AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
Pješačenje i planinarenje u Olovskom kraju. Olovski kraj pruža bogatu mrežu planinarskih i pješačkih staza koje vode kroz planinske vrhove, šumske predjele i kraške pejzaže, nudeći spoj prirodnih ljepota i kulturno-historijske baštine. Od laganih i srednje zahtjevnih dionica do kružnih transverzala, svaka staza ima svoj jedinstveni karakter i panoramske vidikovce, omogućavajući planinarima da osjete mir planinskog okoliša, istraže zanimljive lokalitete i uživaju u raznolikosti pejzaža Olovskog kraja. U nastavku slijede detaljni opisi tri posebne staze – Via Dinarica – Zelena linija, Planinarske staze "Kameni spavači" i Olovska planinarska transverzala na Smolinu – koje će vas provesti kroz najatraktivnije dijelove ovog područja.
|
PD Smolin Planinarske staze
Autor: bmb287 Datum objave: 10.9.2020. Opis. Prezentacija planinarskih staza, sportskih penjališta, prolaz kroz Ponjeračku pećinu 
|
|
Olovska planinarska transverzala – Smolin
Olovska planinarska transverzala – Smolin predstavlja atraktivnu kružnu planinarsku rutu koja vodi kroz najljepše predjele planinskog masiva Smolin u opštini Olovo. Polazišna i završna tačka transverzale je Planinarski dom "Nusret Džakmić – Nuki" u Ponijerci (~780 m), jedini planinarski dom u ovom području, koji omogućava i noćenje za višednevne ture. Staza duga približno 20 kilometara, sa ukupnom visinskom razlikom od oko 1200 metara, prolazi kroz šumske puteve, planinske grebene i visoravni, spajajući sve najznačajnije vrhove Smolina: Minđuša (~891 m), Veliki Kabun (~1156 m) s osmatračnicom, Bijeli Vrh (~1271 m), Zečiji Vrat (~1273 m) – najviša tačka transverzale, Čistina (~1240 m) – najljepši vidikovac, Lisac (~940 m), Kik (~910 m) i Kućajevica (~850 m). Transverzala nije zamišljena kao jednodnevni pohod, već kao samostalna i prilagodljiva staza koja promoviše zdravlje, individualnu motivaciju i zajedništvo kroz obilazak planinskih vrhova Smolina. Unutar kruga transverzale nalazi se desetak povezanih staza, koje omogućavaju skraćivanje rute, kombinovanje segmenata i prilagođavanje ture fizičkoj spremi grupe ili trenutnim vremenskim uvjetima. Sve staze su dobro markirane, što olakšava planinarima izbor optimalne rute i omogućava da tura bude i izazovna i sigurna, a pogled s vidikovaca poput Čistine, Lisca ili Kika pruža panoramski doživljaj okolnih dolina i planinskih masiva. Olovska planinarska transverzala je stoga idealna kombinacija prirode, fizičkog izazova i fleksibilnosti, pružajući planinarima slobodu da kreiraju svoju rutu, a istovremeno uživaju u miru i ljepoti Smolina. |
Memorijalni planinarski pohod koji organizira PD "Smolin"
Autor: Mujo Beridan, PD "Smolin", Olovo |
U NASTAVKU Karta s ucrtanim planinarskim stazama u Olovskom kraju (veća rezolucija)
|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Sljemenska planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1307 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0879, 18.7751
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1307 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0879, 18.7751
|
|
UvodSljemenska planina (u pojedinim izvorima i Slemenska planina) je planina u istočnoj Bosni. Nalazi se zapadno od Han Pijeska. Najviši vrh se nalazi na 1307 m nadmorske visine. Pretežno je građena od karbonatnih stijena.
