---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE LIKE > VELEBIT > Sjeverni Velebit > Gorski blok vršnog dijela Sjevernog Velebita > Zavižanska skupina
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veliki Zavižan, 1676 m
​Koordinate najvišeg vrha: 44.8024, 14.9737

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

Uvod

Ime planine, etimologija

Geografija/zemljopis planine

Reljef planine

Geologija planine

Vrhovi

Reljefni i ostali oblici u prostoru

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz planine …

Vodič po planini i kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u planini?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u planini i kraju

Pristupi planini

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost u planini

Izvori

Uvod

---

Zavižanska skupina (Zavižan-Bok)

Uvećaj kartu

Ime

-

KRASNO Rožanski kukovi

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:​

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Raščlanjivanjem na jedinice nižeg reda, na sjevernom Velebitu se mogu odrediti slijedeće gorske skupine (morfostrukture):
1. Gorski blok Jezera – Bok
2. Gorski blok Begovača
3. Gorski blok vršnog dijela sjevernog Velebita
4. Primorska padina sjevernog Velebita 

Unutar Gorskog bloka vršnog dijela sjevernog Velebita (3) izdvajaju se slijedeće cjeline:
3.1. Zavižanska skupina (Zavižan-Bok)
3.2. Rožanski kukovi
3.3. Hajdučki kukovi s Lubenovcem
3.4. Kozjak - Golići
3.5. Brisničke strane - Seravski vrh - Rožano - Alan                                                                                   

Reljef i geološka građa

Maketa geološke strukture Velebita, postavljena na Zavižanu

Informativna ploča "Geološka povijest Velebita" na Zavižanu

Klima

PRIRODA

---

Nacionalni park Sjeverni Velebit - Biljni svijet
Autor: NP Sjeverni Velebit Datum objave: 27.2.2014.
Opis. Zbog posebnog položaja Velebita, na njega utječu različite klime i geografska područja, što se ogleda u flori ili biljnom svijetu koji ga obrasta. Tako na Velebitu žive biljke iz primorskog, kontinentalnog i planinskog biljnog svijeta. Do sada je na području Parka zabilježeno više od 950 biljnih vrsta i podvrsta. Because of its special position, Velebit is influenced by a variety of climates and geographical areas, as reflected in the flora or the plant life covering the mountain. Velebit hosts plants characteristic of coastal, inland and mountain habitats. So far over 950 species and subspecies have been recorded in the Park.

National Park Northern Velebit - My Beautiful Croatia (MUSIC + FX)
Autor: ADRIA TON production Datum bojave: 31.5.2023.
Opis. relaxation & meditation film „My Beautiful Croatia - National park Northern Velebit“ Autori: Paula i Đelo Jusić Glazba: Đelo Jusić Proizvodnja: ADRIA TON production Godina: 2013 „My Beautiful Croatia“ ili skraćeno MBC je autorski projekt koji se bavi isključivo promicanjem hrvatskih ljepota. Ovaj jedinstveni turistički projekt, na inovativan način objedinjuje prezentaciju i promidžbu Hrvatske, svih njenih područja, kroz prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i svega onoga što je čini toliko posebnom, lijepom i raznolikom, gdje svaki potencijalni posjetitelj i turist može naći idealno mjesto za sebe. Cijeli program je baziran na prirodnim šumovima i ambijentalnoj glazbi bez naracije, te samim tim ni u jednom segmentu ne postoji jezična barijera, što je bitna činjenica ako govorimo o strancima, turistima i potencijalnim posjetiteljima.

Ostaci zmijske kože na šumskoj cesti pod Malim Rajincem (lokacija: Livadice)

Zaštita prirode i ekologija

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Povijesni pregled

1927.
​Sagrađena je pod vrhom Vučjak Krajačeva kuća. 

Otvorenje Krajačeve kuće pod Vučjakom
Autor fotografije: Josip Grubanović

Sjeverni Velebit: Zapadna strana Vučjaka s Krajačevom kućom
Autor fotografije: Josip Poljak; časopis Hrvatski planinar

1951.
Hrvatski planinarski savez, uz pomoć planinara iz Senja, 1951. godine započeo je graditi novi planinarski dom na temeljima nekadašnje Krajačeve kuće sagrađene 1927. godine, koja je urušena tijekom Drugog svjetskog rata.

1953.
Otvoren je 27.7.1953. planinarski dom "Zavižan" na 1594 m.v.
Uz novootvoreni planinarski dom iste je godine proradila najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, na meteorološko-klimatsko važnoj lokaciji, s obzirom da je Velebit prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, a u njegovom se vršnom dijelu sukobljavaju dvije različite klime - maritimna i kontinentalna, što uzrokuje nepredvidive vremenske prilike.

2023.
Započelo je proširenje meteorološke postaje Zavižan u sklopu Projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC koji provodi Državni hidrometeorološki zavod. Ova izgradnja je nužna zbog provedbe modernizacije Glavne meteorološke postaje Zavižan, odnosno proširenja meteorološkog kruga gdje će se instalirati novi automatski instrumenti za mjerenje meteoroloških elemenata. Meteorološki podaci s modernizirane postaje bit će javno dostupni svakih 10 minuta, a pridonijet će kvaliteti prognoze vremena i upozorenja na opasne vremenske situacije kao i određivanju klimatskih karakteristika područja. Kako ističu u Parku, ti podaci će pridonijeti kontinuiranom kvalitetnijem praćenju vremena, klime i klimatskih promjena te upozorenja na opasne vremenske prilike, s ciljem podrške sustavima prilagodbe na klimatske promjene i djelovanja u slučaju prirodnih nepogoda, čime se ostvaruje izravna podrška održivom razvoju te povećanju sigurnosti i očuvanju ljudskih života i dobara. U sklopu proširenja planirana je izgradnja vodospreme kako bi se iskoristio taj prostor za povećanje kapaciteta vodoopskrbe objekta pa tako i Planinarskog doma Zavižan.
IZVOR Novi list, 9.8.2023.

