.2020., kulturno glazbeni susret pod nazivom Tradicijska glazbala dinarske zone , koji je održan u velikoj dvorani GPOU-a.

​Žegar - Groktalica
Datum objave: 6.3.2012. Autor: Trebocnik
Opis: Zegar, Bukovica, Izvorne Krajiske pjesme, Bukovacka Groktalica, poziva Dara Kopanlija , Grokti Nedjeljka Usljebrka a prati Jovanka Vukcevic (Pajina)

Kad ganga zaori - Gangaši Radobilja (Katuni Kreševo)
Datum objave: 29.1.2018. Autor: Hrvatsko Nadzemlje
Opis: Kad ganga zaori - Gangaši Radobilja (Katuni Kreševo) Tema: Kome treba tradicija? Predavač: prof. dr. sc. Marko Dragić Datum susreta: 17. siječnja 2018. godine Na susretu su gostovali članovi Udruge pjevača gangaša 'Radobilje' iz župe Katuni-Kreševo. ​

MVS FD "Otočac" - Tradicija Dinarske zone
Autor: Gacka - Prozor - Lika Datum objave: 25.10.2020.
Opis. Muška vokalna skupina FD "Otočac" - Tradicija Dinarske zone. Otočac, 24.10.2020., kulturno glazbeni susret pod nazivom Tradicijska glazbala dinarske zone , koji je održan u velikoj dvorani GPOU-a.

ДИПЛЕ ( DIPLE, ethno music Dinara areas)
Datum objave: 16.7.2009. Autor: velikibat
​Opis: Dipl traditional tool made from the skins, lamb skins prepared in the correct manner prescribed; dudlac, it enters through the air, ladle used for air to exit the form of ringing. decorative part, fangs, wild boar only without alternatives, constitute a symbol of masculinity and militancy, because hunting is a traditional and basic categories of brave men. On Dipl, performed a variety of melodies, "felé mainly ga cow boy played the instrument while playing on" Dernecima" and other social events in their tenders, who will be better.
Dinara on the traditional instrument Dipl has a status symbol.

Tradicijska glazbala Dinarske zone
Autor: Gacka - Prozor - Lika Datum objave: 25.10.2020.
Opis. Tradicijska glazbala Dinarske zone. Otočac, 24.10.2020. Gacko pučko otvoreno učilište Otočac i Udruga svirača tradicijskih glazbala “Zvuci zavičaja” iz Zadarske i Šibensko-kninske županije organizirali su interaktivnu radionicu i kulturno glazbeni susret pod nazivom "Tradicijska glazbala dinarske zone", koji je održan u velikoj dvorani GPOU-a, na kojem su sudjelovali vrsni svirači usne harmonike, diplari, dangubičari, guslari i pjevači. INTERAKTIVNA RADIONICA • Dragan Brzoja – općenito o ideji nastanka ove radionice i o suradnji udruge Zvuci zavičaja i Gackog pučkog otvorenog Učilišta Otočac • Nediljko Madžar - predstavio je način izrade dipli i gdje se najčešće koriste na našem području • Drago Prgeša – pjevač Udruge Zvuci Zavičaja / od kada je član i na koji način se pripremaju za izvođenje pjesama ; izvorni način pjevanja itd.. • Dragan Brzoja – gusle.. izrada, korištenje. • Nikola Knez – svirač dvojnica, izrada, korištenje. • Vinko Sarić – najstariji pjevač; općenito o dinarskom načinju pjevanja s naglaskom na područje iz kojeg dolazi; prezentiranje pjesme. • Nikola Knez – diple kao tradicijsko glazbalo; način izrade; korištenje • Dragan Brzoja – završetak interaktivne radionice i prezentacija usne harmonike; korištenje: pjesma, ples...itd 01. HKUD "Široka Kula" Široka Kula 02. Dragan Brzoja – gusle 03. INTERMEZZO – mladi dangubičari FD "Otočac" – Luka Ddorčić, Karlo Vuković, Ivan Zvonimir Rogić. 04. Dragan Brzoja - usna harmonika 05. Nediljko Madžar – diple 06. UDRUGA "Zvuci Zavičaja" 07. FD "OTOČAC" – ŽVS i MVS uz dangubicu

Bilo jednom u Zagori / Tragom hrvatske baštine 2023.
Autor: TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE Datum objave: 10.11.2023.
U potrazi za onim izvornim ojkanjem i pjevačima dalmatinske ojkavice put nas je odveo u Mirlović Zagoru. Simpatično mjesto u šibenskom zaleđu ćuti običaje svojih predaka i od zaborava čuva ojkavicu. Sve to zahvaljujući članovima KUU „Zvona Zagore”. Zabilježili smo ojkanje starijih članova folklornog društva koje ima brojno članstvo, a može se pohvaliti i činjenicom da uspješno privlači mladost svoga sela u folklor. Zabilježili smo i priču o Mirlović Zagori njihove mladosti - kako se nekad živjelo, radilo, zabavljalo i unatoč teškom težačkom životu uvijek nalazilo vremena za pjesmu i ples. Put smo nastavili u Čavoglave, selo podno planine Svilaje, nekad dijelom grada Drniša sad u Općini Ružić. Došli smo s posebnim razlogom - čuti ojkanje i priču braće Matić. Tri su nam brata - Ante, Ivan i Josip, ispričali priču o odrastanju u siromašnoj obitelji koja im je usadila poštenje, radišnost ali i osvijestila ih o važnosti čuvanja djedovine i običaja njihova surova svilajskog kraja. Pivače u Čavoglavama i Mirlović Zagori snimali smo u više navrata u svibnju i rujnu, a snimljeni materijal pretočili smo u dokumentarni film „Bilo jednom u Zagori” prikazan u Zagrebu u galeriji Arheološkog muzeja Zagreb, a potom i na TEF festivalu turističkog i etno filma u Krku.

ISTARSKI NARODNI PLESOVI

Istarski narodni plesovi su po obliku vezani uz alpsku plesnu zonu, a po sadržaju dio su hrvatske matice s obzirom na etonološke i etnopsihološke značajke (I. Ivančan: Istarski narodni plesovi. Institut za narodnu umjetnost. Zagreb, 1963.)

Balun (balon)

Balun ili balon najrašireniji je i najizvođeniji narodni ples na istarskom poluotoku.
U njegovu izvođenju sudjeluje više plesnih parova ravnomjerno raspoređenih po kružnici, s plesačem s unutarnje i plesačicom s vanjske strane kruga. Oni se kreću suprotno od smjera kazaljke na satu, dok se jedan par, ili nekoliko pojedinačnih plesača, okrećući se oko svoje osi, vrte u smjeru kazaljke na satu.
Na prvome mjestu u plesnom nizu nalazi se glavni plesač s partnericom, koji povikom »opsasa« ili udarcem noge o pod daje znak ostalim plesačima za promjenu plesne figure. Broj plesnih figura varira od tri u barbanskom i medulinskome (prebiranje, hodit i obraćanje, tj. prebiranje, vrćenje, koračanje), preko četiri u labinskome (prebirat, valcat, šetat ili hodit uokole, vrtet ili obrnut), do šest u rudanskome (homo po ženski, hodit, prebirat, mali okret, obrni se malo, obraćat) i osam u beramskome balunu, koji nema posebno nazivlje za pojedinačne figure u plesu, a izvode se u kanonu. Kanonski način izvedbe plesnih figura osobito je zamjetljiv u figuri vrtet. Pleše se uglavnom u okviru 4/4 mjere s različitim ritamskim obrascima; posebno se ističe metroritamski obrazac sastavljen od četiriju osminskih triola, koji se pojavljuje u prvoj i četvrtoj figuri beramskoga baluna.
Izvodi se uz pratnju miha ili roženica, rjeđe šurli ili vidalica, a iznimno i uz pratnju harmonike. U nedostatku glazbala može se plesati i uz tarankanje.
​IZVOR  Mirna Marić: Balun (balon). Istarska enciklopedija, 2005. Pristupljeno 8.7.2025.

Pleše se više varijanti baluna: labinski, medulinski, žminjski, barbanjski, ćićki, bodulerski balun, labinski tanac i ceranski balon.

