Područje Čvrsnice
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Pločno, planina Čvrsnica (2228 m)
|
Opis planinske grupePlaninsko područje Čvrsnice, odn. zapadne visoke Hercegovine obuhvaća masiv Čvrsnice i više planina visoke Hercegovine, koje se uzdižu zapadno od srednjeg toka rijeke Neretve, zapadno i sjeverozapadno od Mostara, sjeveroistočno od Buškog jezera i istočno od Duvanjskog polja te sjeverno od linije Mostar- Široki Brijeg - Posušje - koja je približna granica između zapadnih dijelova visoke i niske Hercegovine.
Jugozapadni dijelovi ovoga područja dotiču granično hercegovačko područje prema Dalmaciji u Hrvatskoj. Najprostranija i najviša planina je Čvrsnica, čiji je najviši vrh Pločno (2228 m) također i najviši vrh Hercgovine, uopće. Reljef najviših planinskih dijelova u ovome planinksom području oiblikovan je radom lefdenjaka u geološkoj prošlosti. Istočne dijelove planina karakteriziraju duboki kanjoni Neretve, Drežanke, Doljanke i Dive Grabovice, koji su duboki i do 1200 metara. 
Hajdučka vrata na Čvrsnici
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
Geografija (zemljopis) područja
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Reljef i geologija
Vijenci, planine, vrhovi
|
Čvrsnica - Vrh Pločno 2228 mnv
Autor: Jakisa Lovric Opis videa: Video iz zraka planine Čvrsnice i vrha Pločno 2228 mnv. 28.08. 2015. Jakov Lovrić / Blidinje.NET |
|
Vode
|
Blidinjsko jezero je geomorfološki spomenik prirode po kome je Park prirode Blidinje dobio ime. Smješteno u dnu Dugog polja između planina Čvrsnice i Vrana na visini od 1184 m n.v. Površina jezera je od 2,5 do 6 km² uz relativno malu dubinu od jednog metra do maksimalnih četiri metra.
Blidinje jezero
|
|
Planinska pasvica ili alpska zvončica (Soldanella alpina L.) Trajna zeljasta biljka iz porodice jaglaca (Primulaceae). Raste u planinskom pojasu, od Pirineja, preko Alpa i Apenina, do Dinarida, na svježim tlima, na mjestima gdje se zadržava snijeg. Lokacija: Čvrsnica |
PRIRODA
Zaštita prirode
Park prirode Blidinje
|
Park prirode Blidinje se nalazi u Bosni i Hercegovini u području visokog gorja središnjih Dinarida, i obuhvaća područje planinskih masiva Čvrsnice i Vrana. Administrativno je u sastavu općina Posušje, Tomislavgrad, Prozor-Rama, Jablanica te grada Mostara. Zbog geomorfoloških osobina, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta te prekrasnih krajobraza na dan 30.3.1995. godine Blidinje je proglašeno parkom prirode. U jedinstvenom prirodnom arealu koji sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, od čega više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike.
