---

SREDIŠNJI POJAS >​ SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > GRUPA ZELENGORE > Zelengora (planina) > Uz rijeku Sutjesku

​Po planini i po kraju

UZ RIJEKU SUTJESKU

OD PRIJEĐELA DO ČEMERNA

---

SUTJESKA
Drina < Sutjeska (L)

SUTJESKA je rijeka u istočnoj Hercegovini, BiH, lijeva pritoka Drine. Duga je 35 km, a ulijeva se u rijeku Drinu južno od grada Foče. Najvećim dijelom toka teče kroz  Nacionalni park Sutjeska. Površina njezina sliva iznosi 322 km2.
Izvire na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, pod vrhom Kuk (1817 m), između Lebršnika i Volujka, na nadmorskoj visini od 1520-1530 metara, prikupljajući vode s obronaka Volujka (2336 m), Vilišta (2133 m), jugozapadnih obronaka Male Vlasulje (1922 m) i zapadnih obronaka Kuka (1821 m), odn. Lebršnika. U gornjem toku teče na sjeverozapad, u srednjem na sjeveroistok, a u donjem na istok. Utječe u Drinu kod sela Kosmana na nadmorskoj visini od 437 metara. Njezin prosječni pad iznosi 30,1 promila. 
U svom gornjem toku formira se iz više stalnih, ali slabijih potočića koji izbijaju na jugoistočnoj strani kotline Čemerno. Ovi potoci sastaju se kod mjesta Žugovine, gdje formiraju rijeku Sutjesku. Potom Sutjeska teče kroz uzanu i duboku dolinu čije su strane većim dijelom pošumljene. Između planina Tovarnice i Volujka prelazi u klisuru sa stranama koje se skoro vertikalno dižu do 1000 metara iznad rijeke. Ima nekoliko proširenja s manjim naseljima Suha, Tjentište, Popov Most i Ćurevo. Zbog velikog pada od 1037 metara vrlo je brza. Desne su joj pritoke ►Suški potok i ►Perućica (s vodopadom visokim 71 m) i ►Ždrijelo, a lijeve ►Trtorišnica, ►Klobučarica, ►Jabušnica (Jabučnica), ►Usovički potok,  ►Hrčavka i ►Bukovik.

Između doline Sutjeske i zapadnih ogranaka Maglića prostire se prašuma Perućica s površinom od 1434 ha. Zakonom koji je 1962. godine proglasila Narodna skupština SR BiH u ondašnjoj FNRJ, šire područje Sutjeske u površini od 17.500 ha proglašeno je nacionalnim parkom "Sutjeska".

Prijeđel (Prijeđelo)

Prijeđel odnosno Prijeđelo je naseljeno mjesto u općini Foča. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 174 stanovnika. Prijeđel se nalazi na starom carigradskom putu, kojim su prolazili trgovački karavani između Dubrovnika i Carigrada, na najvišoj koti današnje prometnice Foča - Gacko, oko 8 km prije Tjentišta. Na tom mjestu nalazilo se i neidentificirano groblje iz srednjeg vijeka, koje su mještani zvali "grčko groblje". Budući da ga vlasti nisu zaštitile, ono je uglavnom nestalo. Neki dijelovi velikih kamenih ploča ugrađeni su u određene seoske objekte.
KOORDINATE  43.3773, 18.7677

Kulturno - povijesni spomenici na području Prijeđela

• Ostaci crkve; nadgrobnici i nekropola - 1500-1600 god.
  