Položaj Sljemenske planine
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 ENGLISH SUMMARY: Sljemenska mountain
- -
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Sljemenska planina, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
ZAPADNO PREDGORJE
|
Brdski prostor između rijeka Bioštice, Stupčanice i središnjeg prostora visoravni Sljemenske planine (1307 m) danas nema zajedničkog imena. U ranijem razdoblju, za vrijeme Austro-Ugarske i u njihovoj prvoj izmjeri područja iz 1885. godine naveden je naziv Borja planina. Međutim, danas se taj naziv izgubio i više se ne koristi. Ostao je samo mali lokalitet sa današnjim nazivom Golo borije. Ova Borje planina se naslanja na Palež (1193 m). Tu su i Kondžile (1161 m), Čardak (1094 m), i dalje prema Han Pijesku se prostirala Gnjal planina (i taj naziv je isčezao), a danas je još tu vrh Gnjat (1183 m).
Ukoliko se promatraju karte koje prikazuju reljefno-grebenske odnose, tada se može uočiti kako je Sljemenska planina dominantna planinska masa na prostoru između prethodno navedenih rijeka, pri čemu se ova niža brda u zapadnom i sjeverozapadnom nastavku te prostrane i zaravnjene visoravni mogu promatrati kao zapadno predgorje Sljemenske planine. Na sjevernom dijelu toga predgorja nalazi se izduženi niži vijenac, koji se direktno nastavlja na sjeverozapadne završetke glavnih grebena Sljemenske planine, prelazi iz njihovog dominantnog smjera SZ-JI, u smjer istok-zapad, prateći tako tok rijeke Stupčanice (tu je klisura Čuda) i na kojemu je dominantan vrh Srihinj (1006 m). U južnom dijelu toga predgorja ima više izdvojenih, i ne previše visokih brdskih masa, među kojima su najviši Palež (1193 m), Zjevača (966 m), Zučaj gora (1015 m) i Mednik (1126 m). Između tih izdvojenih brda i kanjona rijeke Bioštice proteže u smjeru SZ-JI, od Olova prema Mangurićima, niže pobrđe (prosječno oko 800-900 m n.v.) na terasi iznad desne obale Bioštice. Tu se, kod naselja Arapovače-Kruščanje, nalazi i kop Rudnika olova "Olovo". |
Zapadno predgorje Sljemenske planine i okolna područja, reljefna karta
Podloga: Elastic Terrain Maps, 2026. 
Karta s ucrtanim planinarskim stazama u Olovskom kraju, s izdvojenim dijelom zapadnog predgorja Sljemenske planine
|
Planinarska staza "Kameni spavači" Planinarske staze "Kameni spavači" kroz Olovski kraj predstavljaju dio prekograničnog pješačkog koridora E-CROSSPASS, koji povezuje sjeveroistočnu i istočnu Bosnu sa Srbijom. Ruta koja prolazi kroz Olovski kraj duga je oko 35 kilometara, s ukupnim usponom od 1.418 metara i silaskom od 1.321 metar, dok se najviša tačka nalazi na 1237 metara, a najniža na 568 metara nadmorske visine. Staza ulazi na Smolin, južni dio Konjuškog masiva, starim srednjovjekovnim karavanskim putem koji je nekada povezivao Podrinje i sjeveroistočnu Bosnu s centralnom Bosnom i Dubrovnikom. Najatraktivniji vidikovac na ruti je kota Čistina (1240 m), s kojeg se pruža spektakularan pogled prema Romaniji i planinama oko Sarajeva. Staza se zatim spušta dolinom rijeke Grabovice, prelazi magistralni put u blizini tunela probijenog kroz stijenu, te se penje na obronke Sljemenske planine, obuhvatajući vrhove Srihinj (1006 m) i Palež (1183 m), odakle se pružaju panoramski pogledi na doline i okolni krajolik. Dionica kroz Olovski kraj obiluje prirodnim ljepotama – šume, livade, planinski proplanci i rijeke, ali i kulturno-historijskim lokalitetima. Među njima su Nekropola sa stećcima "Mramorje" i starim nišanima u Lavšićima, Stara drvena džamija u Miljevićima, te Nekropole sa stećcima i nišanima u Gurdićima, sve proglašene nacionalnim spomenicima BiH. Posebnu pažnju privlači i Kamena kugla, rijetki prirodni fenomeni smješteni u blizini sela Gurdići. Ruta je prvenstveno pješačka, pogodna za manje zahtjevne ture, ali pruža i izazove za iskusnije planinare. Veći dio staze prolazi kroz netaknutu prirodu, što omogućava doživljaj mira i potpune povezanosti s okolinom. U kombinaciji sa drugim sadržaja duž koridora, staza "Kameni spavači" predstavlja jedinstvenu priliku za planinarenje, upoznavanje kulturne baštine i doživljaj prirodnih ljepota Olovskog kraja. |
Sljemenska planina, sjeverozapadno predgorje; prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2026.