Priče iz planine

Vrhovi Balkana: Sjeverni Velebit
Datum objave: 1.10.2020. Proizvodnja: Al Jazeera Balkans
Opis: Sjeverni Velebit je dio ukupnog velebitskog masiva, smatra se njegovim najljepšim dijelom.Posebno fascinatni su Hajdučki i Rožanski kukovi, kraški fenomen koji je unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Ovim dijelom Velebita prolazi i znamenita Premužićeva staza koja se proteže od Zavižana do Baških Oštarija u dužini od 57 kilometara. Staza je građena od 1930. do 1933. prema zamisli i pod vodstvom šumarskog inženjera Ante Premužića.Kroz Sjeverni Velebit upravo Premužićevom stazom vodi nas pisac Edo Popović koji se u ovu planinu zaljubio na prvi pogled.  U ovoj epizodi planinarimo i sa slijepim planinarom Željkom Brdalom, čija priča fascinira individulanim herojstvom i iskrenošću. Istražujemo i koliko risova nastanjuje Sjeverni Velebit,a vidjet ćemo i tajne snimke njihovog kretanja.   ​

Po planini i po kraju

ZAVIŽANSKA SKUPINA (Zavižan - Bok)

ZAVIŽANSKA KOTLINA - ZAVIŽANSKA KOSA - VUČJAK - MODRIĆ-DOLAC - BALINOVAC - VELIKI ZAVIŽAN 

---

---

1 OKO ZAVIŽANA

---

MARKOV KUK

Pogled s Balinovca prema Markovom kuku (1386 m), koji se nalazi nedaleko od Babić-siće

VUČJAK

Na Zavižanu, podno Vučjaka nalazi se najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, koju je Državni hidrometeorološki zavod osnovao 1953. godine. Kako je Velebit prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, u njegovu vršnom dijelu sukobljavaju se i dvije različite klime – maritimna i kontinentalna, što uzrokuje nepredvidive vremenske prilike pa je ova zavižanska postaja od neizmjerne važnosti za meteorološku zajednicu.
Posao meteoroloških motritelja na postaji Zavižan već tri generacije obavljaju članovi obitelji Vukušić, koji su ujedno i domari planinarskog doma.

Pogled sa Zavižana
Postavio: culturization Datum objave: 16.12.2021.
Opis. Pogled sa zavižana Velebit, bogatstvo flore i faune. Planina duga 150 km puna je iznenađenja. Nacionalni park, prašuma, meteorološka stanica na hirovitom Zavižanu, gdje i ljeti snijeg nije rijedak gost. Kako se u ovoj ljepoti snalazi i kako provodi dane meteorolog Ante Vukušić? Kako je živjeti u osami, na jednoj od najljepših planina na svijetu?

Lonđa

Ripište

Modrić dolac

Velebitski botanički vrt
 
Velebitski botanički vrt je osnovan 1967. godine na inicijativu dr. Frana Kušana, profesora na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, a nalazi se na Zavižanu na 1.480 metara nadmorske visine.
Ideja koja je vodila osnivače botaničkog vrta je želja da se bogatstvo flore Velebita učini dostupnim ne samo znanstvenicima, istraživačima i zaljubljenicima u Velebit, već i svim posjetiteljima Velebita.
Nedugo nakon osnivanja Vrta okolno je područje proglašeno Posebnim botaničkim rezervatom Zavižan – Balinovac – Velika kosa. Danas u tome Vrtu raste oko 300 biljnih vrsta od kojih su neke samonikle, dok su druge donesene s ostalih dijelova Velebita. Među njima su i neke rjeđe velebitske vrste poput endema velebitske degenije, zatim hrvatske sibireja, krškog runolista, velebitskog klinčića, Kitajbelovog jaglaca, Kitajbelovog pakujca, hrvatske gušarke i dr. Posebno je zanimljiva velika kamenjara na kojoj rastu brojne atraktivne vrste, rekla nam je ravnateljica Irena Glavičić Sertić.
Do proglašenja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit 1999. godine brigu o Vrtu vodili su djelatnici Šumarije Krasno, a stručni rad u Vrtu vodila je Komisija za predlaganje stručnih mjera i vršenje stručnog nadzora sastavljena od istaknutih znanstvenika i stručnjaka.
IZVOR Marin Smolčić: Velebitski botanički vrt “čuva” 300 biljnih vrsta, uređene staze, postavljene ploče… Novi list, 8.9.2023.  

VELIKI ZAVIŽAN

Krševito područje Raskosine pod zapadnim padinama Velikog Zavižana

BALINOVAC

Pogled na Balinovac (1602 m) s vrha Velikog Zavižana

Pogled s padine Balinovca na otoke Rab, Dolin i Pag

2 PREMUŽIĆEVOM STAZOM PREMA JUGU

Premužićeva staza

Pogledajte opis dionice Pl. dom Zavižan - Rossijeva koliba (Premužićevom stazom) i kartu dionice - klikni na fotografijiu karte (HPD Pliva)

ČAPURAŠ

Pogled s Premužićeve staze, preko Bukovih draga i Vodenih dolina, na Klanac (lijevo; 1512 m i 1476 m) i Beli kuk (desno; 1474 m)

Pogled prema Gromovači

Škrbina draga

Joletine drage

Livadica

Vukušić snižnica (vukušić sniježnica)

3 VELEBITSKA TERASA

---

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Karta biciklističkih staza na sjevernom Velebitu

IZVORI I LITERATURA

---

ALEGRO, Antun; ŠEGOTA, Vedran: Raznolikost travnjaka Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Znanstveno izlaganje. U: Znanstveno-stručni skup "Od istraživanja k dobrom upravljanju Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit". Krasno, Hrvatska, 2017. (PDF)

