|
|
Antropologija i etnologija
Običajno pravo je skup (kodeks) običaja kojima izvor nije u nekom pravnom propisu pa djeluju kao samostalan izvor prava - ima karakter neformalnog prava. Antropologija i etnologija pokazuju da je običajno pravo nastalo prije pojave države i državnog prava. Nastaje ponavljanim vršenjem ili propustima koje prati pravna svijest (latinski opinio iuris). Ono nastaje tako da se u određenom smislu postupa duže vrijeme, nema protivnog postupanja i da se na temelju toga stvorilo uvjerenje kako se takvim postupanjem ispunjava pravna dužnost, a da je protivno postupanje kršenje norme (snaga običajnog prava izvire iz tradicije i spremnosti zajednice da sankcionira svako ponašanje koje odstupa od običajnih normi, kao i da podrži ona ponašanja koja su s njima u skladu). Običajno pravo nastaje stalnim vršenjem duže vrijeme, ali može nastati i za kratko vrijeme, ako je mali broj presedana stvorio uvjerenje u pravnu obvezatnost nekog ponašanja.
BACKER, Berit: Behind stone walls: changing household organization among the Albanians of Kosova. (eds) Antonia Young & Robert Elsie. Peja: Dukagjini Books, 2003. (www.elsie. de/en/books/b31.html). [Masters thesis: Institute of Social Anthropology, University of Oslo, Norway, 1979]. (PDF)
BACKER, Berit: Mother, daughter, sister, wife: the pillars of the traditional Albanian patriarchal society. 1981. ; u: Women in Islamic Societies, ed. Bo Utas (Curzon Press, London 1983)
COON, Carleton: The Mountains of Giants: A racial and cultural study of North Albanian Mountain Ghegs. Cambridge, Mass.: Harvard University Press (Papers of Peabody Museum of American Archæology and Ethnology, 23, 1950. (PDF)
CVIJIĆ, Jovan: Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje II: Osnovi antropografije. 1931. (PDF)
DOBRA, Robert: Ethnography of Albanian mountain tribes during WWI in the works of Karel Sellner. Studia Ethnologica Pragensia 2/2019. (PDF)
DURHAM, M. Edith: High Albania. London, 1909. (PDF) (HTML)
DURHAM, M. Edith: High Albania and Its Customs in 1908. The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland, vol. 40, 1910, pp. 453–472. (PDF)
DURHAM, M. Edith: Some tribal origins, laws and customs of the Balkans. London, 1928. (PDF)
ELSIE, Robert: Der Kanun: Das albanische Gewohnheitsrecht nach dem sogenannten Kanun des Lekë Dukagjini kodifiziert von Shtjefën Gjeçovi. (PDF)
GRASGRUBER, Pavel; POPOVIĆ, Stevo; BOKUVKA, Dominik; DAVIDOVIĆ, Ivan; HŘEBÍČKOVÁ, Sylva; INGROVÁ, Pavlína; POTPARA, Predrag; PRCE, Stipan; TRAČÁROVÁ, Nikola: The mountains of giants: an anthropometric survey of male youths in Bosnia and Herzegovina. R. Soc. open sci. 2017. https://doi.org/10.1098/rsos.161054 (PDF)
KASER, Karl; GRUBER, Siegfried Gruber; PICHLER: Historische Anthropologie im südostlichen Europa: eine Einführung. Wien: 2003. (PDF)
NOPCSA, Franz: Haus und Hausrat im katholischen Nordalbanien. Sarajevo: Institut für Balkanforschung (Zur Kunde der Balkanhalbinsel, Reisen und Beobachtungen, 16). 1912. (PDF)
NOPCSA, Franz: Die Herkunft des Nordalbanesischen Gewonheitsrecht des Kanun Lek Dukadzini. Zeitschrift für vergleichende Rechtwissenschaft, 40 (2–3). 1923.
NOPCSA, Franz: Albanien: Bauten, Trachten und Geräte Nordalbaniens. Berlin: Walter de Gruyter. 1925. (PDF)
NOPCSA, Franz: Albanien: die Bergstämme Nordalbaniens und ihr Gewohnheitsrecht. (eds) Fatos Baxhaku & Karl Kaser. Wien: Böhlau (Die Stammesgesellschaften Nordalbaniens, Berichte und Forschungen österreichischer Konsuln und Gelehrter 1861–1917), 1996.
NOPCSA, Franz: Reisen in den Balkan. (ed.) Robert Elsie. Peja: Dukagjini Books. 2005.
REINECK, Janet: The past as refuge: gender, migration, and ideology among the Kosova Albanians. PhD dissertation: Department of Anthropology, University of California. Berkeley, 1991. (PDF)
SHKURTI, Spiro: Der Mythos vom Wandervolk der Albaner. Landwirtschaft in den albanischen Gebieten <13.-17. Jh.> Aus dem Albanischen übers. v. Ali Dhrimo. Red. u. hrsg. v. Karl Kaser. Wien, Köln, Weimar: Böhlau, 1997.
WHITAKER, Ian: "A Sack for Carrying Things": The Traditional Role of Women in Northern Albanian Society. Anthropological Quarterly, Vol. 54, No. 3 (Jul., 1981), pp. 146-156 (PDF)
BACKER, Berit: Mother, daughter, sister, wife: the pillars of the traditional Albanian patriarchal society. 1981. ; u: Women in Islamic Societies, ed. Bo Utas (Curzon Press, London 1983)
COON, Carleton: The Mountains of Giants: A racial and cultural study of North Albanian Mountain Ghegs. Cambridge, Mass.: Harvard University Press (Papers of Peabody Museum of American Archæology and Ethnology, 23, 1950. (PDF)
- Sažetak; Over 20 years ago, Coon went to the highlands of northern Albania to collect material for a detailed decription of the Dinaric racial type, in an attempt to explain its origin. To this end he took full measurements and observations on almost 1100 Highland Gheg males, equally divided between the 10 mountain tribes, and with as even subtribal and village representation as possible. A report was completed in 1932, but could not then be published. The present report, started in 1946, is a thorough recasting and modernizing of the original. Mountains of Giants is outstanding on two counts: First, Coon has skillfully woven pertinent features of the recent culture, such as technology, marriage customs and feuding complex into the historical background and the environment of the Mountain Ghegs to explain why they form a closed genetic population. This same closely woven fabric also reveals that within Mountain Gheg territory there are local enclaves of people living in isolated valleys, marrying within restricted channels and sustaining themselves on the local products of differing soils. In this way, Mountain Ghegs are shown to be isolated from the rest of the world, and in large part from each other. The second outstanding feature of Mountains of Giants is Coon’s careful analysis of his measurements and indices in terms of the impact of environmental and other factors upon them. Of these factors, age-changes, dental occlusion, nutrition, and cradling have helped form the Gheg phenotype. Thus for example, facial dimensions and nasal convexity increase with age; bite and dental wear act together to change facial morphology; the largest-bodied Ghegs live in the limestone, the smallest- BOOK REVIEWS 259 bodied ones in the largely sandstone areas; and the flattened occiput so characteristic of Dinarics is due largely to cradle-board pressure. Thus as Coon states @. 100) “The typical Dinaric has been shown to be partly the product of age and artifice. His gaunt face and hawklike nose come to him usually in middle age; his broad, occipitally flattened head is largely the result of cradling. His lean body is to a large extent that of a man who has worked hard and eaten little.” Stripped of these nongenetic features, Mountain Ghegs would appear to be I‘ . . . of the same basic genetic stock, disseminated widely in the Iron Age, from which most northern and western European peoples came” (p. 100). These two features alone render Mountains of Giants as broad-gauged and satisfying a monograph on racial anthropology of a restricted area as the reviewer has been privileged to read. Inclusion of traits of known inheritance pattern, as Coon admits, would have helped immensely. Yet the ritual significance attached by the Ghegs to blood-letting precluded blood group analysis. And 20 years ago other strictly genetic traits were either unknown or absent from the measurement blank. The only qualification the reviewer holds about Mountains of Giants is one of emphasis. The nonspecialist reader may be confused in Coon’s concluding chapter as to whether the Dinaric racial type is still with us. For this reason the author would have done well to repeat what he and Ehrich have already stated (1946) “at the present time [we] . . . would question the existence of a distinct Dinaric (or Arnienoid) racial type 3s conventionally defined. ”
CVIJIĆ, Jovan: Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje II: Osnovi antropografije. 1931. (PDF)
DOBRA, Robert: Ethnography of Albanian mountain tribes during WWI in the works of Karel Sellner. Studia Ethnologica Pragensia 2/2019. (PDF)
- Sažetak; Utilizing both published and archival materials, this paper covers the accounts of Karel Sellner from his stay in northern Albanian mountains during World War I. Primarily, it aims to explore Sellner’s views regarding the local tribal society and to present his respective work, which is connected to both Albanian studies, ethnography and (to a lesser extent) Czech historiography, in regards to the engagement of Czech people in the Austro-Hungarian army during the last days of its existence. Since the author’s original work was written exclusively in Czech, this article also emphasizes direct quotes on the topic from his books, personal correspondence and other archival materials.
DURHAM, M. Edith: High Albania. London, 1909. (PDF) (HTML)
DURHAM, M. Edith: High Albania and Its Customs in 1908. The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland, vol. 40, 1910, pp. 453–472. (PDF)
DURHAM, M. Edith: Some tribal origins, laws and customs of the Balkans. London, 1928. (PDF)
ELSIE, Robert: Der Kanun: Das albanische Gewohnheitsrecht nach dem sogenannten Kanun des Lekë Dukagjini kodifiziert von Shtjefën Gjeçovi. (PDF)
GRASGRUBER, Pavel; POPOVIĆ, Stevo; BOKUVKA, Dominik; DAVIDOVIĆ, Ivan; HŘEBÍČKOVÁ, Sylva; INGROVÁ, Pavlína; POTPARA, Predrag; PRCE, Stipan; TRAČÁROVÁ, Nikola: The mountains of giants: an anthropometric survey of male youths in Bosnia and Herzegovina. R. Soc. open sci. 2017. https://doi.org/10.1098/rsos.161054 (PDF)
- Sažetak; The aim of this anthropometric survey, conducted between 2015 and 2016 in Bosnia and Herzegovina (BiH), was to map local geographical differences in male stature and some other anthropometric characteristics (sitting height, arm span). In addition, to investigate the main environmental factors influencing physical growth, the documented values of height would be compared with available nutritional and socioeconomic statistics. Anthropometric data were collected in 3192 boys aged approximately 18.3 years (17–20 years), from 97 schools in 37 towns. When corrected for population size in the examined regions, the average height of young males in BiH is 181.2 cm (181.4 cm in the Bosniak-Croat Federation, 180.9 cm in Republika Srpska). The regional variation is considerable—from 179.7 cm in the region of Doboj to 184.5 cm in the region of Trebinje. These results fill a long-term gap in the anthropological research of the Western Balkans and confirm older reports that the population of the Dinaric Alps is distinguished by extraordinary physical stature. Together with the Dutch, Montenegrins and Dalmatians, men from Herzegovina (183.4 cm) can be regarded as the tallest in the world. Because both nutritional standards and socioeconomic conditions are still deeply suboptimal, the most likely explanation of this exceptional height lies in specific genetic factors associated with the spread of Y haplogroup I-M170. The genetic potential for height in this region could then be the greatest in the world. Future studies should further elucidate the roots of this intriguing phenomenon, which touches an important aspect of human biodiversity.
