|
Područje: Površi i brda Crne Gore i Prokletije Grupa: Prokletije / Bjeshkët e Nemuna Država: Crna Gora, Kosovo* Najviši vrh: Ahmica (2272 m) Koordinate najvišeg vrha: 42.7561, 20.1860 ŠTEDIM (alb., Shtedim) je naziv za planinu i planinsko područje u sjeveroistočnom ogranku prokletijskog lanca, u graničnom području Crne Gore i Kosova, južno od grada Rožaja (CG), sjeverno od rijeke Pećke Bistrice (Rugovske klisure) i sjeveroistočno od Peći / Peja (Kosovo).
Uobičajeno se naziv Štedim koristi za najviši, sjeverni dio ovoga područja, oko njegova najvišeg vrha Ahmice (2272 m) i obližnje Štedimske visoravni, međutim njegove su granice poprilično neodređene u smjeru jugoistoka, prema Peći. Prirodna granica Štedima prema Hajli je prilično jasna; južno od područja sela Donji Bukelj, ona slijedi kanjon riječice Bukeljke sve do njezina izvorišnog dijela, izlazi na Ćafa Hajle (1884 m) i na rugovskoj strani ide kotlinom rijeke Alagina reka (i područjem istoimena naselja Rekë e Allagës), sve do njezinog utoka u Pećku Bistricu. Prema Žljebu i Rusoliji prirodnu granicu - od sjevera prema jugu - čine: potok Lazanjska rijeka južno od područja sela Donji Bukelj, zatim Štedimska visoravan te tok riječice Sušice, od njezina izvorišnog dijela do izlaska na Metohijsku zaravan kod sela Brestovik. U smjeru jugoistoka vidimo kako se ista planinska masa, nizom grebenskih vrhova i proplanaka (livada) nastavlja, blago lučno povijajući se (JI) u smjeru grada Peći i Metohijske kotline, međutim stanovništvo te njezine posljednje planinske dijelove više ne naziva Štedimom, već je to Bjeshka e Begut / Mali i Begut (srp. Begova planina). Za potrebe stranice Dinarsko gorje, do daljnjega, će se i o Begovoj planini - koja uključuje i vrhove Maja Vjeljakut i greben Paklena - govoriti na ovoj stranici posvećenoj Štedimu - u širem smislu. 
Na vrhu Ahmice (2272 m)
|
Naslovna fotografija
Štedimska dolina. U pozadini Žljeb i Rusolija. Ime
Slavenski nazivi: Štedim Štedin - moguće je pronaći u nešto starijim izvorima Albanski nazivi: Shedim Shtedimi Ishtedim Bjeshka e Shtedimit Bjeshka e Gllogjanit - Shtedim Vrhovi
Štedim / Shtedim Ahmica (Štedim) 2272 m Ujkin krš 2082 m Maja e Kralanit 2035 m Maja e Zezë (Maja e Zez / Crni vrh) 2111 m Crni vrh (kod G. Bukelja) 1923 m Bjeshka e Begut / Mali i Begut / Begova planina Maja e Vjellakut / Maja e Vjelakut / Volujak 2014 m Paklen / Peklena 1376 m Peklena Rugovë, Kosova, Maj 2016, Hiking Njeri
Datum objave: 1.8.2016. Autor: Outdoor Njeri STEDIM Katun Stedim - Zljeb - Rusulija
Datum objave: 26.9.2017. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: U okviru trodnevnog boravka 21-og planinara iz PK ,,ERA,, iz Užica na planinskom području Štedima, drugog dana je uspešno izvršen uspon na vrhove Žljeb (2365 m.n.v.) i Rusulija (2382 m.n.v.). Nezaboravno druženje sa prijateljima i domaćinima planinarima iz Rožaja (Kokan, Anisa, Ensar i Miho), zatim planinarima iz Novog Pazar (Enko) i Podgorice (Tanja). Vodič : Stefanović Slobodan. NOVOSTI