• Lokalitet Gradac - pretpovijesna gradina -brončano/željezno doba
  
• Crkva svetog Đorđa - 14.-15. stoljeće
  
• ​Nekropola (grobovi i stećci) - 14.-16. stoljeće

Kosman

Srednjovjekovna tvrđava Kozman (Kosman, Gradac na Drini)
Kozman (Cosman, Kuzman) je srednjovjekovna tvrđava i dvor u gornjem Podrinju. Nalazi se na rijeci Drini, na hridini u blizini utoka Sutjeske u Drinu, a na putu iz Sutjeske u Foču. Tvrđava Kozman je u narodu poznata kao Gradac. Ona je na sredini razdaljine između tvrđava Sokol (iznad Pive i Tare) i Đurđevac. Ime tvrđave se dovodi u vezu sa svetiteljem Kozmom, zaštitnikom ljekara. Kozman (Kuzman) je bio i dvor roda Kosače. Tu je vojvoda Sandalj Hranić Kosača primao dubrovačke poslanike. Početkom kolovoza/avgusta 1430. Dubrovčani pišu svome poslaniku kod Sandalja Hranića Benediktu Gunduliću da su primili dva njegova pisma poslana iz Kozmana krajem jula iste godine po Stanoju i po jednom kuriru.
​
IZVORI ... "duo vostre fatte di la in Cosman adi 26 luglio, una per man de Stanoe l’altra per uno coriere receuessimo adi 29 pur de luglio” (1. kolovoz 1430. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lettere di Levante, Svezak: X, Folija: 187; Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača. Institut za istoriju, Studije i monografije, Knjiga 4. Sarajevo 2009., str 323.)

Humići

Igoče

Đurđevica

Vojnovići

Popi (zaseok sela Vojnovići), su se smjestili pod planinom Malušom. Ovdje se nalazi crkva Uspenja presvete Bogorodice (17. st.), najstarija pravoslavna crkva u fočanskoj općini. Legenda kaže kako je crkvu majci na dar poklonio njezin sin koga su Turci, dok je još bio dijete od nje oteli, a koga je ona kasnije prepoznala kada je u Pope došao kao turski paša. Neki povjesničari navode kako je,,taj odvedeni dječak, zapravo bio Mehmed-paša Kukavica iz poznate fočanske obitelji Pavlović koja potječe iz sela Popi. Mehmed-paša je dva puta bio bosanski vezir, da bi kasnije pao u nemilost Porte i bio pogubljen 1761. godine.

Popov Most
​KOORDINATE  43.3731, 18.7158

Prema pričanju okolnog stanovništva džamija u Popovom Mostu podignuta je na mjestu na kome su Turci pogubili pravoslavnog svećenika, nakon čega se njegovog sina odveli u janjičare. 

ZEMLJOM HERCEGGOVOM: Popov Most
Autor: Glas zemlje Hercegove Datum objave: 26.4.2025.

Šadići
KOORDINATE  43.3673, 18.7422

Šadići, selo na sjevernim obroncima Maglića, uz rijeku Sutjesku istočno od Popovog Mosta. U okolici ima više kulturno-povijesnih nalaza: pretpovijesni tumulusi (6 primjeraka) iz brončanog i željeznog doba; nekropola s 200-tinjak stećaka iz srednjeg vijeka (14.-15. st.) i obrambena kula od grubo klesanog kamena (oko 1700.-1800.god.).

Kruševo

Kruševo, sjeverno od naselja Tjentište

Borovno

Tjentište

Tjentište (u starijim izvorima i Tjentišta) se razvilo na istočnom obodu Zelengore, u u jednom većem proširenju kanjona rijeke Sujeske, kao stranica na karavanskom putu između istočne Bosne te Hercegovine i primorja. Tipološki, Tjentište je predstavljalo naselje s elementima trgovišta i grada ali bez pratećih fortifikacijskih objekata. Geostrateški je bilo zaštićeno sa zapada i istoka planinama, sjeverni prilaz naselju osiguravala je utvrda Tođevac, a na jugu utvrda Vratar, tako da nije bilo potrebe da naselje ima unutrašnje dodatne vojne, zaštitne i odbrambene objekte. Tjentište je bilo u župi Sutjeska koja je pripadala posjedu velmoža iz roda Kosače.

Rijeka Sutjeska na području Tjentišta

Toponim Tjentište
U latinskim izvorima srednjega vijeka ime Tjentišta se spominje u više različitih oblika (Tintista, Tientista, Tentista, Tintinista). Ustaljeno je mišljenje da je Tjentište dobilo ime od latinske riječi tenda – šator, aludirajući na zaustavljanje trgovaca na tom mjestu i njihovo noćivanje pod šatorima. Postoji viđenje da ovaj toponim potječe od pojma tjena što znači skrama (žabokrečina). Baveći se pitanjem hidronima u lijevom slivu rijeke Drine Dragomir Vujičić predlaže da korijen riječi Tjentište treba vezati za riječ tentus - stanica, ostanovka, zaderžka, jer po njemu Tjentište i jest bilo ostanovka.