KASER, Karl; GRUBER, Siegfried Gruber; PICHLER: Historische Anthropologie im südostlichen Europa: eine Einführung. Wien: 2003. (PDF)
- Sažetak; The beginnings of historical anthropology as a transdisciplinary project have to be located in the 1970s. However, in this part of the world it is still considered as a young project. This seems to be the main reason for not having yet developed a common understanding about its aims, methods and core contents. There is also no unanimity about the perception, advocated in this volume, that historical anthropology does not represent a new scientific discipline but an altered understanding of history as a discipline as a whole for the purpose of transdisciplinarity. The intention of the endeavor ‘historical anthropology’ is far from questioning established disciplines such as the historical scholarship but to put man in its historical contingency and cultural complexity into the focus of research and academic teaching. Since the temporal dimension does play a central role anthropologically oriented historical scholarship occupies a specific position in this project. Historical anthropology is comprehended here as integration of disciplines in the sense of a comprehensive science of the human being. Historical anthropology conducted in a rather peripheral region such as Southeastern Europe or the Balkans due to its specific historic development and cultural features is confronted with partly other challenges and has partly different aims compared with Western or Central Europe, for instance, which is reflected in the composition of the present volume. It consists of five parts. The first one addresses migration and adaption strategies, the second one gender relations and stages of life. The third one deals with the complex relationship of geographic features such as mountains and sea, and the human being. The fourth part is devoted to law and disciplining, and the concluding one to identities. The authors are either directly affiliated with Centre for Southeast European History and Anthropology at University of Graz or colleagues from abroad with whom the Centre has intensive collaboration.
- Sažetak: U društvima poput Kosova, gdje se upravne i državne vlasti ne pridržavaju u potpunosti pravila ponašanja, taj jaz donekle ispunjavaju rodbinske i društvene mreže. Na Balkanu, zbog neučinkovitosti državnih vlasti, patrilinearne rodbinske skupine sve do početka 20. stoljeća na neki način predstavljaju javnu sferu (Kaser 1999:23); u slučaju Kosova, to traje i dulje, naime do kraja 20. stoljeća. Ovisno o konkretnom povijesnom, gospodarskom i političkom kontekstu, sustav srodstva prerastao je u sustav koji se temelji na kombinaciji podrijetla i sklapanja braka tijekom cijeloga 20. stoljeća. Baveći se pitanjem onoga što Habermas definira javnom sferom – sfera privatnih osoba koje zajednički tvore javno, to jest "ne obnašaju javne dužnosti niti su na službenom položaju“ (Habermas 1991) – u ovom se istraživanju namjerava analizirati međusobno zamjenjive položaje i uloge koje srodstvo ima u odnosu na privatnu i javnu domenu, tj. ulogu koje srodstvo ima u smislu obiteljskih veza, društvene organizacije i političkog sustava. Istraživanje se temelji na etnografskim podacima prikupljenima u razdoblju od 2011. do 2015. godine u Isniqu (selu koje se nalazi u zapadnom dijelu Kosova).
NOPCSA, Franz: Haus und Hausrat im katholischen Nordalbanien. Sarajevo: Institut für Balkanforschung (Zur Kunde der Balkanhalbinsel, Reisen und Beobachtungen, 16). 1912. (PDF)
NOPCSA, Franz: Die Herkunft des Nordalbanesischen Gewonheitsrecht des Kanun Lek Dukadzini. Zeitschrift für vergleichende Rechtwissenschaft, 40 (2–3). 1923.
NOPCSA, Franz: Albanien: Bauten, Trachten und Geräte Nordalbaniens. Berlin: Walter de Gruyter. 1925. (PDF)
NOPCSA, Franz: Albanien: die Bergstämme Nordalbaniens und ihr Gewohnheitsrecht. (eds) Fatos Baxhaku & Karl Kaser. Wien: Böhlau (Die Stammesgesellschaften Nordalbaniens, Berichte und Forschungen österreichischer Konsuln und Gelehrter 1861–1917), 1996.
NOPCSA, Franz: Reisen in den Balkan. (ed.) Robert Elsie. Peja: Dukagjini Books. 2005.
- Sažetak; Der Albanienforscher, Paläontologe und Geologe Franz Baron Nopcsa (1877-1933) war einer der schillerndsten Forscher und Gelehrten seiner Zeit. Er kannte die Berge Nordalbaniens und ihre befehdeten und schwerbewaffneten Bewohner wie kaum ein anderer. Seine hier vorgestellten Lebenserinnerungen, die die Jahre 1897-1917 umfassen, geben einen einmaligen Einblick in das Albanien vor hundert Jahren sowie in die Machenschaften der Politik Österreich-Ungarns.
REINECK, Janet: The past as refuge: gender, migration, and ideology among the Kosova Albanians. PhD dissertation: Department of Anthropology, University of California. Berkeley, 1991. (PDF)
SHKURTI, Spiro: Der Mythos vom Wandervolk der Albaner. Landwirtschaft in den albanischen Gebieten <13.-17. Jh.> Aus dem Albanischen übers. v. Ali Dhrimo. Red. u. hrsg. v. Karl Kaser. Wien, Köln, Weimar: Böhlau, 1997.
WHITAKER, Ian: "A Sack for Carrying Things": The Traditional Role of Women in Northern Albanian Society. Anthropological Quarterly, Vol. 54, No. 3 (Jul., 1981), pp. 146-156 (PDF)
- Sažetak; The analysis of the traditional role of women among the Ghegs of northern Albania presents the student with certain contradictory features: on the one hand there is the constant deference expected of all women, manifested in innumerable but visible ways, such as in everyday custom or the unequal division of labour; on the other hand there is the high valuation placed on chas- tity, the contravention of which involved the clan in the bloodfeud. In the matter of sexual relations themselves we find a permissiveness towards homosexual conduct which recalls certain features of ancient Greece, but on the other hand the heroic songs enjoin a ribald and thoroughly heterosexual mode of conduct on the part of all true males. And although in general male and female roles are sharply demarcated, it is always possible for a woman to abandon her sex, assume male clothing, and after swearing perpetual virginity, to live and be treated in all respects like a man. In this paper I shall consider these aspects of the position of women in the traditional society of northern Albania as it persisted into the middle of the twentieth century, only changing substantially since the formation of the Peoples´ Republic.
Baština: Kulturno-povijesna baština
Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Često se međutim događa da sljedeća generacija odbaci ono što je prethodna generacija smatrala kulturnom baštinom, pa ponovo oživljavanje baštine uslijedi tek nakon smjene još jedne generacije.
Fizička, opipljiva ili "materijalna kulturna baština" (nepokretna kulturna baština) uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. U to su uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifične kulture.
Šira definicija uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana društvenim običajima tijekom specifičnog povijesnog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine. Primjeri koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti. Značenje fizičkih artefakata može se iskoristiti za interpretaciju socioekonomskih, političkih, etničkih, religijskih i filzofskih vrijednosti specifične grupe ljudi. Naravno, nematerijalnu kulturnu baštinu mnogo je teže očuvati nego fizičke predmete.
Povijesna baština je termin kojim se označavaju prirodni i fizički resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju povijesti i kulture nekog kraja, društva, naroda, zemlje ili čovječanstva uopće na temelju sljedećih kvaliteta: arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih, a uključuju povijesna nalazišta, građevine, mjesta i područja, te arheološka nalazišta. Često se povijesnoj baštini pridružuje kulturna baština, a kako se ova dva pojma nerijetko preklapaju tako se govori o kulturno-povijesnoj baštini određenog područja ili zajednice. Štoviše, ponekad se povijesna baština podrazumijeva kao sastavni dio kulturne baštine.
Fizička, opipljiva ili "materijalna kulturna baština" (nepokretna kulturna baština) uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. U to su uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifične kulture.
Šira definicija uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana društvenim običajima tijekom specifičnog povijesnog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine. Primjeri koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti. Značenje fizičkih artefakata može se iskoristiti za interpretaciju socioekonomskih, političkih, etničkih, religijskih i filzofskih vrijednosti specifične grupe ljudi. Naravno, nematerijalnu kulturnu baštinu mnogo je teže očuvati nego fizičke predmete.
Povijesna baština je termin kojim se označavaju prirodni i fizički resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju povijesti i kulture nekog kraja, društva, naroda, zemlje ili čovječanstva uopće na temelju sljedećih kvaliteta: arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih, a uključuju povijesna nalazišta, građevine, mjesta i područja, te arheološka nalazišta. Često se povijesnoj baštini pridružuje kulturna baština, a kako se ova dva pojma nerijetko preklapaju tako se govori o kulturno-povijesnoj baštini određenog područja ili zajednice. Štoviše, ponekad se povijesna baština podrazumijeva kao sastavni dio kulturne baštine.
Baština: Nematerijalna kulturna baština
Nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:
- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,
- folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
- tradicijska umijeća i obrti.
- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,
- folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
- tradicijska umijeća i obrti.
Bašina: Nepokretna kulturna baština
Nepokretnu kulturnu baštinu baštinu s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine i /ili kompleksi građevina, kulturno-povijesne cjeline te krajolici. Kolokvijalnim nazivom nepokretna kulturna dobra predstavljaju graditeljsku baštinu od pojedinačne građevine prema cjelini (skupina građevina) odnosno područje (krajolik).
ĐOKIĆ, V., MILIĆ, A. V., Primorski grad u tranziciji – Budva 2004, Arhitektonski fakultet, Beograd, 2005.
KOVAČEVIĆ, M., Urbani razvoj Crne Gore u antičko doba; iz: P. Mijović, M. Kovačević, Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori, Beograd: Arheološki institut i Ulcinj: Muzej Ulcinj, pp. 87-176., 1975.
KOVAČEVIĆ, M., Srednjovekovni gradovi u Crnoj Gori; iz: Velika arheološka nalazišta u Crnoj Gori; pp. 70-84.; Kolarčev narodni univerzitet, Beograd, 1977.
KOVAČEVIĆ, M., Budva Stari grad, o graditeljskoj baštini, Oktoih i Kultura KIZ, pp. 28-35., Beograd, 1996.
MIJOVIĆ, Pavle, KOVČEVIĆ, Mirko, Gradovi i utvrđenja u Cnoj Gori, Arheološki institut, Beograd - Muzej Ulcinj, Ulcinj, 1975.
MIJOVIĆ, Pavle, Urbani razvoj Crne Gore u antičko doba, iz: P. Mijović i M. Kovačević, Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori; pp. 2-86.; Arheološki institut, Beograd i Muzej Ulcinj, Ulcinj, 1975.
KOVAČEVIĆ, M., Urbani razvoj Crne Gore u antičko doba; iz: P. Mijović, M. Kovačević, Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori, Beograd: Arheološki institut i Ulcinj: Muzej Ulcinj, pp. 87-176., 1975.
KOVAČEVIĆ, M., Srednjovekovni gradovi u Crnoj Gori; iz: Velika arheološka nalazišta u Crnoj Gori; pp. 70-84.; Kolarčev narodni univerzitet, Beograd, 1977.
KOVAČEVIĆ, M., Budva Stari grad, o graditeljskoj baštini, Oktoih i Kultura KIZ, pp. 28-35., Beograd, 1996.
MIJOVIĆ, Pavle, KOVČEVIĆ, Mirko, Gradovi i utvrđenja u Cnoj Gori, Arheološki institut, Beograd - Muzej Ulcinj, Ulcinj, 1975.
MIJOVIĆ, Pavle, Urbani razvoj Crne Gore u antičko doba, iz: P. Mijović i M. Kovačević, Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori; pp. 2-86.; Arheološki institut, Beograd i Muzej Ulcinj, Ulcinj, 1975.
Baština: Prirodna baština
Prirodna baština (u smislu Pariške konvencije o Svjetskoj kulturnoj i prirodnoj baštini) označava prirodne odlike koje se sastoje od fizičkih ili bioloških formacija ili grupa takvih formacija, a imaju svjetski izuzetnu vrijednost sa estetskog ili znanstvenog gledišta; takođe i geološke i fizičko-geografske formacije i točno određene površine koje predstavljaju staništa ugroženih vrsta životinja i biljaka od svjetski izuzetne vrednosti s gledišta znanosti i zaštite i očuvanja prirode; također i mjesta u prirodi ili točno određene površine u prirodi koje su od svjetski izuzetne vrijednosti s gledišta znanosti, zaštite i očuvanja prirode ili kao prirodne ljepote.
Izvor: e-turizam.com
Izvor: e-turizam.com
-
Biospeleologija
Biospeleologija ili speleobiologija je grana biologije koja proučava život u podzemlju. Nastala je od grčke riječi (spelaion) - špilja i (bios) - život. To je razmjerno novije znanstveno područje, koje se ubrzano razvija tijekom zadnjeg stoljeća, kako čovjek sve češće i dublje prodire u podzemlje.