Zemljopisna obilježja. Park prirode Blidinje nalazi se na sjeveru Hercegovine u području visokog gorja središnjih Dinarida. Obuhvaća područje planinskih masiva Čvrsnice i Vrana povezanih udolinom Dugim poljem i Blidinjskim jezerom. Rasjedna udolina Dugo polje pruža se u pravcu SI-JZ, okomito na dinarski pravac, čime djelomično određuje smjer pružanja Vrana i Čvrsnice, duga je 14 km i prosječno široka oko 3 km. Park je omeđen kanjonima Doljanke sa sjevera, Neretve s istoka, Drežanke s juga i obroncima Vrana sa zapada.Masiv Čvrsnice čine planiski hrpti (vijenci) Velika Čvrsnica i Vilinac te visoravni Velika Čvrsnica, Muharnica, Plasa i Mala Čvrsnica. Pored najvišeg vrha Pločnog postoji još pet vrhova preko 2000 m; Draga kosa 2217 m, Jelinak 2170 m, Kapci 2156 m, Ploča 2040 m i Veliki Vilinac 2113 m. Hidrologija. Preko 50 % svih padalina na području parka čini snijeg čije otapanje u sušnom ljetnom razdoblju donekle održava podzemne vode i izvorišta. Gotovo cijelo područje parka pripada neretvanskom slivu, izuzev manjeg dijela na zapadu koji pripada cetinskom slivu. Od izvora s vodotocima u samom parku su rijeka Diva Grabovica i potok Brčanj. Na prostoru parka su i dva izvorišta vodotokova koji omeđuju park, tako se izvorom ispod Risovca formira rijeka Doljanka na sjeveru, dok se Drežanka napaja vodama Vrana, Čvrsnice i Čabulje te dalje svojim kanjonom omeđuje južnu stranu parka. Pored ovih izvora područje obiluje i brojnim manjim izvorima, lokvama, bunarima, povremenim vodotocima i ponorima. Pored Blidinjskog jezera u parku postoje još četiri manja jezera; Čvrsničko, Ledeno, Crepulja i Črljenak, koja se nalaze na masivu Čvrsnice. Na Čvrsnici se nalazi i nekoliko snježnih bunara. Biljni svijet. Do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, od čega više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. Zbog ovog iznimnog bogatstva i raznovrsnosti područje je jedinstveno u Europi. Otprilike dvije trećine površine Parka prekriveno je šumom, dok ostatak područja uglavnom prekrivaju livade, pašnjaci i planinske rudine. Od brojnih endemskih šumskih vrasta najznačajniji je bjelokori bor munika, u svijetu poznata i kao "bosanski bor". Životinjski svijet. Životinjski svijet je općenito slabo istražen. Nešto intenzivnije su istraživane ptice, osobito na području ornitološkog rezervata Blidinjsko jezero, te pojedine skupine dnevnih leptira i neke vrste vodozemaca. Do sada je evidentirana 91 vrsta dnevnih leptira. Isto tako u parku su evidentirane 122 vrste ptica koje su svrstane u 32 porodice. Od toga rijetke i ugrožene kao; tetrijeb gluhan, suri orao, patuljasti orao, orao zmijar, crkavica i bjeloglavi sup. Na području parka gnijezde se još srebrenasti galeb, planinska ševa kao i brojne druge vrste ptica. U jezeru Blidinje obitava endemska vrsta ribe oštrulja (Aulopyge huegelii). Na prostoru parka staništa imaju planinski daždevnjak i planinski vodenjak. Od sisavaca tu su: divokoza, srna, divlja svinja, zec, vjeverica, sljepaš te predatori kao: smeđi medvjed, vuk, lisica, ris, divlja mačka, kuna zlatica, jazavac, lasica. Istraživanje i zaštita. Prva istraživanja flore i faune na Blidinju su počela dolaskom austro-ugarske uprave i opisom prvih endemskih vrsta. Formiranjem lovišta i planskim korištenjem u samo par godina znatno je povećan broj divljači. 