Dolina heroja (KARTA)

​Dolina heroja je naziv memorijalnog kompleksa, koji se nalazi u blizini sela Tjentišta, u nacionalnom parku "Sutjeska." Ovaj kompleks posvećen je bitci na Sutjesci, a svečano je otvoren 1974. godine.
​
Memorijalni kompleks "Dolina heroja" čine:

• Monumentalni spomenik poginulim partizanskim borcima, postavljen 1971. godine rad kipara Miodraga Živkovića  (ispred spomenika se nalazi kosturnica u kojoj je sahranjen 3301 borac)
• Spomen-dom "Bitke na Sutjesci", građen od 1964. do 1971. godine, rad arhitekta Ranka Radovića. Unutrašnjost spomen-doma je u razdoblju od 1971. do 1974. godine, oslikana freskama, po konceptu slikara Krste Hegedušića, a po ideji povjesničara dr Dušana Plenče,
• i još 79 obilježja, među kojima se ističu:
  • Grob Save Kovačevića na Krekovima
  • Grob Nurije Pozderca na Dragoš Sedlu
  • mjesto ranjavanja Josipa Broza Tita na Ozrenu (Milinklade)
  • spomen-obilježje Drugoj dalmatinskoj udarnoj brigadi na Donjim Barama
  • spomenik Četvrtoj proleterskoj crnogorskoj udarnoj brigadi na Ljubinom grobu
  • spomen-obilježje pogibije Ivana Gorana Kovačića i dr Sime Miloševića kod Vrbnice
• Takođe dio kompleksa su činili i
  • Omladinski centar s Domom mladih
  • Sportski rekreacijski centar sa umjetnim jezerom i terenima
  • hoteli „Sutjeska“ i „Mladost“

U izgradnji memorijalnog kompleksa tijekom 1970-ih, a i kasnije sve do raspada SFRJ, aktivno je sudjelovala i omladina iz svih krajeva Jugoslavije na omladinskim radnim akcijama, od kojih je najpoznatija bila ORA "Sutjeska" 1971. godine. Godine 1973. ovde je snimljen film "Sutjeska", reditelja Stipe Delića, kojim je uz sudjelovanje tada poznatih svjetskih glumaca, ekranizirana legendarna bitka. U vrijeme SFRJ memorijalni kompleks "Dolina heroja" je bilo poznato turističko mjesto s godišnjim posjetom od oko 30.000 turista.

Spomen-kuća Bitke na Sutjesci
Nalazi se u blizini središnjeg spomenika u "Dolini heroja" na Tjentištu. Arhitektonski je rad profesora Ranka Radovića, projektiran u suvremenim materijalima (od čistog betona), no u stilu tradicionalnih planinskih koliba na katunima, sa strmim i oštrim krovnim površinama. Zidovi unutar ovoga objekta oslikani su muralima Krste Hegedušića, a na ostlaim površinama su ispisana imena svih poznatih poginulih boraca Narodnooslobodilačke vojske.

Film "Sutjeska"
Godine 1973. u povodu 30-godišnjice bitke na Sutjesci snimljen je film Sutjeska u režiji Stipe Delića.

Tjentište
Monumentalni spomenik, rad ​arhitekta Ranka Radovića

Tjentište

BistroBiH! DRON: Spomenik Bitke na Sutjesci
Autor: Bistro BiH Datum objave: 23.8.2023.
Opis. Peta neprijateljska ofanziva ili Bitka na Sutjesci bila je prelomna bitka Narodnooslobodilačke borbe. Odvijala se od 27. maja do 15. juna 1943. Cilj je bilo probijanje njemačkog obruča, za što je palo preko 7000 partizana, među kojima preko 750 žena. Njemačka sa saveznicima je imala 127 hiljada vojnika i veliku podršku avijacije, tenkova i artiljerije, a s druge strane bilo je oko 22 hiljade partizana, od čega između tri i četiri hiljade ranjenika i tifusara. Bitka na Sutjesci zapravo je nastavak Operacije Weiss, kod nas nazvane Bitka na Neretvi Nakon drugog svjetskog rata, prostor Sutjeske proglašen je za nacionalni park i pretvoren u jedinstven memorijalni kompleks. Spomen-kosturnica, u koju su pohranjeni posmrtni ostaci 3.301-og borca sa Sutjeske, izgrađena je 1958. god. Iznad nje podignut je 1971. spomenik koji simbolizuje proboj iz okruženja. Spomenik je remek djelo socijalističke spomeničke umjetnosti, monumentalni rad kipara Miodraga Živkovića. Sastoji od dvije simetrično postavljene kamene gromade (dva bijela betonska krila), razuđene strukture, visine 19 metara, koje se fantastično uklapaju u prirodni krajolik. Između krila se nalazi prodor oblikovan borcima i kolonama u pokretu. Iza spomeničkog prodora nalazi se "Plato brigada" sa kamenim trakama na kojima su upisani nazivi jedinica. Spomenik je otkrio predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Kao trogodišnjak sam bio prisutan kada je Tito otkrio spomenik te 1971. godine.