CASALE, A., GIACHINO, P. M. & JALŽIĆ, B., 2000. – Croatodirus (nov. gen.) bozicevici n. sp., an enigmatic new Leptodirine beetle from Croatia (Coleoptera, Cholevidae), Natura croatica, 9 (2): 83-92.
CASALE, A., GIACHINO, P. M., JALŽIĆ, B., 2004. – Three new species and one new genus of ultraspecialized cave dwelling Leptodirinae from Croatia (Coleoptera, Cholevidae), Natura croatica, 13 (4): 301-317.
CASALE, A., JALŽIĆ, B., 1988. – Radziella (new genus) styx n. sp. a new exceptional troglobitic Bathysciinae (Coleoptera, Catopidae) from the Dinaric Region, Jugoslavia. Bollettino del Museo regionale di Scienze naturali di Torino, 6 (2): 349-358.
GIACHINO, Pier Mauro, MORAVEC, Josef, Reinholdina deelemanorum gen. n., sp. n. from Bosnia and Herzegovina (Coleoptera: Cholevidae: Leptodirinae), Studies and reports of District Museum Prague-East Taxonomical Series 5 (1-2): 37-42, 2009. (PDF)
GIACHINO, P. M., VAILATI, D., 2006. – Kircheria beroni, a new genus and new species of subterranean hygropetricolous Leptodirinae from Albania (Coleoptera, Cholevidae), Subterranean biology, 4: 103-116.
GUÉORGIEV V. B., 1990. – Recherches sur les Bathysciinae (Coleoptera: Catopidae) de Yougoslavie. I. Antroherponini. Acta Entomologica Musei nationalis Pragae, 42: 237-273.
GUÉORGUIEV V. B., 1990. – Recherches sur les Bathysciinae (Coleoptera: Catopidae) de Yougoslavie. I. Antroherponini. Acta Entomologica Musei nationalis Pragae, 42: 237-273.
HLEBEC, Dora; PODNAR, Marina; KUČINIĆ, Mladen; HARMS, Danilo: Molecular analyses of pseudoscorpions in a subterranean biodiversity hotspot reveal cryptic diversity and microendemism. Sci Rep 13, 430 (2023). (PDF)
KURTOVIĆ, D., PERREAU, M., QUÉINNEC, E., PAVIČEVIĆ, D., 2008. – Report of the international speleological and biospeological expeditions in Herzegovina and Montenegro (2003-2005): 483-564 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller. Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
KURTOVIĆ, D., PERREAU, Michel., QUÉINNEC, E. PAVIČEVIĆ, D., 2008. – Report of the international speleological and biospeological expeditions in Herzegovina and Montenegro (2003-2005): 483-564 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Volume dedicated to the memory of Guido Nonveiller. Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
LÁSZLÓ Dányi; GERGELY, Balázs; TUF, Ivan: Taxonomic status and behavioural documentation of the troglobiont Lithobius matulici (Myriapoda, Chilopoda) from the Dinaric Alps: Are there semiaquatic centipedes in caves?. ZooKeys. 848. 1-20. (2019). (PDF)
MLEJNEK, Roman; MORAVEC, Josef, 2003: Description of the female of Nauticiella stygivaga Coleoptera: Leiodidae: Cholevinae: Leptodirini. Acta Societatis Zoologicae Bohemicae 67(3): 199-202.
MOLDOVAN, O. T., JALIĆ, B., ERICHSEN, E., 2004. – Adaptation of the mouthparts in some subterranean Cholevinae (Coleoptera, Leiodidae). Natura croatica, 13 (1): 1-18.
MORAVEC, J. MLEJNEK, R., 2002. – Nauticiella stygivaga gen. n. et sp. n., a new amphibiontic cavernicolous beetle fromthe Vjetrenica cave, Herzegovina (Coleoptera: Leiodidae: Cholevinae: Leptodirini). Acta Societatis Zoologicae Bohemicae, 66: 293-302.
NONVEILLER, G., PAVIČEVIĆ, D., 1999. – Tartariella durmitorensis n. gen. et n. sp. troisième Leptodirini de la chaîne dinariquè a moeurs hadésiennes (Coleoptera, Leiodidae). Bulletin de la société entomologique de France, 104 (4): 315-326.
PAVIČEVIĆ, Dragan, PERREAU, Michel, Distributional and taxonomical notes on Anthroherpon Apfelbecki Müller (Coleoptera, Leiodidae,Cholevinae, Leptodirini), Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula, Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller p. 211-214, Monograph n˚22, Belgrade, 2008. (PDF)
PERREAU, M., PAVIČEVIĆ, D., 2008. – One new genera and two new species of Leptodirina from Montenegro (Coleoptera, Leiodidae, Cholevinae): 199-210 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller. Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
PERREAU, Michel, PAVIČEVIĆ, Dragan, The genus Hadesia Müller, 1911 and the phylogeny of anthroherponina (coleoptera, leiodidae, cholevinae, leptodirini), Institute for Nature Conservation of Serbia, Monograph n˚22, Dragan Pavičević & Michel Perreau (editors), Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula, Belgrade, 2008.
PETROVIĆ, D., GAVRILOVIĆ, D., 1986. Demirova pećina [grotte de Demir], Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za Geografiju, Zbornik Radova [Faculté des Sciences de l´Université de Belgrade, Institut de Géographie, recueil de travaux], 33: 27-33. (In Serbo-Croatian, french summary).
PREMATE, Ester; ZAGMAJSTER, Maja; FIŠER, Cene: Inferring predator–prey interaction in the subterranean environment: a case study from Dinaric caves. Sci Rep 11, 21682 (2021). https://doi.org/10.1038/s41598-021-01249-8 (PDF)
PRETNER, E., 1977. – Pregled podzemme faune koleoptera Crne Gore. The montenegrian academy of sciences and arts, glaznik of the section of natural sciences, 2: 91-186.
REIER Susanne; KRUCKENHAUSER, Luise; SNOJ, Aleš; TRONTELJ, Peter; PALANDAČIĆ, Anja: The minnow Phoxinus lumaireul (Leuciscidae) shifts the Adriatic–Black Sea basin divide in the north‐western Dinaric Karst region. Ecohydrology, 15(6) (2022). (PDF)
SKET, B., 1979. – Higropetrik v jamah. Proteus, 41 (8): 312-313.
SKET, B., 2004. – The cave hygropetric - a little known habitat and its inhabitants, Archives of Hydrobiology, 160 (3): 413-425.
TISSERANT, J. & GODARD, D., 1970. – Quelques cavités nouvelles ou inédites du karst dinarique. Travaux du spéléo-club des Ardennes. Annales de spéléologie, 25 (1): 5-38.
VÖRÖS, Judit; URSENBACHER, Sylvain; JELIĆ, Dušan: Population Genetic Analyses Using 10 New Polymorphic Microsatellite Loci Confirms Genetic Subdivision within the Olm, Proteus anguinus. Journal of Heredity, Volume 110, Issue 2, March 2019, Pages 211–218. (PDF)
WINKLER, A., 1925. – Ergebnisse von Exkursionen auf Blindkäfer in der sűdlichen Herzegowina. Koleopterologische Rundschau, 11 (5-6): 137-148.
CASALE, A., GIACHINO, P. M., JALŽIĆ, B., 2004. – Three new species and one new genus of ultraspecialized cave dwelling Leptodirinae from Croatia (Coleoptera, Cholevidae), Natura croatica, 13 (4): 301-317.
CASALE, A., JALŽIĆ, B., 1988. – Radziella (new genus) styx n. sp. a new exceptional troglobitic Bathysciinae (Coleoptera, Catopidae) from the Dinaric Region, Jugoslavia. Bollettino del Museo regionale di Scienze naturali di Torino, 6 (2): 349-358.
GIACHINO, Pier Mauro, MORAVEC, Josef, Reinholdina deelemanorum gen. n., sp. n. from Bosnia and Herzegovina (Coleoptera: Cholevidae: Leptodirinae), Studies and reports of District Museum Prague-East Taxonomical Series 5 (1-2): 37-42, 2009. (PDF)
GIACHINO, P. M., VAILATI, D., 2006. – Kircheria beroni, a new genus and new species of subterranean hygropetricolous Leptodirinae from Albania (Coleoptera, Cholevidae), Subterranean biology, 4: 103-116.
GUÉORGIEV V. B., 1990. – Recherches sur les Bathysciinae (Coleoptera: Catopidae) de Yougoslavie. I. Antroherponini. Acta Entomologica Musei nationalis Pragae, 42: 237-273.
GUÉORGUIEV V. B., 1990. – Recherches sur les Bathysciinae (Coleoptera: Catopidae) de Yougoslavie. I. Antroherponini. Acta Entomologica Musei nationalis Pragae, 42: 237-273.
HLEBEC, Dora; PODNAR, Marina; KUČINIĆ, Mladen; HARMS, Danilo: Molecular analyses of pseudoscorpions in a subterranean biodiversity hotspot reveal cryptic diversity and microendemism. Sci Rep 13, 430 (2023). (PDF)
- Sažetak. Nested within the Mediterranean biodiversity hotspot, the Dinaric Karst of the western Balkans is one of the world’s most heterogeneous subterranean ecosystems and renowned for its highly diverse and mostly endemic fauna. The evolutionary processes leading to both endemism and diversity remain insufficiently understood, and large-scale analyses on taxa that are abundant in both subterranean and surface habitats remain infrequent. Here, we provide the first comprehensive molecular study on Croatian pseudoscorpions, a lineage of arachnids that is common and diverse in both habitats. Phylogenetic reconstructions using 499 COI sequences derived from 128 morphospecies collected across the Dinaric Karst show that: (i) occurrence in karstic microhabitats boosters speciation and endemism in the most diverse genera Chthonius C.L. Koch, 1843 (37 morphospecies) and Neobisium Chamberlin, 1930 (34 morphospecies), (ii) evidence for ongoing diversification is found in many species and species complexes through low optimal thresholds (OTs) and species delineation analyses, and (iii) landscape features, such as mountain ranges, correlate with patterns of genetic diversity in the diverse genus Neobisium. We present two synonymies: Protoneobisium Ćurčić, 1988 = Neobisium, syn. nov., and Archaeoroncus Ćurčić and Rađa, 2012 = Roncus L. Koch, 1873, syn. nov. Overall, our study suggests that karstic microhabitats promote diversification in soil- and cave-dwelling arthropods at all taxonomic levels, but also provide important refugia for invertebrates in past and present periods of environmental change.
KURTOVIĆ, D., PERREAU, M., QUÉINNEC, E., PAVIČEVIĆ, D., 2008. – Report of the international speleological and biospeological expeditions in Herzegovina and Montenegro (2003-2005): 483-564 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller. Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
KURTOVIĆ, D., PERREAU, Michel., QUÉINNEC, E. PAVIČEVIĆ, D., 2008. – Report of the international speleological and biospeological expeditions in Herzegovina and Montenegro (2003-2005): 483-564 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Volume dedicated to the memory of Guido Nonveiller. Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
LÁSZLÓ Dányi; GERGELY, Balázs; TUF, Ivan: Taxonomic status and behavioural documentation of the troglobiont Lithobius matulici (Myriapoda, Chilopoda) from the Dinaric Alps: Are there semiaquatic centipedes in caves?. ZooKeys. 848. 1-20. (2019). (PDF)
- Sažetak. Lithobius matulici Verhoeff, 1899 is redescribed based on type material and newly collected specimens. Strandiolus jugoslavicus Hoffer, 1937, described from another cave in the same region in Bosnia and Her-cegovina, is presented as a junior subjective synonym of L. matulici (syn. nov.). L. matulici is shown to be most closely related to Lithobius remyi Jawłowski, 1933, type species of the subgenus Thracolithobius Mat-ic, 1962. The completeness of the chitin-lines on the forcipular coxosternite is discussed as a promising character for interspecific differentiation within Lithobiomorpha. Documentation of hitherto unknown semiaquatic behaviour in L. matulici and other cave-dwelling centipede species from Herzegovinian-, Montenegrin-and Pyrenean caves is presented.