Ceranski balon. Početak izvođenja ceranskog balona datira od 1940-ihgodina. Ceranski balon razlikuje se od ostalih varijanti istarskog baluna zbog prebiranja koje započinje lijevom nogom. KOREOGRAFIJA: Ceranski balon sastoji se od 4 figure: prebirat, valcat, šetat (hodit) i obrnut (vrtet). Zbog tehničkih razloga prezentacije folklornog društva na pozornici, ceranski balon je prezentiran tako što članovi folklora ulaze u parovima u čijem su sastavu muškarac i žena. Muškarac stoji s lijeve strane, dok žena s desne strane. Ples započinje prvom figurom hodanjem (šetat, hodit) gdje oboje hodaju desnom nogom u krug obrnuto od kazaljke na satu, nakon određenog broja takta žena ide ispred muškarca i slijede 6 taktova druge figure, prebiranja. Nakon prebiranja slijedi okret (vrtet) prilikom kojeg žena ide muškarcu s desne strane pod ruku, te nastavljaju hodanje. Zatim slijedi figura obraćanja koja traje dva takta gdje muškarci i žene približavaju desne noge, a lijevim nogama vrte se za 180 stupnjeva u smjeru kazaljke na satu prateći putanju kruga u kojem su započeli hodanje čiji je smjer obrnut od kazaljke na satu (Ivančan, 1963.). Ponovo je red figure prebiranja gdje muškarac i žena više nisu jedan nasuprot drugog već jedan pokraj drugog i drže se za desnu ruku, a lijeva je naslonjena na bok. Poslije prebiranja slijedi maleni okret i ponovno obraćanje. Red je zatim na prebiranje gdje je lijeva ruka žene na desnom ramenu muškarca, a muškarčeva desna ruka na ženina leđa. Desna ruka žene naslonjena je na lijevu ruku muškarca te ruke zauzimaju poziciju koja je karakteristična za plesove poput valcera. Valcanje je posljednja od nabrojenih 4 figura gdje se vrteći dodiruju bokovi plesnog para dok se muškarac i žena gledaju u oči. Međutim, valcanje nije i posljednja figura u koreografiji ceranskog balona, slijede još hodanje i zadnje obraćanje nakon kojeg parovi dolaze u prvobitni početni položaj. Plesače ritmički prate pjevači i svirači koji sviraju na malim i velikim sopelama.
​​IZVOR  PALČIĆ, Elena: Ceranski balon kao životni stil i održiva tradicija. Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Rijeka, 2015. (PDF)

Balun, ples iz Medulina (Istra)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Šumberski balon - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan
Autor: KUD IVAN FONOVIĆ ZLATELA KRŠAN Datum objave: 2.1.2019.
Opis. Multimedijalno izdanje 20 let Zlatele - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan Šumberski balon Plesači: Dino Baćac, Tamara Fable, Boris Višković, Beatrisa Smoković Zahtila, Masimo Paliska, Elena Krištofić, Ivan Miškulin, Anđelika Licul, Mateo Smoković, Danijela Vretenar, Kristijan Žgaljardić, Ivana Jakačić, Nikola Baf i Renata Klapčić Svirači: Viliam Vojić, Dalen Načinović, Nenad Fonović i Zoran Karlić Plesače pripremio: Saša Runko Režija/ kamera / editing / grading: Goran Načinović Snimatelj zvuka / oblikovanje zvuka: Sanel Isanović Asistenti produkcije plesova: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelji starije plesne sekcije: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelj sviračke sekcije: Zoran Karlić Narodne nošnje i nakit: Ana Licul Fotografija: Marijana Smolić Produkcija: LEVEL 52 DIGITAL MEDIA GROUP Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela Kršan

Kršonski balon - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan
Autor: KUD IVAN FONOVIĆ ZLATELA KRŠAN Datum objave: 2.1.2019.
Opis. Multimedijalno izdanje 20 let Zlatele - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan Kršonski balon - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan Plesači: Dino Baćac, Ana Licul, Boris Višković, Beatrisa Smoković Zahtila, Masimo Paliska, Elena Krištofić, Ivan Miškulin, Anđelika Licul, Mateo Smoković, Danijela Vretenar, Kristijan Žgaljardić, Ivana Jakačić, Nikola Baf, Renata Klapčić Svirači: Viliam Vojić, Dalen Načinović, Nenad Fonović i Zoran Karlić Plesače pripremio: Saša Runko Režija/ kamera / editing / grading: Goran Načinović Snimatelj zvuka / oblikovanje zvuka: Sanel Isanović Asistenti produkcije plesova: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelji starije plesne sekcije: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelj sviračke sekcije: Zoran Karlić Narodne nošnje i nakit: Ana Licul Fotografija: Marijana Smolić Produkcija: LEVEL 52 DIGITAL MEDIA GROUP Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela Kršan

Dobro jutro, Hrvatska - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan (23.11.2024)
Postavio: KUD IVAN FONOVIĆ ZLATELA KRŠAN Datum objave: 30.11.2024.
Opis. U subotu, 23. studenoga 2024., članovi KUD-a „Ivan Fonović Zlatela“ iz Kršana imali su izuzetnu čast sudjelovati u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje su predstavili nematerijalnu i materijalnu baštinu općine Kršan i Istarske županije. Gostovanje je započelo plesom Kršonski balon, uz glazbenu pratnju na sopelama i mihu koje su izvodili Viliam Vojić, Dalen Načinović, Rok Lukšić i Zoran Karlić. Tijekom emisije, o povijesti, aktivnostima i posebnostima društva govorili su Zoran Karlić, predsjednik društva, Leonardo Fable, dopredsjednik društva te Helena Carić, voditeljica starije plesne sekcije. U glazbenom dijelu programa izvedena je „Mantinjoda“ na sopelama u izvođenju Viliama Vojića i Dalena Načinovića, dok su kontu u istarskom dvoglasju „Oj Kršonko stani mi se gore“ izveli Viliam Vojić, Dalen Načinović, Rok Lukšić, Morris Gržan, Nino Kiršić, Amelia Vojić i Zoran Karlić. Posebnu pozornost privukla je prezentacija tradicijskih nošnji, koju je pripremila Petra Vidak, kostimografkinja društva, uz pomoć modela Lee Tončetić, Marija Aničića i Leonarda Fable, na kojem je predstavljen kršonski kapot. Na gastro stolu, koji su predstavljale Pina Fable i Daniela Vretenar, izloženi su brojni specijaliteti lokalnih OPG-ova i članova društva. Među njima su bili pršut, panceta, sir, žlomprt, kroštule, olita, kuhani rafioli, frigani krafi i mnoga druga jela. Domaći kruh ispekla je Milka Celić, dok su fuži i pljukanci sa šugom (junećim i kokošjim), pasutice sa slanim srdelama, jota i istarska supa bili dio bogate ponude pripremljene rukama naših članova, posebno Pine Fable. Slatki stol obogatili su pandešpanj kojeg je pripremila Jolanda Vidak i biškvit Eni Santaleze, a sve je bilo popraćeno domaćim crnim i bijelim vinom te rakijom lozovačom, za što su zaslužne Helena Carić i Petra Vidak. Gostovanje na HRT-u zaključeno je izvedbom plesa Polka spašo, uz instrumentalnu pratnju na harmonikama (Dalen Načinović, Morris Gržan, Nino Kiršić), bajsu (Rok Lukšić), klarinetu (Viliam Vojić) i mišnjicama (Zoran Karlić).

PROČITAJ VIŠE
PALČIĆ, Elena: Ceranski balon kao životni stil i održiva tradicija. Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Rijeka, 2015. (PDF)

• Sažetak. U Hrvatskoj vrlo je mala zainteresiranost za folklornom umjetnošću i o njoj se malo govori. U istraživačkom radu prikazuju se djelatnosti i specifičnosti amaterskog folklornog društva „Cere“ koje se nalazi u središnjoj Istri. Prikazan je i povijesni pregled istarskog folklora, narodnih običaja i instrumenata. FD „Cere“ održalo je svoju sedamdesetogodišnju tradiciju zahvaljujući posvećenosti mladima i kontinuiranom radu na poboljšanju uvjeta rada u kontekstu umjetničkog izražavanja. Od tradicionalnog i specifičnog ceranskog balona koji je varijanta istarskog baluna stvorili su životni stil.

Šete paši / Sette passi

Sette passi je ples u dvodobnoj mjeri, ali ovisno o tome u kojem se selu izvodi ples, postoje različiti ritmički obrasci. Pleše se sedam puta na jednu stranu, pa sedam puta na drugu stranu, nakon čega slijedi okret. Ovaj ples potječe iz srednjeg vijeka, pa su vidljivi ostaci magije.

Šete paši - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan
Autor: KUD IVAN FONOVIĆ ZLATELA KRŠAN Datmu objave: 2.1.2019.
Opis. Multimedijalno izdanje 20 let Zlatele - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan Šete paši – sette passi Plesači: Dino Baćac, Ana Licul, Igor Milevoj, Noemi Slivar, Boris Višković, Beatrisa Smoković Zahtila, Masimo Paliska, Elena Krištofić, Ivan Miškulin, Anđelika Licul, Mateo Smoković, Danijela Vretenar, Kristijan Žgaljardić, Ivana Jakačić, Nikola Baf i Tamara Fable Svirači: Viliam Vojić i Dalen Načinović Plesače pripremio: Saša Runko Režija/ kamera / editing / grading: Goran Načinović Snimatelj zvuka / oblikovanje zvuka: Sanel Isanović Asistenti produkcije plesova: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelji starije plesne sekcije: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelj sviračke sekcije: Zoran Karlić Narodne nošnje i nakit: Ana Licul Fotografija: Marijana Smolić Produkcija: LEVEL 52 DIGITAL MEDIA GROUP Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela Kršan

Polka spašo

Polka spašo - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan
Autor: KUD IVAN FONOVIĆ ZLATELA KRŠAN Datum objave: 2.1.2019.
Opis. Multimedijalno izdanje 20 let Zlatele - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan Polka spašo Plesači: Dino Baćac, Ana Mežnarić, Mario Aničić, Tamara Fable, Masimo Paliska, Ivana Jakačić, Ivan Miškulin, Anđelika Licul, Mateo Smoković, Marta Golja, Kristijan Žgaljardić, Petra Vidak, Xavier Blašković, Romina Vale, Marko Smoković i Danijela Vretenar Svirač: Dalen Načinović Plesače pripremio: Saša Runko Režija/ kamera / editing / grading: Goran Načinović Snimatelj zvuka / oblikovanje zvuka: Sanel Isanović Asistenti produkcije plesova: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelji starije plesne sekcije: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelj sviračke sekcije: Zoran Karlić Narodne nošnje i nakit: Ana Licul Fotografija: Marijana Smolić Produkcija: LEVEL 52 DIGITAL MEDIA GROUP Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela Kršan

Rašpa

Rašpa se pleše se po krugu, u parovima, uz pratnju gunjaca. Karakterizira ga slaganje plesnih parova u krugove od po dva para (četvorke) ili tri para (trojke), te križanje (poznatije kao "zmijanje") muških plesača sa ženskima.

