DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Žumberačka gora / Gorjanci

Facebook instagram youtube email

kostanSJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE > ŽUMBERAČKO GORJE / GORJANCI > Žumberačka gora /Gorjanci
​Države: Slovenija, Hrvatska
Najviši vrh: Sveta gera / Trdinov vrh, 1178 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.7597, 15.3160

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Žumberačka gora, Žumberačko gorje, odn. Samoborsko i Žumberačko gorje, ili Gorjanci na slovenskom jeziku, je niža planinsko-brdska grupa koja se smjestila na rubnom dijelu Dinarskog gorja, na području dodira s predalpskim i panonskim prostorom, dijelom u jugozapadnoj Sloveniji, i većim dijelom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dugačko je oko 50, a široko oko 20 km. Protire se između rijeka Krke na sjeverozapadu, Save na sjeveru, Kupe na jugu, te gradova i naselja Samobora, Jastrebarskog, Brežica,  Kostanjevice, Novog Mesta,  Metlike, Ozlja i Krašića. U slovenskoj Dolenjskoj, prema zapadu nastavlja se masiv Kočevskog Roga od kojega ga dijeli Črmošnjička dolina. U Hrvatskoj se ono većim dijelom nalazi u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji. Dio gore, koji teritorijalno pripada Zagrebačkoj županiji, područje je podijeljeno između grada Samobora, grada Jastrebarskog i grada Ozlja te općina Žumberak  i Krašić.

Iako se radi o dinarskom pobrđu, Žumberačko gorje proteže se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, poput nekih nizinskih-otočnih planina jugozapadnog dijela Panonske nizine (pr. Medvednica iznad Zagreba). Dakle, ono se proteže okomito na klasični dinarski smjer (SZ-JI), za razliku od susjednog (prema zapadu) brdsko-planinskog masiva Kočevskog Roga u Sloveniji. Razlog takvom smjeru Žumberačkog gorja je tektonika, jer se ono nalazi u prijelaznoj zoni, na dodiru odn. sudaru dviju velikih sustava: dinarskog i alpskog. Vukomeričke gorice, koje se nalaze jugoistočno od Žumberačkog gorja, poširok su i nizak ogranak žumberačke orografske cjeline.

Osobitost ovoga gorja je spoj predalpskog, dinarskog, krškog i panonskog svijeta. Smjer joj je uglavnom alpski (točnije, predalpski), tektonika dinarska, karakter krški, a biljni pokrov i prema prema panonskoj ravnici pomaknuti položaj podsjeća na druge osamljene gore, poput Medvednice.

Najviši vrh je Sveta gera (1178 m), odn. na slovenskom Trdinov vrh. ​Iako njegovi vrhovi nisu visoki, područje ima planinski karakter, šumovita područja, blage pitome livade i male kanjone okružene strmim brdskim grebenima. Po najvišem grebenu, kojime ide i razvodnica porječja rijeka Krke i Kupe, prolazi državna granica između Slovenije i Hrvatske.


Žumberačko gorje obično se dijeli na Žumberačku goru (slov. Gorjanci; Sveta Gera/Trdino vrh, 1178 m) i na  Samoborsko gorje (Japetić, 879 m).

Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom, zanimljive su značajke te planine. Nekada su se koristila i rudna bogatstva po kojima je Žumberak poznat; osobito su se vadili bakar i, u manjim količinama uz bakar, zlato te željezo. Žumberak je nastanjen autohtonim slovenskim (u Gorjancima) i hrvatskim stanovništvom, kao i potomcima  uskoka, doseljenika s juga koji u Žumberku žive još od poziva cara  Ferdinanda 1530. da štite Austriju,  Kranjsku i Hrvatsku od Turaka.

Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike, posebno zbog bizine velikih gradova Zagreba, Novog Mesta i Karovca. U Hrvatskoj je veći dio gore zaštićen kao  Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Uvećaj kartu
ENGLISH SUMMARY: Žumberačka gora (Žumberak mountain) / Gorjanci
-
SOŠICE Žumberak / Gorjanci
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain



Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Gorjanci
Pogled na Gorjance - slovensku stranu Žumberačkog gorja, s grebena brda Ljuben u Dolenjskoj u Sloveniji. Na grebenu Gorjanaca uočava se bijeli telekomunikacijski toranj na Trdinovom vrhu / Svetoj Geri.

Ime

Slovenski naziv za Žumberačku goru je Gorjanci, a stari nazivi na njemačkom su Sichelgebirge ili Uskokengebirge, odn. Uskočka gora na hrvatskom. Osim za morfološku cjelinu Žumberak je istovremeno i naziv za hrvatsku mikroregiju, koja obuhvaća hrvatski dio gore, bez Samoborskoga gorja.

Pretpostavlja se da je ime Žumberak nastalo zamjenom imena Schönberg u Shumberg. Franjo Fras je u svojoj glasovitoj Topografiji  upotrebljavao za goru naziv Sichelburg Gebrige (Sichel, njem. znači srp, a berg/gebirge znači  brdo/gorje), vjerojatno prema srpastom izgledu gorja. To je također bilo i ime starog grada koji je nekada stajao na vrhu brežuljka istočno od današnjeg zaselka Stari Grad (Kekić Draga). U popisu župa Akvilejske patrijarhije iz 1296. navedena je žumberačka župa pod imenom Sichelberch, pa postoji i pretpostavka da bi to mogla biti osnova iz koje se razvio današnji hrvatski naziv Žumberak, (Poljak, 2001.).