MARKIRAN STARI KARAVANSKI PUT U ROŽAJAMA Planinarski klub "Ahmica" iz Rožaja, u partnerstvu sa Turističkom organizacijom i Opštinom Rožaje, realizovao je projekat "Stare staze novi turistički proizvod". Riječ o projektu koji je podržala NTO, a markirana je planinarsko-turistička staza duga 15 kilometara. – Urađen je GPS trek koji se može preuzeti na info tablama. Polazna tačka je na arheološkom nalazištu "Izlit", a potom pored Ganića krša, Kučanske džamije, preko gradskog trga, dalje Karavanskim putem, preko Ivovika, Kule, štedimskih litica vodi do planinarskog doma "Ahmica" na Štedimu – saopštili su iz Turističke organizacije Rožaje. Cilj ovog projekta je oživljavanje starog karavanskog puta do Metohije / Dukagjina. Objavljeno na Facebook profilu Avlija, 6.1.2020. |
Pogled s Ahmice (2272 m)
Pogled s najvišeg štedimskog vrha prema jugu, prema Kosovu i Rugovskom kraju. Šumoviti štedimski vrh (lijevo) je Maja e zez (2111 m), čije se zapadne padine spušaju prema udolini Alagine rijeke. Najbliži Ahmici (u sredini fotografije, prekrivem visokim žbunjem) je Ujkin krš (2082 m). Desno se nazire glavni greben Hajle, u pozadini Ujkova krša su Lumbardske planine, a potpuno u pozadini Đeravica.
Pogled s najvišeg štedimskog vrha prema jugu, prema Kosovu i Rugovskom kraju. Šumoviti štedimski vrh (lijevo) je Maja e zez (2111 m), čije se zapadne padine spušaju prema udolini Alagine rijeke. Najbliži Ahmici (u sredini fotografije, prekrivem visokim žbunjem) je Ujkin krš (2082 m). Desno se nazire glavni greben Hajle, u pozadini Ujkova krša su Lumbardske planine, a potpuno u pozadini Đeravica.
Ćafa Hajle / Qafa e Hajles (1884 m)
Prijevoj Hajle nalazi se na području Kosova. Njime prolazi makadamski put od sela Dacića i Bukelja (u CG) prema Rugovi na Kosovu.
Prijevoj Hajle nalazi se na području Kosova. Njime prolazi makadamski put od sela Dacića i Bukelja (u CG) prema Rugovi na Kosovu.
Štedimska dolina
Ova zaravan, nalazi se između planina Štedima (lijevo na fotografiji) i Žljeba (desno na fotografiji), na oko 1800-1900 m n.v. U njoj se nalazi više katuna. Na fotografiji (lijevo dolje) vidi se Glođanski katun (Gllogjanit). U sredini se uzdiže kupasti vrh Ahmice (2272 m), a iza njega nazire Hajla.
Ova zaravan, nalazi se između planina Štedima (lijevo na fotografiji) i Žljeba (desno na fotografiji), na oko 1800-1900 m n.v. U njoj se nalazi više katuna. Na fotografiji (lijevo dolje) vidi se Glođanski katun (Gllogjanit). U sredini se uzdiže kupasti vrh Ahmice (2272 m), a iza njega nazire Hajla.
|
Katuni na Štedimu
Stanet e Loxhes / Ljočki stanovi (Facebook stranica) Stanet e Gllogjanit / Glođanski stanovi Stanet e Dubovikut / Dubovički stanovi Dubovički se stanovi zapravo već nalaze na obroncima Žljeba, podno njegovog stijenovitog grebena, međutim često se promatraju (to čini i lokalno stanovništvo) kao dio Štedima jer se cijela Štedimska dolina i svi katuni na njoj smatraju dijelom Štedima. Ovaj se katun nalazi na državnom teritoriju Crne Gore. Kraljanski stanovi Baranski stanovi Stanet e Leshanit / Lešanski stanovi Bojevići / Bojeviqi |
U zagrljaju planina
Štedim od 7:20 minute Produkcija: Radio Televizija Crne Gore, 2015.g. |
|
|