1893. godine donesen je zakon o lovu koji je predviđao mogućnost osnivanja zaštitnih područja za divljač (Wildschongebiet). Nakon toga je lovište na masivu Čvrsnice proglašeno zaštitnim područjem za divljač. Kasnije institucionalne inicijative o zaštiti Blidinja počinju od 1957. godine, no tek je donošenjem prostornog plana SR BiH od 1980. godine ostavljena mogućnost proglašenja nacionalnog parka. Dijelovi današnjeg Parka prirode Blidinje su zaštićeni Zakonom o prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu SR BiH iz 1985. godine. Od tada je Masna Luka zaštićena kao upravljani prirodni rezervat, dok su jezero Blidinje, Hajdučka vrata na Čvrsnici i Mijatova pećina na Vran planini zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode. Tek proglašenjem Parka prirode Blidinje od 30. ožujka 1995. godine počinje sustavnija zaštita i istraživanje. Zaštita parka je degradirana Zakonom o zaštiti prirode FBiH iz 2003. godine koji ne priznaje institut park prirode kao oblik zaštite, tako da pravni temelj PP Blidinje počiva na (među)županijskim razinama. IZVOR Park prirode Blidinje. Wikipedija (hr) POVEZNICE Blidinje.net 
Detalj iz Dugog polja
|
Park prirode Blidinje ( Blidinje Jezero / Lake ) Bosnia - Herzegovina 4K
Autor: eda-Ra Datum objave: 12.7.2024. Opis. Više snimaka na: https://youtube.com/user/gram3k?sub_c... Park prirode Blidinje se nalazi u Bosni & Hercegovini; u području visokog gorja središnjih Dinarida, i obuhvaća područje planinskih masiva Čvrsnice i Vrana. Administrativno je u sastavu tri hercegovačke županije i pet različitih općina. Zbog svojih geomorfoloških osobina, bogatstva biljnog & životinjskog svijeta, te prekrasne i netaknute prirode, dana 24.03.1995. godine ovo područje je proglašeno parkom prirode. Na ovom jedinstvenom području do sada je evidentirano oko 1 500 različitih biljnih vrsta, od čega su više od 200 endemske, reliktne i subendemske. Park prirode Blidinje je poznat i kao najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike. Na području Parka prirode Blidinje se nalaze brojne prirodne & kulturne znamenitosti kao što su Blidinjsko jezero, hercegovački planinski divovi Čvrsnica i Vran sa svojim spomenicima prirode, nekropole stećaka, izvori pitke vode, pećina hajduka Mijata Tomića, grob Dive Grabovčeve, ….. Znamenitosti
Blidinjsko jezero je geomorfološki spomenik prirode po kome je Park prirode Blidinje dobio ime. Smješteno u dnu Dugog polja između planina Čvrsnice i Vrana na visini od 1184 mnv. Površina jezera je od 2,5 do 6 km² uz relativno malu dubinu od jednog metra do maksimalnih četiri metra. Masna Luka je posebni šumski rezervat u središtu parka s karakterističnom fitocenološkom šumskom zajednicom, raritetnim i endemičnim biljnim i životinjskim svijetom. S Borićevcem čini najveći kompleks bjelokorog bora munike. Pločno je najviši vrh Čvrsnice, s 2228 metara je najviši vrh središnjih Dinarida. Nekoliko označenih planinarskih staza vodi kroz jedistveni krajolik do vrha koji predstavlja veliku atrakciju za planinare. Dugo polje je krško polje između planina Vrana i Čvrsnice. Poznato po nekropoli sa 150 stećaka koja je zbog raznovrsnosti oblika i bogatstva ukrasa dobila status Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. Diva Grabovica tvori grandiozni kanjon s dubinama od preko 1500 metara u dužini od 6,2 kilometra. Iznad kanjona je geomorfološki objekt u obliku luka Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz. Hodočasničko mjesto na Kedžari poznato po grobu Dive Grabovčeve. Na mjestu gdje se nalazi Divin grob svake godine u mjesecu srpnju hodočasti mnoštvo ljudi, osobito djevojaka. Skijaški centar je zimsko odredište mnogih posjetitelja. U centru je više skijaških staza, od onih za početnike do onih za vrhunske skijaše, sa žičarom četverosjedom kapaciteta 1942 osobe na sat i skijaškom vučnicom. U sklopu skijaškog centara je sanjkalište za djecu. Pored skijanja turističku ponudu parka čine: planinarenje, alpinističko penjanje, brdski biciklizam, slobodno ili organizirano korištenje područja parka prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s florom, geologijom, hidrogeologijom i slične aktivnosti. Kedžara, svetište gdje se nalazi grob Dive Grabovčeve kojeg u srpnju pohode hodočasnici, posebno djevojke. Križ na Borovoj glavi |