Također je zanimljivo kako Vjekoslav Klaić u 19. stoljeću sve najviše vrhove Žumberačkog gorja naziva Gorjancima, koji se - kako on navodi - iz Kranjske šire po Žumberku, dakle po hrvatskoj mikroregiji toga naziva.
Klaić

Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilišta, književnik i muzikolog, u svojoj knjizi iz 1880. godine zapisao je slijedeće o Žumberačkoj gori i Gorjancima:
Gore medju Savom i Kupom nisu tako prostrane, kano što netom opisane. One zapremaju daleko manje prostora, te počimaju na medji kranjskoj visokimi Gorjanci, koji se šire po Žumberku. Najviši vrhunac u Gorjancih jest sv. Gera (1175 met.), koji je u obće najviši vrh u sjevernoj Hrvatskoj. Gorjance nastavlja Samoborska ili Okićka gora (najviši vrh Plešivica 781 m.), a iza Jaske nižu se veoma nizke Vukomerićke gorice, koje se prema Sisku gube u ravnicu.
IZVOR  ​Vjekoslav KLAIĆ: Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati. Zagreb, 1880 .
Livade podno vrha Ječmeništa
Naslovna fotografija
Livade podno vrha Ječmeništa
Šuma podno Trdinovog vrha  (Krvavi kamen) u Gorjancima, Slovenija
Šuma podno Trdinovog vrha (Krvavi kamen) u Gorjancima, Slovenija

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA


Reljef

Dinarsko gorje i prijelazno gorje prema Alpama i panonskom području povezuje u srednjem porječju Kupe srednje visoka Žumberačka gora, koju neki s obzirom na njezinu osobitu planinsku složenost nazivaju Žumberačko gorje. Slovenci taj planinski skup na državnoj razmeđi Hrvatske i Slovenije nazivaju Gorjanci.
Ova niska planina, zauzima najveću površinu ove planinske grupe. Proteže se na sjeveru do Krškog polja tj. dolina rijeke Krke i Save, a na sjeveroistoku ga dolina rječice Bregane, dijeli od Samoborskog gorja. Istočno i jugoistočno od Žumberačke gore nalazi se Pokupski tj. Karlovački bazen. Južna granica ide sjeverozapadnim dijelom karlovačkog Pokuplja, od Vivodinskoga pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkoga  vinogorja. Na zapadu se spušta u Belokrajinsku kršku zaravan.
Žumberačka gora / Gorjanci seže do 1178 m visokog vrha Svete Gere (slo. Trdinov vrh).
Gorje se uzdizalo i odvajalo rasjedima počevši prije 15 pa sve do prije 2 milijuna gоdina. Najveći dio gorja je prekriven trijaskim dolomitom debelim i do 900 m.
​Za ovo gorje je važna velika isprepletenost panonskih, predalpskih i dinarskih, odn. krških značajki. 
Pogled na Trdinov vrh / Svetu Geru iz doline rijeke Krke, kod Kostanjevice na Krki
Pogled na Trdinov vrh / Svetu Geru iz doline rijeke Krke, kod Kostanjevice na Krki
Pogled na Gorjance s padina brda Ljuben
Pogled na Gorjance s padina brda Ljuben
Trdinov vrh / Sveta Gera
Trdinov vrh / Sveta Gera

Vode

Žumberak je područje bogato izvorima i potocima, koji zbog krških obilježja često poniru i opet izviru. Zabilježeno je 337 izvora i preko 260 vodotoka.
Važno prirodno bogatstvo Gorjanaca su brojni izvori (Minutnik, Gospodična, Jordanov studenec) i potoci (Klamfer, Pendirjevka, Kobila, Sušica) u uskim i duboko razvedenim dolinama.

Kanjon Slapnice
Kanjon Slapnice
Potok Slapnica
Potok Slapnica

PRIRODA


Za ovo gorje je važna velika isprepletenost panonskih, alpskih i dinarskih prirodnih značajki.

​​Naizgled nepregledno i teško prohodno gorje obraslo je prostranirn bukovim šumama, a na Trdinovom vrhu/Svetoj Geri i Ravnoj gori/Blaževoj gori sačuvane su sekundarne prašume. Za krajobrazni i ekološki izgled Žumberka/Gorjanaca značajni su brdski travnjaci i livade košanice (slo. košenice) s rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Brdski travnjaci bogata su staništa s više od 40 vrsta bilja po četvornom metru. Tako ovdje nalazimo tridesetak vrsta europskih orhideja, globalno ugrožene leptire plavce (Maculinea p.) i mnoge druge vrste, koje su svojim načinom života vezane upravo uz ova staništa. 
​
Životinjski je svijet bogat vrstama tako da tu žive medvjed, vuk, 11 vrsta šišmiša, 110 vrsta ptica, kao i brojni endemski špiljski organizmi.
Picture
Picture
Picture
Jesenje boje šume
Lokacija: Krvavi kamen, Trdinov vrh, Gorjanci
Brezici u okolici Pećnog, Žumberačka gora
Brezici u okolici Pećnog, Žumberačka gora
Picture
Lokacija: Kanjon Slapnice
Picture
Lokacija: Budinjak
Picture
Lokacija: Bajokova košenica, Gorjanci
Picture
Picture
Lokacija: Krvavi kamen, Trdinov vrh, Gorjanci
Picture
Picture
Lokacija: Budinjak
Picture
Lokacija: Budinjak
Picture
Boje ogoljelog stabla
Lokacija: Trdinov vrh, Gorjanci
Picture
Lokacija: Kod Miklavža, Gprjanci
Picture
Lokacija: Kanjon Slapnice

Zaštita prirode

Na hrvatskoj strani je 1999. godine osnovan Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje, dok je na slovenskoj strani predviđeno da se središnji dio Gorjanaca zaštiti kao krajinski park.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Prirodne značajke Gorjanaca  pojačane su raznolikom prošlošću naseljavanja još od prapovijesti do danas. Upravo je čovjek svojim aktivnostima, kao što su krčenje šuma i košnja livada, doprinio većoj krajobraznoj, a time i biološkoj raznolikosti.
​
Područje obilježava suživot pograničnog slovenskog i hrvatskog, odn. uskočkog stanovništva. Na slovenskoj strani, uz Gorjance je vezana bogata narodna tradicija koju je literalno obradio Janez Trdina.
​
Gospodarsko iskorištavanje prostranih šuma Gorjanaca počelo je 1838. godine, kada je izgrađena pilana kod Dolža, a intenzivnije nakon Prvog svjetskog rata pilana kod Fabrike (žaga pri Fabriki), do koje je vodila šumska željeznica.
 