• Sažetak; Dvije tisuće godina uzgoja stoke i transhumance na planinama istočnog Jadrana, pa tako i na Velebitu, promijenilo je šumski krajolik planina u mozaik različitih otvorenih staništa. Duž primorske padine Velebita dominira listopadna šumska vegetacija s Quercus pubescens, Carpinus orientalis i Ostrya carpinifolia na nižim i Fagus sylvatica na višim nadmorskim visinama. Najviši šumski, vazdazeleni pojas čini klekovina bora krivulja (Pinus mugo). Ovakav raspored pojaseva šumske vegetacije slijede i različiti tipovi travnjaka. Osim nadmorske visine u formiranju travnjačkih tipova, njihove fizionomije i florističkog sastava važnu ulogu imaju i reljef, izloženost vjetru i način održavanja travnjaka (ispaša, košnja, ratarstvo). Tijekom 2009. i 2010. godine duž visinskog gradijenta Sjevernog Velebita napravljeno je ukupno 120 fitocenoloških snimaka. Na nižim visinama razvijeni su suhi kamenjarski pašnjaci sveze Satureion subspicatae. Na višim nadmorskim visinama pod utjecajem bure dominira zajednica Seslerio juncifoliae-Caricetum humilis. Na zaštićenim zaravnima i terasama nalaze se travnjaci sveze Bromion te zapuštene obradive površine. U vršnoj zoni velike površine prekriva zajednica Festucetum bosniacae, dok su travnjaci Nardetum strictae i travnjaci busike (Deschampsia caespitosa) ograničeni na dna padeža. Termofilni travnjaci vršne zone razvijaju se na plitkim tlima, a na njima dominiraju Bromus erectus i Carex humilis. Novoopisana zajednica s dominacijom vrste Patzkea paniculata zauzima JZ ekspozicije vršne zone, a razvija se na dubljim, ispranim tlima. Napuštanje transhumance uslijed promjene životnog stila stanovništva uzrokovalo je dramatične promjene na travnjačkim staništima. Uzduž visinskog gradijenta brzina promjene staništa, tj. prijelaz prema klimazonalnoj, šumskoj vegetaciji, opada. Gubitak bioraznolikosti na Sjevernom Velebitu na razini vrsta, staništa, ali i krajolika više je nego očit.

ALEGRO, Antun; ŠEGOTA, Vedran; PAPP, Beata: Flora mahovina Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Znanstveno izlaganje. U: Znanstveno-stručni skup "Od istraživanja k dobrom upravljanju Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit". Krasno, Hrvatska, 2017. (PDF)

• Sažetak; Botanički odjel Mađarskog prirodoslovnog muzeja, H–1476 Budapest, Pf. 222, Mađarska Flora mahovina je jedan od slabije poznatih aspekata biljne raznolikosti Hrvatske, no Velebit je jedno od područja koje je najbolje istraženo u hrvatskom kontekstu zahvaljujući nekolicini istraživača. Árpád Degen u djelu Flora Velebitica III (1938) vrlo opsežno obrađuje floru mahovina. Štoviše, Degen se nije zaustavio na flori mahovina već je predložio i prvu biogeografiju velebitskih mahovina. No, iako je Degen obuhvatio cijelu planinu u svojim istraživanjima, materijal je sabirao većinom uz tadašnje putove koji su vodili preko planine, tako da je područje današnjeg NP Sjeverni Velebit ostalo gotovo u potpunosti nepokriveno. Drugi važan istraživač mahovina na Velebitu je bio Ivo Horvat. On je u svom radu Građa za briogeografiju Hrvatske (1932) objavio rezultate vlastitih brioloških istraživanja. Iako su njegova istraživanja opsegom znatno manja u odnosu na Degenova, više zalazi u područje sjevernog Velebita. Nova istraživanja mahovina u NP Sjeverni Velebit započinju 2011. godine i traju do danas. U tom razdoblju zabilježeno je ukupno 200-tinjak vrsta, od čega ih je čak 16 novih za floru Hrvatske, šest ih se nalazi u Crvenoj knjizi mahovina Europe, a dodatnih 18 se može smatrati rijetkim u jugoistočnoj Europi. S obzirom na florne elemente dominiraju borealno-montane vrste, sa subarktičko-alpskim vrstama, a tek nakon njih slijede temperatne i temperatno-montane vrste, tako da se može reći da vršni dijelovi Nacionalnog parka Sjeverni Velebit imaju pravu planinsku floru s vrstama sjevernjačke rasprostranjenosti. Na području Alana, koji je kao prijevoj najviše pod utjecajem mora nalaze se i submediteranske vrste u širem smislu (tj. uključujući i submediteransko-oceanske i submediteransko-montane vrste).

BEDEK, Jana; LUKIĆ, Marko; OZIMEC, Roman; JALŽIĆ, Branko; BILANDŽIHA, Helena; PAVLEK, Martina; ŽVORC, Petra; FIŠER, DELIĆ, Teo; SLAPNIK, Rajko; DRAŽINA, Tvrtko;  MICULINIĆ, Kazimir; KOMERIČKI, Ana; BREGOVIĆ; Petra: Podzemna fauna Sjevernog Velebita. Znanstveno izlaganje. U: Znanstveno-stručni skup "Od istraživanja k dobrom upravljanju Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit". Krasno, Hrvatska, 2017. (PDF)