|
Nekropola stećaka
Dugopolje je najpoznatije po nekropoli stećaka koja se nalazi uz samom podnožju planine Vran i pored Blidinjskog jezera. Ona pokriva površinu od 90x36 m, južno od ceste i sastoji se od 150 stećaka (72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku sarkofaga na postolju i jednog bez postolja). Nekropola se može podijeliti u tri kamene gomile Zmijska gomila pored glavne ceste (na fotografiji), druga u Risovcu i treća kod sela Orašca. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
Rama prije potopa
Autor: ramainfo Opis: Ramski Internet portal Rama-Prozor.info pronašao je 2008. godine video snimak Rame prije potopa. Film je u boji a snimio ga je Ivica Lisac, poznati sarajevski fotograf i snimatelj. Ono što je u ovom videu zabilježila kamera danas je pod hladnom vodom Ramskog jezera. Za očuvanje ovog videa zaslužni su: Ante Beljo, Danko Bilić, Damir Mišura. |
Narodna baština
Narodni običaji
|
Tradicija: Ramska svadba
Proizvodanja: www.rtvfbih.ba. |
Od materica do Božića - iz emisije Mozaik religija - narodna tradicija
Proizvodnja: FTV |
Folklor
|
Ramski bećarac
Autro: jurerama |
|
Dugo polje
Panorama Dugog polja, gledano od sjevera prema jugu. Ovo krško polje između planina Vrana (padina desno, uz cestu) i Čvrsnice (masiv u pozadini) nalazi se u sastavu Parka prirode Blidinje a administrativno pripada općini Posušje i na sjeveru općini Jablanica. Pruža se u pravcu SI-JZ, okomito na dinarski pravac, u dužini od 14 km sa prosječnom širinom od oko 3 km na nadmorskoj visini od oko 1200 m. |
Priče iz planine
|
Vjetroparku nije mjesto u Parku prirode!
Autor: Aarhus Centar u BiH Datum objav e: 25.7.2024. Opis. Zašto vjetropark ne treba graditi u blizini ili unutar Parka prirode Blidinje, pogledajte u videu u prilogu. |
Po planini i po kraju
|
Prirodna baština BIH: Rama
Proizvodnja: BHRT |
Praktično
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
ČVRSNICA-HAJDUČKA VRATA 2016
Autor: Adnan Adilovic Opis videa: Diva Grabovica-Žlijeb-Tise-Strmenica-Hajdučka Vrata. 7h hoda na usponu, pri silasku 3h hoda |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
MILOJEVIĆ, B. Ž.: Čvrsnica. Hrvatski Geografski Glasnik. 6(1), (1935) 17–23.
STEPIŠNIK, Uroš; GRLJ, Aleš; RADOŠ, Denis; ŽEBRE, Manja: Geomorphology of Blidinje, Dinaric Alps (Bosnia and Herzegovina). Journal of Maps, 2016 VOL. 12, NO. S1, 163–171 (PDF)
STEPIŠNIK, Uroš; GRLJ, Aleš; RADOŠ, Denis; ŽEBRE, Manja: Geomorphology of Blidinje, Dinaric Alps (Bosnia and Herzegovina). Journal of Maps, 2016 VOL. 12, NO. S1, 163–171 (PDF)
- Sažetak. Blidinje is tectonically derived lowland in the Dinaric Alps within Bosnia and Herzegovina. It is surrounded by Vran, Čvrsnica and Čabulja Mountains. The Blidinje study area is predominantly built of carbonates, where karst, fluvial and glacial geomorphological systems interact. We present a 1:25,000 geomorphological map covering a 100 km2 with an elevation range of 1200–1900 m. The map results from a combination of a fieldwork mapping, interpretation of orthophotos and an analysis of a digital elevation model. This map presents a distribution of landforms and sediments associated with the past and present karst, glacial and fluvial processes, such as different varieties of karst depressions, conical hills, erosional gullies, alluvial fans and large amphitheatre-like moraines. The focus of the presented map is to assist ongoing studies in this part of the Dinaric Alps that seek to understand the dynamics of former glaciers and associated palaeoclimate.
|
Suton nad Čvrsnicom
Pogled od površi Muharnice prema Velikom i Malom Vilincu. Lijevo u pozadini nazire se najviši greben Velike Čvrsnica s vrhom Pločno. |
