|
|
|
|
UvodBrdo Buturovica (koristi se i Butorovica) proteže se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok nad istočnim rubom Ljubuškog polja, iznad grada Ljubuškog.
Najveći sjeverni dio brda katastarski pripada Mostarskim Vratima, a manji zapadni dio Radišićima. Na njegovim vrhuncima nalaze se tri markantne kote: Stari grad Ljubuški (350 m), Gradina Sitomir (395 m) i Gradina na Buturovici (bez posebna imena, 397 m). Sjevernom padinom Buturovice, paralelno s njezinim najvišim grebenom, pruža nešto niži greben (najviši vrh Obale, 366 m), koji je na pojedinim kartama naznačen kao Osoje. Do tjemena brda i podnožja Starog grada probijena je makadamska cesta. ENGLISH SUMMARY: Buturovica
Buturovica hill (Butorovica is also used) stretches in the Dinaric direction northwest-southeast over the eastern edge of Ljubuški field (Ljubuško polje), above the town of Ljubuški in Herzegovina. At its main ridge are there are three major elevations: the Old Town of Ljubuški (350 m), Gradina* Sitomir (395 m) and Gradina* on Buturovica (397 m). The northern slope of Buturovica, parallel to its highest ridge, offers a slightly lower ridge (the highest peak is Obale, 366 m), which is indicated on some maps as Osoje. A macadam road has been cut to the top of the hill and to the foot of the Old Town. ___ *the word gradina in general means remains of a medieval or older fortress or hill-fort. 
Buturovica, prostorni pogled
Izvor: Gogle Earth, 2021. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Buturovice
Oglašavajte ovdje:
|
Ostaci Starog grada Ljubuškog
Autor: Tomphotographe - Vlastito djelo postavljača, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=20372103 Stari grad Ljubuški (znan još i kao tvrđava hercega Stjepana) srednjovjekovna je tvrđava koja se nalazi na brdu Buturovica iznad Ljubuškoga. Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Osim Starog grada koji se nalazi na koti od 350 m n.v., na Buturovici se nalaze još dva lokaliteta: Gradina Sitomir (395 mnv) te Gradina na Buturovici (397 m).
Osnova grada izgrađena je na najvišoj koti u vrijeme srednjovjekovne bosanske države, vjerojatno polovinom 15. stoljeća. Srednjovjekovni grad se sastoji od dominantne masivne kule Herceguše te obora (ograđenog prostora za stoku) ispred nje. Kula je četverokutnog oblika, vanjskih dimenzija 9,7×5 m na čijem su vrhu bile puškarnice. Debljina sjevernog zida je 4,5 m, a istočnog i zapadnog 2 m. Dimenzija obora uz kulu je 20×10 m s ulazom širine 1,3 m na južnoj strani. Debljina zidova oko obora bila je između 1,6 i 2 m. Nakon osvajanja Osmanlije su ga sa svih strana opasale zidovima unutar kojih su ostaci stražarnica, žitnica, pekarne, barutane te četiri cisterne za vodu (čatrnje), od kojih su danas vidljive tri. Izgradnjom zidova oko srednjovjekovnog dijela koji postaje jezgra tvrđave, Osmanlije ga uobličuju u konačni oblik nepravilnog poligona dimenzija oko 93 × 49,5 m (pravac sjever-jug × pravac istok-zapad), površine oko 3.350 m2. Na sjeverom dijelu grada je ulazni dio i veliki donji obor s tabijom, a na jugu se nalazi gornji obor pregrađen zidom. Između njih se nalazi kompleks srednjovjekovnog grada štićenog jednim pregradnim zidom, i na istočnoj strani odvaja ovaj kompleks od donjeg obora. Na jugoistočnom dijelu sagrađene su dvije dominantne kule okrenute ka istoku. Na svim perimetralnim bedemima bile su puškarnice, dijelom i danas sačuvane. U srednjem vijeku Ljubuški je dio župe Večenike (Večerić) Gradnja samoga grada veže se za hercega Stjepana Vukčića Kosaču. Prvi spomen datira u 1452. kada su u jeku bile borbe između hercega Stjepana i njegovih sinova - knezova Vladislava i Vlatka. Vladislav je iste godine prešao na stranu Dubrovačke Republike te neuspješno pokušao od oca oteti grad. Grad se 1454. spominje u povelji aragonskoga kralja Alfonsa V. kao civitas Lublano (grad Lublano). Osmanlije su ga prvi put osvojile 1463., ali su ga zbog nedovoljne snabdjevenosti nakon mjesec dana napustili, tako da ga je knez Vlatko vratio pod svoju vlast. Negdje između 1468. i 1477. Osmanlije su ga ponovno osvojile, znatno nadogradile i držale u njemu jaku posadu. Njegov kontinuitet se ogleda kroz višekratna spominjanja. Tako je 1477. spomenut u defteru hercegovačkog sandžaka, 1503. u ugovoru između Osmanlija i Ugarske, kao jedan od pograničnih gradova koji ostaje pod osmanskom vlašću, a Nesuh-aga Vučjaković ga 1633. spominje prilikom gradnje džamije u njegovoj blizini. Napušten je 1835. 
Tocrt Starog grada Ljubuškog
LEGENDA: 1. Ulaz 2. Veliki obor 3. Tabija 4. Kula 5. Čatrnja 6. Unutarnji ulaz 7. Kula 8. Unutarnji ulaz 9. Kula "Herceguša" 10. Obor 11. Prohodni koridor 12. Čatrnja 13. Masivne kule 14. Skladište 15. Obor 16. Nastambe Autor: MaGa - Vlastito djelo postavljača; According to: Stari hercegovački gradovi; by Hamdija Kreševljaković and Hamdija Kapidžić) and Radoslav Dodig (published on Project Connecting Separated (by European Union)., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=64837656 |
Unutarnji ulaz Starog grada Ljubuškog
Autor: Anto (talk) 16:20, 31 July 2009 (UTC) - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=7433018 
Kula Hercegouša
Autor: Martin Brož - Martin Brož's camera, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=19745295 
Detalj vanjskog zida
Autor: Anto (talk) 16:16, 31 July 2009 (UTC) - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=7432941 IZVOR Stari grad Ljubuški. Wikipedija (hr)
PROČITAJ VIŠE DODIG, R.: Gradina na Buturovici iznad Ljubuškoga. Hercegovački arheološki portal, 9.1.2014. (HTML) Odluka o proglašenju Stare stranice Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (Web Archive; pristupljeno 17.12.2021.) |
GRADINA |
NADMORSKA VISINA 244 m
|
DREŽANJ |
NADMORSKA VISINA 298 m
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|