Rašpa - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan
Autor: KUD IVAN FONOVIĆ ZLATELA KRŠAN Datum objave: 2.1.2019.
Opis. Multimedijalno izdanje 20 let Zlatele - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan Rašpa - KUD "Ivan Fonović Zlatela" Kršan Plesači: Dino Baćac, Ana Mežnarić, Mario Aničić, Nina Licul, Masimo Paliska, Ivana Jakačić, Ivan Miškulin, Noemi Slivar, Kristijan Žgaljardić, Petra Vidak, Xavier Blašković, Romina Vale, Marko Smoković, Danijela Vretenar, Mateo Smoković i Marta Golja Svirač: Dalen Načinović Režija/ kamera / editing / grading: Goran Načinović Snimatelj zvuka / oblikovanje zvuka: Sanel Isanović Asistenti produkcije plesova: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelji starije plesne sekcije: Saša Runko i Branimir Šajina Voditelj sviračke sekcije: Zoran Karlić Narodne nošnje i nakit: Ana Licul Fotografija: Marijana Smolić Produkcija: LEVEL 52 DIGITAL MEDIA GROUP Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela Kršan

Pritulica (špic-polka)

Pritilica, često se naziva i Špic polka, pleše se u parovima i po krugu. Jedan muški plesač, bez parnerice, u sredini kruga čeka priliku da “preda” metlu drugome, pritom mu uzimajući partnericu, te nastavlja plesati.

FD " Umag ", Umag : Špic polka / Istarski balun
Autor: dusanmisic1 Datum objave: 2.12.2019.
Opis. Koncert KUD-a " Sesvete " , Sesvete - " U susret Adventu " Sesvete , november 2019.

Cotić

Šaltin i cotić se plešu u ritmu "jen - dva - tri", slično mazurki ili valceru.

Ballo de cusin 

Plesna igra u kojoj se upotrebljavaju elementi različitih plesova. Nema nekih posebnih plesnih oblika i ritmičkih obrazaca koje su karakteristične za ovaj ples. Posebnost plesa čini to da se u sredini kola nalazi plesač ili pesačica koja drži jastuk (kušin). Dok glazba svira taj plesač ili plesačica biraju plesnog partnera s kojim će zatim plesati, prije nego predaju jastuk sljedećem.


Mazurka 

Ples koji se izvodi u trodobnoj mjeri, nalik valceru, u paru, standardnim držanjem, te skakutanjem naizmjenično na lijevoj i desnoj nozi. Parovi se okreću u mjestu ili kretanjem po krugu ili pravcu kojega zadaje prvi plesni par.


Promjena 

Ples kojega obilježava promjena plesnih partnera na način da se tijekom plesa u krugu istovremeno sve ženske plesačice prelaze napred po plesnom krugu nastavljajući ples sa novim partnerom. Muški plesač, pak, ostaje na mjestu, okrene se prema nazad i tako dočeka plesačicu koja nailazi, te nastavljaju iduću figuru plesa.


Stara polka 

Ples sličan korak kao kod cotića, u plesu se izmijenjuju razne figure, pleše se u parovima i po plesnom krugu.


Istarska polka 

Pleše se obično uz pratnju na šurle, u parovima i po plesnom krugu


Dolenjski valcer 

Potječe iz slovenskog teritorija, pleše se po krugu, u parovima, uz pratnju gunjaca. Karakterizira ga plesanje po krugu s korakom bečkog valcera, te plesanjem na mjestu, kada se izvode plesne figure.


Gorenjska polka

Ples koji potječe sa slovenskog područja, izvode se razne figure, npr. "zmijanje", "tuneli".

PLESOVI KVARNERA I HRVATSKOG PRIMORJA

Tanac

Tanac po sušačku izvodi Lado, Zagreb
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

NARODNI PLESOVI, tanac, Kvarner
Izvor: Hrvatska enciklopedija

Tanac, ples u Malinskoj na otoku Krku
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Tanac, otok Pag

Tanac KRK /Petar Trinajstić
Autor: Primorski Hrvat Datum objave: 13.1.2019.
Opis. VRBNIK, ŽENSKO KOLO NA PLACI

PLESOVI LIKE

​KUD "Oštrc" , Rude : Lički plesovi /Lika/
Datum objave: 26.9.2017. Autor: dusanmisic1
Opis: 19.Županijska smotra koreografiranog folklora 2017. godine Velika Gorica , september 2017.

PLESOVI DALMACIJE

Kolo "Na skok", iz Šibenika (Dalmacija)

Vrličko kolo

Kolo iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo u Vrlici (Dalmacija)
Autor: Mladen Grčević (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Vrličko kolo
Autor: Vladimir Kirin

LADO - VRLIČKO KOLO
Postavio: Бечари Мужикаши Datum objave: 26.2.2021.
Opis. Mi smo rekle zapjevati ovde. 3x. Bilo večer bilo usrijed podne. 3x Mi smo seke skupa vojovale. 3x A za jednim obe tugovale. 3x A moj ćaća pitaj svoje žene, Hoćete li oženiti mene. Dalmatinci hrabri ste vojnici. 3x Hrabro ste se borili u Lici. 3x

PLESOVI OTOKA KORČULE

Korčulanski plesovi - KUD „Jelsa“
Autor: Folklorni ansambl Mladost Datum objave: 21.12.2018.
Opis. Korčulanski plesovi KUD „Jelsa“ Koreografija: Dražen Domjanović koncert: Ej došlo vreme, Velika dvorana POU Samobor Samobor, 9.12.2018. KUD „JELSA“ Umjetnička voditeljica: Perica Mileta Voditelj orkestra: Zoran Krstinić Video produkcija i Lve streaming koncerta Kaleidoskop Samobor

KUD Jedinstvo | Plesovi otoka Korčule @ Spaladium Arena 4/12/2009
Autor: FA Jedinstvo Split - Official channel Datum objave: 27.1.2020.
Opis. Plesovi otoka Korčule u izvedbi KUD-a Jedinstvo i mandolinskog orkestra na svečanom koncertu povodom proslave 90 godina kontinutiranog rada Jedinstva u velebnoj splitskoj Spaladium Areni. Plesovi vrtajica, kvatro pasi, pritilica i monfrina dijelovi su ove koreografije, a pojedinačno se i danas plešu na Korčuli, otoku bogate plesne kulture i viteških igara. 

Stari Korčulanski plesovi (Folklorni ansabl Dugi Rat)
Autor: Alojz Mlakic Datum objave: 29.7.2018.

Viteške, odn. mačevalske igre

Moreška

Mačevalačka igra moreška izvodi se redovito tijekom ljetnih mjeseci i na dan Sv. Todora, zaštitnika Grada Korčule (29. srpnja).
Dokumenti sa sigurnošću potvrđuju izvođenje moreške u 17. stoljeću, iako se pretpostavlja da je ova mačevalačka igra starija (16. st.- vezana za vježbanje tehnike mačevanja).
Kroz dijalog pratimo radnju u kojoj Moro (arapski kralj) otima ljepoticu „bulu“ i zatim slijedi borba vojski crnog i bijelog kralja. Moreška se sastoji od sedam kolapa i završava oslobađanjem bule i povratka voljenom Osmanu ( turskom kralju).
Moreška je nastala po uzoru na kulturne trendove europskih gradova tog vremena i izvođenja običaja i muzike.
Danas se izvodi uz pratnju limene glazbe a kompoziciju za morešku je napisao g. Krsto Odak ( 20. st.).

​IZVOR Visit Korčula

Moreška, viteška igra u Korčuli (Dalmacija)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Sword Dance Moreška from Korčula Town, Croatia
Autor: Korčula Tourist Board Datum objave: 15.6.2021.
Opis. Performed only by men from Korčula town families, the mock battle dance with each soldier holding two swords is traditionally performed on July 29 (St. Theodore's Day) and weekly during the summer tourist season. Documentation shows that the Moreška sword dance has been performed in Korčula since at least the 17th century. However, the dance might be older given that double swords were part of a fighting technique in the 16th century. www.visitkorcula.eu Korčula Tourist Board & Korčula Tourist Guides Association & HGD "Sveta Cecilija" Korčula Copyright Skygorilla. Dron: Miki Kaštelan.