Duž hrpta Žumberka prolazi državna granica Hrvatske i Slovenije. 
Selce Žumberačko
Naselje u kojemu su 2021. godine stalno prebivalište imala samo tri stanovnika dok ih je 1910. godine bilo čak 48, a 1971. njih 37.

Naselja

Kulturno-povijesna baština

Pećno, crkva Uspenija Presevete Bogorodice
Pećno, crkva Uspenija Presevete Bogorodice
Budinjak. Pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10.– 6. st. prije Krista), zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima (1.– 2. st.), dio je Arheološkoga parka kroz kojeg je najbolje prošetati slijedeći "Stazu kneževa".
Gradina Tuščak. Važno arheološko nalazište. Na visini od 585 m nalaze se ostatci dviju kula koje su 20-ak metara udaljene jedna od druge. Dublje u šumi nalazi se manja kula u kojoj su postavljene klupe i stol za odmor. Gradina je podignuta na prijelazu iz 12. u 13 st. na tadašnjoj granici Njemačke i Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.
Dvorac Mokrice ili Grad Mokrice kako se danas službeno zove; srednjovjekovni dvorac jugoistočno od Brežica, smješten na brežuljku u sjevernom dijelu naselja Rajec u Gorjancime, blizu hrvatske granice. Prvi put se spominje 1444. godine, a obnovljen je u 16. stoljeću i 1941. godine. Dvorac je pripadao mnogim plemićkim obiteljima, među kojima su najznačajnije Erdődy i Auersperg.
Samostan Pleterje, kod Šentjerneja
Samostan Pleterje, kod Šentjerneja
Stojdraga, crkva sv. Jurja
Stojdraga, crkva sv. Jurja
Dvorac Mokrice (slo. Grad Mokrice)
Dvorac Mokrice (slo. Grad Mokrice)
Travišča na Gorjancih označujemo z imenom košenice
Lastniki košenic na Gorjancih vedo povedati, da so šli kosit v Gorjance takoj za tem, ko so v dolim pospravili pšenico in ječmen, torej konec junija. Zaradi počasne ročne košnje in veliko delovne sile so si kmetije pomagale med seboj v obliki skupne košnje Na večjih košenicah je košnja trajala tudi več dni in v teh primerih so kosci spali kar na košenicah. Kljub temu, da je bilo delo zelo naporno, so lastniki košenic še danes zelo navezani na to območje. S postopnim prihodom mehanizacije (kosilnice, traktorji) se je predvsem skrajšal čas, potreben za košnjo. Do slabše dostopnih območij so lastniki vse težje dostopali, saj poti niso bile redno vzdrževane in se niso prilagajale novi mehanizaciji. Poleg slabega in oddaljenega dostopa do košenic so raziogi za postopno opuščanje košnje industrializacija širšega območja (Novo mesto, Šentjernej), odseljevanje in staranje prebivalstva ter strukturne spremembe v kmetijski politiki.
Travnjaci na Gorjancima se nazivaju košanicama
Vlasnici gorjanskih košanica (sjenokoša) znaju reći da su na Gorjance išli kositi odmah nakon što su požnjeli pšenicu i ječam u dolini, odnosno krajem lipnja. Zbog spore ručne košnje i puno rada, gospodarstva su se međusobno ispomagala u vidu zajedničke košnje, na većim sjenokošama košnja je trajala i po nekoliko dana, a u tim slučajevima kosci su spavali upravo na sjenokošama. Unatoč tome što je posao bio vrlo naporan, vlasnici košanica i danas su vrlo vezani za ovaj kraj. Postupnim dolaskom mehanizacije (kosilice, traktori) vrijeme košnje se uglavnom skratilo. Vlasnici su sve teže dolazili do teže pristupačnih područja, jer se ceste nisu redovito održavale i nisu se prilagođavali novoj mehanizaciji. Uz loš i udaljen pristup košanicama, razlozi postupnog napuštanja košnje su industrijalizacija šireg područja (Novo mesto, Šentjernej), iseljavanje i starenje stanovništva te strukturne promjene u poljoprivrednoj politici.
AUTOR FOTOGRAFIJE: BORIS OREL (POHRANJENA JE U SLOVENSKOM ETNOGRAFSKOM MUZEJU)

Narodna baština

Tradicionalni radovi
Košanice (livade košanice), hrv.  / košenice, slo
Za krajobrazni i ekološki izgled Žumberka značajne su livade košanice (sjenokoše), odn. košenice na slovenskom jeziku, s rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Livada je tip travnjaka nastao nakon uništenja šuma, djelovanjem redovite košnje (košanica) radi dobivanja krme za stoku, za razliku od pašnjaka, koji se održavaju ispašom. ​
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje karakteriziraju mozaični krajobrazi u kojima se dinamično izmjenjuju šume s travnjacima. No danas su travnjaci zapušteni i polako se pretvaraju u šume. Time nestaju i vrste koje o njima ovise. Kako bi se travnjaci očuvali Slovenija i Hrvatska provode zajednički projekt.
Bajokova košenica, Gorjanci
Bajokova košenica, Gorjanci
Draganov mlin
Slapnica, Draganov mlin
Draganov mlin, sagrađen 1870. g., jedini je sačuvan od 3 mlina u dolini potoka Slapnice. U funkcionalnom je stanju, ali se u njemu više ne melje. Na njegovom bočnom pročenju nalazi se drveni nadlijevni kotač je pokretao dva mlinska kamena - za pšenicu i kukuruz.
Tradicijska arhitektura
Staničići Žumberački
Staničići Žumberački