- Opis. The Dinaric karst is known worldwide as a hotspot of subterranean biodiversity, due to numerous habitat types as adaptive zones, and the abundance of adaptive types that inhabit them, including microorganisms. The vulnerability of subterranean ecosystems is the result of specific adaptations of their inhabitants and the consequent complex intra- and interspecies interactions between members of the three domains of life. A deeper comprehension of vulnerable subterranean ecosystems and their unique dwellers could illuminate many new aspects in the phylogeny and evolution of microorganisms, as well as animal taxa that interact with their energy suppliers in microbial biofilms. Moreover, microbial communities inhabiting subterranean ecosystems often survive by modifying their metabolic pathways, which undoubtedly affects other cave dwellers and the entire ecosystem within the cave. Understanding their excellent survival strategies will help in the discovery of new bioactive molecules and the development of environmentally friendly techniques for the removal of toxic substances. Microbiological and microbiotechnological research of underground habitats with the aim of bioprospecting opens up unfathomable possibilities of finding new bioactive molecules of medical and biotechnology importance. The emergence of antibiotic resistance in the majority of pathogenic microbes has made the hunt for bioactive metabolites—including novel antibiotic compounds—from microbial sources for possible use in agricultural, medicinal, and industrial applications crucial. Intense multidisciplinary research is being conducted to find new, powerful broad-spectrum antibacterial compounds, with a particular emphasis on extreme environments, including subterranean habitats. Also, only an interdisciplinary approach in microbial ecology will make it possible to improve the protection of underground habitats and the preservation of biological diversity. Therefore, joining the COST Action Ocean4Biotech - European transdisciplinary networking platform for marine biotechnology (https://www.ocean4biotech.eu/), enabled a fruitful collaboration within a multidisciplinary team, with focus on the most promising isolates from extreme habitats including selected Dinaric cave and deep sea.
MLEJNEK, Roman; MORAVEC, Josef, 2003: Description of the female of Nauticiella stygivaga Coleoptera: Leiodidae: Cholevinae: Leptodirini. Acta Societatis Zoologicae Bohemicae 67(3): 199-202.
MOLDOVAN, O. T., JALIĆ, B., ERICHSEN, E., 2004. – Adaptation of the mouthparts in some subterranean Cholevinae (Coleoptera, Leiodidae). Natura croatica, 13 (1): 1-18.
MORAVEC, J. MLEJNEK, R., 2002. – Nauticiella stygivaga gen. n. et sp. n., a new amphibiontic cavernicolous beetle fromthe Vjetrenica cave, Herzegovina (Coleoptera: Leiodidae: Cholevinae: Leptodirini). Acta Societatis Zoologicae Bohemicae, 66: 293-302.
NONVEILLER, G., PAVIČEVIĆ, D., 1999. – Tartariella durmitorensis n. gen. et n. sp. troisième Leptodirini de la chaîne dinariquè a moeurs hadésiennes (Coleoptera, Leiodidae). Bulletin de la société entomologique de France, 104 (4): 315-326.
PAVIČEVIĆ, Dragan, PERREAU, Michel, Distributional and taxonomical notes on Anthroherpon Apfelbecki Müller (Coleoptera, Leiodidae,Cholevinae, Leptodirini), Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula, Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller p. 211-214, Monograph n˚22, Belgrade, 2008. (PDF)
PERREAU, M., PAVIČEVIĆ, D., 2008. – One new genera and two new species of Leptodirina from Montenegro (Coleoptera, Leiodidae, Cholevinae): 199-210 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller. Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
PERREAU, Michel, PAVIČEVIĆ, Dragan, The genus Hadesia Müller, 1911 and the phylogeny of anthroherponina (coleoptera, leiodidae, cholevinae, leptodirini), Institute for Nature Conservation of Serbia, Monograph n˚22, Dragan Pavičević & Michel Perreau (editors), Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula, Belgrade, 2008.
PETROVIĆ, D., GAVRILOVIĆ, D., 1986. Demirova pećina [grotte de Demir], Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za Geografiju, Zbornik Radova [Faculté des Sciences de l´Université de Belgrade, Institut de Géographie, recueil de travaux], 33: 27-33. (In Serbo-Croatian, french summary).
PREMATE, Ester; ZAGMAJSTER, Maja; FIŠER, Cene: Inferring predator–prey interaction in the subterranean environment: a case study from Dinaric caves. Sci Rep 11, 21682 (2021). https://doi.org/10.1038/s41598-021-01249-8 (PDF)
- Sažetak. Predator–prey interactions are among the most important biotic interactions shaping ecological communities and driving the evolution of defensive traits. These interactions and their efects on species received little attention in extreme and remote environments, where possibilities for direct observations and experimental manipulation of the animals are limited. In this paper, we study such type of environment, namely caves of the Dinarides (Europe), combining spatial and phylogenetic methods. We focused on several species of Niphargus amphipods living in phreatic lakes, as some of them use the dorsal spines as putative morphological defensive traits. We predicted that these spines represent a defense strategy against the olm (Proteus anguinus), a top predator species in the subterranean waters. We tested for spatial overlap of the olm and Niphargus species and showed that spined species live in closer proximity to and co-occur more frequently with the olm than non-spined species. Modeling of the evolution of the spines onto Niphargus phylogeny implies coevolution of this trait in the presence of olm. We conclude that these spines likely evolved as defensive traits in a predator–prey arms race. Combining multiple analyses, we provide an example for a methodological framework to assess predator–prey interactions when in-situ or laboratory observations are not possible.
PRETNER, E., 1977. – Pregled podzemme faune koleoptera Crne Gore. The montenegrian academy of sciences and arts, glaznik of the section of natural sciences, 2: 91-186.
REIER Susanne; KRUCKENHAUSER, Luise; SNOJ, Aleš; TRONTELJ, Peter; PALANDAČIĆ, Anja: The minnow Phoxinus lumaireul (Leuciscidae) shifts the Adriatic–Black Sea basin divide in the north‐western Dinaric Karst region. Ecohydrology, 15(6) (2022). (PDF)
- Sažetak. The waters of the Dinaric Karst drain into both the Adriatic and the Black Sea basins. Precipitation is high, yet surface waters are scarce, with the exception of sinking streams. Dinaric Karst is a biodiversity hotspot, with diverse speleo- and epigean freshwater fauna. The distribution patterns of taxa in Dinaric Karst have arisen from a combination of vicariance and dispersal and their alteration over time. Within fishes, there are genera that include both species that are widespread and species with restricted ranges (e.g., Phoxinus, Telestes), and genera with only restricted distributions (e.g., Delminichthys, Phoxinellus). Some (Delminichthys, Phoxinellus and Dinaric Telestes) have a similar lifestyle, specialized for dwelling in sinking streams in karst poljes. The present study compares the distribution ranges of Phoxinus, Delminichthys, Phoxinellus and Telestes in Dinaric Karst based upon their mitochondrial genetic lineages, including dating of divergence times and reconstruction of ancestral geographic ranges. The biology of Phoxinus has played a major role in its wider distribution than the other three genera, which exhibit some limited ability to migrate underground, but which cannot disperse along main river courses due to their specific adaptation for dwelling in the sinking streams of karst poljes.
SKET, B., 1979. – Higropetrik v jamah. Proteus, 41 (8): 312-313.
SKET, B., 2004. – The cave hygropetric - a little known habitat and its inhabitants, Archives of Hydrobiology, 160 (3): 413-425.
TISSERANT, J. & GODARD, D., 1970. – Quelques cavités nouvelles ou inédites du karst dinarique. Travaux du spéléo-club des Ardennes. Annales de spéléologie, 25 (1): 5-38.
VÖRÖS, Judit; URSENBACHER, Sylvain; JELIĆ, Dušan: Population Genetic Analyses Using 10 New Polymorphic Microsatellite Loci Confirms Genetic Subdivision within the Olm, Proteus anguinus. Journal of Heredity, Volume 110, Issue 2, March 2019, Pages 211–218. (PDF)
- Sažetak; We provide a comparative population genetic study of the elusive amphibian, Proteus anguinus, by comparing the genetic diversity and divergence among 4 cave populations (96 individuals) sampled in the Dinaric Karst of Croatia. We developed 10 variable microsatellite markers using pyrosequencing and applied them to the 4 selected populations belonging to 4 different cave systems. The results showed strong genetic differentiation between the 4 caves corroborating with previous findings suggesting that Proteus might comprise several unrecognized taxa. Our results confirmed that gene flow should be high within the caves, whereas it is low between hydrographic systems since geological periods. Finally, we conclude that the high genetic subdivision suggests the necessity of treating the 4 studied Proteus populations as evolutionary significant units.
WINKLER, A., 1925. – Ergebnisse von Exkursionen auf Blindkäfer in der sűdlichen Herzegowina. Koleopterologische Rundschau, 11 (5-6): 137-148.
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke. Zove se i biologija biljaka. Pokriva široko znanstveno područje, koje uključuje proučavanje: rasta biljaka, razmnožavanja, metabolizma, biljnih bolesti, evolucije biljaka itd. Razvila se u 18. stoljeću.
BOTANIKA - DINARSKA TEMATIKA
HORVAT, I., Istraživanje vegetacije na Dinarskim planinama, Ljetopis JAZU 44: 122-130, Zagreb, 1934.
LAKUŠIĆ, R., Planinska vegetacija jugoistočnih Dinarida, Glasnik Republičkog Zavoda zaštite prirode, Prirod. zbirka (Titograd) 1:9-75, Titograd, 1986.
STEVANOVIĆ, V. i dr., Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja, Ecolibri, Beograd, Biološki fakultet Beograd, 1995.
HORVAT, I., Istraživanje vegetacije na Dinarskim planinama, Ljetopis JAZU 44: 122-130, Zagreb, 1934.
LAKUŠIĆ, R., Planinska vegetacija jugoistočnih Dinarida, Glasnik Republičkog Zavoda zaštite prirode, Prirod. zbirka (Titograd) 1:9-75, Titograd, 1986.
STEVANOVIĆ, V. i dr., Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja, Ecolibri, Beograd, Biološki fakultet Beograd, 1995.
BOTANIKA - RAZNE REGIJE
BALIJAGIĆ, J., JOVANČEVIĆ, M., VREVA, M., Atlas ljekovitih biljaka bjelopoljskog kraja, Merkator international d.o.o., Bijelo Polje, 2010.
BECK-MANNAGETTA, G., Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, Gymnospermae i Monocotyledones, I dio, Državna štamparija, Sarajevo., 1903.
BECK-MANNAGETTA, G., Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II dio, Državna štamparija, Sarajevo, 1916.
BRITVEC, Mihaela; BOGDANOVIĆ, Sandro; LJUBIČIĆ, Ivica; VITASOVIĆ KOSIĆ, Ivana: Rijetke biljke jadranskog priobalja. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Zagreb 2015.
FUKAREK, Pavle: Šibljačke zajednice pretplaninskog pojasa nekih bosansko-hercegovačkih planina - Mit deutscher Zusammenfassung. Acta Botanica Croatica, Vol. 28 No. 1, 1969. (PDF)
HORVAT, Ivo: Vegetacija planina Zapadne Hrvatske sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Susak. Zagreb, 1962. (PDF)
JOSIFOVIĆ, M., Flora SR Srbije I-X., SANU, Beograd 1970.-1986.
JOVANČEVIĆ, M., BALIJAGIĆ, J., MENKOVIĆ, N., ŠAVIKIN, K., ZDUNIĆ, G., JANKOVIĆ, T., IVANKOVIĆ-DEKIĆ, M., Analysis of phenolic compounds in wild populations of bilberry (Vaccinium myrtillus L.) from Montenegro; Journal of Medicinal Plants Research Vol.5(6), pp. 910-914.; 2011. godina
KUŠAN, Fran. 1956: Sastav i raspored vegetacije na planini Kamešnici. Godišnjak Biol. instituta 1 - 2, Sarajevo.
LAKUŠIĆ, R., Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija, Komova i Bjelasice, Tokovi (Ivangrad): 91-110, Ivangrad, 1971.
LAKUŠIĆ, R., Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija; Tokovi, 47-53, br 9., Ivangrad, 1974.
LAKUŠIĆ, R., MILOJEVIĆ, M., Ljekovito bilje na planinama Prokletija, Komova i Bjelasice, Tokovi (Ivangrad): 91-110, Ivangrad, 1972.