Moreška dancers - Saber Dance
Autor: Croatia Full Of life Datum objave: 12.10.2012.
Opis. Moreska is a romantic war dance with swords that spread originally from the Mediterranean countries in the 12th and 13th centuries. It is supposed that Moreška first came to Korčula from Spain in the 16th century across the South Italy and Dubrovnik. Later, through centuries, Moreška disappeared from the Mediterranean and today the traces are discerned only in some parts, while it is still deeply rooted in Korčula, where its today's pattern of an attractive war dance with real swords is unique in the whole world. More info: http://croatia.hr

Moreška - Dance with Swords
Autor: Sail Croatia Datum objave: 22.5.2024.
Opis. A story of love, battle, jealously and power; a tale as old as time - and quite nearly too! Get acquainted with this traditional and ancient sword dance born on the island of Koručla. Dating back to 1666, Koručla Town which is a place of rich history, legends and traditions, proudly appreciates one of the oldest traditional European dances which is still performed today. This unique display of history uses a dance through swords. Moreška demonstrates the story of 2 kings in a clash fighting for the love of a Bula maiden. In love with one king, the disgruntled other captures the maiden out of jealousy and thus begins the fight between the 2 armies. Performed in a series of dances and rhythms, the 7 piece dance ensemble tells the tale where ultimately one is defeated and the maiden is rescued. This ancient dance survived until the end of the 18th century, however is still performed throughout Dalmatia. Koručla, though, is the only location where the dance is still performed with real swords! ⚔️ We chat with a sword dancer about the experience and what it represents to history as well as Koručla so be sure to watch the interview!

Kumpanija

Lančani ples s mačevima; kumpanija i moštra se izvode uz pratnju mišnjica i bubnja. Izvode se u mjestima na otoku Korčuli ( Žrnovo, Pupnat, Čara, Smokvica, Blato i Vela Luka) s vrstom mačeva koji datiraju iz 16. i 17. st..
Skupina se sastoji od alfira (barjaktara) i izvođača-kumpanjola ili moštranata, koji plešu s mačem a predvodi ih kapitan. Izvedba započinjem dijalogom kojim kapitan traži dopuštenje od glavara za izvođenje 'plesa od boja'. Kapitan predvodi koordinirane formacije lančanog plesa s mačevima u kojem svaki izvođač drži vrh mača susjednog kumpanjola/moštranta. Nakon niza povezanih figura slijede žustri pokreti mačevima kojima kumpanjoli /moštranti dokazuju svoju vještinu.

​IZVOR Visit Korčula

F.D. KUMPANIJA VELA LUKA, 150. obljetnica otvaranja kampanela
Autor: Jadranko Oreb Datum objave: 7.2.2025.
Opis. Nastup Kumpanije prigodom 150. obljetnica otvaranja kampanela (zvonika) zbio se 06. rujna, 2024. godine. Kao i davne 1874., Kumpanija je otplesala svoj Ples od boja, pa je ovo i ujedno 150. obljetnica naše izvedbe koja je bila prvi pisani trag Veloluške kumpanije nakon 1846. kada je otplesala prilikom postavljanja kamen temeljca za izgradnju crkve sv. Josipa. Kampanel uz Crkvu sv. Josipa i zgradu Osnove škole sačinjava prepoznatljivi monumentalni identitet Vele Luke. Kampanel se izgradio isključivo od sredstava velolučana i njihovih ruku, i trebalo se na nekakav način odužiti tom djelu. Posebnost ovog nastupa je izvođenje stare koreografije koja je pronađena u HAZU prije par godina. Izvelo ju je 8 parova starih kumpanjola. Za ovu prigodu, uz ritam i korak od koreogafa pok. prof. Milana Oreba i dr sc. Gorana Oreba, ubačena je i njihova figura ''pozdrav na mače''. Podignut je mišnjičar i uzviknuo: 'Neka zvonu vično zvona tvoja, Ponosna bit će vala moja. Lučani tvoji virni će ti biti, Kapanelu naš, gordi i stasiti'.

VU Kumpanjija Smokvica 02.02.2024 Gospa Kandalora
Autor: VU Kumpanjija Smokvica Datum objave: 28.5.2024.
Opis. PROMO VIDEO

Moštra

Moštra, ples s mačevima se izvodi u Žrnovu, u zaselku Postrana, na Veliku Gospu (15. kolovoza), uoči Sv. Roka, zaštitnika mjesta Postrane.
Kapitan predvodi koordinirane formacije plesa s mačevima u kojem svaki izvođač drži vrh mača susjednog moštranta.
Nakon niza povezanih figura slijedi žustri pokreti mačevima kojima moštranti pokazuju svoju vještinu. Ples s mačevima moštra se izvode uz pratnju mišnjice i bubnja.

​IZVOR Visit Korčula

Zrnovo (Mostra)
Autor: Paweł Kruszewski Datum objave: 3.9.2019.
Opis. Mostra sword dance performed in the village of Postrana, Zrnovo, Korcula island.

Zrnovo, mostra sword dance
Autor: Ivan Grbin 
Datum objave: 27.8.2007.
Opis. Mostra sword dance performed in the village of Postrana, Zrnovo, Korcula island.

PADOVAN, Karmen: Folklor i viteški plesovi otoka Korčule. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Split, 2023. (PDF)

• Sažetak. Kulturna baština otoka Korčule, kao i svaka druga kulturna baština, ima veliku važnost u Hrvatskoj. Njezino očuvanje ključno je za afirmaciju kulturnog identiteta lokalnog stanovništva, ali i za razumijevanje povijesti i kulture toga područja. Otok Korčula poznat je po svojoj bogatoj povijesti, arhitekturi, umjetnosti, tradiciji i običajima. U radu će se prikazati nematerijalna i dijelom materijalna baština otoka Korčule, s posebnim naglaskom na grad Korčulu. Odgojno - obrazovne ustanove kao što je vrtić idealno je mjesto za promicanje aktivnosti koje će doprinijeti očuvanju tradicijskih bogatstava otoka Korčule. Kroz narodne i umjetničke folklorne izvedbe, djeca će doći u kontakt s bogatom kulturnom baštinom otoka, a kroz ples će se kreativno izražavati. Ples doprinosi razvoju motoričkih sposobnosti te razvoju dječjeg emocionalnog potencijala kroz igru i zabavu. Osim toga, očuvanje nematerijalne kulturne baštine otoka Korčule, kao što su stari običaji, kazivanja i narodne priče, može biti uključeno u aktivnosti predškolskih ustanova. Ova djeca su u dobi kada su najotvorenija za nove informacije i iskustva te je važno upoznati ih s kulturnom baštinom njihova kraja kako bi naučila cijeniti i poštovati svoju povijest i tradiciju. Očuvanje kulturne baštine otoka Korčule i njezina bogatstva kroz aktivnosti u predškolskim ustanovama može imati pozitivan učinak na razvoj djece i njihovu povezanost s lokalnom zajednicom, ali i na širenje znanja i razumijevanja kulturnog identiteta tog područja. Kroz igru, djeca uče o sebi, drugima i svijetu oko sebe, razvijaju svoju kreativnost i maštu, uče surađivati i razvijati socijalne vještine. Također, igra može biti korisna u razvijanju motoričkih sposobnosti, kao i u poboljšanju sposobnosti djece da se nose s izazovima i stresom. Stoga, igra i aktivnosti koje se temelje na tradicionalnoj kulturi mogu biti vrlo korisne za razvoj djeteta te očuvanje kulturne baštine.

PLESOVI DUBROVAČKOG PRIMORJA ŽUPE I KONAVALA

PROČITAJ
Građanski plesovi u 18. i 19. stoljeću. Muzej Linđo. Pristupljeno 9.7.2025.
Drugi plesovi dubrovačke okolice i pojava organiziranog folklora. Muzej Linđo. Pristupljeno 9.7.2025.

Linđo

Linđo poznat i kao dubrovačka poskočica, najpopularniji je ples Dubrovnika i dubrovačke okolice.
Pleše se uz pratnju starinskoga glazbala iz južne Dalmacije lijerice (trostrunoga gudačkoga glazbala podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja koje se je iz Grčke potkraj 18. i tijekom 19. stoljeća proširilo Jadranom, a danas je u živoj uporabi u Dubrovačkome primorju, Župi dubrovačkoj, Konavlima i na poluotoku Pelješcu, te na otocima Mljetu i  Lastovu), premda se u prošlosti mogao izvoditi i uz pratnju mijeha (mišnice). Osim na dubrovačkom području, linđo se pleše i među Hrvatima u istočnoj Hercegovini.
Za ples i poskočicu najvažniji su kolovođa (vikač) i linđo (llijeričar), koji svira na lijerici (gudačkom glazbalu). Svirač koji sjedi naslanja lijericu na koljeno lijeve noge, gudalom povlači preko triju žica od kojih prebire samo po prvoj (kantinu), a punim stopalom desne noge snažno udara u ritmu svoje svirke te time daje takt plesačima. Ples je osobito zanimljiv zbog polimetrije između trodijelnoga metra plesnoga koraka i dvodijelnoga metra glazbene pratnje.
Pleše se u parovima raspoređenima uokolo svirača, a plesne naredbe u duhovitim, nerijetko i dvosmislenim stihovima glasnim povicima izvikuje kolovođa koji u oštrome tonu i ritmu određuje parove i promjene plesnih figura te bodri plesače koji se nadmeću u improvizacijama. Za taj su ples karakteristična ponavljanja nekih bitnih dijelova. To je kolo godine 1856. vidio Ivan Kukuljević Sakcinski iz čijega se opisa razabire da se je ono igralo isto kao i danas.
Kolo i poskočica linđo iz Župe dubrovačke izvodi se uz glazbenu pratnju lijerice, a kolom upravlja kolovođa po čijim se zapovijedima plešu raznolične figure. Plesači se okreću držeći se za ruke iznad glave, slažu se u parove, pa u dvije koncentrične kružnice itd.