Po planini i po kraju

Slapnica
Potok Slapnica izvire u podnožju glavnog hrpta Žumberačke gore, između sela Kalje i Višći vrh, južno od  Mrzlog Polja. 
Kanjon Slapnice
Dolina Slapnice (u lokalnom govoru Slapnička draga, ili jednostavno Slapnica) je duboka potočna dolina  strmih strana kroz koju protječe istoimeni potok. Nalazi se u središnjem dijelu Žumberačke gore, na granici općina Žumberak i Krašić. Ime duguje mnoštvu slapova koji većinom nastaju zbog procesa taloženja sedre. Veći dio doline je 1964. zaštićen kao značajni krajobraz, a od 1999. postaje dio Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje.

Potok Slapnica izvire u podnožju glavnog hrpta Žumberačke gore, između sela 
Kalje i Višći vrh, južno od  Mrzlog Polja. U njega utječu potoci Kalovka, Jarak, Duboki potok, Drenovac, Vranjački potok, te mnoštvo manjih potoka koji često presušuju. Većina pritoka dolazi s istočne strane doline iz područja koje se naziva  Pećno, po istoimenom selu. Kao i većina potoka na Žumberačkoj gori, i Slapnica oscilira u količini vode  između velikih voda u proljeće do ljeta kada većina manjih pritoka presušuje, pa značajno pada razina vode.

U samoj dolini izmjenjuju se područja gdje potok teče mirnim ili bržim tokom. Na područjima gdje je tok brži nalazi se većina slapova. Ti su slapovi uglavnom manje stepenice, najčešće visine do jednog 
metra, nastale taloženjem sedre ili zbog prirodnih prepreka (kamenje, srušeno drveće). Među slapovima su najznačajniji Vranjački slap sa svojim sedrenim barijerama i špiljom u sedrenoj stijeni, te slap Brisalo. Oni su ujedno i najveći, s visinom oko petnaest metara. Zanimljivo da se ni Vranjački slap ni slap Brisalo ne nalaze na samom potoku Slapnici, nego na pritokama, Vranjačkom potoku i Dubokom potoku.


​IZVOR Dolina Slapnice. Wikipedija (hr)
Kanjon potoka Slapnice u proljeće i kasnu jesen bogat je vodom te pruža jedinstven doživljaj netaknute prirode. U rano proljeće bogat je cvijećem od zaštićenog crnog kukurijeka, božikovine, do običnih visibaba i jaglaca. Nerijetko se može vidjeti i pokoja divlja životinja poput srna, divljih svinja, te ostalih manjih šumskih životinja. Neki dijelovi puta kroz kanjon nešto su zahtjevniji zbog klizavog terena, ali se svakako isplati izdvojiti više vremena i truda.
  • U dolini se nekada nalazilo više mlinova. Danas je očuvan samo Draganov mlin, koji je kontrolna točka KT-4 na Planinarskom putu Žumberkom.
  • U dolini živi rijetka ptica vodenkos, koja je osobita po tome što može loviti pod vodom.
  • Na kraju doline u blizini ušća potoka u Kupčinu nalazi se iznimno očuvana kurija obitelji Medven.
  • U završnom dijelu doline nalazi se i najveća opasnost ekosistemu, golemi kamenolom Slapnica, koji je zbog svoje visine i veličine vidljiv čak i iz naselja Gornja vas koje se nalazi na glavnom hrptu Žumberačke gore, desetak kilometara dalje.
Slap Vranjak
Picture
Vranjački slap se ne nalazi unutar granica zaštićenog krajobraza. 
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Slap Brisalo
Slap visok 15 m predstavlja pravi mali gorski amfiteatar. Zajedno sa Vranjačkim slapom i Zidanim pećinama daje dodatnu ljepotu kanjonu Slapnice. Pristupačan je i neplaninarima jer je moguće doći automobilom na 10-ak minuta hoda od slapa. Od Medven drage kreće se kroz kamenolom, uz ribičku kuću do natpisa "Brisalo" na desnoj strani (oko 7 km). Slap je kontrolna točka Jaskanske planinarske oblaznice; Žig se nalazi pričvršćen na stijeni desno od slapa.
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Dubok potok
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Slapnica

Draganov mlin

Draganov mlin, sagrađen 1870. g., jedini je sačuvan od 3 mlina u dolini potoka Slapnice. U funkcionalnom je stanju, ali se u njemu više ne melje. Na njegovom bočnom pročenju nalazi se drveni nadlijevni kotač je pokretao dva mlinska kamena - za pšenicu i kukuruz. 
Picture
Detalj gospodarskog objekta nasuprot Draganovog mlina
Detalj gospodarskog objekta nasuprot Draganovog mlina
Picture

Staničići Žumberački

Zidane pećine
Špilja koja je u Drugom svjetskom ratu stanovništvu služila kao sklonište. Nalazi se nedaleko od sela Staničići i kanjona Slapnice.
Kontrolna točka je: Jaskanskog planinarskog puta; Žig se nalazi pričvršćen za stijenu na ulazu.
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Pećno

Uspenija Presevete Bogorodice
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Čučići

