|
|
  |
Vitreuša
Područje: Središnje bosansko-hercegovačke planine
Grupa: Vranička grupa
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vitreuša (1919 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.8885, 17.8136
Grupa: Vranička grupa
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Vitreuša (1919 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.8885, 17.8136
|
Naslovna fotografija
|
|
o planini ... |
Vijesti -
|
|
Ime planine - etimologija
Janko Duić (Naše planine, 1976.) pretpostavlja kako ime Vitreuša ima svoje etimološko porijeklo u riječi vjetar. Svakako u ikavskoj varijanti, jer ovo je ikavski kraj. Ima i drugih ikavskih toponima u najbližoj okolici: Sikirski potok, Zastinje, Ričica, Rika, Zvižde. Vitreuša je u stvari granica između Bosne i Hercegovine. Stanovnici južnih naselja su Hercegovci. Josip Sigmund (Hrvatski planinar, 1939.) naziva je Vitruša.
|
|
GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS PLANINE
Topografska karta vršnog područja Vitreuše (sjeverni dio)
Izvor: Topografska karta JNA 1:25000, sekcija Konjic, 524-2-3
Izvor: Topografska karta JNA 1:25000, sekcija Konjic, 524-2-3
Topografska karta vršnog područja Vitreuše (južni dio)
Izvor: Topografska karta JNA 1:25000, sekcija Konjic, 524-2-4
Izvor: Topografska karta JNA 1:25000, sekcija Konjic, 524-2-4
Reljef planine
|
U užem smislu Vitreuša je prostorom omanja planina, čiji je vršni greben dug oko 3-4 a širok oko 2 kilometra.
Granice planine Vitreuše, sjeverne (prema Vranici), sjeveroistočne (prema Zec-planini) i istočne (prema Pogorelici) prilično su jasne – to su izvorišni tokovi Vrbasa i Neretvice. Prema jugu granica je manje jasna, jer grebeni Vitreuše u tome smjeru (prema Rami, donjem toku Neretvice i Jablaničkom jezeru) postupno prelaze u vrlo razvedeno brdsko-plansko područje s brojnim srednje visokim i niskim planinama i brdima, bez jedne izražene planinske mase - ima ovdje nekoliko srednje visokih planina planina poput Bokševice, Čelinske i Studene. Vrhovi vršnog dijela Vitreuše su: ^ Vitreuša, vrh (1919 m), ^ kota 1848 (1848 m), ^ Gromilica 1842 m, ^ Vagan (1720 m, vršak na SI rubu grebena Vitreuše) Tu je i nesto niži vršni greben koji se od najvišeg vrha pruža prema jugoistoku, s vrhovima: ^ Gunjača (1845 m), ^ Obaduša (1719 m i kota 1705 m, Stari stanovi), ^ Grohot, ^ Smrčevine (1629 m). Manjom uvalom nešto su odvojeni vrhovi na JZ: ^ Strug (1818 m) ^ Gradac (1799 m). Osim vršnog područja Vitreuše, koji je pod njezinim imenom i označen na geografskim kartama, širim područjem Vitreuše možemo smatrati i nešto prostranije područje koje obuhvaća njezine grebene koji se šire u različitim smjerovima: |
- prema zapadu je šumoviti greben koji se diže između sutjeske Vrbasa (na sjevernim padinama grebena) i lijeve pritoke Vrbasa, riječice Desne (na južnim padinama). Ovaj greben je prilično visoko planinsko bilo, koje se proteže u smjeru istok-zapad, u obliku klina dugog oko 7, a širokog oko 3 kilometra na mjestu gdje se dotiče s vršnim područjem Vitreuše, dok mu širina pada na manje od jedan kilometar na mjestu utoka Desne u Vrbas. Vrhovi su mu: Živka (1553 m), Kulentaš (1561 m), Laznice (1510 m, prema J. Duiću, 1976. god.), kota 1522 m (Ljut). Na sjevernoj strani ovoga grebena, prema Vrbasu, nalaze se guste šume Gunjača i Ogara.