Podrijetlo imena. Iako je izvorni naziv plesa dubrovačka poskočica, danas je poznatiji pod imenom linđo, a taj je naziv dobio po nadimku svojega nekoć glasovitoga ljeričara Nikole Lale Linđa iz Župe dubrovačke. Njegovi potomci i danas žive u Župi. Ta obitelj Lale, koja živi u mjestu Petrača i danas je među ljudima znana po nadimku Linđo.

Povijesni zapisi. Citat iz knjige Josipa Berse - Dubrovačke slike i prilike (V poglavlje, str. 134). Bersa svjedoči proslavi Sv. Vlaha negdje oko 1880. g. te kako nakon dnevne proslave:
"...sunce se spušta na zaranke. Na Brsaljama glazba još svira, gospoda sjede pred kafanom prkoseći zimskoj večeri; naokolo sve se razdragano kreće i užurba, veselo i vazda prisebno. Malo po malo varoš tone i razliva se u noć; mjesečevo srebrno snoplje prosiplje se po gradskim bedemima, na kojima se fantastično igra sa sjenama izbočenih tornjeva.
Vrijeme je, da se pođe u kazalište, gdje župska vrtoglava poskočica odmjenjuje bečki valcer i zadržani kadrilj. Na ivici prostorije sjedi Linđo, Župljanin, i udara u lijericu; to je pučki orkestar; lijericu podupire lijevom nogom, dok desnim poplatom lupa po ritmu o pod; udara s potpunim skladom kratak motiv. Pokadkad lijerica umukne, ali Linđo jednakim ritmom bije šakom o svoj strumenat: to mu je obična šala, a ko je nezna, taj misli, da je ples svršio; prevareni plesači stanu, sve se u njima napne, i sad bi se s Linđom iskali, da lijerica ne počne iznova udarati. Sad ko da plesači jedan drugoga hrabre, neka to življe igraju. Igranje unaokolo nastavlja se jednakim žarom; dok na kraju koje od neizbježiva umora, koje iz obzira na drugu čeljad, koja hoće da plešu salonske plesove, lijerica umukne. Sav taj iznemogli svijet, kojemu se niz obraze valjaju krupni grašci znoja, zavali se na stolice i klupe, da se odmara i da gleda, kako sada "fina čeljad" igraju. Fina čeljad su obično radnici, sluškilje, pučani uopće. Njihovo igranje ne zanima nikoga, sije njih same; stranci i gospoda, koji su u kazalište došli, kad su se siti nagledali Župljana i još više Župka, vraćaju se kući. Time je svetkovina Sv. Vlaha svršena...".

IZVOR  Linđo. Wikipedija (hr)

Folklorni ansambl Linđo. Godine 1964. osnovan je Folklorni ansambl Linđo, koji je s radom započeo 1965. godine. Mlade Dubrovkinje i Dubrovčani plešu i pjevaju u originalnim živopisnim nošnjama pokazujući tradicijsko i kulturno bogatstvo kraja te hrvatskog folklora. Folklorni ansambl nastavlja tradiciju ovog kola uz lijericu, koje se plesalo po selima, svadbama i posebice na Festi sv. Vlaha..

I otvori glumče, i upadaj momče. I podigni gundilo, ono te udrilo. Imaš i komu, rodu svomu. I poslušaj linđa, kako ti svira. Srce ti dira, ne daj joj mira. Djevojku za ruku, rumenu jabuku. I daj jom vjetra, odmah smjesta. Izvijom kosti, Bog ćeti prosti. I po tri puta, bijela skuta. Na okolo glumca, i mati je rodila, za kola goila. Kažijom gaće, rekla je daće, ma ne znam kad će, slagat će more. Danu more, ko more. Ko ne more, fora napolje brate. I dosta je loma, nije cura goma. Zagrli je odma, vodi je doma. Zagrli poljubi, rani obilježi. Vozi nosi, lijera te nosi.”
Dio primorskog linđa

HRVATSKA - DUBROVAČKO PRIMORJE
FA LINĐO - KONAVLE 2012
Datum objave: 11.4.2012. Autor: VSP VIDEO

Linđo, svirač na lijerici iz Osojnika, kraj Dubrovnika
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Linđo, Konavle, Dubrovnik

BOSNA I HERCEGOVINA

Naslovna fotografija
Ples seljaka u austrougarskoj Bosni i Hercegovini

Izvorni naziv fotografije: "Sitan tanac", Ples iz Šujice, kraj Livna (Bosna)

Kolo iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

KUD Jedinstvo | Hercegovački linđo @ Spaladium Arena 4/12/2009
Datum objave: 27.1.2010. Autor: KUD Jedinstvo Split - Official channel
Opis: Višestruko nagrađivani hercegovački linđo u izvedbi KUD-a Jedinstvo na svečanom koncertu povodom proslave 90 godina kontinutiranog rada Jedinstva u velebnoj splitskoj Spaladium Areni. Čvrstina i vedar duh Hercegovaca prožima ovaj prepoznatljivi ples uz pratnju starinskog gudačkog instrumenta lijerice. Karakteristike plesa su dosjetke kolovođe koji zapovjedima vrši promjenu plesnih figura.
KUD "Jedinstvo" iz Splita, utemeljeno 1919. godine, jedno je od najstarijih i najtrofejnijih kulturno - umjetničkih društava u Republici Hrvatskoj. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća unutar KUD-a osnovana je folklorna sekcija iz koje je proistekao današnji ansambl. 

"Nimo kolo" iz Guče Gore, kraj Travnika (Bosna)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo iz sela Duži, kraj Trebinja (Hercegovina)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

​Израда и резбарење гусала
Datum objave: 13.6.2020. Autor: Света Земља Херцегова
Opis: “Донесите, ђецо, оне гусле: Душа ми их ваистину иште, Да пропојем – од давно нијесам.

​Krajiške igre
Autor: KUD Piskavica Banja Luka Datum objave: 10.12.2019.
Opis. Godišnji koncert, decembar 2019

​Folklor Hrvata iz BiH
Datum objave: 6.10.2021. Autor: fudoooo1
Opis: Djelić raskoši nošnji, pjesama i plesova Hrvata iz BiH pokazali su svojim izvedbama u ovom videu HKUD Hercegovac iz Širokog Brijega i folkloraši sa zagrebačke folklorne scene: KUD Žepče, veterani FS Kolo, HKUD Bosanska Posavina, pomladak KPD-a Sveta Klara, FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić i FA Zagreb-Markovac.

SREDIŠNJA BOSNJA - KRALJEVA SUTJESKA
Kulturno društvo Kraljeva Sutjeska - Prelo

​BH pjesmarica - Derventa 2009.
Autor: FTV Datum objave: 20.2.2017.
Opis. Dokumentarno-zabavni program FTV-a https://www.federalna.ba

Sevdalinke

Sevdalinka je tradicionalna bosansko-hercegovačka narodna pjesma već stoljećima odolijeva vremenu i nekom čudnom simbiozom živi sa generacijama u BiH.
Ona je pjesma urbanoga bosanskoga prostora. Vremenom je prodirala i u bosansko selo, ali je, ipak, najdublje korijenje pustila u gradovima, dakle tamo gdje je i nastala. Pojedini gradovi, njihove mahale i drugi lokaliteti samo su okvir u koji je naš usmeni narodni stvaralac “smjestio radnju” svoje pjesme, svog lirskog poetskog zapisa o ljubavnom jadu, zanosu ili radosti. Sevdalinke su u brojnim primjerima zapamtile određene ličnosti, najčešće djevojke i mladiće, čuvene zbog svoje ljepote i junaštva. U njima se može naći sve ono što karakteriše takozvanu narodnu dušu: jezik, pozicije i status članova familije, lokalna obilježja, kulturu ishrane, odijevanja, drugim riječima šta su ljudi naše prošlosti osjećali, kako su iskazivali te osjećaje, o čemu su maštali i kako su gledali na svijet oko sebe.
Sevdalinka je pjesma koja ima ogroman pjesnički, muzički i povijesni značaj.
Prijedlog za uvrštavanje Sevdalinke na UNESCO-ov popis nematerijalnih kulturnih dobara kreiran je u siječnju/januaru 2017. godine. 
PROČITAJ VIŠE O sevdalinci * Izvorne sevdalinke (popis) * Spisak sevdalinki

---

​Sejdefu majka buđaše
Autor: Amira Medunjanin – tema Datum objave: 25.6.2020.
Opis. Provided to YouTube by Believe SAS Sejdefu majka buđaše · Amira Medunjanin · Traditional · Traditional Silk & stone ℗ Amira Medunjanin / ARTerija Released on: 2020-06-24

