|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Sjemeć
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ivica, 1497 m (u pojedinim izvoirma 1496 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.7886, 19.1775
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ivica, 1497 m (u pojedinim izvoirma 1496 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.7886, 19.1775
|
|
UvodSjemeć je planina u Bosni i Hercegovini. Smjestila se istočno od Rogatice prema Drini, u istočnoj Bosni. Ivica, najviši vrh Sjemeća, nalazi na 1497 metara nadmorske visine. Iznad Višegrada uzdižu se brdo Hranjevac, Butkove stijene.
Na planini se nalazi istoimeni prijevoj (1192 m) preko kojeg vodi regionalna cesta između Rogatice i Višegrada. IZVOR Wikipedija-Sjemeć (planina). Wikipedija 
Položaj planine Sjemeć, između Rogatice i Višegrada
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 ENGLISH SUMMARY: Sljemenska mountain
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Planina Sjemeć, prostorni prikaz
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
|
PSD "STOLAC" VIŠEGRAD - PLANINA SJEMEĆ_Vrh Ivica 1497mnv
Autor: Nebojša Mikavica Datum objave: 13.1.2021. Opis. Dana 10.01.2021. god. 12 planinara PSD "STOLAC" VIŠEGRAD, izveli su zimski uspon na vrh IVICA 1497mnv, najveći vrh na planini Sjemeć. Početak treka je mjesto "HAN BRDO" (20km udaljeno od Višegrada).Tu smo morali parkirati automobile zbog velikog snijega pa smo dalje nastavli cestom oko 1.3km i onda skrenuli lijevo šumskom stazom prateći trek sve do samog vrha Ivica(1497mnv). |
|
SJEMEĆ Butkove stijene - Vlasenje - Kočarim
Datum objave: 19. svi 2013; Autor: Slobodan Stefanović Ukupno 20 članova Ekološkog kluba Užice je 18.05.2013. godine gostovalo kod Planinarsko sportskog društva ,,Stolac,, iz Višegrada. Domaćin je ovom prilikom za preko 50 učesnika organizovao planinarski uspon do Butkovih stijena i vrha Mali Kočarim. Tura je bila duga 18,5 km i nakon njenog prelaska, učesnici su uživali u zajedničkom ručku. Užički ekolozi su na kraju ove akcije posetili Andrić grad i manastir Dobrun. |
SJEMEĆ Vrh Ivica - Borike - Crkvine
Datum objave: 16.10.2015. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je 6. septembra 2015. godine organizovao planinarsku akciju na planini Sjemeć u Republici Srpskoj. Pored 5 planinara iz ovog kluba, u akciji su učestvovala i tri planinara iz PK ,,Tara,, iz Bajine Bašte. Akcija je izvedena iz tri odvojena izleta. Prvi je podrazumevao uspon od mesta Sjemeć na vrh Ivica (1497 m), najviši vrh ove planine. Drugi izlet predstavlja kružnu turu kojom je posećen centar mesta Borike, zatim hotel Borike i stara ergela na Borikama. Treći izlet na kraju planinarskog dana je poseta crkvi posvećenoj rođenju Jovana Krstitelja u mestu Crkvine , kao i izvoru zvanom ,,Lučka voda,, |
Biciklom preko Sjemeca i Rogatice 2.6.2013
Datum objave: 4.6.2013. Autor: Dado Mikavica Opis: Višegrad - Donja Lijeska - Gornja Lijeska - Sjemeć - Rogatica - Ustiprača Distance : 96km Nadmorska visina : 297-1270m |
|
NAJMLAĐI SJEMEĆKI RABADŽIJA ŽELI SAMO...
Datum objave: 22.2.2021. Autor: NOVAK KNEŽIĆ Opis: Ima samo 14. godina a njegova krhka pleća nose teret najtežeg posla za koji njegovi vršnjaci i ne znaju da postoji. Marko Bojat sa Borika već ima zavidan težački staž i jedan je od najmlađih rabažija Sjemećkog kraja . On svaki slobodan dan kad ne ide u školu prvodi radeći sa ocem u šumi. Kaže da je teško zaraditi ovako za hljeba i da ima samo jednu želju. Pogledajte koju... |
jedan radni dan u sumi sjemec doo stanko
Datum objave: 12.4.2011. gojko67 |
|
IZVORI I LITERATURA
DURMIŠEVIĆ, Mirsad: Planina Sjemeć. Rogatica-bih, 25.12.2016.
Dramatična zbivanja na ergeli Borike. BH Documentary, 16.8.2016.
Dramatična zbivanja na ergeli Borike. BH Documentary, 16.8.2016.