LAKUŠIĆ, R., VUČKOVIĆ, M., MARKIŠIĆ, H., Specifičnosti Prokletija, u Prokletije - zaštita i unapređivanje plavskog dijela Prokletija (simpozijum), Republički zavod za zaštitu prirode (Titograd), 91-102, Titograd, 1985.
LUBARDA, Biljana; STUPAR, Vladimir; MILANOVIĆ, Đorđije; STEVANOVIĆ, Vladimir: Chorological characterization and distribution of the Balkan endemic vascular flora in Bosnia and Herzegovina. Botanica Serbica. 38. 167-184. 2014. (PDF)
MENKOVIĆ, N., ŠAVIKIN, K., TASIĆ, S., ZDUNIĆ,G., STEŠEVIĆ, D., MILOSAVLJEVIĆ, S., VINCEK, D., Ethnobotanical study on traditional uses of wild medicinal plants in Prokletije Mountains (Montenegro), u Journal of Ethnopharmacology, Volume 133, Issue 1, 7 January 2011, Pages 97-107, 2011. godina
MILANOVIĆ, Đorđije, BRUJIĆ, Jugoslav, ĐUG, Samir, MURATOVIĆ, Edina, LUKIĆ BILELA, Lada: Vodič kroz tipove staništa BiH prema Direktivi o staništima EU. Natura 2000. Sarajevo, 2015. (PDF)
MILOJEVIĆ, Bojana, MIHAJLOV, Milena, TUCAKOV, J., Uporedno određivanje arbutozida u vrstama rodova Arctostaphylos Adans (Ericaceaae) i Vaccinium Lindl (Vacciniaceae) s područja Prokletija i Komova, Tokovi, str.161- 174, br. 9 Ivangrad, 1974.
NIKOLIĆ, Toni; MILOVIĆ, Milenko; BOGDANOVIĆ, Sandro; JASPRICA, Nenad: Endemi u hrvatskoj flori. 2015.
STEVANOVIĆ, V. i dr., Crvena knijga flore Srbije, Ministarstvo za životnu sredinu Repubike Srbije, Biološki fakultet u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije, Beograd, 1999.
STEVANOVIĆ, V., JOVANOVIĆ, S., LAKUŠIĆ, D., TOMOIĆ, Gordana, NIKETIĆ, M.: Ugrožene biljke Srbije (priručnik o zaštiti retkih i ugroženih biljaka). Biološki fakultet IP NNK Internacional. Beograd, 2006.
STEFANOVIĆ, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., & Vukorep, I.: Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Šumarski fakultet u Sarajevu. Sarajevo, 1983.
STUPAR V., MILANOVIĆ, Đ., BRUJIĆ, J., HRKIĆ, Z., LUBARDA, B., BUZADŽIJA, S., GUNJEVIĆ, B: Flora Srpske. 2010.
SURINA Boštjan; DAKSKOBLER, Igor: Delimitation of the alliances Caricion firmae (Seslerietalia albicantis) and Seslerion juncifoliae (Seslerietalia juncifoliae) in the southeastern Alps and Dinaric mountains, Plant Biosystems. An International Journal Dealing with all Aspects of Plant Biology, 139:3 (2005), pp 399-410 (INFO/LINK)
VOLARIĆ-MRŠIĆ, I. 1976: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Botan. Croat. 35: 189-203, Zagreb.
VUKSANOVIĆ, Snežana; TOMOVIĆ, Gordana; NIKETIĆ, Marjan; STEVANOVIĆ, Vladimir: Balkan endemic vascular plants of Montenegro — critical inventory with chorological and life-form analyses. Willdenowia, 46(3):387-397 (2016) (PDF)
BALIJAGIĆ, J., JOVANČEVIĆ, M., VREVA, M., Atlas ljekovitih biljaka bjelopoljskog kraja, Merkator international d.o.o., Bijelo Polje, 2010.
BECK-MANNAGETTA, G., Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, Gymnospermae i Monocotyledones, I dio, Državna štamparija, Sarajevo., 1903.
BECK-MANNAGETTA, G., Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II dio, Državna štamparija, Sarajevo, 1916.
BRITVEC, Mihaela; BOGDANOVIĆ, Sandro; LJUBIČIĆ, Ivica; VITASOVIĆ KOSIĆ, Ivana: Rijetke biljke jadranskog priobalja. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Zagreb 2015.
- Sažetak. Zahvaljujući svom specifičnom zemljopisnom položaju Hrvatska je s gledišta biološke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe. Velika biološka raznolikost mora, otoka i priobalja daju hrvatskom obalnom području međunarodni značaj. Usprkos dobroj očuvanosti prirode u Hrvatskoj neke su biljne vrste jako rijetke i ugrožene. U knjizi je prikazano 88 karakterističnih rijetkih biljnih vrsta i podvrsta koje rastu na području jadranskog priobalja. Poznavanje rijetkih biljaka jadranskog priobalja može doprinijeti očuvanju i zaštiti prirodne ljepote te biološke raznolikosti Hrvatske, kao i njezinom održivom razvoju. U tom je smislu Jadransko more s priobaljem osobito važno za Hrvatsku, jer pruža mnoge prednosti za uspješan razvoj poljoprivrede, turizma, ribarstva i marikulture. Ova publikacija izrađena je kao rezultat rada na projektu “Rijetke biljke jadranskog priobalja“ (voditelj: prof. dr. sc. Mihaela Britvec).
- Sažetak. Knjiga "Biljni svijet livada i pašnjaka Ćićarije" je publikacija koja će pomoći boljem poznavanju biljne raznolikosti Ćićarije, a sve u uvjerenju da to vodi ka očuvanju i zaštiti prirodnog bogatstva Hrvatske. Biljni pokrov livada i pašnjaka Ćićarije obiluje mnoštvom vrsta, što bitno obogaćuje biljnu i krajobraznu raznolikost u Hrvatskoj. Stoga su to izuzetno značajna staništa za prirodnu baštinu Hrvatske, a prepoznata su i kao staništa od europske važnosti u Hrvatskoj. Područje Ćićarije, zajedno s Parkom prirode Učka pripada botanički važnim područjima Hrvatske (Important Plant Area-IPA) i nalazi se na području posebne zaštite (Special Protection Area-SPA) unutar ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Kako bi se održala biljna raznolikost Ćićarije, osobito je važan način gospodarenja travnjacima (livadama i pašnjacima) u poljoprivredi. Osnovni razlozi ugroženosti takvih travnjaka su prestanak košnje i ispaše, te zapuštanje površina zbog smanjivanja broja stanovnika i bitno smanjenog tradicionalnog načina gospodarenja. Takvi uzroci dovode do procesa degradacije travnjaka koji je znatno uznapredovao i na području Ćićarije, gdje je većina travnjačkih površina gotovo potpuno napuštena. Postupnim zarastanjem (sukcesijom) u šikare i šume smanjuju se površine travnjaka, a time i njihova biljna i biološka raznolikost. Napuštanjem košnje dolazi do gubitka travnjačkih staništa, što uzrokuje su nestanak rijetkih, ugroženih i zaštićenih biljaka. Livade košanice i pašnjaci Ćićarijske visoravni osnovni su izvor hrane ovaca i koza te su jedan od preduvjeta za razvoj ekološkog stočarstva i proizvodnju zdrave hrane za životinje i ljude. U novije vrijeme u unutrašnjosti Istre, u skladu s europskim trendovima, sve je više razvijen agroturizam, čime se doprinosi i očuvanju travnjačkih staništa travnjaka. Jedino su još brdovita područja Ćićarije nedovoljno iskorištena u smislu razvoja agroturizma te ekološke proizvodnje hrane za ljude i životinje. Ovaj priručnik zasigurno pridonosi razumijevanju održivog korištenja biljnog pokrova Ćićarije te omogućuje što uspješniji i aktivniji rad na području očuvanja i zaštite biljne raznolikosti Ćićarije. Knjiga je namijenjena studentima, učenicima, stanovnicima Ćićarije i njihovim gostima, turistima, planinarima, izletnicima, posjetiteljima Ćićarije i Učke te svim ljubiteljima prirodnih ljepota. U knjizi je riječju i autorskim fotografijama obrađeno 100 najčešćih, karakterističih vrsta i podvrsta biljaka koje su najviše zastupljene, odnosno rasprostranjenihe na livadama i pašnjacima Ćićarije. Ova publikacija plod je rada na projektu „Očuvanje biljne raznolikosti livada i pašnjaka Ćićarije“ (voditelj: prof. dr. sc. Mihaela Britvec).
FUKAREK, Pavle: Šibljačke zajednice pretplaninskog pojasa nekih bosansko-hercegovačkih planina - Mit deutscher Zusammenfassung. Acta Botanica Croatica, Vol. 28 No. 1, 1969. (PDF)
HORVAT, Ivo: Vegetacija planina Zapadne Hrvatske sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Susak. Zagreb, 1962. (PDF)
JOSIFOVIĆ, M., Flora SR Srbije I-X., SANU, Beograd 1970.-1986.
JOVANČEVIĆ, M., BALIJAGIĆ, J., MENKOVIĆ, N., ŠAVIKIN, K., ZDUNIĆ, G., JANKOVIĆ, T., IVANKOVIĆ-DEKIĆ, M., Analysis of phenolic compounds in wild populations of bilberry (Vaccinium myrtillus L.) from Montenegro; Journal of Medicinal Plants Research Vol.5(6), pp. 910-914.; 2011. godina
KUŠAN, Fran. 1956: Sastav i raspored vegetacije na planini Kamešnici. Godišnjak Biol. instituta 1 - 2, Sarajevo.
LAKUŠIĆ, R., Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija, Komova i Bjelasice, Tokovi (Ivangrad): 91-110, Ivangrad, 1971.
LAKUŠIĆ, R., Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija; Tokovi, 47-53, br 9., Ivangrad, 1974.
LAKUŠIĆ, R., MILOJEVIĆ, M., Ljekovito bilje na planinama Prokletija, Komova i Bjelasice, Tokovi (Ivangrad): 91-110, Ivangrad, 1972.
LAKUŠIĆ, R., VUČKOVIĆ, M., MARKIŠIĆ, H., Specifičnosti Prokletija, u Prokletije - zaštita i unapređivanje plavskog dijela Prokletija (simpozijum), Republički zavod za zaštitu prirode (Titograd), 91-102, Titograd, 1985.
LUBARDA, Biljana; STUPAR, Vladimir; MILANOVIĆ, Đorđije; STEVANOVIĆ, Vladimir: Chorological characterization and distribution of the Balkan endemic vascular flora in Bosnia and Herzegovina. Botanica Serbica. 38. 167-184. 2014. (PDF)
- Sažetak; 298 endemic taxa at the species and subspecies rank have been found in the territory of Bosnia and Herzegovina (B&H). Each taxon has been classified into its corresponding chorological group, subgroup and floristic element. The basic chorological structure of endemic Balkan flora in B&H is composed of five main groups: South-European Mountainous (SEM) with 112 taxa, 38% of the total endemic Balkan flora in B&H; Mediterranean - Submediterranean (MED-SUBMED), 77 taxa (26%); Central-European Mountainous (CEM) with 69 taxa (23%); Central-European (CE) with 34 taxa (11%); and Pontic (PONT) with six taxa (2%). Within SEM and CEM groups, the most abundant were Dinaric and Dinaric-Balkan elements, in the MED-SUBMED group it was Adriatic Submediterranean, while in the CE group there were Illyrian and Illyrian-Balkan floristic elements. The distribution of each taxon in B&H was mapped in the network of MGRS squares, with a precision level of 10 km. The richness of Balkan endemic flora in B&H was presented as the number of taxa, at the species and subspecies ranks in each MGRS square 10 ×10 km. In the same way, the distribution of endemic taxa of each basic chorological groups was represented. It has been confirmed that high mountains of northern Herzegovina (Prenj, Cvrsnica, Cabulja) are richest in endemics (125 taxa), followed by mountains Bjelauŝnica, Treskavica, Ivan, together with the canyon of the Rakitnica river (109 taxa), and mountains at the border with Montenegro, Maglic and Volujak with the Sutjeska river canyon (99 taxa). The richest endemic flora was recorded on the following particular mountains: Prenj (99), Čvrsnica (78), Orjen (74), Velež (70), Treskavica (63), Maglić (58), Dinara (52), etc.