Blago naslijeđa E02 - Sutjeska
Autor: Tim System Media House Datum objave: 15.5.2023.
Opis. Dokumentarni televizijski projekat „BLAGO NASLIJEĐA“ je savremeni i sveobuhvatni oblik informiranja javnosti ali i trajnog bilježenja o kulturnim, historijskim, tradicionalnim vrijednostima i naslijeđu područja Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata jedinstvenu dokumentarističku video formu koja prezentira priče o prostoru, objektima, tradiciji i običajima u BIH, a navedeno podrazumijeva prezentaciju kulturne, historijske, tradicijske vrijednosti i naslijeđana prostoru države Bosne i Hercegovine

​Narod priča: Ponosni narod Doline heroja u Foči
Autor: Narod priča Datum objave: 28.12.2022.
Opis. Autor i urednik: Biljana Stokić Snimatelj/montažer: Duško Kostić "Narod priča" je novi putopisno-reportažni format novinarke Biljane Stokić. Ovo je emisija koja će vam zagrijati srce pričama običnih ljudi iz cijele Srpske, od Novog Grada do Trebinja, gdje god seže naše nebo ispod kojeg vrijedno rade i žive, njegujući ljubav prema otadžbini i svojoj djedovini. Iskrenim razgovorom, i jakim autorskim potpisom stečenim dugogodišnjim radom, otkriće vam šta srce naroda priča o Srpskoj, o tradiciji i istoriji naših gradova i sela, o njihovoj svakodnevici i borbi za očuvanje pravih vrijednosti, marljivom radu, vjeri, i ljubavi prema njihovoj i našoj, otadžbini. Zaviriće u njihovu svakodnevicu i njihove domove, i splet ličnih priča oplemeniti otkrivanjem znamenitosti i prirodnih ljepota naše zemlje, dajući riječi nade i inspiracije i slike od kojih se 'rastopi' srce, sa vedrinom koja porazi sve prepreke i probleme. Kako živi običan čovjek? Koji su njegovi problemi i izazovi? U čemu nalazi snagu za rad i njegovanje tradicije i dobrih međuljudskih odnosa? Kako diše naša rodna gruda i ima li joj u ljepoti ravne? Čega se oni sjećaju? Pred čim ostaju zadivljeni? Čemu se vraćaju? Pred našom kamerom, otvoriće se i ispričati priču, oni za koje ne znamo koliko u sebi nose ljubavi, istrajnosti, hrabrosti, oni koji znaju koliko je život čudnovato težak i lak, oni koji su osjetili i stradanje i ljepotu životne jednostavnosti.

Tjentište
Autor: Nermin Kumro Datum objave: 7.9.2024.

Vratar - područje južnog ulaza u kanjon Sutjeske

BRANKO ŠOTRA, Kanjon Sutjeske
Tehnika: drvorez

Vratar

Srednjovjekovna tvrđava Vratar
KOORDINATE  43.3025, 18.6471

Utvrda Vratar nalazila se na ulasku u kanjon Sutjeske, s njegove južne strane. S lijeve i s desne strane rijeke Sutjeske u srednjem vijeku sagrađena su utvrdjenja koja su služila kao kontrola prolazaka karavana koji su se kretali od primorja (npr. Dubrovnika) ka unutrašnjosti i obratno. Danas su sačuvani samo mali ostaci ovoga utvrdjenja, jer je izgradnjom ceste Foča - Gacko - Dubrovnik zatrpan veći dio utvrdjenja. Utvrdjenja s lijeve i desne strane Sutjeske su bila povezana mostom koji je bio izradjen od kostrijeti i bio je širok za jedan nogostup, tek toliko da bi se pojedinačno moglo prelaziti. I danas postoje ostaci čatrnje poviše utvrdjenja iz koje su se snadbjevali vodom stražari. S obzirom kako je samo utvrđenje stajalo na strmoj litici, ovaj položaj omogućavao je da se tvrđava učinkovito brani, pa se tako grupa od desetak stražara mogla odbraniti od stotinu i više vojnika.