- prema jugozapadu: greben od vršnog područja Vitreuše prema području sela Zastinje i Vojevac (uz rijeku Vrbas) na krajnjem zapadu, te između rijeka Desne (sjeverne padine grebena) i Rike (južne padine), s vrhovima: Divan (1572 m), Jašarovo brdo (1522 m), Kamen (1529 m), Zeleni vrh (1586 m). |
Geologija planine
|
Po svome geološkom sastavu Vitreuša je, kao i Vranica, dio starog bosanskog škriljevačkog gorja iz paleozoika: Njezine padine obiluju tamnim stijenama i škriljama (škriljcima), a vrhovi su travnati, čunjasti i blago zaobljeni.
|
Grebeni, vrhovi
Vrh Vitreuše (1919 m)
U pozadini desno Zec-planina, a lijevo od Zeca, planina Vranica s prepoznatljivim vrškom Šćita (dijelom zaklonjen tablom) i još dalje u pozadini, lijevo, najvišim vraničkim vrhovima. Između Zeca i Vitreuše nazire se travnata glavica - vršak Vagan na Vitreuši. Autor fotografije: nihadciko |
|
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
|
Hidrologija - vode (rijeke i jezera)
|
Na Vitreuši su brojni izvori i potoci. Planina se nalazi na razvođu Crnomorskog i Jadranskog sliva. Sjeverni i zapadni potoci teku u Vrbas i u Crno more, dok istočni i južni teku u Neretvicu i Ramu, te u Jadransko more. Potoci, koji izviru svega stotinjak metara udaljeni jedan od drugog, nose svoje vode u dva mora.
Kako se Vitreuša nalazi s južne strane gornjeg, izvorišnog toka Vrbasa nasuprot Vranici, ona, zajedno s Vranicom čini kolijevku Vrbasa i zajedno stvaraju sutjesku kojom se Vrbas probija u prvih nekoliko kilometara svoga toka. I prve vode Vrbas također dobija od potoka koji teku s obronaka ovih dviju planina. 
Sipinsko jezero ispod Vitreuše
Autor fotografije: cosic4 (Panoramio) 
|
|
|
rijeka Neretvica
Rijeka Neretvica izvire nedaleko vrha Vitreuša na 1510 metara nadmorske visne. Na rijeci je planirana izgradnja četiri mini-hidrocentrale (MHE). Ulijeva se u umjetno Jablaničko jezero kod Buturović polja u Jablaničko jezero. Neretvica je jedna od najznačajnijih pritoka Neretve.
Neretvica izvire pod vrhom Vitreuša i teče prema istoku, zatim blago skreće prema jugu gdje prima pritoku Otunski Potok i veliku pritoku Prolaz i savija svoj tok prema zapadu. Nakon što napravi zavoj kod ušća Prolaza Neretvica prima pritoku Obaščicu s jugoistoka i sa sjevera Malu Neretvicu i Zagrejčicu, zatim kod Salakovića skreće prema jugu gdje protiče kroz Donje Čažanje i Gornje Čažanje gdje prima pritoku Govornik. Neretvica protiče kroz naseljena mjesta Lukšije, Donje Prijespole, Podhume, Gostoviće te ulazi u Buturović polje, gdje se ulijeva u zaljev Jablaničkog jezera. Oblik ušća Neretvice je estuarij. 
|
|
|
PRIRODA
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
|
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
|
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni/historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija - jela i pića
Turizam
Toponimija - nazivlje u planini
|
|
Priče iz planine ...
|
|
|
|
o kraju ...
|
|
|
|
|
aktivnosti ...
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
|
|
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam - brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
|
|
Aktivnosti u zraku
|
|
praktične informacije ...
Pristupi planini
Smještaj
|
|
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
|
|
izvori ...
|
Reference [1] Wikipedija - Neretvica
Ostali izvori Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
|
|
kontakt ...
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj planini?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) |
|
