Planine zapadne Bosne i Dinara
Države: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Najviši vrh: Cincar, planina Cincar (2006 m)
|
Opis područja
Zapadno od ličkog bazena u Hrvatskoj i zapadno od rijeke Une, dalje prema jugoistoku nastavlja se prostrano i poput ličkog područja, također visoko položeno područje planinskih bila i krških polja.
Planine su grupirane u nekoliko izdvojenih nizova - bila, koja se pružaju u dinarskom smjeru sjeverozapad-jugoistok, između kojih se smjestilo više kraških polja (neka od njih i najveća u Dinarskom gorju) koja leže na 700-900 metara nadmorske visine. To su, među ostalima, Livanjsko, Grahovsko, Glamočko, Duvanjsko i na 1100 m n.v. najviše među njima, Kupreško polje. Cijelo područje ima planinski karakter, a smjestilo se istočno od gornjeg i srednjeg porječja rijeke Une, južno od rijeke Sane, južno od gornjeg toka rijeke Vrbas, zapadno od područja Rame i zapadno od planinske grupe Vran-Čvrsnica u visokoj Hercegovini. Prema jugoistoku postepen je prijelaz prema nižim dijelovima Hercegovine (Područje niske Hercegovine) a prema zapadu oštu granicu prema znatno nižem i mediteranskim utjecajima izloženom području Dalmacije u Hrvatskoj.stvara golemi masiv Dinare Osim masiva Dinare drugi dominantni planinski niz ("kičma" zapadne Bosne) obuhvaća niz najviših planina: Osječenicu, Klekovaču, Vitorog i Cincar. On dijagonalno prolazi zapadno-bosanskim područjem, blago se povijajući prema jugu. Zbog svoje veličine i složenosti dijeli se u dvije grupe planina, grupiranih oko najviših Klekovače (Klekovačko-grmečka grupa) i Cincara (Grupa Cincara), koja se djelomično razlikuju i u karakteru. Vrh Cincara (2006 m), najviši je vrh u zapadnoj Bosni. Jugozapadno od glavnog niza smjestio se manji planinski vijenac Šatorsko-golijski niz, a još dalje prema zapadu već spomenuti masiv Dinare na granici Bosne i Hercegovne i Hrvatske, odn na višestoljetnoj regionalnoj i klimatskoj bosansko-dalmatinskoj granici. Sjeveroistočno od glavnog zapadno-bosanskog niza nalazi se nešto niži vijenac planina, paralelan sa srednjim i gornjim tokom rijeke Vrbasa, prema najvišoj planini (koja se nalazi na njegovom krajnjem jugoistočnom dijelu) nazvan Planinski niz Raduše. Područje zapadne Bosne rijetko je naseljeno, s izuzetkom njegovog krajnjeg sjeverozapadnog dijela oko Bihaća i Cazina.
S izuzetkom Dinare, dijela planina Ljubuša, Cincar, Tušnica i Jelovača, ostatak planinskog područja zapadne Bosne vrlo je bogat prirodnim šumama (tzv. pokriveni krš.) |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Planinski vijenci, planine i vrhovi
| |||||||||||||||||||||||||
Priče iz planine
|
|
|
|
|
|
|
|
Polja u kršu Na relativno malom prostoru zapadne Bosne formirala su se velika polja od kojih su neka i sada zimi potopljena, a neka isušena i dijelom plodna. Najpoznatija su: Livanjsko, Duvanjsko, Glamočko i Kupreško polje. Najniži dijelovi Kupreškog polja prostiru se na 1117 m, Glamočkog na 882 m, Duvanjskog na 859 m i Livanjskog polja na 699 m iznad mora. Kupreško polje je na najvećoj nadmorskoj visini od svih velikih polja dinarskog krša. Izduženo je 27 km u dinarskom smjeru, a prosječna širina mu je 4 km. Površina mu je 96 km2. Glamočko polje u odnosu na Kupreško ističe se izduženošću, koja uglavnom prati dinarski smjer. Znatno se razlikuju dva dijela: sjeverozapadni, Gornje polje, i jugoistočni, Donje polje. Gornje polje je šire, reljef mu je razvedeniji. Od ukupne površine Glamočkog polja, 130 km2, Gornjem polju pripada 94 km2. Granica između Gornjeg i Donjeg polja je istočno od naselja Glamoč i jedva je vidljiva. Polje je najšire, 12 km, u središnjem dijelu između naselja Glamoč i Podgreda. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje mu širina iznosi samo 700 metara. Duvanjsko polje u odnosu na ostala polja jugozapadne Bosne odlikuje se hidrološkom osebujnošću. Ukupna površina Duvanjskog polja iznosi 128 km'. Ravan polja je na nadmorskoj visini između 860 i 890 metara. Najniži njegovi dijelovi su u sredini, tj. u području Laništa. Duvanjsko polje okruženo je sa svih strana višim planinskim reljefom. Jedino kanjon Šujice morfološki i hidrološki povezuje Šujičko polje s Duvanjskim u jedinstvenu cjelinu. Livanjsko polje je više od dva puta veće od ostalih triju velikih polja jugozapadne Bosne, obuhvaća površinu od 405 km'. S dužinom od 65 km i prosječnom širinom preko 6 km to je, vjerojatno, i najveće polje u kršu uopće. Livanjsko polje je udubljenje dinarskog smjera, obrubljeno je strmim padinama Dinare i Kamešnice na jugozapadu, a Šatora istaretine, Golije, Kruga, Tušnice i Grabovičke planine na sjeveroistoku. Jugoistočni rub je relativno otvoren prema jugu (750 m), a sjeverozapadni u istom smjeru diže se u otprilike 100 m više Grahovsko polje. Zbog različitih reljefno-hidroloških osobina Livanjsko polje obično se dijeli na tri dijela: Livanjsko polje u užem smislu, Srđevićko polje i Buško blato. IZVOR Turistička zajednica Hercegbosanske županije |
Obična jela (Abies alba Mill.) na području zapadne Bosne Južnije od planine Grmeča postoji više-manje kontinuirano planinsko područje s jelom, koje osim padina (Petrovačkoga) Grmeča zauzima još planine Osječenicu, Klekovaču, Lunjevaču, žJadovnik (Vijenac), Šator, Staretinu, Goliju, Vitorogu, Visinu, Cincar, Malovan, Stožer, Radušu (sa Želivodičem, Ravašnicom i područjem Škrta-Nišan) te područje oko rijeke Janj (Ravna gora i Dekala zapadno od Jajca). Između rijeke Sane i Vrbasa jela se širi na planinama Dimitoru, Lisini i Manjači. IZVOR BALLIAN, Dalibor: Varijabilnost obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine; Ljubljana : Silva Slovenica - izdavački centar Šumarskog instituta Slovenije. Sarajevo, 2016. (PDF) |
|
Pogled prema planinama zapadne Bosne
Pogled s vidikovca na brdu Zvjernjak iznad Rakovice, na južni dio Slunjske zaravni, koja je dio prostrane Unsko-koranske zaravni, jedne od najizrazitijih u dinarskom kršu i koja se proteže do Bihaćke kotline u sjeveroistočnom podnožju Plješivice i na sjeverozapadnom kraju područja zapadnobosanskih planinskih bila; lijevo se vide obronci Grmeča, u sredini fotografije dva čunjasta vrha Ljutoča, a iza njih horizontom domimira piramida vrha Osječenice. |