MENKOVIĆ, N., ŠAVIKIN, K., TASIĆ, S., ZDUNIĆ,G., STEŠEVIĆ, D., MILOSAVLJEVIĆ, S., VINCEK, D., Ethnobotanical study on traditional uses of wild medicinal plants in Prokletije Mountains (Montenegro), u Journal of Ethnopharmacology, Volume 133, Issue 1, 7 January 2011, Pages 97-107, 2011. godina
MILANOVIĆ, Đorđije, BRUJIĆ, Jugoslav, ĐUG, Samir, MURATOVIĆ, Edina, LUKIĆ BILELA, Lada: Vodič kroz tipove staništa BiH prema Direktivi o staništima EU. Natura 2000. Sarajevo, 2015. (PDF)
MILOJEVIĆ, Bojana, MIHAJLOV, Milena, TUCAKOV, J., Uporedno određivanje arbutozida u vrstama rodova Arctostaphylos Adans (Ericaceaae) i Vaccinium Lindl (Vacciniaceae) s područja Prokletija i Komova, Tokovi, str.161- 174, br. 9 Ivangrad, 1974.
NIKOLIĆ, Toni; MILOVIĆ, Milenko; BOGDANOVIĆ, Sandro; JASPRICA, Nenad: Endemi u hrvatskoj flori. 2015.
- Opis. Rasprostranjenost neke svojte ovisi o nizu čimbenika – klimi (npr. količini oborina, temperaturi), orografskim odlikama (npr. nadmorskoj visini, ekspoziciji, nagibu terena), tipovima tala te mnogim drugim utjecajnim elementima kao što su kompeticija s drugim biljkama, sposobnost širenja, otpornost na bolesti i sl. Posljedica je da su pojedine vrste kozmopoliti – ovisno o svojim evolucijski stečenim odlikama i geološkoj prošlosti, rasprostranjene gotovo po cijelom svijetu, vrlo široko na svim ili gotovo svim kontinentima. Druge pak svojte zaposjedaju više ili manje ograničena područja te npr. uspijevaju samo na području sjeverne polutke (Sjeverna Amerika, Euroazija), na jednom kontinentu (npr. Sjeverna Amerika ili Australija ili Euroazija), potkontinentu (npr. Europa), dijelu potkontinenta (npr. jugoistočna Europa) ili još manjem području (npr. Sicilija, Korzika, Kavkaz, Ural). U iznimnim slučajevima, često zbog složenih uzroka, pojedine su vrste rasprostranjene na znatno manjim područjima, npr. samo na Biokovu, Malti, Visu i sl. te u krajnjoj mjeri na cijelom planetu zaposjedaju svega nekoliko hektara (npr. otok Jabuka). Ovakve endemične biljke ograničena areala osobita su vrijednost flore svakog područja. Kao svojte koje se nalaze na krajevima jedinstvenih, često dugih evolucijskih linija, sadrže jedinstvene i neponovljive genotipove neslućenih bioloških potencijala. Često opstaju na vrlo malenim područjima u osobitom ekološkom okruženju te su nerijetko osjetljive i na male promjene. Endemična flora Hrvatske jedinstvena je i nekoliko puta bogatija od očekivanog prosjeka. Ovo je knjiga o njoj.. Nikolić, Toni & Milović, Milenko & Bogdanovic, Sandro & Jasprica, Nenad. (2015). Endemi u hrvatskoj flori. Rasprostranjenost neke svojte ovisi o nizu čimbenika – klimi (npr. količini oborina, temperaturi), orografskim odlikama (npr. nadmorskoj visini, ekspoziciji, nagibu terena), tipovima tala te mnogim drugim utjecajnim elementima kao što su kompeticija s drugim biljkama, sposobnost širenja, otpornost na bolesti i sl. Posljedica je da su pojedine vrste kozmopoliti – ovisno o svojim evolucijski stečenim odlikama i geološkoj prošlosti, rasprostranjene gotovo po cijelom svijetu, vrlo široko na svim ili gotovo svim kontinentima. Druge pak svojte zaposjedaju više ili manje ograničena područja te npr. uspijevaju samo na području sjeverne polutke (Sjeverna Amerika, Euroazija), na jednom kontinentu (npr. Sjeverna Amerika ili Australija ili Euroazija), potkontinentu (npr. Europa), dijelu potkontinenta (npr. jugoistočna Europa) ili još manjem području (npr. Sicilija, Korzika, Kavkaz, Ural). U iznimnim slučajevima, često zbog složenih uzroka, pojedine su vrste rasprostranjene na znatno manjim područjima, npr. samo na Biokovu, Malti, Visu i sl. te u krajnjoj mjeri na cijelom planetu zaposjedaju svega nekoliko hektara (npr. otok Jabuka). Ovakve endemične biljke ograničena areala osobita su vrijednost flore svakog područja. Kao svojte koje se nalaze na krajevima jedinstvenih, često dugih evolucijskih linija, sadrže jedinstvene i neponovljive genotipove neslućenih bioloških potencijala. Često opstaju na vrlo malenim područjima u osobitom ekološkom okruženju te su nerijetko osjetljive i na male promjene. Endemična flora Hrvatske jedinstvena je i nekoliko puta bogatija od očekivanog prosjeka. Ovo je knjiga o njoj.
STEVANOVIĆ, V. i dr., Crvena knijga flore Srbije, Ministarstvo za životnu sredinu Repubike Srbije, Biološki fakultet u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije, Beograd, 1999.
STEVANOVIĆ, V., JOVANOVIĆ, S., LAKUŠIĆ, D., TOMOIĆ, Gordana, NIKETIĆ, M.: Ugrožene biljke Srbije (priručnik o zaštiti retkih i ugroženih biljaka). Biološki fakultet IP NNK Internacional. Beograd, 2006.
STEFANOVIĆ, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., & Vukorep, I.: Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Šumarski fakultet u Sarajevu. Sarajevo, 1983.
STUPAR V., MILANOVIĆ, Đ., BRUJIĆ, J., HRKIĆ, Z., LUBARDA, B., BUZADŽIJA, S., GUNJEVIĆ, B: Flora Srpske. 2010.
SURINA Boštjan; DAKSKOBLER, Igor: Delimitation of the alliances Caricion firmae (Seslerietalia albicantis) and Seslerion juncifoliae (Seslerietalia juncifoliae) in the southeastern Alps and Dinaric mountains, Plant Biosystems. An International Journal Dealing with all Aspects of Plant Biology, 139:3 (2005), pp 399-410 (INFO/LINK)
- Sažetak. Izvedeno je sintaksonomsko i fitogeografsko razgraničenje vapnenačkih otvorenih šaševih travnjaka u alpskom pojasu Alpa (Caricion firmae) i subalpskih i alpskih busenastih travnjaka na vjetru izloženim staništima (Seslerion juncifoliae) na području jugoistočnih Alpa i Dinarskih planina. Analize temeljene na hijerarhijskoj klasifikaciji, ordinaciji i horologiji jasno su pokazale razliku između sintaksona: sastojine liburnijskog krša (Snežnik – JZ. Slovenija, Risnjak i Snježnik – SZ. Hrvatska), Ličke Plješivice i Velebita pripadaju dinarskoj zajednici Seslerion juncifoliae, dok su sastojine s visoravni Trnovski gozd (Z. Slovenija, najsjeverozapadniji dio Dinarskog gorja), iako donekle prijelazne između dvaju zajednica, te sastojine iz Alpa svrstane u zajednicu Caricion firmae. Zajednica Seslerion juncifoliae Dinarskog gorja nadomješta Caricion firmae s Alpa. (Abstract). A syntaxonomic and phytogeographic delimitation of the calcareous open sedge swards in the alpine belt of the Alps (Caricion firmae) and subalpine and alpine tussock grasslands in wind-exposed habitats (Seslerion juncifoliae) in the area of the south-eastern Alps and of the Dinaric mountains was performed. Analyses based on hierarchical classification, ordination and chorology clearly showed the distinction between the syntaxa: stands from the Liburnian karst (Mt Snežnik – SW. Slovenia, Mts Risnjak and Snježnik – NW. Croatia), Lička Plješivica and the Velebit mountains belong to the Dinaric alliance Seslerion juncifoliae, whereas stands from the Trnovski gozd plateau (W. Slovenia, north-westernmost part of the Dinaric mountains), although somewhat transitional between the two alliances, and stands from the Alps, were classified in the alliance Caricion firmae. The alliance Seslerion juncifoliae of the Dinaric mountains vicariates Caricion firmae of the Alps.
VOLARIĆ-MRŠIĆ, I. 1976: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Botan. Croat. 35: 189-203, Zagreb.
VUKSANOVIĆ, Snežana; TOMOVIĆ, Gordana; NIKETIĆ, Marjan; STEVANOVIĆ, Vladimir: Balkan endemic vascular plants of Montenegro — critical inventory with chorological and life-form analyses. Willdenowia, 46(3):387-397 (2016) (PDF)
- Sažetak; Balkan endemic taxa are those whose distribution is restricted exclusively to the Balkan Peninsula. In the vascular flora of Montenegro there are 372 Balkan endemic taxa (at the species and subspecies levels), of which 39 taxa are distributed only in Montenegro. This paper presents an overview of the Balkan endemic taxa in Montenegro with their families, chorological groups, life-form categories and distribution by geographical subregion. The richest families in terms of Balkan endemic taxa are Asteraceae and Caryophyllaceae, while the richest genus is Hieracium (Asteraceae). The chorological structure of the flora shows that the largest numbers of Balkan endemic taxa are from the S European mountain and C European mountain chorological groups, while in the life-form spectrum of the flora hemicryptophytes and chamaephytes are the most numerous. The presence of Balkan endemic taxa in the six geographical subregions of Montenegro is also analysed. Floristic similarities among the geographical subregions are shown with a cluster analysis.
Vrijeme, meteorologija, klimatologija
BELUŠIĆ, D., Z.B. KLAIĆ, 2004: Estimation of bora wind gusts using a limited area model. Tellus, 56A, 296-307.
BELUŠIĆ, D., PASARIĆ, M., PASARIĆ, Z., ORLIĆ, M., GRISOGONO, B., 2006: On local and non-local properties of turbulence in the bora flow. Meteorol. Z.15, 301-306.
BICE, David, MONTANARI, Alessandro, VUČETIĆ, Višnja, VUČETIĆ, Marko (2012) The influence of regional and global climatic oscillations on Croatian climate. International Journal of Climatology, 32 (10) 1537-1557.
ENGER L., GRISOGONO, B., 1998: The response of bora-type flow to sea surface temperature. Quart. J. Royal Meteorol. Soc. 124, 1227-1244.
GRISOGONO, B., BELUŠIĆ, D. (2009) A review of recent advances in understanding the meso- and microscale properties of the severe Bora wind. Tellus A 61 (1) 1-16.
GRUBIŠIĆ, V., ORLIĆ, M. (2007) Early Observations of Rotor Clouds by Andrija Mohorovičić. Bulletin of the American Meteorological Society 88 (5) 693-700.
GRUBIŠIĆ, V. 2004: Bora-driven potential vorticity banners over the Adriatic. Quart. J. Royal Meteorol. Soc. 130, 2571-2603.
PRTENJAK, M.T., GRISOGONO, B. (2007) Sea/land breeze climatological characteristics along the northern Croatian Adriatic coast. Theoretical and Applied Climatology 90 (3-4) 201-215.
RADOVANOVIĆ, M., DUCIĆ, V., MILOVANOVIĆ., 2008. – The climate of the Orjen mountain: 73-78 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller, Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
BELUŠIĆ, D., PASARIĆ, M., PASARIĆ, Z., ORLIĆ, M., GRISOGONO, B., 2006: On local and non-local properties of turbulence in the bora flow. Meteorol. Z.15, 301-306.
BICE, David, MONTANARI, Alessandro, VUČETIĆ, Višnja, VUČETIĆ, Marko (2012) The influence of regional and global climatic oscillations on Croatian climate. International Journal of Climatology, 32 (10) 1537-1557.
ENGER L., GRISOGONO, B., 1998: The response of bora-type flow to sea surface temperature. Quart. J. Royal Meteorol. Soc. 124, 1227-1244.