Poskočice

Zehra Deović CRVEN FESIĆ
Autor: rtvsa2 Datum objave: 2.11.2009.
Opis. Crven Fesić stara bosanska sevdalinka u izvođenju nenadmašne Zehre Deović

Crven fesić, nano jeste bosanskohercegovačka narodna pjesma, koja ne spada u red klasičnih  sevdalinki. To je više sevdalinska ženska poskočica u kojoj se govori o ljubavnoj žudnji, što je jedna od čestih tema u bosanskim sevdalinkama. Nastala je prije više od sto godina. Glavni akcent u tekstu pjesme usredsređen je na fes, koji je bio tradicionalni dio bošnjačke narodne nošnje od druge polovine 19. vijeka, kada je i nastala ova pjesma. "Crven fesić" je bila popularna pjesma na sijelu, teferiću, veselju, derneku ili ženskim sjedeljkama. Popularnost ove pjesme proširila se i u trgovački grad Šabac, gdje je bila veoma razvijena muzička scena. Jedan od najznačajnijih pjevača u Šapcu između dva svjetska rata bio je Borisav Janjić Šapčanin, koji je i uradio prvi tonski snimak pjesme "Crven fesić, nano" uz pratnju na harmonici, a objavila ga je njemačka izdavačka kuća Odeon. Naistaknutije izvedbe ove pjesme tokom druge polovine 20. vijeka uradile su Beba Selimović uz pratnju Tamburaškog orkestra Radiotelevizije Sarajevo, Zehra Deović i Hanka Paldum. Do danas, mnogi pjevači narodne muzike sa prostora bivše Jugoslavije otpjevali su ovu pjesmu, koja spada u red antologijskih ostvarenja bosanskohercegovačke narodne muzike komponiranih u drugoj polovini 19. vijeka.
IZVOR Crven fesić. Wikipedija (bs)

Hercegovački linđo
Autor: Dale Cetinic Datum objave: 26.1.2011.
Opis. Kulturno umjetničko društvo Jedinstvo - koncert prigodom 90 godina društva u Spaladium areni Split, Hrvatska. Čvrstina i vedar duh Hercegovaca prožima ovaj prepoznatljivi ples uz pratnju starinskog gudačkog instrumenta lijerice. Karakteristike plesa su dosjetke kolovođe koji zapovjedima vrši promjenu plesnih figura. Ples postavio: V. Bagur

CRNA GORA

Po crnogorski, ples sa Cetinja (Crna Gora)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Guslari iz Pitomina podno Durmitora (Crna Gora)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo iz Sutomora, kraj Bara (Crna Gora)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Crnogorsko kolo
Autor: Vladimir Kirin

​Kolo Bokeljske mornarice
Datum objave: 24.9.2020. Objavio: Dušan Vuleković

Splet etno igara iz Crne Gore
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 20.5.2024.
Opis. Povod Dana nezavisnosti Javni servis poklanja građanima spot sa folklornim igrama naroda Crne Gore. U spotu učestvuju KUD Ramadan Šarkić iz Tuzi, KUD Mirko Srzentić iz Podgorice, KUD Njegoš sa Cetinja, folklorni ansambl Kica Budo Tomović, KUD Boka Tivat i hor Luča. 

NAŠA BAŠTINA - Folklorni Ansambl "Oro" CG -"Crnogorska svadba"
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 10.3.2024.

CRNA GORA
FA "Nikola Djurković" - Splet igara i pjesama iz stare Crne Gore i Brda
Datum objave: 10.1.2017. Autor: 
Folklorni ansambl Nikola Djurković - Kotor
Opis: Premijerno izvodjenje na godišnjem koncertu u Kotoru 23.12.2016. Korišten terenski materijal gospodina Davora Sedlarevića i KUD-a Mijat Mašković, a 6 prikazanih igara je uvršteno u nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.  Igre su obrađene za scensko izvođenje, a scensku adaptaciju je uradio prof. Predrag Šušić. Plays are adapted for stage performance, and stage adaptation was done by prof. Predrag Šušić.​

Montenegrin folk dances in 13 minutes! 🇲🇪 (World Dance Series: ep18) црногорске народне игре
Datum objave: 1.11.2021. Autor: Vasílis Petropoulos
Opis: Montenegro! 🇲🇪 Crna Gora is known for its heroic culture, mixed with amazing landscapes and beautiful costumes. Today, I'm presenting to you Montenegrin dances from all over the country in just 13 minutes! 🇲🇪 All this, in collaboration with the amazing: Čegovic TV You must subscribe to his cultural and educational channel for Montenegro: https://www.youtube.com/c/ЧеговићТВ Website: https://www.cegovic.me Instagram: https://www.instagram.com/cegovictv/ Facebook: https://www.facebook.com/cegovictv

​AKUD Spanac - Crmnicki oro
Datum objave: 27.5.2011. Autor: folklorTV
Opis: Koreografija Branka Markovica

FA "Nikola Djurković" - Albanske igre sa sjevera Crne Gore
Autor: Folklorni ansambl Nikola Djurković - Kotor Datum objave: 10.1.2017.
Opis. Godišnji koncert u Kotoru 23.12.2016. Annual concert in Kotor 12.23.2016. U izvodjenju mladjeg omladinskog ansambla. Performed by junior youth ensemble. Solisti / Soloists: Ivona Franović i Dušan Šušić Korišten terenski materijal gospodina Ibiša Kujevića. Used field material by Mr. Ibiš Kujević. Koreografija / Choreography: prof.Predrag Šušić Muzički aranžman / Musical arrangement: Milenko Martić

ALBANSKE IGRE IZ ISTOČNE CRNE GORE -Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM)
Autor: CEKUM VIDEO Datum objave: 23.2.2022.

CRNOGORSKI ansambl KUD Njegos - Crnogorski oro CETINJE folklor
Datum objave: 23.8.2008. Objavio: crnogorac182
​Izvorni opis: Povodom 100. godisnjice postojanja crnogorskog ansambla KUD Njegos, na Cetinju 28. Decembra 2007. god u Zetskom domu odrzan je svecani koncert. Uzivajte uz Crnogorski oro. Apropos 100 anniversary existential of Montenegrin folklore ensemble KUD Njegos, in Cetinje 28th December 2007, in Zetski dom, was been the concert. In this clip you can see real montenegrin history country dance "Crnogorski oro". A dance of ethnic Montenegrins is called the Oro, with the forms being the Crmnički Oro, Zetsko Oro, Katunski Oro and the Riječki Oro. It is as much a communal gathering and a game as it is a dance in the strictest sense. Typically, young men and women would gather and form a circle (kolo), then start to sing, usually in form of playfully mocking someone from the other side and daring them to enter the circle to dance. One of the more daring young men would then enter the circle and start to dance in a stylistic imitation of an Eagle. The aim here is to impress, just like in any modern disco club. The gallery crowd will immediately respond with a "feedback" song, either praising or ridiculing him. Soon, a girl would join, quite often his girlfriend or possibly someone attracted by his display. She would also imitate an Eagle, but in a more elegant way. The gallery also keeps up. When the couple gets tired, they kiss each other on the cheek and another couple jumps in to keep the kolo going, while the singing of the surrounding crowd never stops. Usually the young lads finish oro by forming a two-story circle, standing on one other's shoulders, inside the greater circle and this is the scene that is the most recognisable and most often photographed part of the dance. Musical instruments are never part of the true Oro. 

O starom plesu sitan tanac iz Kolasina - KUD "MIJAT MASKOVIC"
Autor: Kolasin Heritage Datum objave: 1.6.2017.
Opis. Zanimljiva priča o jednom vrlo starom plesu koji se vezuje čak i za posmrtni ritual. Snimak rađen za potrebe emisije TVCG "Brđanski napjevi". Izvor: radovi sestara Janković, dr O. Vasić, S. Zečevića, S. Jerkova i istraživanja D. Sedlarevića. Prva poznata rekonstrukicja ovog vrlo starog, vejrovatno obrednog, plesa.

Zapis: Crnogorski izvorni folklor, KUD "Ljubo Božanović", 2006.
Autor: Miomir Maros Datum objave: 7.4.2022.

FA "Nikola Djurković" - Splet pjesama, igara i običaja iz okoline Kolašina
Autor: Folklorni ansambl Nikola Djurković - Kotor Datum objava: 14.10.2017.
Opis. Premijerno izvodjenje na godišnjem koncertu "Udahni tradiciju" u Kotoru 19.11.2017. Korišten terenski materijal gospodina Davora Sedlarevića i KUD-a Mijat Mašković. Premiered at the annual concert "Udahni tradiciju" in Kotor 19.11.2017. Used field material by Mr. Davor Sedlarević and KUD Mijat Mašković. Igre su obrađene za scensko izvođenje, a scensku adaptaciju je uradio prof. Predrag Šušić. Plays are adapted for stage performance, and stage adaptation was done by prof. Predrag Šušić. Djelo je zaštićeno i sva prava zadržava vlasnik. Kontakt / Contact: E-mail: [email protected] Telefon / Mobile: +382/68300811 Facebook:   / fanikoladjurkovickotor   Instagram:   / f.a.nikoladjurkovic.kotor   Website: https://www.folklor.me/

Narodne igre iz SANDŽAKA 1 dio
Autor: S.G. sa Cetinja Datum objave: 8.1.2017.