Konstantin Jiriček pišući o trgovačkim putevima u srednjem vijeku, o Vrataru kaže:
"Ovaj je klanac branila tvrđavica Vratar, zvana Vratar u Sutisci, ili jednostavno Sutisca; za vrijeme hercega Stjepana bila je tu carinarnica. Njegove razvaline stoje u blizini mjesta gdje je, po svoj prilici, u vrlo staro doba, na maloj dužini usječen put u stijeni u vidu upola svedenog hodnika. Ramberti je 1533. godine vidio ovdje na obje strane klanca dva "castelleti". Jedan je već tada bio srušen; drugi, još dosta dobro očuvan, zvao se kako mu je rečeno, Vratac: Herceg Stjepan imao je ovdje svoju stražu kako niko ne bi prošao, a da ne plati određenu carinu..."
U dubrovačkom arhivu se Vratar spominje 5. septembra 1444. godine, kada je Herceg Stjepan oduzeo srebro dubrovačkim trgovcima: "...marcatoribusa nostris damnificatis in arganto sibi ablato in Sutischa subtus Vratar".
1452. godine knez Vladislav Hercegović se u vrijeme hercegovačko-dubrovačkog rata odmetnuo od oca Stefana i osvojio njegove gradove: "...ha presso quello de Toguevac, Vratar in Sutischa,. Blagay et do castelli al ponte Neretua".

Grab

JABUŠNICA (JABUČNICA)

Jabučnica odn. Jabušnica (lijeva pritoka Sutjeske) prima vodu iz glavnih izvora Vita Bara i Crvene Lokve, na južnim padinama Pod Kleke i Pod Klanca u planinskom sustavu Oboreno Točilo, s vrhom Munjaš (1892 m). Gornji i srednji tok rijeke je okružen padinama vrhova Bregoč (2015 m), Borovac (1835 m), Dubrova (1828 m), Klek (1896 m), Munjaš (1892 m), Vranjača (1887 m) i dr., dok je dio srednjeg i donji dio oivčen sa sjeveroistoka planinskim lancem Jabučkih Stijena s vrhovima Tovarnice.

Čemerno

Čemerno je planinski prijevoj u istočnoj Hercegovini, na jugozapadnom rubnom dijelu kotline Čemerno, između planina  Živanj i Lebršnik. Prijevoj je visok 1293 metra.
Prijevoj je sastavni dio hidrološkog razvođa  crnomorskog i jadranskog porječja, te klimatske i  fitogeografske granice između kontinentalno-planinskih utjecaja sa sjevera i mediteranskih s juga. 
Planinski prijevoj Čemerno nalazi se između tri zemljopisne oblasti, na jugozapadu i jugu se nalazi Istočna Hercegovina, prema istoku i jugoistoku Stara Hercegovina, a na sjeveru je Podrinje u Bosni. Na Čemernu se od 1892. nalazi  meteorološka postaja, a od 1959. i fenološka postaja.

Prijevoj je najpovoljniji prirodni prelaz iz Gatačkog polja u dolinu Sutjeske i Drine. Tim pravcem je prolazio trgovaki tzv. dubrovački put. Godine 1958. ovuda je izgrađena asfaltna cesta koja povezuje  Dubrovnik s Podrinjem tj. Bosnom i Hercegovinom i  Srbijom.
Od 2009. do 2013. godine na području Čemerna je osuvremenjena cesta sagrađena još u vrijeme Jugoslavije i izgrađene su i nove dionice. No, samo dva mjeseca nakon otvaranja nove ceste dogodilo se više odrona terena na ovu cestu.

Prema usmenoj predaji lokalnog stanovništva, naziv Čemerno potječe od vjerovanja da su majke pratile turske karavane kojima su u janjičare odvodili kršćanski djecu iz Hercegovine prema Carigradu. Iznemogle od napornog puta i uspona, majke su padale po cesti i zapomagale "Kuku meni čemernoj! Jadna ti sam čemerna!".

Pogled na Čemerno

Zapis o selu CEMERNO
Autor: snjezan lalovic Datum objave: 17.11.2014.
Opis. Nakon izgradnje tunela, selo Cemerno postalo je mjesto kroz koje se rijetko prolazi a iz kojeg se sve vise odlazi. I pored teskih uslova, zivi se i privredjuje. Najljepsa su sjecanja na proslost kada je u selu bilo mnogo vise stavnovnika.