GRISOGONO, B., BELUŠIĆ, D. (2009) A review of recent advances in understanding the meso- and microscale properties of the severe Bora wind. Tellus A 61 (1) 1-16.
GRUBIŠIĆ, V., ORLIĆ, M. (2007) Early Observations of Rotor Clouds by Andrija Mohorovičić. Bulletin of the American Meteorological Society 88 (5) 693-700.
GRUBIŠIĆ, V. 2004: Bora-driven potential vorticity banners over the Adriatic. Quart. J. Royal Meteorol. Soc. 130, 2571-2603.
PRTENJAK, M.T., GRISOGONO, B. (2007) Sea/land breeze climatological characteristics along the northern Croatian Adriatic coast. Theoretical and Applied Climatology 90 (3-4) 201-215.
RADOVANOVIĆ, M., DUCIĆ, V., MILOVANOVIĆ., 2008. – The climate of the Orjen mountain: 73-78 in D. Pavičević & M. Perreau (eds.): Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula. Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller, Institute for Nature Conservation of Serbia, Belgrade, Monographs, 22: viii+564 pp.
Lingvistika, jezična pitanja
GUSIĆ, Ivica, GUSIĆ, Filip Gusić, Rječnik govora Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, vlastita naklada, Zagreb, 2004. - RECENZIJA
KRAMARIĆ, Janez, Slovar črnomaljskega narečnega govora, Črnomelj, 2014.
MALNAR, Marija, Dijalekti u Gorskom kotaru, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36/1, str. 47-69, Zagreb, 2010. (PDF)
ŠKALJIĆ, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku (1966) - OTVORI
KRAMARIĆ, Janez, Slovar črnomaljskega narečnega govora, Črnomelj, 2014.
MALNAR, Marija, Dijalekti u Gorskom kotaru, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36/1, str. 47-69, Zagreb, 2010. (PDF)
ŠKALJIĆ, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku (1966) - OTVORI
Reljef: morfologija, geologija i geologija krša
ANTONIJEVIĆ, R., Pavić, A., Karović, J. (1969): Osnovna geološka karta, list Kotor, Savezni geološki zavod, Beograd.
BAHUN, S. (1970): Geološka osnova krške zavale Ogulin-Plaški (Geological basis of the Ogulin-Plaški karst depression). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 7/1, 1-20.
BAHUN, S. (1989): Geološka osnova zaštite podzemnih voda u kršu (Geological basis of underground water protection in karst). Geološki vjesnik, 42, 201-211.
BAKŠIĆ, D., Mikac, S., Pernar, N., Anić, I. (2007): Utjecaj reakcije tla na podmlađivanje jele i bukve u prašumi Čorkova uvala (The effects of soil reaction on fir and beech regeneration in the virgin forest of Corkova Uvala). U Matić, S. and Anić, I. (Eds.): Prašumski ekosustavi dinarskog krša i gospodarenje šumama u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb, 17-19.
BAKŠIĆ, D. (2008): Presjek kroz Velebit s prikazom dubokih jama (Cross section through Mt.Velebit, with profiles of deep caves). Hrvatski speleološki poslužitelj (Croatian Speleological Server), public.carnet.hr/speleo.
BATTAGLIA, M., Murray, M.H., Serpelloni, E., Bürgmann, R. (2004): The Adriatic region: An independent microplate within the Africa-Eurasia collision zone. Geophysical Research Letters, 31, L09605.
BELIJ, S. (1985): Glacijalni i periglacijalni reljef južnog Velebita (Glacial and periglacial relief of southern Velebit). Editions spéciales de la Société Serbe de géographie, Fascicule 61, 68 p.
BIONDIĆ, B. (1981): Hidrogeologija Like i južnog dijela Hrvatskog primorja (Hydrogeology of Lika and southern part of Hrvatsko primorje, Croatia). Unpublished PhD thesis, University of Zagreb, Faculty of Science and Mathematics, 214 p.
BOČIĆ, N. (2009): Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni (Geomorphological characteristics of the Slunj plateau). Unpublished PhD thesis, University of Zagreb, Faculty of Science and Mathematics, 270 p.
BOGNAR, A., FAIVRE, S., PAVELIĆ, J. (1991): Tragovi oledbe na Sjevernom Velebitu (Glaciation traces on the North Velebit). Geografski glasnik (Hrvatski geografski glasnik; Croatian Geographical Bulletin), 53, 27-39.
BOGNAR, A. (1999): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske (Geomorphological regionalisation of Croatia). Acta Geographica Croatica, 34, 7-29.
BOGNAR, A., FAIVRE, S. (2006): Geomorphological traces of the younger Pleistocene glaciation in the central part of the Velebit Mt. Hrvatski geografski glasnik, 68/2, 19-30.
BONACCI, Ognjen, ANDRIĆ, I. (2008): Sinking karst rivers hydrology: case of the Lika and Gacka (Croatia). Acta Carsologica, 37/2-3, 185-196.
BONACCI, Ognjen, Karst Hydrology: With Special Reference to the Dinaric Karst, Berlin Heidelberg, 2011
BONACCI, Ognjen, FUMET, Manon, ŠAKIĆ-TROGRLIĆ, Robert, Analiza vodnih resursa Omble, Hrvatske vode (2014) 88, str. 107-118. (PDF)
BONACCI, Ognjen; ŽELJKOVIĆ, Ivana; GALIĆ, Amira; Karst rivers' particularity: An example from Dinaric karst (Croatia/Bosnia and Herzegovina); Environmental Earth Sciences, Volume 70
Number 2, September 2013 (PDF)
BONDESAN, A., Meneghel, M., Sauro, U. (1992): Morphometric analysis of dolines. International Journal of Speleology, 21 (1-4), 1-55.
BUSER, S. (1965): Osnovna geološka karta, list Ribnica. Geološki zavod Ljubljana, Savezni geološki zavod, Beograd.
BUSER, S. (1974): Tolmač osnovne geološke karte, list Ribnica. Geološki zavod Ljubljana, Savezni geološki zavod, Beograd.
ČAR, J. (1982): Geološka zgradba požiralnega obrobja Planinskega polja (Geological setting of the Planina polje ponor area). Acta Carsologica 10 (1981), 75-105.
ČAR, J. (1986): Geološke osnove oblikovanja kraškega površja (Geological bases of karst surface formation). Acta Carsologica 24/25 (1985-86), 31-38.
ČAR, J. (1997): Geological description of Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia; Acta Carsologica 26/1, 68-73.
ČAR, J. (2001): Structural bases for shaping of dolines. Acta Carsologica 30/2, 239-256.
ČEČURA, Ž., BOGNAR, A. (1989): Osnovna problematika morfogeneze denudacijskih i akumulacijskih nivoa u zavali Livanjskog polja (The basic problems of the morphogenesis of the denudational and accumulational levels in the basin of Livanjsko polje). Geografski glasnik, 51, 21-28, Zagreb.
CRAMER, H. (1941): Die Systematik der Karstdolinen. Neues Jahrbuch für Mineralogie, Geologie, und Paläontologie, Beilage-Band, Abt. B, 85, 293-382.
ĆALIĆ, Jelena, Uvala - Contribution to the study of kasrt depressions ((With selected examples from Dinarides and Carpatho-Balkanides), doktorska dizertacija, Univerza v Novi Gorici, Nova Gorica 2009.
ČUBRILOVIĆ, V. (1940): Prilog geologiji Like – Geološki sastav okoline Krbavskog i Bijelog Polja (Contribution to geology of Lika – Geological composition of the surroundings of Krbavsko polje and Bijelo polje; in Serbian). Vesnik Geološkog instituta Kraljevine Jugoslavije, 8, 37-55.
CVIJIĆ, J. (1893): Das Karstphänomen. Versuch einer morphologischen Monographie (“Geographische Abhandlungen”, herausgegeben von Prof. Dr A. Penck, Wien, Bd. V. Heft. 3, 1893, 1-114)
CVIJIĆ, J. (1895): Karst, geografska monografija. Beograd, 176 p.
CVIJIĆ, Jovan: Geomorfologija: Knjiga prva. Beograd, 1924. (SADRŽAJ)
CVIJIĆ, Jovan: Geomorfologija: Knjiga druga. Beograd, 1926. (SADRŽAJ)
CVIJIĆ, Jovan, Ledeno doba i glacijalni oblici Balkanskog poluostrva. (PDF)
CVIJIĆ, J. (1899): Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Glas Srpske kraljevske akademije, LVII, Prvi razred 21, 1-196, Beograd.
CVIJIĆ, J. (1900): Morphologische und glacïale Studien aus Bosnien, Herzegovina und Montenegro. I Theil, Das Hochgebirge und die Kaniontäler. (“Abhandlungen d. K. K. Geographischen Gesell. Wien”, 1900, II Bd, No. 6, 1-94.
CVIJIĆ, J. (1900): Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glas Srpske kraljevske akademije, LIX, 59-182, Beograd.
CVIJIĆ, J. (1901): Morphologische und glacïale Studien aus Bosnien, der Herzegovina und Montenegro. II Theil, Die Karstpoljen. “Abhadlungen d. K. K. Geograph. Gesell. Wien”, Bd. III, Heft 2 1901, 1-85.
CVIJIĆ, J. (1903): Novi rezultati o glacijalnoj eposi Balkanskog poluostrva (New results on the glacial epoch of the Balkan peninsula; in Serbian). Glas Srpske kraljevske akademije nauka, LXV, 185-333.
CVIJIĆ, J. (1960): La géographie des terrains calcaires. Académie serbe des sciences et des arts, Monographies tome CCCXLI, Classe de sciences mathématiques et naturelles, No 26, 1-212.
DAY, M.J. (1983): Doline morphology and development in Barbados. Annals of Association of American Geographers, 73 (2), 206-219.
DOZET, S., Mišič, M., Žuža, T. (1993): New Data on the Stratigraphic Position, Mineralogy and Chemistry of Nanos Bauxite Deposits and Adjacent Carbonate Rocks, Slovenia. Geologia Croatica, 46/2, 233-241.
DUKIĆ, D. (1966): Dve pećinice u selu Crljevici kod Drvara (Two small caves in the village Crljevica, close to Drvar; in Serbian). Glasnik Srpskog geografskog društva, XLVI/1, 91-92.
FABEKOVIĆ, Gregor, Geomorfološke značilnosti kraških polj v Liki, Zaključna seminarska naloga, Ljubljana, 2013. (PDF)
FAIVRE, S. (1992): Analiza gustoće ponikava na sjevernom Velebitu i Senjskom Bilu (The analysis of the dolines density on the north Velebit and Senjsko Bilo; in Croatian). Senjski zbornik, 19, 13-24, Senj.
FAIVRE, S. (1996): Neke temeljne strukturno-geomorfološke značajke sjevernog Velebita i Senjskog Bila (Some basic structural and geomorphological features of the northern Velebit and Senjsko Bilo; in Croatian). 1. Hrvatski geografski kongres, Zbornik radova (Proceedings), 156-169.
FAIVRE, S., REIFFSTECK, P. (1999): Spatial distribution of dolines as an indicator of recent deformations on the Velebit mountain range – Croatia. Géomorphologie: relief, processus, environnement, 2, 129-142.
FAIVRE, S. (2002): Structuro-geomorphological settings of the Velebit mountain range and its surroundings. Excursion guide-book, Carpatho-Balkan workshop, p.27-46, Croatian Geomorphological Society, Zagreb.
FAIVRE, S. (2006): Geomorphology of Velebit Mt. range. Field trip guide Adria 2006 – International Geological Congress of the Adriatic area; 48-50.
FAIVRE, S. (2007): Analyses of the Velebit Mountain ridge crests. Hrvatski geografski glasnik, 69/2, 21-40.
FRELIH, M. (2003): Geomorphology of karst depressions: polje or uvala – a case study of Lučki dol. Acta Carsologica 32/2, 105-119.
GACHEV, Emil: The Unknown Southernmost Glaciers of Europe. 2017. 10.5772/intechopen.68899. (PDF)
GAMS, I. (1969): Some morphological characteristics of the Dinaric Karst. The Geographical Journal, 135(4), 563-572. Blackwell Publishing, on behalf of The Royal Geographical Society.
