|
|
PRIMORSKI POJAS > Planine Dalmacije > Uzvišenja Ravnih kotara
Država: Hrvatska
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Hrvatska
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
O planini
Uvod
|
|
-
-
ENGLISH SUMMARY:
- |
-
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
O najvišem vrhu Ravnih kotara
Karbonatni brdoviti krajolici i viši vrhovi Ravnih kotara izraženiji su u južnom dijelu ovoga područja.
Vjerojatno ćete u dijelu publikacija naići na podatak kako je vrh Štandarac (303 m) najviši u Ravnim kotarima, što nije ispravno, jer se već u njegovoj neposrednoj okolici, u općini Stankovci, nalazi još viša kota Velika Gradina na 329 m n.v.
Kako povijesno-zemljopisna granica Bukovice i Ravnih kotara na sjeverozapadu u pravcu Novigrada i Nina, te na jugoistoku u pravcu Skradina i Knina nije točno određena, radi čega je Bukovica u demografskom pogledu prelazila u Ravne kotare i obratno, tako se u elektronskom izdanju Hrvatske enciklopedije kao najviši vrhovi Ravnih kotara navode: Gologuz (425 m) i Mijanca (413 m), koji se pak nalaze u prijelaznom području Bukovice i Ravnih kotara. Naselja u podnožju ovih visova (pr. Lišani Ostrovički) nalaze se u Ravnim kotarima, dok je njihovo zaleđe naslonjeno na visoravan Bukovice s bukovičkim brdima.
Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu Ravnih kotara izdvajaju se brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m).
Karbonatni brdoviti krajolici i viši vrhovi Ravnih kotara izraženiji su u južnom dijelu ovoga područja.
Vjerojatno ćete u dijelu publikacija naići na podatak kako je vrh Štandarac (303 m) najviši u Ravnim kotarima, što nije ispravno, jer se već u njegovoj neposrednoj okolici, u općini Stankovci, nalazi još viša kota Velika Gradina na 329 m n.v.
Kako povijesno-zemljopisna granica Bukovice i Ravnih kotara na sjeverozapadu u pravcu Novigrada i Nina, te na jugoistoku u pravcu Skradina i Knina nije točno određena, radi čega je Bukovica u demografskom pogledu prelazila u Ravne kotare i obratno, tako se u elektronskom izdanju Hrvatske enciklopedije kao najviši vrhovi Ravnih kotara navode: Gologuz (425 m) i Mijanca (413 m), koji se pak nalaze u prijelaznom području Bukovice i Ravnih kotara. Naselja u podnožju ovih visova (pr. Lišani Ostrovički) nalaze se u Ravnim kotarima, dok je njihovo zaleđe naslonjeno na visoravan Bukovice s bukovičkim brdima.
Od ostalih većih uzvišenja u južnom dijelu Ravnih kotara izdvajaju se brdo kod naselja Donji Kraj, s kotom Debeljak (284 m), brdo kod naselja Crljenik, s kotom Gorivuk (267 m) i brdo kod naselja Radošinovci s kotom Zmijevača (264 m).
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Po planini i po kraju
VELIKA GRADINA
|
VISOKA (kod Radašinovaca)
|
CRNOGORKA
Praktično
IZVORI I LITERATURA
-