Narodne igre iz SANDŽAKA 2 dio
Autor: S.G. sa Cetinja Datum objave: 8.1.2017.

Tingujt e vendlindjes: SHKA "Besa" Triesh - film dokumentar folklorik, 2003
Autor: Aleni Videos Datum objave: 26.8.2023.
Opis. Film dokumentar folklorik „Tingujt e vendlindjes“ i përgatitur në vitin 2003, me folklor burimor të realizuar në ambiente natyrore të mrekullueshme të Trieshit e Malësisë së Madhe, si në bjeshkët madhështore, fushat, luginat, shpatet si dhe në bjeshkët e Koritës dhe në brigjet e lumit Cem. Në këtë film dokumentar të realizuar me aq kujdes dhe përkushtim para 20 viteve, ndër të tjera shfaqen dhe rite të ndryshme ndër malësorë, pastaj melodi me fyell, çifteli, zymbare (zypare) si dhe instrumente tjera muzikore, tradita logjesh, lojëra popullore, e të tjera. Gjithashtu në këtë dokumentar paraqiten larmishmëri e paimagjinueshme e xhubletave mijëravjeçare malësore, duke fillua nga ato të vajznisë, nusnisë dhe të grave të moshueme.
Kjo video u realizua me ndihmën e: Organizatori, koreografia, skenari dhe muzika: Shtjefën Ujkaj Asistentë koreografie: Kristina Nikprelaj dhe Nikolla Ujkaj Udhëheqëse e valleve: Kristina Nikprelaj Kamera: Foto-Video studio „Srgjo“ Montazhi dhe siglat kompjuterike: Albert Dedvukaj Për realizimin e kësaj videoje gjithashtu bashkëpunuan: Sokol dhe Gjyste Vulaj – Studio „Rozana“, Televizioni Teuta, Ulqin Nikollë Nikprelaj – Studio „Niki", etj ... Të përmendim se SHKA „Besa“ është themelua në vitin 1968, pra këtë vit shënon 55 vjetorin e themelimit. Për eksportimin dhe përgatitjen e kësaj videoje për ta ngarkuar në Youtube, falënderoj përzemërsisht për punën e pakursyer dhe palodhur të tij, të riun malësor nga Kopliku i Malësisë së Madhe - Artur Hoxhaj, pronarin e TV Kopliku
PRIJEVOD (Google Translator): Folklorni dokumentarni film "Zvuci domovine" pripremljen 2003. godine, s izvornim folklorom ostvarenim u prekrasnim prirodnim okruženjima Zatrijebča i Prokletija, poput veličanstvenih planina, polja, dolina, obronaka, kao i planina Korita i obala rijeke Cijevne/Cem. U ovom dokumentarnom filmu, snimljenom s tolikom pažnjom i predanošću prije 20 godina, prikazani su razni rituali među gorštacima, kao i melodije uz flautu, çifteli, zymbare (zypare) i druge glazbene instrumente, logja tradicije, narodne igre i još mnogo toga. Ovaj dokumentarac također predstavlja nezamislivu raznolikost tisućljetnih planinskih nošnji, počevši od onih djevojaka, nevjesta i starijih žena.
Ovaj video je napravljen uz pomoć: Organizator, koreografija, scenarij i glazba: Shtjefën Ujkaj Asistenti koreografije: Kristina Nikprelaj i Nikolla Ujkaj Plesna voditeljica: Kristina Nikprelaj Kamera: Foto-Video studio "Srgjo" Montaža i računalni logotipi: Albert Dedvukaj Na produkciji ovog videa također su surađivali: Sokol i Gjyste Vulaj - Studio "Rozana", Televizija Teuta, Ulqin Nikollë Nikprelaj - Studio "Niki", itd ... Spomenimo da je SHKA "Besa" osnovana 1968. godine, tako da se ove godine navršava 55 godina od osnivanja. Za izvoz i pripremu ovog videa za upload na Youtube, želio bih iskreno zahvaliti mladom planinaru iz Koplikua u Velikom gorju - Arturu Hoxhaju, vlasniku TV Kopliku, na njegovom neumornom i predanom radu.

KUD „Duga Montenegro“ - BISER CRNE GORE
Autor: Kulturno-umjetničko društvo "Duga" Datum objave: 24.10.2024.
Opis. Projekat „Biser Crne Gore“ podržan je od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore – Direktorat za interkulturalizam. Reditelj: Bojan Popović Direktor fotografije: Danilo Papić Koreograf i producent: Marijana Maja Dakić Muzički aranžman: Aleksandar Magovčević Montažer: Luka Živković Izvođači: Marijana Maja Dakić, Danilo Dakić, Dušica Dakić, Dafina Dakić, Jelena Babović, Mira Barjaktarović, Andrea Ivanović, Alan Uković, Ksenija Đalović, Draško Vuksanović, Raif Bilali, Ridvan Maniq, Amin Maluseviq, Milica Kocka, Lazar Jezdić, Magdalena Radević, Nikoleta Jelić, Sandra Rajković, Anđela Šćekić, Rade Đeković, Duško Vukajlović, Jelena Ičević, Petar Obradović, Danilo Kovačević, Darija Fatić, Ajša Rebronja, Ajna Trubljanin, Taida Salagić, Belmin Korać, Irfan Korać, Dragan Brajović, Marija Knežević, Anastasija Vujović, Elma Kalač, Sofija Ćeranić, Filip Đurković, Željko Dofek, Laura Lutovac, Mina Miladinović, Ivona Đukić, Klara Đukić, Aila Osmanović, Sanja Šaban, Veljko Šćepanović, Đuro Šaban, Sonja Kenjić, Katarina Vučinić Marković, Elsan Kuč, Miloš Stamatović, Milosav Božović, Dušan Stamatović, Vasilije Savković, Slavka Vukotić, Nebojša Pejović, Mira Kljajić, Mladen Koljenšić, Helena Babović, Uroš Raičević, Pavle Spasović, Ema Adrović, Luka Đurović i Darija Novović. Vokali: Mira Barjaktarović – prvi vokal, Ivan Stanojević – prvi vokal, Jelena Vujisić, Ana Radulović, Antigona Miličković, Damir Merdžanić i Djorđije Saveljić. Instrumentalisti: Aleksandar Magovčević – harmonika i gitara i Bajsa Arifovska – violina, tapan, klarinet i tambura. Posebno se zahvaljujemo: Kotorskoj biskupiji, Nacionalnim parkovima Crne Gore – Nacionalnom parku „Prokletije“ i Nacionalnom parku „Lovćen“, Narodnom muzeju Crne Gore – Njegošev mauzolej – Lovćen, Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Bratstvu Rmuša (MZ Šekular – planina Mokra), Nikoli Dašiću – Studio by Nikola, Julijani Golubović, Radmili Bulatović, Zdravku Rmušu, Mustafi Canka, Shtjefenu Ujkaj, Nusreti Kojić, Željku Rmuš, Gojku Rmuš, Sanji i Goranu Savković – KUD „Crvena Stijena“ – Podgorica, Centru za kulturu „Husein Bašić“ – Plav, KIC-u „Budo Tomović“ – Podgorica, KUD-u „BOKA“ – Tivat, Đorđu Lakušiću – KUD „Kopaonik“ Leposavić, KUD-u „Mladih Novi Pazar“ – Novi Pazar, FA „Rožaje“ – Rožaje, Sh.K.A „Olcinium“ – Ulcinj, KUD-u „Ramandan Sarkić“ – Tuzi, Mikiju Tmušiću i Nardy Ahmetović.

​SHKA “BESA” nga Trieshi
Autor: Pashko Micakaj Datum objave: 14.4.2020.

AKTUALE - 50 vjetori i SH.K.A "Besa"
Autor: TV Boin Datum objave: 21.5.2019.

SRBIJA

---

​MACVA - FA DJIDO BOGATIC IGRE I PESME IZ MACVE
Datum objave: 2.2.2016. Autor:djido rs
Opis: "UBRADA MLADE"- DRUGI DAN MACVANSKE SVADBE IGRE I PESME IZ MACVE Spesijalna nagrada za istrazivacki rad na Republickom takmicenju u Cacku Koreografija: Milos Simic Muzicki aranzman: Dimitrije Mikan Obradovic

​SKUD ,,Oro'' Frankfurt - Igre i pesme Dragaceva
Datum objave: 31.10.2015. Autor: SKUD Oro Frankfurt
Opis: SKUD ,,Oro'' Frankfurt - Igre i pesme Dragaceva 20. Evropska smotra Srpskog folklora dijaspore i Srba u regionu. Beograd- Sava Centar 23. i 24. Maj Koreograf: Dejan Prvanovic Aranzman: Aleksandar Smekic Umetnicki ruk. Grupe: Snezana Cvetanovic

​KUD Golija - Stara Đurđevka, Niškalica, Sitno kolo
Datum objave: 8.1.2016. Autor: Kulturno umetničko društvo "Golija" - Novi Pazar
Opis: Nastup u božićnjem izdanju emisije Šljivik na Radio Televiziji Srbije.

