SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > SNEŽNIČKO-GORSKOKOTARSKA VISORAVAN > Tuhobić
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Tuhobić, 1109 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.3342, 14.6418
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Tuhobić, 1109 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.3342, 14.6418
O planini ...
|
UvodTuhobić je izdužena planina strmih strana, što se pruža primorskim rubom goranske visoravni, od Gornjeg Jelenja prema Fužinama, duljine 5 km. Osobitost ove planine je da je ovdje izrazita i oštra granica između goranske i primorske vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na Tuhobiću. Na vrhu se nalazi od razrušen geodetski stup oko kojega je zazidana nova konstrukcija. Južna padina je travnata dok je sjeverna obrasla šumom.
Na Tuhobiću se razlikuju tri posve različite regije, visinski dio i dvije padine. Glavno su obilježje visinskog dijela blagi oblici pokriveni bujnim livadama koje sežu do samog vrha. Na primorsku stranu planinski hrbat se spušta blago, dok se na drugu stranu prema dolini Lepenice spušta strmo. Nakon obilaska okolnih planina ovdje se oči planinara odmaraju i uživaju u pitomoj prirodi, osobito u proljeće kad je Tuhobić mirišljavi cvjetni sag. S vršnoga travnatog bila strmih strana pruža se lijep vidik na Riječki zaljev, Učku, Snježnik, Risnjak i Medviđak, a u dubini na izviđački dom Lepenica, jezera Lepenicu i Bajer te na autocestu Zagreb-Rijeka, s obje strane tunela Tuhobić. S grebenskog dijela uspona stalno su otvoreni vidici na Kvarner, Učku i Ćićariju, te s jugozapadne strane na "Grobničke Alpe" i NP Risnjak sa sjeverozapadne strane. Na istočnoj strani su lijepi vidici prema Bitoraju, Viševici, Zagradskom vrhu i Bjelolasici. IZVOR Tuhobić. Wikipedija (hr) ENGLISH SUMMARY: Tuhobić- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Tuhobića
|
Greben Tuhobića
Pogled na Tuhobić iz smjera istoka s obronaka Preradovića brda kod Fužina. |
PO TUHOBIĆU
Vrh Tuhobić
Tuhobić je vrh lijepog travnatog bila i strmih strana s kojega se pruža dobar vidik na Riječki zaljev, Učku, Snježnik, Risnjak, Medviđak, a u dubini na izviđački dom Lepenica, jezera Lepenicu i Bajer te na autocestu Zagreb-Rijeka s obje strane tunela Tuhobić. Osobito je zanimljivo da je izrazita i oštra granica između goranske i primorske vegetacije. Dok se prema primorju spušta travnata i kamenita padina, goranska je strana cijela pokrivena šumom. Na vrhu je masivan zidani kameni blok te na njemu uzidani metalni žig.
IZVOR Tuhobić. Hrvatski planinarski savez (pristupljeno 23.10.2021.)
IZVOR Tuhobić. Hrvatski planinarski savez (pristupljeno 23.10.2021.)
Prilazi vrhu
- Gornje Jelenje (Lepenica) – Tuhobić 1.30 h
- Gornji Benkovac – Tuhobić 1.30 h
- Zlobinsko Brdo – Jelenčić – Tuhobić 2.15 h
- ž. st. Zlobin – Tuhobić 2 h
- ž. st. Plase – Tuhobić 2.15 h
Tunel Tuhobić
Tunel Tuhobić jedan je od najznačajnijih objekata na hrvatskoj autocesti A6 (Zagreb-Rijeka). Budući da je dugačak 2.143 metra (južna cijev), tunel Tuhobić je najduži tunel na trasi te autoceste. Tunel se nalazi zmeđu čvorova Vrata i Oštrovica, na 700 metara nadmorske visine i povezuje Gorski kotar i Hrvatsko primorje.
Prokopavanje tunela počelo je 1996. godine, a prva tunelska cijev otvorena je 1997. godine, zajedno s nekim dionicama autoceste Rijeka–Zagreb. Budući da je autocesta u početku izvedena kao poluautocesta, druga tunelska cijev nije iskopana čitavo desetljeće — gradnja je započela u kolovozu 2006., iskop je završen u kolovozu 2007., a dovršena autocesta, uključujući i drugu cijev tunela Tuhobić, otvorena je dana 22. listopada 2008. Tunel se naplaćuje unutar zatvorenog sustava naplate cestarine autoceste A6. Nema drugih naplatnih mjesta povezanih s korištenjem tunela. IZVOR Tuhobić Tunnel. Wikipedia (en) Europski program procjene tunela (EuroTAP), program procjene sigurnosti tunela podržan od strane Europske komisije, koordiniran od strane FIA-e i pod vodstvom njemačkog autokluba ADAC, testirao je tunel Tuhobić dva puta — jednom 2004., kada je postigao loše rezultate, i još jednom 2009. nakon provedbe sigurnosnih preporuka EuroTAP -a. Za razliku od prve inspekcije, u testu 2009. tunel je bio drugi najsigurniji u Europi u svojoj kategoriji.
|