• Sažetak; Podzemna fauna Sjevernog Velebita je relativno neistražena, prvenstveno uslijed nepristupačnosti pojedinih područja, velikog broja dubokih speleoloških objekata te objekata sa snijegom i ledom. Temeljem dostupne literature i zooloških zbirki sastavljen je popis podzemne faune Sjevernog Velebita. Ukupno je utvrđeno 90-ak literaturnih navoda te je analiziran materijal pohranjen u zbirkama sedam institucija. Prikupljeni su podatci o fauni potpuno prilagođenoj špiljskim uvjetima (14 stigobionata i 63 troglobionata) iz 82 objekta. Ovi podatci svrstavaju Sjeverni Velebit među podzemnom faunom najbogatija područja u Hrvatskoj. Brojem troglobionata dominira skupina skokuna (Collembola) s čak 13 vrsta, slijede kornjaši (Coleoptera) s 10 vrsta i lažištipavci (Pseudoscorpiones) s osam vrsta. Vodenim staništima dominiraju rakušci (Amphipoda) s četiri vrste. Većina utvrđenih vrsta su endemi Dinarida, od čega su 20-ak vrsta endemi Sjevernog Velebita. Tri nova roda (redova Araneae, Isopoda i Collembola) i dodatnih 11 novih vrsta s područja NP Sjeverni Velebit čekaju svoj znanstveni opis. Po broju vrsta najbrojnija je Lukina jama – Trojama (23 troglobionata i 13 stigobionata), čemu svakako doprinosi raznolikost staništa, ali i najveći sakupljački napor u odnosu na ostale lokalitete. Podzemnu faunu NP Sjeverni Velebit karakteriziraju visoko specijalizirane i za ovo područje specifične vrste, poput higropetrikolnih kornjaša (Croatodirus casalei, Velebitodromus smidai) i pijavice (Croatobranchus mestrovi), novog roda amfibijskog jednakonožnog raka (Trichoniscinae Gen. nov. sp. nov.) i jedinog letećeg troglobiontnog dvokrilca na svijetu (Troglocladius hajdi). Osim specijalizirane podzemne faune u speleološkim objektima je zabilježeno i pet vrsta šišmiša. U većini istraživanih speleoloških objekata vršena su tek povremena biospeleološka istraživanja, a mnogi objekti su još uvijek neistraženi. Stoga provedena analiza predstavlja preliminarne rezultate koji će se sigurno upotpuniti budućim istraživanjima.

BERTOVIĆ, Stjepan: Velebitski botanički vrt i rezervat. Šumarski list, No. 1—3/1979. (PDF)
BERTOVIĆ, Stjepan: Uloga meteorološke stanice »Zavižan« u istraživanju i zaštiti prirode Velebita. Šumarski list, No. 1—3/1979. (PDF)
BERTOVIĆ, Stjepan; DEKANIĆ, Ivo: KAMENAROVIĆ,, Marinka; KLAPKA, Božena; KRMPOTIĆ, M.; SKORUP, V.​: Velebitski botanički vrti i rezervat - Povodom 20-godišnice osnutka. Naše planine, 1987, br. 3-4, str. 1 (PDF)
BOČIĆ, Neven; PAHERNIK, Mladen; FAIVRE, Sanja: Geomorfološka obilježja sjevernog Velebita. Pregledni članak. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 46 No. 1, 2019. str. 5-36 (2019.) (PDF)

• Sažetak; U članku se prikazuju geomorfološka obilježja područja sjevernog Velebita s posebnim naglaskom na Nacionalni park Sjeverni Velebit. Temeljne morfometrijske i morfogenetske analize nekad rađene analogno, načinjene su korištenjem digitalnih tehnologija te nadopunjene novim analizama i terenskim radom. Od općih morfometrijskih metoda korištene su hipsometrija, analiza nagiba padina, analiza vertikalne raščlanjenosti te ekspozicije padina. Morfogenetska analiza temelji se na specifičnim morfometrijskim te terenskim istraživanjima. U okviru morfogeneze analiziran je morfostrukturni reljef, a od egzogenih utjecaja najveća je pažnja posvećena krškim, glaciokrškim i fluviokrškim reljefnim oblicima. Analiza krškog reljefa na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, jednog od temeljnog fenomena Parka, pokazala je da je više od polovice njegove površine (50,6 %) predstavljeno krškim depresijama (ponikve i uvale), što govori o izuzetno jakoj i dugotrajnoj denudaciji. Uz krške procese, pojačanoj denudaciji značajno su pridonijeli glacijalni procesi koji su u vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma znatno preoblikovali krške reljefne oblike i generalno utjecali na geomorfološku evoluciju Sjevernog Velebita. Oledba Sjevernog Velebita, osim na krške reljefne oblike, utjecala je povremeno na intenziviranje fluvijalnih te postojanje limničkih procesa, stoga je poznavanje geomorfoloških obilježja Sjevernog Velebita i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit od iznimnog značenja, kako za očuvanje georaznolikosti, tako i za njegovu daljnju turističku valorizaciju i promociju.

BOČIĆ, Neven; BARUDŽIJA, Uroš; VELIĆ, Ivo: Geospeleološki značaj jame Olimp na Sjevernom Velebitu. Znanstveno izlaganje. U: Znanstveno-stručni skup "Od istraživanja k dobrom upravljanju Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit". Krasno, Hrvatska, 2017. (PDF)