​Igre i pesme iz okoline Raške
Datum objave: 13.7.2017. Autor: DRveterinar
Opis: Pod Golijom vetar duva-Igre i pesme iz okoline Raške Koreografija: Dalibor Todorović Muzika: Julijan Rac

​Izvorna pesma i kolo na svirali iz okoline Raške
Datum objave: 27.11.2016. Autor: DRveterinar
Opis: Izvorna pesma u osmercu na svirali-Sa Golije glas se čuje Izvorno kolo na svirali-Retko kolo Svirač: Dalibor Todorović

​Stanojevo kolo iz Podgolije na sviralama
Datum objave: 12.12.2015. Autor: DRveterinar
Opis: Svirači: Dalibor Todorović i Ljubodrag Miajlović iz Raške

​IGRE OKOLINE RASKE UZ PRIKAZ PROSEVINE - KUD KIKAC BASEL - ES BEOGRAD 2015
Datum objave: 7.11.2015. Autor: KUDKIKACBASEL
Opis: KUD "DOBROSAV RADOVANOVIĆ-KIKAC" BASEL - SWITZERLAND 20. EVROPSKA SMOTRA SRPSKOG FOLKLORA DIJASPORE I SRBA U REGIONU - "ZLATNA PLAKETA" KOREOGRAFIJA: "Jel devojka spram našega momka" Igre okoline Raške uz prikaz proševine KOREOGRAF: Marko Ivanović i Dalibor Todorović MUZIČKI ARANŽMAN: Darko Ćitić

​Bozicni koncert 2016 KUD Golija Igre podgolije
Datum objave: 25.1.2016. Autor: Nebojsa Novovic

IGRE (PLESOVI) PEŠTERSKE VISORAVNI

IGRE PEŠTERSKE VISORAVNI / DANCES FROM PEŠTER
Autor: Academic Ensemble MMJ Datum objave: 28.8.2012.
Opis. Full Company of Dancers and Live Orchestra at Terazije Musical Theatre Artistic director: Srboljub Ninković Credits Choreography: Ibiš Kujević Music: Borivoje Ilić Chef d'orchestre: Milorad Vrga Sound&Light: Terazije Musical Theater (Pozorište na Terazijama) Video directed by Ivan Pešukić http://www.mmj.org.rs / [email protected] AKUD "Mika Mitrović - Jarac" Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 8 11000 Beograd Serbia

KOSOVO

---

Zurlaš iz Malog Štupelja, kraj Peći (Metohija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

KOSOVO
Ansambl"SHOTA",PRIŠTINA : Pjesme i plesovi Kosova
Autor: dusanmisic1
Opis: Proslava 50.obljetnice postojanja AKDH Shkendia, Zagreb,nov./stud. 2010.

Ansambli - Vallja e Rugoves Albanian Folk Dance 1
Autor: ILIR Datum objave: 27.11.2007.
Opis. Ansambli - Vallja e Rugoves 1 Albanian Folk Dance and Music from Rugova, Kosova

Ansambli - Vallja e Rugoves Albanian Folk Dance 2
Autor: ILIR Datum objave: 26.11.2007.
Opis. Ansambli - Vallja e Rugoves 2 Albanian Folk Dance and Music from Rugova, Kosova

ALBANIJA

---

Izvorni opis fotografije (prijevod). Planinski gorštak koji pjeva, sjeverna Albanija. Pjesma albanskih gorštaka je čudno monotono pjevanje. Uši su pritisnute i držane na prikazan način, očito kako bi pjevač mogao točnije čuti samog sebe i smjestiti svoj glas u uobičajeni registar visokih falseta koji pjesmu čini svojevrsnim ritmičkim vriskom. Također zatvara oči i potpuno se predaje ovoj glasovnoj produkciji. Albanija, 1921. 

A singing mountaineer, northern Albania. The mountain song is a strange monotonous chant. The ears are pressed and held in the manner shown, apparently to enable the singer to hear himself more accurately and to place his voice in the conventional high falsetto register that makes the song a sort of rhythmetical shriek. He also closes his eyes and utterly gives himself up to this voice production. Albania, 1921. [19 August date received] Photograph. https://www.loc.gov/item/2017679437/. Glass negatives Notes - Title, date and notes from Red Cross caption card. - Photographer name or source of original from caption card or negative sleeve: Paris Office.

Illyrian Dance - Albanian Culture
Autor: AlbanianPower11 Datum objave: 4.11.2010.
Opis. Traditional Illyrian dance part of Albania and Kosovo, our Illyrian ancestors are one of the oldest and indigenous people of the Balkans who never gave up their culture and never assimilated to the 7th century Serbian Slavic invaders' culture. We were always proud Illyrians, part of our language survived, so did our traditional clothing and dances.

IZVORI I LITERATURA

---

Hrvatska

PETROVIĆ, Ankica: Umjetnost pjevanja gange: kulturna tradicija dinarske zone. Livno : Franjevački muzej i galerija Gorica ; Zagreb: Synopsis ; Sarajevo: Synopsis, 2018.

• Opis. Autorica, sveučilišna profesorica, etnomuzikologinja, preko 40 godina bavi se gangom i terenskim istraživanjima tradicionalnog vokalnog izražavanja. U ovoj knjizi nalaze se autoričina istraživanja u periodu od sredine 1970-ih pa do 1992. godine koja su doživjela i preispitivanje i doradu s obzirom na izmijenjene okolnosti života seoskog stanovništva. Gange su u ovoj knjizi predmet razmatranja iz glazbenih, povijesnih i društvenih aspekata. Autorica zaključuje da ova vrsta duboko ukorijenjenog tradicionalnog vokalnog izražavanja iskazuje zajedničke ekspresije u malim seoskim egalitarnim zajednicama, bez obzira na etničko-konfesionalnu pripadnost njihovih članova. Knjiga sadrži i prilog - CD za zvučnim zapisima gangi iz 1970-ih.

VUČIĆ, Danijel: Tradicijska glazba Ogulinskog kraja. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija. Zagreb, 2018. (PRISTUP)

• Sažetak. U ovom diplomskom radu analizirana je tradicijska glazba ogulinskog kraja. Sukladno utjecaju povijesnih i geografskih elemenata na kulturu pa tako i na tradicijsku glazbu, detaljno sam pokazao geografski položaj ogulinsko-modruške udoline kao i povijest regije. U radu je analizirana vokalna, instrumentalna glazba kao i tradicijski instrumenti ogulinskog kraja. Pored uočavanja stilskih sličnosti s glazbom susjednim regijama, posebna pažnja posvećena je specifičnostima tradicijske glazbe proizašlima iz miješanja stilova susjednih regija, kao i autohtonim glazbenim pojavama (žanrovima). S posebnom pažnjom osvrnuo sam se na rad čuvara tradicijske kulture, kulturno-umjetničkih društava koja djeluju na području grada Ogulina i okolice.

Bosna i Hercegovina

PETROVIĆ, Ankica: Umjetnost pjevanja gange: kulturna tradicija dinarske zone. Livno : Franjevački muzej i galerija Gorica ; Zagreb: Synopsis ; Sarajevo: Synopsis, 2018.

• Opis. Autorica, sveučilišna profesorica, etnomuzikologinja, preko 40 godina bavi se gangom i terenskim istraživanjima tradicionalnog vokalnog izražavanja. U ovoj knjizi nalaze se autoričina istraživanja u periodu od sredine 1970-ih pa do 1992. godine koja su doživjela i preispitivanje i doradu s obzirom na izmijenjene okolnosti života seoskog stanovništva. Gange su u ovoj knjizi predmet razmatranja iz glazbenih, povijesnih i društvenih aspekata. Autorica zaključuje da ova vrsta duboko ukorijenjenog tradicionalnog vokalnog izražavanja iskazuje zajedničke ekspresije u malim seoskim egalitarnim zajednicama, bez obzira na etničko-konfesionalnu pripadnost njihovih članova. Knjiga sadrži i prilog - CD za zvučnim zapisima gangi iz 1970-ih.

Crna Gora

ŠOĆ, Vladimir: ​Starocrnogorske narodne igre. Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske. Zagreb, 1987. (Biblioteka Narodni plesovi Jugoslavije)

Albanija

​SHETUNI, Spiro: Albanian Traditional Music: An Introduction, with Sheet Music and Lyrics for 48 Songs. 2011. (PDF)

• Sažetak; For most musicians and musicologists in the West, traditional Albanian music remains an obscure subject, even though Albania has produced a monumental cultural and corresponding musical heritage. This book examines the distinct musical culture of southeastern Europe, both monophonic and polyphonic, by delineating its four main musical dialects: Gheg, Tosk, Lab and Urban. The origins, fundamental features, musical styles and genres of the four dialects are discussed. Additional topics covered include an historical and demographic analysis of Albania, the history of Albanian ethnomusicology and the various classifications in Albanian music. Relying heavily on field research and recordings, this text introduces traditional Albanian music to both ethnomusicologists and curious readers.

Starocrnogorske narodne igre
Autor: Vladimir Šoć
Godina i mjesto iuzdanja: [2. izd.]. Zagreb, 1987.
Izdavač: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske
Broj stranica i dimenzije: 180 str.; 24 cm. - (Biblioteka Narodni plesovi Jugoslavije)