Kanjon potoka Jarak
Picture
Picture
Picture

Sošice

Ponikva Japage

PROČITAJ VIŠE  BUZJAK, Nenad; BUZJAK, Suzana; OREŠIĆ, Danijel Orešić: Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska). Šumarski list 135, br. 3-4 (2011): 127-136. (PDF)
Sažetak. Urušna ponikva Japage nalazi se u zapadnom dijelu Žumberka. Istraživanjem je utvrđeno da je oblikovana u tektonski razlomljenim karbonatnim naslagama gornjokredne starosti (vapnenci i breče). Svojim dimenzijama ističe se kaonajveća takva pojava na području Žumberka. Volumen ponikve je oko 54 000 m3. Mjerenjima mikroklimatskih parametara u Japagama (s prekidima od 2007. do 2009. godine) dokazana je temperaturna inverzija u toplom dijelu godine. U vege ­tacijskom periodu 2007. i 2008. godine na području Japaga istraživana je i flora. Popisivane su vrste koje rastu na različitim dubinama i ekspozicijama. Ukupno je zabilježeno 59 svojti biljaka. Od vrsta svojom nazočnošću prevladavale su paprati i to posebice u donjem dijelu ponikve i na dnu gdje je smanjena osvijetljenost i pove­ćana vlažnost zraka i tla u odnosu na rub ponikve. Zabilježene biljke podvrgnute su i analizi ekoloških indikatorskih vrijednosti i životnih oblika.

Kostanjevac

PROČITAJ VIŠE
SEKULIĆ, Sanja: Nakit i ukrasni predmeti iz kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih grobova oko crkve sv. Nikole biskupa u Žumberku. Diplomski rad. Zagreb, 2018. (PDF1; PDF2)
  • Sažetak. U okviru obnove crkve sv. Nikole biskupa u Žumberku, smještenom sjeverozapadno od mjesta  Kostanjevac,  od  2006.  godine  provode  se  arheološka  istraživanja  pod  vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda koja su pokazala da je riječ o građevini s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja. Crkva je izgrađena vjerojatno polovicom 13. stoljeća, a uz nju je do kraja 18. stoljeća funkcioniralo i groblje, koje je potom premješteno u neposrednu blizinu, a koje tamošnji stanovnici koriste i danas. Istraživanjima unutarsame crkve utvrđene su četiri razine  poda  koje  ukazuju  na  najmanje  četiri  povijesne  obnove  crkve.Arheološkim istraživanjima provedenim od 2006. do 2014. godine na groblju oko crkve sv. Nikole biskupa u  Žumberku,  otkriveno  je  149 grobova.  U  grobovima,  alii  oko  njih,  kao  posljedica prekopavanja  i  opetovanog  pokapanja  pokojnika  na  istome  mjestu,  zatečeni  su  nabožni predmeti, dijelovi nošnje i nakit koji svjedoče o pogrebnim običajima, načinu života i izgledu nošnje žumberačkog stanovništva u kasnom srednjemi novome vijeku. Okosnicu ovoga rada predstavljaju nakit i ukrasni predmeti otkriveni u grobovima tijekom arheoloških istraživanja provedenih od 2006. do 2014. godine. U radu je obrađeno ukupno 111ukrasnih  predmeta -prstenje koje predstavlja najbrojnijuskupinu nalaza te igle, ukrasi za glavu i broševi.
STINGL, Sebastijan: Novovjekovni nabožni predmeti iz grobova oko crkve sv. Nikole biskupa u Žumberku. Diplomski rad. Zagreb, 2017. (PDF)
  • Sažetak. Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku izgrađena je u srednjem vijeku, vjerojatno polovicom 13. stoljeća, u gotičkom stilu. Uz crkvu je do kraja 18. stoljeća funkcioniralo i groblje, koje se potom premješta na obližnju lokaciju, gdje se nalazi i koristi do današnjih dana. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja crkve započela su 2004. godine, a 2006. godine započinju arheološka istraživanja groblja, koja su od 2010. godine sustavna. U ovom radu obrađeni su nabožni predmeti pronađeni u arheološkim kampanjama provedenim od 2011. do 2014. godine. Nabožni predmeti ili devocionalije su predmeti religijske namjene, koji potiču ili proširuju pobožnost. Među njima se svojom brojnošću ističu medaljice, a slijede ih križevi, krunice i brevari. Ukupno je u ovom radu obrađeno 70 nabožnih predmeta, većinom iz grobnih cjelina, dok ostatak čine slučajni nalazi. Sve vrste medaljica (osim jubilejskih) su zastupljene s barem jednim primjerkom. Brojnošću se ističu svetačke medaljice, među kojima dominiraju medaljice sv. Benedikta. Slijede ih hodočasničke, a s najviše primjerka je zastupljen Mariazell. Značajan je nalaz trsatske medaljice, prve pronađene u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od ostalih nabožnih predmeta trebalo bi izdvojiti tri velike nanizane krunice i ovalni brončani brevar unutar kojeg su ostali sačuvani brojni predmeti, uključujući i fragmente papira s tekstom. U radu su dani mnogobrojni podaci o zastupljenosti nabožnih predmeta po spolovima pokojnika, njihovoj dobi u trenutku smrti i o načinu ukopa. Sve je popraćeno grafovima i tablicama. Na kraju rada nalaze se table i katalog sa svim predmetima, potanko opisanima.

SVETA GERA


Sa svojih 1178 m predstavlja najviši vrh Žumberačke gore, Gorjanca i panonske Hrvatske, ali i granicu Hrvatske i Slovenije. Osim naziva Sv. Gera nosi ime i Sv. Ilija po grkokatoličkoj kapelici. U blizini je i Slovenska rimokatolička kapelica Sv. Gere. Slovenci koriste naziv Trdinov vrh prema književniku Janezu Trdini, dok su Hrvati prihvatili ime Sv. Gera. Vrh je širok valoviti proplanak dug 300 m smjera istok zapad, na kojem se nalazi stup visok 15-ak metara sa ljestvama kojim se može uspeti na vrh. Sveta Gera je izdaleka prepoznatljiv po visokom TV tornju koji se nalazi stotinjak metara od stupa na vrhu.
Vrh je kontrolna točka HPO, Karlovačke obilaznice (KO) i Planinarski put Žumberkom (PPŽ). Žig HPO se nalazi na vrhu.