• Sažetak; Jama Olimp se nalazi na prostoru Nacionalnog parka Sjeverni Velebit na visini od 1370 m n.m. Dubina jame je -537 m i trenutno je Olimp 12. na listi najdubljih u Hrvatskoj te šesta po dubini jama u NP Sjeverni Velebit. Jama je otkrivena 1998., ali su glavna istraživanja započela 1999. godine. Najintenzivnija speleološka istraživanja provedena su 2000. i 2006. Jama je jednostavne koljenčaste morfologije. Sastoji se od niza vertikalnih kanala i malih polica između njih. Najdublji vertikalni kanali duboki su 92 i 90 m, a prosječna dubina svih vertikala u jami je 38 m. Dno jame je urušna dvorana. Ovdje je pronađen uski prolaz (6 m dubine) između urušnih blokova kroz koji dalje teče vodeni tok. U sušnom razdoblju jama je hidrološki aktivna od dubine od -300 m, dok se u vlažnijem razdoblju voda pojavljuje mnogo više. Gornji dio jame, do dubine od oko -350 m, oblikovan je od paleogenskih karbonatnih Velebitskih breča. Donji dio jame formiran je u karbonatnim naslagama, starijim gornjojurskim vapnencima i kasnodijagenetskim dolomitima. Ova razlika u građi uzrokuje manje izražene, ali ipak primjetne razlike u morfologiji kanala. Tektonske pukotine koje su imale utjecaj na genezu jame pružaju se pravcima N-S i NW-ES. U radu će također biti prikazana najnovija mikropetrografska i stratigrafska istraživanja donjeg dijela jame. Podaci dobiveni u ovim istraživanjima pomažu u geomorfološkim i geološkim istraživanjima šireg prostora Nacionalnog parka i cijelog Velebita.

BOGNAR, A., FAIVRE, S., PAVELIĆ, J.: Glacijacija Sjevernog Velebita. Senjski zbornik 18 (1991), 181-196 (PDF)

• Sažetak. Prvi put su utvrđeni tragovi pleistocenske oledbe područja Sjevernog Velebita. Oni se odnose i na egzaracijske morfološke oblike i na odgovarajuće korelativne sedimente i morenske oblike.

BOBOVIĆ, Mile: Crkva u velebitskom Podgorju u prošlosti i sadašnjosti. Senjski zbornik 45, br. 1 (2018): 5-254. (PDF)

• Sažetak. Autor u prvome dijelu daje pregled vjerskih i crkvenih zbivanja tijekom povijesti u onom dijelu Podgorja koje danas pripada Gospićko-senjskoj biskupiji, tj. od Sv. Jurja do uključivo Lukovog Šugarja. Tijekom povijesti područje je pripadalo raznim biskupijama. Danas je navedeni prostor u Gospićko-senjskoj biskupiji. Osim Baških Oštarija, sve druge župe pripadaju danas Senjskom dekanatu. Područje je nekoliko puta raseljavano i nakon dulje vremena naseljavano. Sada je nastalo vrijeme nagle depopulacije kraja. U drugome dijelu govori o svakoj pojedinoj župi na tom prostoru. To su: Sv. Juraj, Lukovo Otočko, Starigrad, Jablanac, Prizna, Cesarica, Baške Oštarije, Karlobag i Lukovo Šugarje. Te župe i danas postoje, a u srednjem vijeku podatke o postojanju župa imamo za Starigrad, Jablanac, Cesaricu i Karlobag. U svakoj župi prikazane su sve crkve, župni stan, groblje i kronološki popis upravitelja župe. Bilo je u srednjem vijeku i nekoliko samostana ili redovničkih zajednica. U Sv. Jurju su bili benediktinci, u Stinici vjerojatno franjevci konventualci, u Karlobagu vjerojatno jedna ženska redovnička zajednica i franjevci trećoredci. Od razdoblja novoga vijeka na ovomu prostoru djeluju samo kapucini, i to u Karlobagu. Takav povijesni razvoj utjecao je i na život Crkve u Podgorju.

​BOŽIĆ, VLADIMIR: Duboke jame sjevernog Velebita. Senjski zbornik, vol. 29, br. 1, 2002., str. 343-359. (PDF)

• Sažetak. Istraživanja speleoloških objekata središnjeg dijela sjevernog Velebita traju sedamdesetak godina (od 1930.), tijekom kojih je istraženo više od 300 špilja i jama. Značajna otkrića ostvarena su tek prije deset godina, kada je otkrivena Lukina jama. Od 1992. pa do danas otkriveno je 18 jama dubljih od 120 ni, od čega dvije dublje od 1300 m sustav Lukina jama - Trojama dubok 1392 m i Slovačka jama duboka 1301 m). U ovim istraživanjima ostvareno je nekoliko svjetski značajnih rezultata, npr. Lukina jama najokomitija je jama na svijetu, ronjenje u Lukinoj jami na dubini od 1355 m (50 m daleko i 6 m duboko) najdublje je na svijetu, jama Meduza (-707 m) ima najveću unutarnju okomicu na svijetu (duboku 450 m), a jama Patkov gust (553 m) ima drugu po veličini vanjsku okomicu na svijetu (duboku 553 m). U ovim istraživanjima uz hrvatske speleloge sudjelovali su slovački i poljski speleolozi, a Lukinu jamu posjetili su već mađarski, belgijski, nizozemski i litvanski speleolozi. Istraživanja se nastavljaju.

BREGOVIĆ, Petra; ROŽMAN, Tin; BEDEK, Jana; DRAŽINA, Tvrtko; JALŽIĆ, Branko; KOMERIČKI, Ana; LUKIĆ, Marko;
KREMER, Dario: Od sjemenke do ploda. Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit. Krasno, 2015. (informativni PDF)

• Opis. Knjiga Od sjemenke do ploda – Vodič kroz svijet drveća i grmlja Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" predstavlja popularno–stručni vodič kroz floru drvenastih biljnih vrsta koje rastu na području Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit". Svrha vodiča je da omogući čitatelju da na najlakši i najbrži način prepozna drvenaste vrste prilikom razgledavanja Nacionalnog parka. Vodič je napisan tako da se njime mogu služiti dobri poznavatelji biljnoga svijeta, ali i oni koji se s drvenastim biljkama tek usputno susreću. Opisi vrsta napravljeni su detaljno, uz korištenje stručnih izraza i namijenjeni su ponajprije onima kojima je bliska stručna botanička terminologija. Oni manje stručni trebali bi u Vodiču predstavljene vrste prepoznati na temelju brojnih fotografija u boji kojima je popraćen opis svake vrste. Vodič se sastoji od dva dijela. Uvodni dio, koji sadrži osnovne podatke o Nacionalnom Parku i njegove glavne prirodne značajke, napisala je Irena Krušić Tomaić, dipl. ing. šumarstva, zaposlena u Javnoj ustanovi "Nacionalni park Sjeverni Velebit" na radnom mjestu stručne savjetnice – šumarice. Drugi dio vodiča, čiji je autor dr. sc. Dario Kremer, voditelj Farmaceutskog botaničkog vrta ˝Fran Kušan˝ Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sadržava stručne opise 119 različitih drvenastih biljaka.