Izvor: Google Earth, 2026.
Berisalići (Gornji i Donji Berisalići)
Lišci
|
|
Gurdići
|
In Gurdići via Lišci
Autor: ADO PRODUCTION Datum objave: 16.2.2022. Opis. Gurdići su naseljeno mjesto u općini Olovo, Bosna i Hercegovina. U ovom bosanskom selu mobiteli su izašli iz mode, a vrata se ne zaključavaju. Na putu do ovog bosanskohercegovačkog sela naći ćete Nekropolu stećaka LAVŠIĆI u istoimenom zaseoku u selu Lišci. Lavšići se nalaze uz veće naselje Liška, oko 6 km južno od Olova. U središtu sela nalazi se nekropola na brdu Mramorje sa 46 spomenika. Članak o ovom natpisu objavio je Marko Vego 1981. godine u časopisu Naše starine, pod naslovom Natpis iz Berisalića (Vego M. 1981.48). Da ne bi bilo zabune, Berisalići su susjedno naselje Lavšića, pa ne znamo zašto je autor napravio ovu grešku. Transkripcija natpisa kako je pročitao Vego glasi: "ALI ON LEŽI NA SVOJOJ [NJENOJ] ZEMLJI NA PLEMENITOJ, ALI NE UMRITE (UMR ') SVI STE!" Prije nego što je ovaj članak objavljen u spomenutom časopisu, autor Kerić Dimitrije je u svom diplomskom radu u obliku rukopisa skrenuo pozornost na ovaj stećak, čitajući dio natpisa "... da leži neki Živojin na svojoj plemenitoj zemlji" (Kerić D. 1975.25). Godine 2008. ovo mjesto je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine kao Historijsko područje - Nekropola sa stećcima "Mramorje" i starim nišanima u Lavšićima (Odluka br.: 02-02-228 / 07-9. 5.11.2008.). U zaštićeno povijesno područje uvršteno je malo groblje s tri manja nišana i tri grobna mjesta (groblja), smještena zapadno od nekropole na udaljenosti do 50 m. U blizini nekropole nalaze se još dva lokaliteta sa starim muslimanskim spomenicima grobovima, koja nisu uključena u zaštićeno povijesno područje. Na livadi sjeverno od stećaka vidljivo je nekoliko drugih muslimanskih grobova bez nišana, okruženih santračem koji je dosta utonuo. Također, zapadno od stećaka na nešto većoj udaljenosti od oko 300 m zračne linije nalaze se 4 masivna nišana (dva nišana u obliku turbana, dva kvadratna stupa s piramidalnim završetkom s jabukom/kuglom na vrhu). Nastavite asfaltiranom cestom do džamije u Miljevićima, udaljene 1 km. Selo Miljevići udaljeno je oko 8 km istočno od naselja Olovska Luka, a 12 km od općinskog središta Olovo. Džamija se nalazi na samom kraju sela. Džamija je izgrađena 1598. godine, ali o tome ne postoje konkretni dokazi. Obnovljena je 1936. godine. Godine 1992. izgorjela je do temelja, a obnovljena je 2013. godine. Pripada tipu drvenih džamija s otvorenim trijemom, strmim dvovodnim krovom i drvenim minaretom. Vanjske dimenzije su 10,60 x 7,00 metara. Oko džamije nalazi se mali harem s dvadesetak nišana, od kojih dva nišana imaju natpis napisan arapskim pismom. Proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. |
KOSAČKA MOBA - GURDIĆI 2008.
Autor: IZVORNO LJUDSKI Datum objave: 10.8.2023. Opis. Iako mehanizacija neumoljivo preuzima primat u poljoprivredi postoje ljudi koji još ljubomorno čuvaju običaj ručne kosidbe i kojima buka kosilica i trimera vrijeđa uši. Jednu kosačku mobu snimili smo 2008. godine u olovskom selu Gurdići i tako trajno sačuvali uspomenu na ovo nekada prestižno umijece, ali i ljude koji su u međuvremenu odselili sa ovog svijeta. |
Gurdici, Olovo
Autor: amirpacariz Datum objave: 21.9.2008. Opis. Kosci u Gurdićima kod Olova, TV Liberty, avgust '08 |
SRIHINJ
KOORDINATE 44.13638/18.67553 NADMORSKA VISINA 1006 m
KOORDINATE 44.13638/18.67553 NADMORSKA VISINA 1006 m
Vrh je na starim kartama obilježem imenom Srnj, ime koje je moguće dobio zbog toga što su tu obitavale srne.
Koliba na Srihinju (1006 mnv)
Autor: Mujo Beridan, Olovo |
|
|
KLISURE ČUDE – KAMENI PRAG OLOVSKOG KRAJA
Na istočnom ulazu u Olovo, u mjestu Čude, rijeka Stupčanica usjekla je u stijenu jedan od najupečatljivijih klisurastih sklopova središnje Bosne. Klisure Čude nisu jedinstvena stijena, već niz od tri odvojene, ali prostorno i geološki povezane klisure, ukupne dužine oko 1.100 metara, koje se nižu uz tok Stupčanice i trasu nekadašnje uske šumske pruge. Prva klisura, poznata pod imenom Stijena, nalazi se neposredno ispod nekadašnje željezničke stanice Čude. Njene strane se gotovo okomito obrušavaju u korito rijeke, stvarajući snažan vizuelni kontrast između uskog riječnog dna i visokih, ogoljenih stijena. Ovo je mjesto gdje je prirodni prolaz kroz dolinu najočitiji i gdje se najbolje vidi kako je teren usmjeravao i rijeku i čovjeka. Otprilike 1,5 kilometara uzvodno, u pravcu Han-Pijeska, započinje glavna klisura – Čude-Klam, središnji i najdramatičniji dio cijelog kompleksa. Njena prva cjelina nosi naziv Srihinj. Ovdje su pojedine stijene potpuno gole i okomite, dok su gornje etaže terena djelimično obrasle crnim borom (Pinus nigra), mahovinama i listopadnim drvećem. Klisura Srihin duga je oko 350 metara, a visina njenih stijena prelazi 200 metara, što joj daje izrazito alpski karakter. Nakon kraće pauze u terenu, približno 300 metara dalje, slijedi Veliki Srihinj, najimpresivnija i najsurovija klisura ovog područja. Duga je oko 400 metara, a stijene se uzdižu preko 200 metara u visinu. Njene strane gotovo su u potpunosti bez drveća; samo na samim vrhovima opstaju rijetka stabla crnog bora, što dodatno naglašava ogoljenost i monumentalnost stijena. Na sjeverozapadnoj strani, pri samom dnu klisure, u stijeni se nalazi ulaz u pećinu, do kojeg je moguće doći isključivo uz upotrebu alpinističke i speleološke opreme. Ova pećina do danas nije sistematski istražena. Zbog svoje geomorfološke vrijednosti, Klisura Čude je bila proglašena rezervatom prirodnih predjela. Ipak, njihova posebnost ne leži samo u