PLIJEŠ

Iznad planinarskog doma Vodice na 977 m, na zapadnoj strani Sošičke doline, prostire se vrlo pristupačan vrh Pliješ. Najzastupljenija je šuma bora, breze, bukve i ariša. Južna padina prilično je strma, dok se s druge strane prostiru livade. S vrha se pruža širok vidik na okolicu. U blizini se nalazi glasovita jama Jazovka kod koje su sredinom 1945. ubijeni bolesni hrvatski vojnici pokupljeni iz bolnica, te bačeni u nju. Pliješ je kontrolna točka: HPO i Karlovačke obilaznice (KO).

JEČMIŠTE

Ječmište (976 m) je dugačko travnato bilo ispruženo u smjeru zapad – istok. Sam vrh ne ističe se osobito s vršne zaravni, ali je vrlo zanimljiv. U proljetno doba cijelo je Ječmište prekriveno prekrasnim cvjetnim sagom.

SVETA GERA / TRDINOV VRH

Pogled od Japetove košenice na Trdinov vrh / Svetu Geru i okolne vršne grebene
Pogled od Japetove košenice na Trdinov vrh / Svetu Geru i okolne vršne grebene
Telekomunikacijski toranj sagrađen je na Trdinovom vrhu 1987. godine.
Pogled na Trdinov vrh / Svetu Geru od brda Ljuben u slovenskoj Dolenjskoj
Pogled na Trdinov vrh / Svetu Geru od brda Ljuben u slovenskoj Dolenjskoj

KUMIČEVAC

Pogled od Drmića na Kumičevac (771 m)
Pogled od Drmića na Kumičevac (771 m)
Picture
Picture
Picture
Picture

Poklek

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

KIČER I BJELINJE

Vrh Kičer (613 m)
Vrh Kičer (613 m)
Vrh Kičer (613 m)
Kičer (613 m)
Kičer (lijevo) i Bjelinje (648 m), desno
Kičer (lijevo) i Bjelinje (648 m), desno
U pozadini Veliki Cirnik
Drmići (Poklek)
Drmići i vrh Grandovica (670 m) u pozadini
Drmići i vrh Grandovica (670 m) u pozadini

GRANDOVICA

Grandovica (670 m)
Grandovica (670 m)
Picture
Picture
Picture

Stojdraga

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Crkva sv. Jurja
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Brdo Bjelinje, pogled iz smjera Stojdrage
Brdo Bjelinje, pogled iz smjera Stojdrage
Picture
Milenijski križ postavljen je na ulazu u mjesto iz smjera zapada
Milenijski križ postavljen je na ulazu u mjesto iz smjera zapada
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Bajokova košenica
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Japetova košenica
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

SLJEME

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

RAVNA GORA

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Praktično

AKTIVNOSTI


Pješačenje i planinarenje

Planinarski put Žumberkom
Planinarski put Žumberkom je planinarska obilaznica koja se proteže od Slavetića (Jastrebarsko), preko najvišeg vrha Žumberka, Svete Gere, do Sošica. Obilaznica prolazi kroz predivan kanjon Slapnice, gdje se nalaze dva od četiri velika slapa Žumberka, stara sela od povijesnog značaja, te kroz predivne krajolike Žumberačke gore. S trase puta se pružaju predivni vidici na doline rijeke Kupe, Jastrebarsko,  Karlovac i slovenska sela, a za vedrih dana vidik se proteže do Velebita, te se naročito lijepo vidi Klek. Obilaznica vodi kroz 12 kontrolnih točaka, među kojima su planinski vrhovi, domovi, slapovi… Obilaznica je linijska, ali se točke mogu po želji obići bilo kojim redom. Za dobivanje priznanja potrebno je obići sve kontrolne točke, što se dokazuje utiskivanjem žigova u dnevnik obilaznice. Ako žiga nema, posjet se dokazuje fotografijom ili ovjerom od matičnog društva u slučaju organiziranog obilaska. Ako se obilaznica prolazi odjednom, za njezin obilazak je potrebno dva do tri dana, a prenoćiti se može u planinarskim domovima "Vodice" i "Boris Farkaš", uz prethodnu najavu. Trasa puta označena je slovom "M". Za uspješno prijeđenu obilaznicu se dobiva lijepa spomen značka i priznanje.

Planinarski put Žumberkom je obilaznica kroz Žumberačko gorje osnovana od strane planinarskog društva "Monter" (danas "Trešnjevka-Monter") 1990. godine. To je druga obilaznica na Žumberku nakon Karlovačke obilaznice, a duga je 75 kilometara. Obilaznik koji se odluči za ovu obilaznicu će proći kroz poznate, ali i malo popularne dijelove  Žumberka, te se upoznati s raznovrsnom florom, prekrasnim vidicima, gorskim sedlima, napuštenim selima, ali i kulturno-povijesnim dijelovima Žumberka i njegovom slavnom  uskočkom poviješću. Na umu treba imati da je za vrijeme jakih kiša moguće je teže kretanje kroz kanjon Slapnice zbog povećanja vodostaja, te prilaz slapu Zeleni vir.
​Trajanje puta: 20 sati
Kontrolne točke:
  • KT 1 - Slavetić, 295 m
  • KT 2 - Tihočaj, 727 m
  • KT 3 - Ruda (Rude Pribićke) 415 m
  • KT 4 - Kanjon Slapnice – Draganov mlin, 220 m
  • KT 5 - Hartje, 530 m
  • KT 6 - Kekić-Draga, 430 m
  • KT 7 - Sopotski slap, 570 m
  • KT 8 - Planinarski dom Vodice, 850 m
  • KT 9 - Sveta Gera, 1178 m
  • KT 10 - Planinarski dom Boris Farkaš, 710 m
  • KT 11 - Slap Zeleni vir, 660 m
  • KT 12 - Sošice, 561 m
Picture
Picture
Picture
Picture
"Schengenski" izleti
Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor 1.1.2023. godine omogućio je neometan prolazak granične slovensko-hrvatske linije i općenito, slobodnije kretanje graničnim područjem. Time su se otvorile brojne mogućnosti za aktivnosti na otvorenom, kao što su neprekinute pješačke i biciklističke rute koje prolaze teritorijama obje države.
Treba podsjetiti kako je i prije ulaska u Schengen ovo područje bilo proglašeno zajedničkom turističkom prekograničnom zonom "Po Sutli i Žumberku", koja je mogućavala kretanje između dviju država, ali uz određene uvjete. Nakon ulaska Hrvatske u schengensko područje prelazak granice je potpuno neometan.