PAVLEK, Martina: Biospeleološka istraživanja špilja i jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u 2018. godini. Izvorni znanstveni članak. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 46 No. 1, 2019. str. 37-60. (PDF)

• Sažetak; Projektom Biospeleološka istraživanja i inventarizacija faune u speleološkim objektima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u suradnji Javne ustanove "Nacionalni park Sjeverni Velebit" i Hrvatskog biospeleološkog društva, biospeleološki je istraženo 5 speleoloških objekata: Jama pod Budinom kosicom, Jama u kuku, Sniježnica u Medvjeđoj dolini, Špilja u Štirovači i Terca. U svakom je objektu sakupljana fauna, mjereni su mikroklimatski parametri te su fotodokumentirani ulaz, unutrašnjost objekta i fauna. Detaljno su taksonomski obrađene skupine pauka (Araneae), jednakonožnih rakova (Isopoda), striga (Chilopoda), dvojenoga (Diplopoda), skokuna (Collembola) i kornjaša (Coleoptera). Rezultati ovog istraživanja značajno su doprinijeli poznavanju podzemne faune Parka te su naglasili važnost i potrebu sustavne inventarizacije podzemne faune speleoloških objekata.

FAIVRE, Sanja: Analiza gustoće ponikava na sjevernom Velebitu i Senjskom bilu. Izvorni znanstveni članak. Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 19 No. 1, 1992. str. 13-24 (PDF)

• Sažetak; Prikazana je analiza gustoće ponikava na Sjevernom Velebitu i Senjskom bilu. Zabilježeno je 18.059 ponikava na 947 km2.

GLAVAŠ, Vedrana; STEPIŠNIK, Uroš: Splošne geografske in zgodovinske značilnosti Severnega Velebita. Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. Ljubljana, 2018., str. 11-20. (PDF)
GLAVAŠ, Vedrana: The legends of rock: stories landscape and boundaries in the Central Velebit Mountain. U: Landscape in Southeastern Europe, Mirošević, L. (ur.), LIT VERLAG GmbH & Co. KG. Wien, 2018. (PDF)
GRUPA AUTORA; GAJKIĆ-ČAPKA (urednica): Zavižan između snijega, vjetra i sunca. Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatsko meteorološko društvo. Zagreb, 2003.
GRUPA AUTORA; STEPIŠNIK, Uroš (urednik): ​Dinarski kras: Severni Velebit. Zbirka: GeograFF. Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. Ljubljana, 2019. (PDF, cijela monografija).

• Sažetak; Pričujoča monografija je rezultat dolgoletnih raziskav Oddelka za arheologijo Univerze v Zadru in Oddelka za geografijo Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. Obravnava kulturno, geomorfološko, glaciološko, naravovarstveno in vegetacijsko problematiko Severnega Velebita; Sadržaj:
  • Uvodnik; Uroš Stepišnik (PDF)​
  • Splošne geografske in zgodovinske značilnosti Severnega Velebita; Vedrana Glavaš, Uroš Stepišnik (PDF)
  • Geomorfološke značilnosti Severnega Velebita; Uroš Stepišnik, Borut Stojilković, Gal Hočevar (PDF)
  • Poledenitev Severnega Velebita; Manja Žebre, Uroš Stepišnik (PDF)
  • Kulturna krajina Severnega Velebita; Vedrana Glavaš (PDF)
  • Narodni park Severni Velebit; Borut Stojilković, Aleksandra Trenchovska, Živa Novljan (PDF)
  • Geodiverziteta Narodnega parka Severni Velebit; Aleksandra Trenchovska, Borut Stojilković (PDF)
  • Spremembe gozdnih in travniških površin v Narodnem parku Severni Velebit; Aleš Grlj, Živa Novljan (PDF)

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ: U jami Nedam dosegnute nove dubine. Hrvatski planinarski savez, 20.06.2022. (HTML)
​IVANČEVIĆ, Vicko: Velebitski botanički vrt u povodu 30. obljetnice osnutka (1967. – 1997.). Senjski zbornik, 1997, 24, 267-282 (PDF)

• Sažetak; U prilogu autor daje stručni osvrt na prigodnu proslavu i skup održan uz 30. obljetnicu osnutka i razvitka Velebitskoga botaničkog vrta, smještena u Sjevernom Velebitu, u Modrić-docu u podnožju Zavižana, Balinovca i V. Kose. Posebnu pozornost posvećuje značenju Vrta kao osobite kategorije spomenika prirode i parkovne arhitekture, te mjestu okupljanja i uzgoja gotovo svih vrsta, posebno endemskoga biljnog svijeta u Velebitu. Govori se o stalnoj zaštiti i širenju Vrta, o čemu vode brigu J. P. "Hrvatske šume", Uprava šuma Senj i Šumarija Krasno.

PAAR, Dalibor; MANCE, Diana; STROJ, Andrej; PAVIĆ, Mirja: Northern Velebit (Croatia) karst hydrological system: results of a preliminary 2H and 18O stable isotope study. Geologia Croatica, 2019 - 72/3, str. 205–213. (PDF)

• Sažetak. Researching the hydrogeological properties of karst systems is very challenging due to their extreme heterogeneity. A grey-box approach in karst research combines the results from classical hydrogeological methods with direct observations within the karstic underground, i.e. in the caves. Isotope research has become a widely used method in the investigation of karst systems. The results presented are of a preliminary 2H and 18O stable isotope study of the Northern Velebit karst system (Croatia) employing the grey-box approach. Groundwater samples were collected during two summer expeditions in deep caves within the karst massif. Monthly precipitation samples were also collected (at three locations between approx. 900 m and 1600 m altitude), as well as water samples at some of the most significant springs, i.e. discharge outlets of the system. For a single expedition, the stable isotope composition is almost constant, i.e. the stable isotope measurements are within the measurement error across the complete cave profile. Similar characteristics across different caves during the same year were also noted. Samples of water from the springs were taken during base-flow conditions and they have similar isotopic contents to the cave water. The results obtained indicate that homogenization of the water already occurs within the subsurface epikarst zone above the sampling locations in the caves, but a future extended sampling campaign during variable hydrologic conditions is needed to confirm this. The final research goal is to establish a conceptual grey-box model for the functioning of this complex hydrogeological system.

SKORUP, Vlatko; KOVAČIĆ, Sanja; KREMER, Dario; MIHELJ, Darko: Velebitski botanički vrt – oaza na 1500 m. Javna ustanova Nacionalni park "Sjeverni Velebit". Krasno, 2008. (informativni PDF)

• Opis. Vodič po Velebitskom botaničkom vrtu pripremljen je u sklopu obilježavanja 40. obljetnice osnivanja Velebitskog botaničkog vrta. U prvom dijelu vodiča opisuje se povijest Vrta od osnutka do današnjih dana. U drugom je dijelu detaljno opisano i fotografijama prikazano 120 najčešćih, najzanimljivijih i najznačajnijih biljnih vrsta u Vrtu, a još 50 vrsta prikazano je fotografijama. Usto, vodič sadrži ilustracije za lakše prepoznavanje dijelova biljke, te tumač pojmova, kazalo botaničkih naziva i kartu Velebitskog botaničkog vrta. Vodič ima 364 stranice, a tekstovi su, uz hrvatski, prevedeni na engleski, njemački i talijanski jezik.

STEPIŠNIK, Uroš: Krasno polje on Velebit Mountain: morphographic and morphogenetic characteristic. Hrvatski geografski glasnik 77 (2), 85-99. 2015. (PDF)

• Sažetak; Krasno polje tipično je krško polje u Dinarskom gorju. Smješteno je na planini Velebit. U istraživanju smo primijenili morfografske, morfostrukturne i morfometrijske analize polja kako bismo prikazali njegove morfogenetske karakteristike. Polje je u potpunosti ispunjeno šljunkom, a površinskih tokova nema. Padine iznad polja uvelike su izmijenjene glacijalnim procesima tijekom hladnijeg razdoblja pleistocena, zbog čega je proglacijalna lepeza ispunila kršku depresiju i stvorila pijedmontski tip polja. Glacijalni dokazi sugeriraju postojanje dviju odvojenih faza intenzivne proglacijalne akumulacije polja.

ŠUĆUROVIĆ, Nadja: Podzemni krški ekosustavi u nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Završni rad. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Zagreb, 2016. (PDF)

• Sažetak; Krška geomorfologija jedinstven je i sastavni dio dinarskog krša u Hrvatskoj. Uz mnogobrojne lokalitete svojom ljepotom i posebnošću ističe se prostor Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U radu će se analizirati podzemni ekološki sustavi u nacionalnom parku. Sva israživanja koje su provođena u podzemlju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit su u nekim elementima nepotpuna. Postoji mnoštvo zabilježenih lokacija u jamama gdje je naglašeno da se treba istražiti prilikom sljedeće ekspedicije. Jaka strujanja zraka, šum vode koji se gubi, sama voda koja se probija kroz hodnike ukazuje da podzemlje visoko kompleksna neistražena cjelina koja svojim uvjetima kao što su mjesta vječnog leda i snijega, jakih slapova, opasnosti od urušavanja, sifona, otežava speleolozima ionako već iznimno zahtjevan posao. Vertikale i horizontale će se otkrivati i dalje, a u geološkoj budućnosti bit će ih i više. Velebitske stijene su prije 23 milijuna godina počele sa naglim izdizanjem i razdobljem najjačih tektonskih pokreta. Pritisak Afrike na Europu traje a trajat će i u budućnosti.

TRENCHOVSKA A., STOJILKOVIĆ B.: Kartiranje i evaluacija georaznolikosti u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Znanstveno izlaganje. U: Znanstveno-stručni skup "Od istraživanja k dobrom upravljanju Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit". Krasno, Hrvatska, 2017. (PDF)

• Sažetak; Zbog ponovnog interesa za očuvanjem i evaluacijom abiotičkih elemenata prirode tijekom posljednja dva desetljeća, uveden je koncept georaznolikosti. Pojam georaznolikost obuhvaća prirodnu raznolikost geoloških (stijene, minerali, fosili), geomorfoloških (reljefni oblici i procesi) i pedoloških pojava. Do sada su predstavljene različite metode evaluacije georaznolikosti koje se uglavnom temelje na subjektivnim kriterijima i deskriptivnoj interpretaciji rezultata. U ovom istraživanju predstavljamo kartiranje, evaluaciju i interpretaciju georaznolikosti u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit na temelju cjelovite kvantitativne metode (Stepišnik, Trenchovska, 2017) i geografskog informacijskog sustava. Ciljevi istraživanja su bili evaluacija georaznolikosti, izračunavanje indeksa georaznolikosti te definiranje vrućih točaka georaznolikosti unutar Parka. U te svrhe korišteni su digitalna morfografska karta geomorfoloških i hidroloških elemenata, karta razgleda i karta indeksa terenske rasčlanjenosti. Na temelju prostornih i statističkih analiza definiran je indeks georaznolikosti kojeg smo klasificirali u tri klase: niski, srednji i visoki. Područja visokog indeksa georaznolikosti vruće su točke georaznolikosti. One obuhvaćaju 8% površine Nacionalnog parka Sjeverni Velebita.

