---

Poglavlje je u izradi. U međuvremenu pročitajte:

KLIMA PO POJEDINIM DRŽAVAMA DINARSKOG GORJA
(Izvor: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža")


Slovenija

Klima je u Alpama i dinarskim planinama planinska, u ravnicama istočnog dijela umjereno kontinentalna, a u primorju submediteranska. Srednja siječanjska temperatura zraka kreće se od –8 °C u visokim Alpama (2500 m visine), –2,5 ºC u kotlinama i na sjeveroistoku zemlje do 5 ºC u primorju, a srpanjska od 5 ºC u Alpama, 19 do 20 ºC u srednjoj Sloveniji pa do 23 ºC u primorju. U najvećem dijelu Slovenije padne 1000 do 1600 mm oborina, u Alpama 1600 do 3000 mm a na Jadranskom primorju 800 do 1000 mm. U kotlinama su česte magle.


Hrvatska

Klima je u većem dijelu Hrvatske umjereno kontinentalna, u višim planinama (Velebit, Risnjak, Snježnik) planinska, a u primorju i dijelu zaleđa sredozemna. Prijelaznu submediteransku klimu ima i područje sjevernog Jadrana (Istra, Hrvatsko primorje) i širi zagorski prostor u Dalmaciji. Srednja zimska (siječanj) temperatura iznosi u primorju od 2 °C u sjev. dijelu do 9 °C u juž. dijelu, a smanjuje se od obale prema unutrašnjosti (izoterme se pružaju usporedno s obalom) i od juga prema sjeveru. Kontinentalni dio ima zimi srednju temperaturu uglavnom od 0 °C do –2 °C; iznimka su vrhovi slavonskih gora (Papuk, Krndija, Psunj, Dilj i dr.) i Medvednica s temperaturom od –2 °C do –4 °C. Gorski dio Hrvatske (Gorski kotar, Lika) ima zimi srednju temperaturu od –2 °C do –4 °C, a planine iznad 1500 m od –4 °C do –6 °C. Srednja ljetna temperatura (srpanj) u kontinentalnom dijelu iznosi 22 °C. U slavonskim gorama, na Medvednici i u gorama Hrvatskoga zagorja nešto je niža (20 °C), a u ist. dijelovima (Srijem) neznatno viša (22 °C). Gorski dijelovi Hrvatske imaju srednju ljetnu temperaturu od 10 °C do 18 °C, a polja u kršu i riječne doline 18 °C do 20 °C. Primorski dio Hrvatske ima srednju ljetnu temperaturu između 24 °C i 26 °C; unutrašnjost Istre neznatno je hladnija (22 °C). Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 600 mm do 3850 mm. Najviše oborina prima Ćićarija, planine sjeverozap. dijela Gorskoga kotara, Velebit i Biokovo te okolica Dubrovnika (3200 do 3850 mm). Najmanje oborina imaju istočni dijelovi zemlje (600 mm). Veći dio kontinentske Hrvatske prima između 700 mm i 1000 mm oborina godišnje.


Bosna i Hercegovina

Klima BiH određena je dinamikom reljefa i blizinom Jadranskog mora. Znatniji dio teritorija ima umjereno kontinentalnu do kontinentalnu klimu, odn. hladniju planinsku klimu u višim planinama. Hercegovina ima submediteransku klimu, a njezine krške planine planinsku. Srednja mjesečna zimska temp. (siječanj) kreće se od –2 °C u Posavini i ist. Bosni do 7 °C u Hercegovini, a sr. ljetna (srpanj) od 20 °C u sjeverozap. i ist. Bosni do 27 °C u Hercegovini. Sjeverni, sr. i zap. dijelovi BiH primaju do 1000 mm oborina godišnje, a zapadni, jugozap. i južni oko 1250 mm. Krajevi s više od 1500 mm (mjestimice i više od 2000 mm) oborina nalaze se u visokoplaninskom kršu Hercegovine i na osoju Dinare.