Pionirski projekt zonom "Po Sutli i Žumberku" osnovan je u rujnu 2003. godine na inicijativu Zagrebačke županije, a u sklopu projekta Uspostavljanje turističkog klastera u Zajedničkoj turističkoj Zoni po Sutli i Žumberku, financiranog sredstvima Europske Unije (CARDS "Local Development of Border Regions"). Zona je utvrđena kao zaokružena prostorna i gospodarska cjelina a obuhvaća pogranične dijelove teritorija Hrvatske i dijelove Republike Slovenije. Osnovna je ideja projekta bila napraviti zajedničku ponudu hrvatskih i slovenskih pograničnih mjesta koji bi pružili autentičan kulturni, gastroenološki i avanturistički proizvod nezavisan od službene granice, odnosno međunarodnih graničnih prijelaza.
Picture
Powered by Wikiloc
Powered by Wikiloc
Izleti po Gorjancima uz granicu s Hrvatskom
Powered by Wikiloc
Powered by Wikiloc
Powered by Wikiloc

Rekreativni i brdski biciklizam

Picture

BORAVAK


Picture

IZVORI I LITERATURA


BUZJAK, Nenad: Geomorfološke i speleološke značajke Žumberačke gore i geoekološko vrednovanje endokrškog reljefa. 2006. (PDF na zahtjev)
BUZJAK, Nenad: Speleološke pojave u Parku prirode "Žumberak – Samoborsko gorje". Geoadria, Volumen 7/1 31-49, Zadar, 2002 (PDF)
  • Sažetak. Članak daje pregled dijela speleoloških istraživanja na teritoriju Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje". Uz pregled osnovnih značajki krškog reljefa i hidrografije, obrađene su značajke 51 speleološke pojave (spilje i jame). Prema nagibu kanal određene su vrste speleoloških pojava, zatim morfološki tipovi, analizirane dimenzije (duljina i dubina), hidrološke značajke, hidrogeološka uloga, vrste sedimenata, te utjecaj geološke građe terena na značajke istraženih spilja i jama.
CVETAN, Dragica: Seoska arhitektura jugoistočnog Žumberka. Katalog izložbe. Autor izložbe, postava i kataloga: Dragica Cvetan. Zavičajni muzej Jastrebarsko. Jastrebarsko, 1988.
  • Opis. Tematsku izložbu Seoska arhitektura jugoistočnog Žumberaka, koju je pripremio Zavičajni muzej Jastrebarsko (autor izložbe je etnolog Dragica Cvetan), u dvorcu Pribić otvorila je 25. studenog 1987. godine mr. Aleksandra Muraj, koja se bavi proučavanjem načina života i kulture Žumberčana, posebice tradicijske arhitekture i stanovanja. Za potrebe Zavičajnog muzeja prikupljena je po selima jugoistočnog Žumberka bogata etnološka građa: 200 crno-bijelih fotografija i pedesetak dijapozitiva naselja, okućnica, kuća i njihova unutrašnjeg uređenja koje ilustriraju stanje zatečeno u proljeće 1985. godine. Ova građa uspoređena je s građom iz starije literature da bi se lakše pokazale nastale promjene. Istraživanjem su bila obuhvaćena sela: Tihočaj, Višoševići, Grabarak, Golubići, Pavkovići, Brezovac, Povlanci, Jelenići, Delivuki, Šmiraki i Tisovac. Sva su naselja podignuta na nadmorskoj visini do 700 metara. Bez obzira što su, nakon dugotrajne izoliranosti ovog kraja, izgrađene dobre ceste, naselja jugoistočnog Žumberaka su i danas ostala van svih životnih tokova i komunikacija. To je razlog što je do danas uvelike sačuvana tipična tradicijska arhitektura iz ranijih vremena kao i tradicijski način življenja u njoj. Sela ovog dijela Žumberka karakterizira zbijenost kuća što se objašnjava oštrijom gorskom klimom, a kako je to bilo granično područje u obrani protiv Turaka, očito je da su se Žumberčani osjećali sigurnije okupljeni na jednom mjestu. Današnja slika naseljenosti tog dijela Žumberka rezultat je naseljavanja iz prve polovice 16. stoleća. Izložba prikazuje fotografije tipičnih primjeraka seoske arhitekture 20. stoljeća u Žumberku kao i način Žumberčana čiji se identitet održava u njihovom životnom prostoru. Razmotrene su (na izložbi i u katalogu) vanjske karakteristike kuća i gospodarskih zgrada, unutarnja dispozicija prostora te tipične karakteristike unutarnjeg uređenja (predmeti iz kućnog enterijera), od samog početka 20. stoljeća pa sve do današnjih dana, pri čemu su korištena kazivanja mještana ovih sela, etnološka literatura i etnološka građa iz rukopisnih izvora, te, k tome, građa iz muzejske dokumentacije Etnografskog muzeja u Zagrebu i dokumentacija Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Izdan je ilustrirani katalog na tridesetak stranica i rezimeom na engleskom jeziku. Među etnološkim radovima na znanstvenom skupu Hrvatske i slovenske etnološke paralele, koji je održan početkom studenog 1987. godine u Dolenjskim Toplicama, prezentirana je i ova tema o seoskoj arhitekturi Žumberka. Isti skup popraćen je izložbom - izborom fotografija