VELIĆ, Ivo.; VELIĆ, Josipa: Od morskih plićaka do planine, Geološki vodič kroz nacionalni park Sjeverni Velebit. Javna Ustanova Nacionalni park "Sjeverni Velebit". Krasno, 2009. (informativni PDF)

• Opis. Geološki vodič "Od morskih plićaka do planine" sadrži osam poglavlja u kojima se, pored pregleda svih dosadašnjih geoloških istraživanja koja su se odvijala na području Parka, na izuzetno zanimljiv način, znanstveno-popularnim stilom, daje prikaz geoloških značajki Nacionalnog parka, geološke povijesti cijelog Velebita te geološke opise sedam odabranih staza u Parku.Vodič sadrži 85 fotografija (od kojih je 25 fotografija mikrofosila), dvije geološke karte - geološku kartu M 1:50 000 za područje Parka i preglednu geološku kartu cijelog Velebita, geološku tablicu vremena, tri geološka profila, dva geološka stupa, skice kretanja Velebita od karbona do danas, slike rasporeda kopna i mora itd. U javnosti je slabo poznato da je Velebit kao i sve dinarske planine građen od stijena koje su nastale u plitkom moru, stoga autori na jednostavan i zanimljiv način daju objašnjenje kako je od naslaga taloženih u morskim plićacima nastala planina Velebit. Vodič je također važan i za shvaćanje nastanka svih planina dinarskog spleta. Osobita vrijednost ovog vodiča je i u tome što se radi o prvoj publikaciji s područja geologije u Republici Hrvatskoj koja je pisana na takav način.

​Novi posjetiteljski sadržaji u NP Sjeverni Velebit – otvoreno 10 obnovljenih pastirskih stanova. MZOIP, 24.5.2016.

Brošure i letci NP "Sjeverni Velebit"
 
Nacionalni park Sjeverni Velebit Preuzmi
Velebitski botanički vrt Preuzmi
Simbol opstanka (Šterne) Preuzmi
Premužićeva staza Preuzmi
Jame Preuzmi
Kuca Velebita – plakati Preuzmi
​Krasno u srcu Velebita – letak Preuzmi
Kuća Velebita - Projekt Centar za posjetitelje Krasno – letak Preuzmi
Kuća Velebita - Projekt Centar za posjetitelje Krasno – brošura Preuzmi
Zagonetna fauna dubokih jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit – brošura Preuzmi
Trag Čovjeka u planini – brošura Preuzmi
Ekološka mreža NATURA 2000 u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit – brošura Preuzmi
Velebitski botanički vrt Preuzmi
Premužićeva staza Preuzmi
Meteorološka postaja Zavižan Preuzmi
Šetnja duga 237 milijuna godina - Zapisi u kamenu (Geologija) Preuzmi
Tajne velebitskog podzemlja – Jame Sjevernog Velebita Preuzmi
Vremenske ćudi Zavižana Preuzmi
Karta biciklističkih staza Preuzmi
Parkovi Hrvatske Preuzmi

Dinarski kras: Severni Velebit Avtor: Uroš Stepišnik Leto izida: 2019 Zbirka: GeograFF

Zavižan između snijega, vjetra i sunca
Urednica Marjana Gajić-Čapka

Izdavač: Državni hidrometeorološki zavod/ Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb
Godina izdanja: 2003.
Broj stranica: 257
Dimenzije: 16,5×23 cm
Opis. Ova monografija, u čijoj je izradi sudjelovalo 23 autora, objavljena je u povodu 50. obljetnice rada meteorološke postaje Zavižan. Posvećena je radu i rezultatima meteoroloških opažanja i mjerenja koja se na toj najvišoj meteorološkoj postaji u Hrvatskoj neprekidno obavljaju. Knjiga počinje tekstovima o povijesti same meteorološke postaje, no najveći broj tekstova odnosi se na meteorološke značajke Zavižana (tlak zraka, temperaturu zraka, oborine, vlažnost zraka itd.). U završnom poglavlju monografije riječ je o zaštiti i znanstvenim istraživanjima Velebita.

Izgubljeni na Velebitu
Autor: Šime Balen ; [ilustracije Ratko Janjić ; fotografije Željko Poljak]

Tehnički podaci: Zagreb. Školska knjiga, 1980. - 107 str. : ilustr. ; 25 cm. - (Biblioteka Modra lasta)
Opis. U ovoj priči pisac nas vodi u izniman i neobičan predio Velebita, u njegov sjeverni pojas koji se prostire od Zavižana do Alana. I mladog i starijeg čitatelja pisac na svakom koraku nenametljivo upozorava na sve – posebnosti staze, njezin postanak, pojedine krajobraze, na bilje, životinje i ljude koji s obje strane ove iskonske i nedirnute planine nastanjuju njezine obronke i podnožja. Tako čitatelj produbljuje svoje znanje o rijetkim biljkama i o tome kakve se sve životinje tu mogu sresti, a uz to izravno dolazi u dodir s tamošnjim svijetom.

GRASSELLI VUKUŠIĆ, marija: Osebujni književni vodič kroz Velebit (Šime Balen: Izgubljeni na Velebitu, Školska knjiga — Zagreb 1980). Senjski zbornik 9, br. 1 (1982): 478-479. (PDF)

• Opis. Prikaz knjige Šime Balena, "Izgubljeni u Velebitu", Školska knjiga, Zagreb, 1980. 

BROŠURE ZA DJECU
Nacionalni park Sjeverni Velebit