Crna Gora 

Klima je u primorju sredozemna, u Skadarskoj zavali submediteranska, a u unutrašnjosti umjereno kontinentska do planinska. Sr. srpanjska (ljeto) temp. u primorju, submediteranskom području Skadarske zavale i doline rijeke Zete iznosi oko 26 °C, u nižim područjima unutrašnjosti 18 do 20 °C, a na visokim planinama (Durmitor, Bjelasica, Visitor, Sinjajevina i dr.) 10 do 14 °C. Sr. siječanjska (zima) temp. najviša je u primorju (8 °C) i submediteranskim dijelovima (4 do 5 °C); u unutrašnjosti i na planinama kreće se od 0 ° do –7 °C. Godišnja količina oborina najveća je u planinskom području primorskoga zaleđa (Orjen, Lovćen; oko 5000 mm), gdje u izrazito kišnim godinama padne i do 8000 mm oborina (Crkvice na Orjenu). Primorje prima 1200 do 2000 mm oborina, a samo krajnji sjeveroistok 800 do 1000 mm.


Srbija

Srbija - Klima je umjereno kontinentalna do planinska. Srednja zimska (siječanj) temperatura –2 do 2 °C, srednja ljetna (srpanj) 22 do 24 °C. Godišnja količina oborina 450 do 900 mm. N


Kosovo

Kosovo - Klima je umjereno kontinentalna sa stepskim obilježjima, a na visokoplaninskom obodu planinska. Godišnja količina oborina iznosi od 500 do 800 mm (kotline). 


Albanija

U primorju Jadranskoga i Jonskoga mora vlada sredozemna klima, koja dolinama rijeka prodire u unutrašnjost, a u planinskim krajevima kontinentalna. Srednja srpanjska temperatura kreće se od 20 °C u planinskoj unutrašnjosti na istoku do 27 °C u primorju i primorskom zaleđu. Srednja siječanjska temperatura u primorju iznosi od 5 do 8 °C, a u unutrašnjosti oko –1 °C. Količina oborina povećava se od obale prema unutrašnjosti; najviše oborina primi planinsko područje na sjeveru (do 2000 mm), dok južni, ravničarski dijelovi Albanije primaju oko 1200 mm. 

Naslovna fotografija
Rano proljeće u Prokltijama, na crnogorsko-albanskoj granici

Zima na Velebitu / Winter on Velebit
Izvor: Youtbe; Autor: Ivan Čorić

LEGENDE
Kako je vjetar bura dobio ime

​Bila jednom jedna jako lijepa djevojka po imenu Bura. Ali je zbog silne ljepote postala bahata. Zamjerala je ponešto svakom mladiću koji joj se približio. Jednog dana naljutile su se na nju vile i odlučile je kazniti. Zatočile su je i bacile u Pakleni ponor (Paklenica). I danas kad se neka djevojka uzoholi, ona ista zatočena djevojka duboko uzdahne, a od tog se uzdaha razvija vjetar koji se obrušuje po padinama Velebita i dalje nastavljajući kopnom svojom rušilačkom snagom. Taj vjetar naziva se Bura.
IZVOR  Petar Zoranić Ninjanin, Planine

Letak o senjskoj buri

Extreme Hurricane Force Bora (Bura) - Croatia - March 05, 2015
Datum objave: 7.3.2015. Autor: Marco Kaschuba
Opis: Hurricane force bora winds on the northern Adriatic coast. Wind gusts between 200 and 250 kph. An unofficial measurement on the Pag bridge (Paski Most) is 302 kph or 189 mph

Mrazište

mrȁzīšte hr/sr
mrazíšče slo

Mrazište, odn. mrazišče (slovenski), je meteorološki pojam, koji označava ograničeno manje ljevkasto područje, odn. konkavni reljefni oblik (može biti kotlina, vrtača/ponikva, uvala, klanac, polje, livada) u kojem, zbog slijevanja okolnog hladnog zraka, dolazi do pojave mraza i vrlo niskih temperatura zraka.

Za mrazišta je karakteristična toplinska inverzija, što znači da je na dnu hladnije nego pri vrhu, što dovodi i do specifične biosfere i mikroklime, odn. mezoklime, pa često dno depresije mrazišta pokriva crnogorica, dok su vrhovi obrasli bjelogoričnim drvećem. Kod depresija izloženih buri, ova pojava nije tako jako izražena, jer bura hladi gornje dijelove vrtače. Jedan od faktora koji također mogu utjecati utječu na pojavu mrazišta su vedre, posebno vedre zimske noći i noći bez vjetra. Tada tlo gubi toplinu s dugovalnim zračenjem, a teži hladni zrak skuplja se noću na dnu mrazišta  poput vode u posudi.

Temperaturni režimi u mrazištima mogu ovisti i o faktorima poput: oblika, dubine i vegetacijskog pokrova na području mrazišta. Najhladnije je pri utjecaju hladne i suhe zračne mase u prisutnosti snježnog pokrivača. Posebno su niske temperature uz već postojeći snježni pokrivač, dok novonapali rahli snijeg daje bolju toplinsku izolaciju koja otežava bijeg topline iz tla.

Jedna od šumskih vrsta kojoj, u odnosu na druge drvenaste vrste, pogoduje mikroklima mrazišta je smreka. Taj tip smrekovih šuma – gorska šuma smreke sa šumskim pavlovcem (As. Aremonio-Piceetum Ht. 1938) predstavlja reliktnu vegetaciju ledenih doba kada je borealna vegetacija bila rasprostranjena znatno dalje na jug. Uspijeva na podzolastim tlima, na nadmorskim visinama od 900-1100 m. Poznate šume ovog tipa su Štirovača na sjevernom Velebitu i šume u Lazcu između Risnjaka i Snježnika. 

Fitocenoza mrazišta u kojima se hladni zrak dulje zadržava obuhvaća i druge vrste poput: planinske vlasnjače (Poa alpina), sitne pušinice (Heliosperma pusillum), planinske hudoljetnice (Erigeron glabratus), ali i neke vrste mahovina i lišajeva prilagođenih izrazito hladnoj mikroklimi.

Ukoliko, primjerice, na dnu krške uvale s obilježjima mrazišta postoji još i vrtača, mogu nastati mrazišta unutar mrazišta (pr. uvala Velo Snižno kod Platka) gdje mikroklimatski uvjeti pogoduju razvoju vegetacijskih elemenata tipičnih za tundre, poput lišajeva, mahovina i patuljastih grmića.
​
Primjeri mrazišta u Dinarskom gorju: Babno Polje (Notranjska, Slovenija; 34,5 ° C), Rakitna (Notranjska, Slovenija; 34,0 ° C), Nova vas (Bloke, Notranjska, Slovenija; -32,5 ° C), Velika ledenica v Paradani (Trnovski gozd, Slovenija), Matić Poljana (Velika Kapela, Hrvatska), Zalesina (Risnjak, Hrvatska; službeno zabilježeno –33,4 º C),  Viljska ponika (Risnjak), Smrekovac (Risnjak), Štirovača (Velebit, Hrvatska), Mrazište (Veliko polje, Igman, Bosna i Hercegovina), mnoge mikrolokacije (krške vrtače, uvale) na Pešterskoj visoravni, mikrolokacije na Durmitoru (pr. Valoviti do,  -40 °C, 4.1.2011. godine), Sinjajevini (13.12. 2012. bilo je -38,5). 

Grčovec, travnata depresija podno notranjskog Snežnika, primjer mrazišta

Primjer inverzivne vegetacije uzrokovane efektom toplinske inverzije: Smrekova draga podno Kališkog vrha (1593 m) i Karolinovog vrha (1624 m). U pozadini desno (svjetlije zeleno područje) vidi se i Babno Polje, najpoznatije mrazište u Sloveniji.
Pogled s Velikog Snežnika

Crtica iz povijesti ...

Iako u to vrijeme nije bilo službenih mjerenja, prema nekim starijim procjenama u vrijeme odvijanja Igmanskog marša (siječanj/januar 1942. godine), na mjestu gde je kolona prolazila kroz mrazište u Igmanskom polju, temperatura je lako mogla biti -42°C. Takođe se prenosi da je bilo daleko manje umrlih od promrzlina među onima koji su išli oko Igman polja - tako izbjegavši hladnije mrazište. Općenito je te zime u tim krajevima bilo vrlo jakih mrazeva, koji su dosizali i duboko ispod -20, pa i -30, i to izvan mrazišta.

---

Temperaturna inverzija

Znanstveno istraživanje provedeno na području Slovenije (Gams, 1972.) pokazalo je da su najvažniji čimbenici za inverziju su sljedeći:

1. Tlo i vegetacijski uvjeti. Kako se zrak najviše hladi noću uz gornju granicu aktivnosti trave, za stupanj zahlađenja u krškom polju važan je volumen livade, pašnjaka i polja te sastav trava. Suho tlo i suha trava ubrzavaju hlađenje, a voda i šuma sputavaju. Zbog veće toplinske vodljivosti nije povoljno ako je padina kamenita, jer noću slabije hladi nego trava.

2. Utjecaji reljefa. Za stupanj inverzije od osnovnog je značaja omjer između volumena travnjaka iz kojeg ohlađeni zrak može otjecati i volumena travnatog dna udubljenja u kojemu se skuplja ohlađeni zrak. Taj je omjer nepovoljniji u velikim kotlinama s oštro ocrtanim rubom (Loško, Cerkniško polje, Globodol) nego u manjim kotlinama u kojima završavaju duže livadske doline (Babno polje s dolinom Presidan, Bloke).
​
3. Vlažnost zraka. Vlažnost je važna za postojanje inverzivnog zračenja, odnosno za stupanj noćnog hlađenja pri tlu. Vlažnost trava tipa Nardus i Bromo-Brachypodietum Pinnati je niska, pa je hlađenje obilnije. Nadalje, vlaga je važna za stvaranje jezera hladnog zraka noću u depresijama.
​
​Kao što se u istim depresijama inverzija javlja više po suhom vremenu, tako se više javlja u onim udubinama i dolinama koje imaju u prosjeku suši zrak. Višegodišnja promatranja u Babnom polju ukazala su na jaku fenizaciju, koja uvjetuje supsidijarnu inverziju.
Tzv. "drvene zastave" (slov. drevesne zastave) na Velikom Snežniku dokazuju da tamo prevladava vjetar s juga, koji na sjevernim padinama ponire i fenizira se. Za umjereno oblačnog vremena na nebu se često pojavljuje otok bistrine od Gabra mimo Babnog polja i Babne police. Na sjeverozapadu on završava na mjestu gdje završava planina Snežnik u Notranjskom podolju, dok se Javorniki približavaju dolini i zasjenjuju je oblacima iznad vrhova. Stoga otok bistrine često završava na jugoistočnom kraju Loškog polja. Babno polje zbog fenizacije ima manje oborina od svih okolnih postaja. Nastanku bistrine na nebu vjerojatno pridonosi i pretežno pašnjački suhi dolomitni pojas između Prezida i Babne police, jer je albedo (broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela)  veći uz suhu travu. Kako se utjecaj Mediterana sa subsidencom (u meteorologiji = kretanje zračnog polja prema dolje kako se hladi i postaje gušće) i sušnom atmosferom u kolovozu proteže duboko u unutrašnjost, u Babnom polju tada dolazi do relativno jake inverzije s najvećim mjesečnim amplitudama između dnevnih i minimuma i maksimuma (14,7°).
Iznad središta kotline Slovenj-gradca (alpska i predalpska Slovenija, op.) pojavljuje se i otok bistrine na nebu zbog fenizacije sjevernih vjetrova koji se spuštaju preko zapadnog Pohorja i južnih koji u vjetrovitom kanalu prelaze Karavanke . Iz istog razloga najhladniji dio Krške kotline je Topliško područje koje leži ispod Roga (Kočevski Rog, op). Kako gušća magla inhibira (spječava, zadržava) zračenje tla i oslobađa latentnu toplinu kondenzacijom, za obrat su povoljnije pliće udubine s dubinom manjom od 30 m. Duboke udubine s često gustom maglom pokazuju manje intenzivnu inverziju (Globodol, Loško, Cerkniško polje, Ljubljansko barje). Niži dijelovi udubljenja, u kojima se nakuplja magla, noću se ne hlade toliko kao viša mjesta na dnu uz gornju granicu magle.

4. Nadmorska visina. Budući da je tako i u slobodnom ozračju u visinama od 700 in 1000 m najmanjeg temperaturnog gradijenta (0,33°/100), nagnjenost je k inverziji u tim visinama najveća. Najbolje poznata mrazišta, kao pr. Babno polje, su nutar tih visina ili malo viša. 

IZVOR GAMS, Ivan: Prispevek k mikroklimatologiji vrtač in kraških polj (s 16 podobami in 8 fotografijami v tekstu). Geografski zbornik XIII, 1972. (PDF)