evidentiranih stambenih i gospodarskih objekata seoskog graditeljstva jugoistočnog Žumberka koje je snimio Mladen Tomljenović za potrebe jastrebarskog Muzeja. Proučavanjem materijalne kulture Žumberka dan je doprinos sagledavanju cjelokupne kulturološke slike starinskog načina života u ovom kraju. To je ujedno pokušaj da se širu društvenu zajednicu potakne na očuvanje ovakve spomeničke arhitekture, na način da se pokuša zadržati ono malo ljudi koji su ostali u žumberačkim selima. Postoje i druge mogućnosti iskorištavanja ovog parka prirode, npr. razvijanje etno-turizma koji bi upravo u ovom gorskom kraju mogao biti primjenjiv. Tokom istraživanja otkupljivani su i različiti predmeti iz enterijera seoske kuće. Značajan broj sličnih predmeta poklonio je Milan Burek iz Zagreba, vikendaš iz Sopota.
HRANILOVIĆ, Nada: Žumberčani – subetnička grupa u Hrvata. Migracijske i etničke teme, vol. 6, br. 4, 1990, str. 593-612. (PDF)
  • Sažetak. Većina etnosa sastoje se od manjih "etnografskih" grupa ili subetnosa među kojima se, s obzirom na suživot na zajedničkim prostorima, zamjećuje bliskost u najrazličitijem kulturnom stvaralaštvu. Tipičan je primjer hrvatska etnička zajednica koje se bogatstvo i raznolikost u kulturnom stvaralaštvu ogleda i u postojanju mnoštva subetničkih grupa. Autorica u ovom radu govori o genezi jednoga takvog subetnosa u Hrvata počeci kojeg sežu u 16. stoljeće a označen je regionalnim imenom – Žumberčani. Kao bitne odrednice ove subetničke skupine autorica iznosi jako izraženu svijest o pripadnosti hrvatskom etnosu, čvrstu povezanost za svoje uskočko porijeklo (koje se danas doimlje kao mit), grkokatoličanstvo i veoma sačuvanu tradiciju. U radu se također ukazuje na vrlo izražen proces depopulacije žumberačkog područja koji bi mogao dovesti i do nestanka ove subetničke grupe u Hrvata.
RELIĆ, Valentina: Tradicijske biljne vrste u uređenju okućnica sela Oštrca (Žumberak). Diplomski rad. Mentor: Vesna Židovec. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet.  Zagreb, 2017. (PDF)
  • Sažetak; Područje Žumberka je posljednjih godina izloženo izrazito negativnim demografskim trendovima (starenje stanovništva i raseljavanje) usprkos prirodnim ljepotama i turističkom potencijalu kraja. Seoski vrtovi, kao dio kulturne tradicije i baštine, nestaju zajedno sa selima. Na taj se način gube biološka i krajobrazna raznolikost, a zajednica osiromašuje. Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje i udruge građana pokušavaju očuvati dio bogate tradicije, a prilikom potencijalne obnove sela za turističke namjene, potrebno je voditi računa i o tradicionalnom izgledu okudnica. Ciljevi ovog rada bili su utvrđivanje biljnih svojti koje su se tradicionalno uzgajale na okudnicama, koja je bila njihova namjena te zapisati njihove lokalne nazive. Inventarizirale su se hortikulturne svojte na okudnicama, napravile taksonomske analize te namjena uzgoja, dat je prijedlog mjera obnove tradicijskih vrtova kao mjesta očuvanja starih svojta. Iz provedenog istraživanja zabilježene su ukupno 44 biljne vrste, iz 34 porodice. Najzastupljenije biljne vrste koje su pronađene u vrtovima su: Rosa sp., Syringa vulgaris, Vitis vinifera, Iris germanica, Juglans major i Hylotelephium spectabile. Na svim okudnicama najzastupljenija je porodica Asteraceae.
TEŽAK, Stjepko: Kajkavsko - čakavski utjecaji na štokavske govore Žumberka. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, br. 7 (1985): 255-274. (PDF)
  • Uvod. O govorima Žumberka podosta je pisano. Ipak i nakon Skokovih i Popoviđevih radova ostaje dovoljno razloga da se istraživanje tog područja ne prekine, i to ne samo stoga što su oba đijalektologa opisala i razmatrala starije govorno stanje, prilično različito od današnjega. Čini se jačim razlogom to što su obojica, izabravši kao ishodište i glavno uporište svoj uži zavičaj, bez dovoljno provjerenih podataka zaključke protezali na znatno širi teritorij. Tako je Skok pod istu čakavsku kapu stavio pokajkavljene čakavce u Čunkovoj Dragi ili Kostanjevcu kao i čakavce u Kalju1, a Popoviđ je, dijeleđi doduše žumberačke štokavske govore na dvije zone (jugozapadnu s novijim naglaskom i sjeveroistočnu sa starijim), dajući čak i podatke prema kojima bi se mogla uspostaviti i treća akcenatska zona (s dva naglaska na istoj riječi u župi Kašt), ipak svoje zaključke, osobito one o podrijetlu govornih inovacija, temeljio pretežno na građi jugozapadne, novoštokavske zone.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact