ŽUMBERAČKA GORA
Područje: Planine slovenske Dolenjske i sjeverozapadne Hrvatske
Grupa: Žumberačko gorje / Gorjanci
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Sveta Gera / Trdinov vrh (1178 m)
Koordinate najvišeg vrha:
Grupa: Žumberačko gorje / Gorjanci
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Sveta Gera / Trdinov vrh (1178 m)
Koordinate najvišeg vrha:
|
|
UvodŽumberačka gora, Žumberačko gorje, odn. Samoborsko i Žumberačko gorje, ili Gorjanci na slovenskom jeziku, je niža planinsko-brdska grupa koja se smjestila na rubnom dijelu Dinarskog gorja, na području dodira s predalpskim i panonskim prostorom, dijelom u jugozapadnoj Sloveniji, i većim dijelom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dugačko je oko 50, a široko oko 20 km. Protire se između rijeka Krke na sjeverozapadu, Save na sjeveru, Kupe na jugu, te gradova i naselja Samobora, Jastrebarskog, Brežica, Kostanjevice, Novog Mesta, Metlike, Ozlja i Krašića. U slovenskoj Dolenjskoj, prema zapadu nastavlja se masiv Kočevskog Roga od kojega ga dijeli Črmošnjička dolina. U Hrvatskoj se ono većim dijelom nalazi u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji. Dio gore, koji teritorijalno pripada Zagrebačkoj županiji, područje je podijeljeno između grada Samobora, grada Jastrebarskog i grada Ozlja te općina Žumberak i Krašić.
Iako se radi o dinarskom pobrđu, Žumberačko gorje proteže se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, poput nekih nizinskih-otočnih planina jugozapadnog dijela Panonske nizine (pr. Medvednica iznad Zagreba). Dakle, ono se proteže okomito na klasični dinarski smjer (SZ-JI), kao što je to slučaj susjednog (prema zapadu) brdsko-planinskog masiva Kočevskog Roga u Sloveniji. Razlog takvom smjeru Žumberačkog gorja je tektonika, jer se ono nalazi u prijelaznoj zoni, na dodiru odn. sudaru dviju velikih sustava: dinarskog i alpskog. Vukomeričke gorice, koje se nalaze jugoistočno od Žumberačkog gorja, poširok su i nizak ogranak žumberačke orografske cjeline. Osobitost ovoga gorja je spoj predalpskog, dinarskog, krškog i panonskog svieta. Smjer joj je uglavnom alpski (točnije, predalpski), tektonika dinarska, karakter krški, a biljni pokrov i prema prema panonskoj ravnici pomaknuti položaj podsjeća na druge osamljene gore, poput Medvednice. Najviši vrh je Sveta gera (1178 m), odn. na slovenskom Trdinov vrh. Iako njegovi vrhovi nisu visoki, područje ima planinski karakter, šumovita područja, blage pitome livade i male kanjone okružene strmim brdskim grebenima. Po najvišem grebenu, kojime ide i razvodnica porječja rijeka Krke i Kupe, prolazi državna granica između Slovenije i Hrvatske. Žumberačko gorje obično se dijeli na Žumberačku goru (slov. Gorjanci; Sveta Gera/Trdino vrh, 1178 m) i na Samoborsko gorje (Japetić, 879 m). Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom, zanimljive su značajke te planine. Nekada su se koristila i rudna bogatstva po kojima je Žumberak poznat; osobito su se vadili bakar i, u manjim količinama uz bakar, zlato te željezo. Žumberak je nastanjen autohtonim slovenskim (u Gorjancima) i hrvatskim stanovništvom, kao i potomcima uskoka, doseljenika s juga koji u Žumberku žive još od poziva cara Ferdinanda 1530. da štite Austriju, Kranjsku i Hrvatsku od Turaka. Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike, posebno zbog bizine velikih gradova Zagreba, Novog Mesta i Karovca. U Hrvatskoj je veći dio gore zaštićen kao Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. ENGLISH SUMMARY: Žumberačka gora (Žumberak mountain)- ImeSlovenski naziv za Žumberačku goru je Gorjanci, a stari nazivi na njemačkom su Sichelgebirge ili Uskokengebirge - Uskočka gora na hrvatskom.
Žumberak je i naziv za hrvatsku mikroregiju, koja obuhvaća hrvatski dio gore, bez Samoborskoga gorja. Pretpostavlja se da je ime Žumberak nastalo zamjenom imena Schönberg u Shumberg. Franjo Fras je u svojoj glasovitoj Topografiji upotrebljavao za goru naziv Sichelburg Gebrige (Sichel, njem. znači srp, a berg/gebirge znači brdo/gorje), vjerojatno prema srpastom izgledu gorja. To je također bilo i ime starog grada koji je nekada stajao na vrhu brežuljka istočno od današnjeg zaselka Stari Grad (Kekić Draga). U popisu župa Akvilejske patrijarhije iz 1296. navedena je žumberačka župa pod imenom Sichelberch, pa postoji i pretpostavka da bi to mogla biti osnova iz koje se razvio današnji hrvatski naziv Žumberak, (Poljak, 2001.). 
Naslovna fotografija
Livade podno vrha Ječmeništa |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Žumberačke gore
Oglašavajte ovdje:
|
Dinarsko gorje i prijelazno gorje prema Alpama i panonskom području povezuje u srednjem porječju Kupe srednje-visoka Žumberačka gora, koju neki s obzirom na njezinu osobitu planinsku složenost nazivaju Žumberačko gorje. Slovenci taj planinski skup na državnoj razmeđi Hrvatske i Slovenije nazivaju Gorjanci.
Ova niska planina, koja se na hrvatskom teritoriju naziva Žumberačka gora, a na slovenskom području Gorjanci, zauzima najveću površinu ove planinske grupe. Proteže se na sjeveru od Krškog polja tj. dolina rijeke Krke i Save, na sjeveroistoku kanjon Gabrovice, u blizini Bregane, dijeli ga od Samoborskog gorja. Istočno i jugoistočno od Žumberačke gore nalazi se Pokupski tj. Karlovački bazen. Južna granica ide sjeverozapadnim dijelom karlovačkog Pokuplja, od Vivodinskoga pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkoga vinogorja. Na zapadu se spušta u belokrajinski plato.
Ova niska planina, koja se na hrvatskom teritoriju naziva Žumberačka gora, a na slovenskom području Gorjanci, zauzima najveću površinu ove planinske grupe. Proteže se na sjeveru od Krškog polja tj. dolina rijeke Krke i Save, na sjeveroistoku kanjon Gabrovice, u blizini Bregane, dijeli ga od Samoborskog gorja. Istočno i jugoistočno od Žumberačke gore nalazi se Pokupski tj. Karlovački bazen. Južna granica ide sjeverozapadnim dijelom karlovačkog Pokuplja, od Vivodinskoga pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkoga vinogorja. Na zapadu se spušta u belokrajinski plato.