Tekstovi
Na planini Sjemeć vode ni za lijeka. Glas Srpske, 30.3.2011.
Sjemeć kod Višegrada poznat je kao bezvodna planina. Na ogromnom prostranstvu pod livadama uokvirenim četinarima i rjeđe crnogoričnom šumom, na nadmorskoj visini od 1.000 metara, nalazi se samo nekoliko izvora vode za piće.
Vijekovima su se stočari na ovoj planini dovijali kako da napoje na hiljade ovaca i goveda.
Starina Budmir Ninković iz sela Kopita priča da su njegovi djedovi, kad ljeti presuši jedini izvor zvani Ponor, ovce i goveda gonili jednom dnevno pet-šest kilometara do prve lokve da ih tamo napoje.
- Znali su oni da to stoci nije dovoljno, da je bila žedna, ali ništa se drugo nije moglo preduzeti - kaže Ninković.
Budimirov sin Momir se bavi stočarstvom i u štali ima 30 goveda.
- Pa da bi se napojila stoka, mi je tjeramo do lokvi koje se nalaze u dubodolinama u šumi. To su ulegnuća u zemlji, sa nepropustivom glinom na dnu, gdje se voda sa okolnih brežuljaka sliva od snjegova ili u kišnom periodu i tu se zadržava kao u vještačkom rezervoaru - objašnjava Momir.
On ističe da se u lokvama napajaju i divlje životinje posebno divlje svinje, srne pa i medvjedi.
Zemljište gdje se nalaze lokve pripada Šumskom gazdinstvu "Panos" iz Višegrada pa seljaci ne mogu da ih oblikuju i po svojoj volji uređuju.
- U lokvama se godinama taloži mulj, raste rogoz i barske trave, tako da su neke od njih skoro neupotrebljive. Za nas stočare je prevelik posao da očistimo ova pojilišta, pa smo se obratili i opštini Višegrad da nam u tome pomogne - kaže Momir Ninković.
Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović sa zamjenikom Vinkom Drocom izašao je na teren i obišao improvizovana pojilišta ne Sjemeću.
- Mi smo spremni da pomognemo stočarima pa ćemo se obratiti Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu kako bismo od njega obezbijedili dio sredstava za ovaj projekat. Smatramo da se može naći novac da se lokve očiste mašinama i da se do njih prokopaju bezbjedniji prolazi za stoku - kaže Popović.
Sjemeć kod Višegrada poznat je kao bezvodna planina. Na ogromnom prostranstvu pod livadama uokvirenim četinarima i rjeđe crnogoričnom šumom, na nadmorskoj visini od 1.000 metara, nalazi se samo nekoliko izvora vode za piće.
Vijekovima su se stočari na ovoj planini dovijali kako da napoje na hiljade ovaca i goveda.
Starina Budmir Ninković iz sela Kopita priča da su njegovi djedovi, kad ljeti presuši jedini izvor zvani Ponor, ovce i goveda gonili jednom dnevno pet-šest kilometara do prve lokve da ih tamo napoje.
- Znali su oni da to stoci nije dovoljno, da je bila žedna, ali ništa se drugo nije moglo preduzeti - kaže Ninković.
Budimirov sin Momir se bavi stočarstvom i u štali ima 30 goveda.
- Pa da bi se napojila stoka, mi je tjeramo do lokvi koje se nalaze u dubodolinama u šumi. To su ulegnuća u zemlji, sa nepropustivom glinom na dnu, gdje se voda sa okolnih brežuljaka sliva od snjegova ili u kišnom periodu i tu se zadržava kao u vještačkom rezervoaru - objašnjava Momir.
On ističe da se u lokvama napajaju i divlje životinje posebno divlje svinje, srne pa i medvjedi.
Zemljište gdje se nalaze lokve pripada Šumskom gazdinstvu "Panos" iz Višegrada pa seljaci ne mogu da ih oblikuju i po svojoj volji uređuju.
- U lokvama se godinama taloži mulj, raste rogoz i barske trave, tako da su neke od njih skoro neupotrebljive. Za nas stočare je prevelik posao da očistimo ova pojilišta, pa smo se obratili i opštini Višegrad da nam u tome pomogne - kaže Momir Ninković.
Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović sa zamjenikom Vinkom Drocom izašao je na teren i obišao improvizovana pojilišta ne Sjemeću.
- Mi smo spremni da pomognemo stočarima pa ćemo se obratiti Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu kako bismo od njega obezbijedili dio sredstava za ovaj projekat. Smatramo da se može naći novac da se lokve očiste mašinama i da se do njih prokopaju bezbjedniji prolazi za stoku - kaže Popović.