prirodnoj formi, nego i u načinu na koji je čovjek, početkom 20. stoljeća, bio prisiljen da im se prilagodi. Pruga kroz stijenu. Izgradnja uske šumske pruge Zavidovići – Olovo – Kusače, započeta 1901. godine, zauvijek je promijenila percepciju klisura Čude. Trasa pruge probila se kroz stijene, otvorila vidike i učinila dotad skriveni kanjon vidljivim i dostupnim. Nekadašnji tunel u Čudama, bio je dug 62,6 metara, svjedočio je o tehničkoj zahtjevnosti tog poduhvata. Pruga je pratila prirodne linije dolina: od Zavidovića dolinom Krivaje do Olova, a zatim uz Stupčanicu, upravo kroz klisure Čude, dalje prema Han-Pijesku i Kusačama. Sa širinom kolosijeka od 0,76 m, minimalnim radijusom krivine od 60 metara i maksimalnim usponom od 25‰, ova pruga bila je prilagođena teškom, planinskom terenu. Otvaranjem klisura pogledima putnika i radnika, Čude su postale jedan od najupečatljivijih pejzaža cijele trase. Stijena, voda i dim lokomotive ovdje su se susretali u prostoru koji ni danas ne ostavlja ravnodušnim. Mjesto susreta prirode i historije. Klisura Čude danas stoje kao kameni prag Olovskog kraja – mjesto gdje se susreću geomorfologija, hidrologija, šumski pejzaž i industrijsko naslijeđe. One nisu samo prirodni fenomen, nego i svjedok jednog vremena u kojem je planina bila prepreka, ali i resurs, a prolaz kroz stijenu znak ljudske upornosti. U tom spoju gole stijene, tihe rijeke i zaboravljene pruge, Čude ostaju jedno od najsnažnijih mjesta Olovskog kraja – prostor koji ne traži objašnjenje, nego pažljivo čitanje terena. IZVOR Tekst pripremio g. Mujo Beridan, Olovo |
Čude Olovo - Reportaža
Autor: Radio Olovo Datum objave: 23.9.2019. Opis. Na 12 km puta Olovo - Han Pijesak, ispod stjenskog masiva okruženog šumom smješteno je povratničko selo Čude. Njegovi današnji žitelji, koje zatićemo uglavnom u pripremi drva za još jednu planinsku zimu vele nam kako ovdje, izuzme li se činjenica da je broj stanovnika peterostruko manji, teče uobičajen seoski život 
Klisure Čude i trasa nekadašnje uskotračne željeznice Zavidovići - Olovo - Kusače
|
Petrovići
ČARDAK
NADMORSKA VISINA 1094 m
NADMORSKA VISINA 1094 m
KONDŽILE
NADMORSKA VISINA 1161 m
NADMORSKA VISINA 1161 m
SLJEMENSKA PLANINA
NADMORSKA VISINA 1307 m
BABINSKA PLANINA
NADMORSKA VISINA 1294 m
KUČANSKA PLANINA
NADMORSKA VISINA Vrh, 1231 m
VISOČNIK
NADMORSKA VISINA 1250 m
Han Kram
|
PROČITAJ VIŠE
Dalibor Ballian: Han Kram: Značajno tresetište istočne Bosne. Svjetlo riječi, 7.7.2022.
|
|
|
Ekspedicija u džunglu | Tresetište Han Kram | Dokumentarni film | Gorštak
Autor: Gorštak / Highlander 16.7.2023. Opis. Pogledajte dokumentarac o jednom zanimljivom lokalitetu u Han Pijesku. Tresetište na Han Kramu. Mali tresetni dragulj koji predstavlja pravu Meku za biologe i pedologe. Da li ste znali za tresetište na Han Kramu? |