GAMS, I. (1973) (Ed.): Slovenska kraška terminologija (Slovene karst terminology). Kraška terminologija jugoslovanskih narodov, knjiga 1, Ljubljana.
GAMS, I. (1974): Kras – zgodovinski, naravoslovni in geografski oris. Slovenska matica, Ljubljana. 359 p.
GAMS, I. (1978): The polje: the problem of its definition. Zeitschrift für Geomorphologie N.F. 22, 170-181.
GAMS, I. (2000): Doline morphogenetic processes from global and local viewpoints. Acta Carsologica, 29/2, 123-138.
GAMS, I. (2004): Kras v Sloveniji v prostoru in času. Založba ZRC, Ljubljana. 515 p.
GAMS, I. (2005): Tectonic impact on poljes and minor basins (case studies of Dinaric karst). Acta Carsologica 34/1, 25-41.
GAVRILOVIĆ, D. (1974): Srpska kraška terminologija (Serbian karst terminology). Kraška terminologija jugoslovenskih naroda, knjiga 2, Beograd.
GOSTINČAR, P. (2009): Geomorfološke značilnosti Kočevskega Roga in Kočevske Male Gore (Geomorphological characteristics of Kočevski Rog and Kočevska Mala Gora). Diploma thesis, University of Ljubljana, Faculty of Phylosophy, Department of Geography, 154 p.
GRIMANI, I., ŠIKIĆ, K., ŠIMUNIĆ, A. (1966): Osnovna geološka karta, list Knin. Savezni geološki zavod, Beograd.
GRIMANI, I., JURIŠA, M., ŠIKIĆ, K., ŠIMUNIĆ, A. (1966): Tumač za osnovnu geološku kartu, list Knin. Savezni geološki zavod, Beograd.
GRUBIĆ, A. (1964): The stratigraphic position of bauxites in the Yugoslav Dinarids. Actes du symposium sur les bauxites, oxydes et hydroxides d’aluminium, vol. 1, 51-79, Acad. yougoslave des sciences et des arts, Zagreb.
GRUPA AUTORA, Introduction to the Dinaric Karst, edited by Andrej Mihevc, Mitja Prelovšek, Nadja Zupan Hajna ; [photos authors of chapters ; cartography Mitja Prelovšek]. - Postojna : Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU = Karst Research Institute at ZRC SAZU, 2010 (PDF)
HABIČ, P. (1978): Razporeditev kraških globeli v Dinarskem krasu (Distribution of karst depressions in the Dinaric karst; in Slovenian). Geografski vestnik, L, 17-29.
HABIČ, P. (1982): Kraški relief in tektonika (Karst relief and tectonics). Acta Carsologica, 10, 23-44.
HABIČ, P. (1986): Površinska razčlenjenost Dinarskega krasa (Surface dissection of Dinaric karst). Acta Carsologica, 14/15, 39-58.
HABIČ, P. (1988): Tektonska pogojenost kraškega reliefa zahodne Suhe Krajine (Tectonically controlled karst relief in western Suha Krajina). Acta Carsologica 17, 33-64.
HABIČ, P. (1991): Geomorphological classification of NW Dinaric karst. Acta Carsologica, 20, 133-164.
HABIČ, P. (1997a): Physical geography of Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia. Acta Carsologica 26/1, 15-19.
HABIČ, P. (1997b): Geomorphologic review of Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia. Acta Carsologica 26/1, 38-57.
HERAK, M. (1956): O nekim hidrogeološkim problemima Male Kapele. Geološki vjesnik, 8/9, 19-37.
HERAK, M., BAHUN, S., MAGDALENIĆ, A. (1969): Pozitivni i negativni utjecaji na razvoj krša u Hrvatskoj (Positive and negative influences on the development of the karst in Croatia). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 6, 45-78.
HERAK, M. (1986): A new concept of geotectonics of the Dinarides. Acta Geologica, 16/1, 1-42, Zagreb.
HERAK, M., TOMIĆ, V. (1995): Continental subduction tectonics in the high karst Dinarides of Western Croatia. Geologia Croatica, 48/2, 161-166.
IVANOVIĆ, A., VELIĆ, I., SOKAČ, B., NIKLER, L. (1967): Geologija područja zapadno od Krbavskog polja (Geology of the area west of Krbavsko polje). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 5, 13-26.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., MARKOVIĆ, S., SOKAČ, B., ŠUŠNJAR, M., NIKLER, L., ŠUŠNJARA, A. (1967): Osnovna geološka karta, list Obrovac. Savezni geološki zavod, Beograd.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., SOKAČ, B., VRSALOVIĆ-CAREVIĆ, I., ZUPANIĆ, J. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Obrovac. Savezni geološki zavod, Beograd.
KATZER, F. (1909): Karst und Karsthydrographie. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Reisen
und Beobachtungen, Heft 8, Sarajevo.
KNEZ, M., SLABE, T., ŠEBELA, S. (2004): Karst uncovered during the Bič – Korenitka motorway construction (Dolenjska, Slovenia). Acta Carsologica, 33/2, 75-89.
KOGOVŠEK, J., PRELOVŠEK, M., PETRIČ, M. (2008): Underground water flow between Bloke plateau and Cerknica polje and hydrologic function of Križna jama, Slovenia. Acta Carsologica 37/2-3, 213-225.
KOŠUTNIK, J. (2007): Questions of dry valleys in karst: case study of Mali Dol, Kras, Slovenia. Acta Carsologica, 36/3, 489-495.
KRANJC, Andrej (1998): Kras (The Classical Karst) and the development of karst science. Acta Carsologica, 27/1, 151-164.
KRANJC, Andrej: The Origin and evolution of the term “Karst”. Procedia - Social and Behavioral Sciences 19 (2011): 567-570. (PDF)
KUHTA, M., BAKŠIĆ, D. (2001): Karstification Dynamics and Development of the Deep Caves on the North Velebit Mt. – Croatia. 13th International Congress of Speleology, Brasilia.
LACKOVIĆ, D., ŠMIDA, B., HORVATINČIĆ, N., TIBLJAŠ, D. (1999): Some geological observations in Slovačka Jama cave (-1268 m) in Velebit Mountain, Croatia. Acta Carsologica, 28/2, 113-120.
LEPIRICA, A. (2009): Reljef geomorfoloskih makroregija Bosne i Hercegovine (Relief of geomorphological macro-regions of Bosnia and Herzegovina). Tuzlanski zbornik, 9, Tuzla (in press).
MATIĆ, S., ANIĆ, I. (Eds.): Prašumski ekosustavi dinarskog krša i gospodarenje šumama u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb, 17-19.
MATIČEC, D., VLAHOVIĆ, I., VELIĆ, I., TIŠLJAR, J. (1996): Eocene limestones overlying Lower Cretaceous deposits of western Istria (Croatia): did some parts of present Istria form land during the Cretaceous? Geologia Croatica, 49/1, 117-127.
MIHEVC, A., SLABE, T., ŠEBELA, S. (1998): Denuded caves – an inherited element in the karst morphology, the case from Kras. Acta Carsologica, 27/1, 165-174.
MIHEVC, A. (2001): Speleogeneza Divaškega krasa (The speleogenesis of the Divača karst). Zbirka ZRC SAZU, 27, 180 p.
MIHEVC, A. (2007): The age of Karst relief in west Slovenia. Acta Carsologica, 36/1, 35-44.
MIJATOVIĆ, B.F. (2002): Razvoj Katunske Nahije u funkciji održive životne sredine (Summary: Development of Katunska Nahija according to the sustainable environment). Zbornik radova Odbora za kras i speleologiju SANU; VII, 31-47, Belgrade.
MILIVOJEVIĆ, Milovan, KOVAČEVIĆ-MAJKIĆ, Jelena, Glacijalna jezera Buni i Jezerce - Albanija, Glasnik Srpskog geografskog društva, 2005, vol. 85, br. 1, str. 11-18 (PDF)
MILOJEVIĆ, B.Ž. (1922): Beleške o glečerskim tragovima na Raduši, Cinceru, Šatoru, Troglavu i Velebitu (Remarks on glacial traces on the mountains Raduša, Cincer, Šator, Troglav and Velebit; in Serbian). Glasnik geografskog društva (Bulletin de la société de géographie de Belgrade), 7/8, 294-297.
MILOJEVIĆ, B.Ž. (1937): Visoke planine u našoj kraljevini (High mountains in our kingdom; in Serbian). Državna štamparija Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 459 p.
MILOVANOVIĆ, B. (1965): Epirogenska i orogenska dinamika u prostoru Spoljašnjih Dinarida i problemi paleokarstifikacije i geološke evolucije holokarsta (La dynamique épirogénique et orogénique dans le domaine des Dinarides externes et les problèmes de la paléokarstification et de l’évolution de l’holokarst). Vesnik Geozavoda, IV/V (1964/1965), 5-44.
MOJIĆEVIĆ, M., MAKSIMČEV, S., VRHOVČIĆ, J. (1971): Osnovna geološka karta, list Bosanska Krupa. Savezni geološki zavod, Beograd.
MOJIĆEVIĆ, M., PAMIĆ, J., MAKSIMČEV, S., PAPEŠ, J. (1979): Tumač osnovne geološke karte, list Bosanska Krupa. Savezni geološki zavod, Beograd.
MOULIN, Adrien, BENEDETTI, Lucilla, RIZZA, Magali, RUPNIK, Petra, GOSAR, Andrej, BOURLES, Didier, KEDDADOUCHE, Karim, AUMAÎTRE, Georges, ARNOLD, Maurice, GUILLOU, Valery, RITZ, Jean-François; The Dinaric fault system: Large-scale structure, rates of slip, and Plio-Pleistocene evolution of the transpressive northeastern boundary of the Adria microplate; Tectonics, American Geophysical Union (AGU), 2016, 35, pp.2258 - 2292. (INFO)
NICOD, J. (2003): A little contribution to the karst terminology: special or aberrant cases of poljes?. Acta Carsologica 32/2, 29-39.
NICOD, J. (2003): Les karsts dinariques – paysages et problèmes: Slovénie, Croatie, Bosnie-Herzégovine, Monténégro. Dela SAZU, 38, 183 p.
PAMIĆ, J., GUŠIĆ, I., JELASKA, V. (1998): Geodynamic evolution of the Central Dinarides. Tectonophysics, 297, 251-268.
PAPEŠ, J., SRDIĆ, R. (1969): Opći hidrogeološki odnosi na teritoriji BiH (General hydrogeological characteristics of the area of Bosnia and Hercegovina). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 6, 93-104.
PENCK, A. (1900): Geomorphologische Studien aus der Herzegowina. Zeitschrift des Deutschen und Österreichischen Alpenvereins, XXXI, 25-41, München.
PERICA, D. (1998): Geomorfologija krša Velebita (Karst geomorphology of Mt.Velebit). Unpublished PhD thesis, Faculty of Science and Mathematics, Zagreb, 251 p.
PERICA, D., BUZJAK, N. (2001): Contact karst of Southern Velebit (Croatia). Acta Carsologica, 30/2, 103-113.
PERICA, D., BOGNAR, A., LOZIĆ, S. (2002): Geomorphological features of the Baške Oštarije karst polje. Geoadria, 7/2, 23-34.
PETROVIĆ, D. (1994): Morfologija uvala (Morphology of uvalas; in Serbian). Glasnik Srpskog geografskog društva (Bulletin de la Société Serbe de Géographie), LXXXIV/1, 15-24.
PLACER, L.(1999): Structural meaning of the Sava folds. Geologija, 41 (1998), 191-221, Ljubljana.
POLJAK, J. (1951): Je li krška uvala prijelazan oblik između ponikve i krškog polja? (Is a karst uvala a transitional form between a doline and a karst polje?; in Croatian). Geografski glasnik (Hrvatski geografski glasnik; Croatian Geographical Bulletin), 13, 25-48.
POLŠAK, A. (1964): Kredne naslage jugoistočnog dijela Male Kapele (Couches cretacees dans la partie SE de la montagne de la Mala Kapela en Croatie). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 4, 5-10.
POLŠAK, A., ŠPARICA, M., CRNKO, J., JURIŠA, M. (1967): Osnovna geološka karta, list Bihać. Savezni geološki zavod, Beograd.
POLŠAK, A., CRNKO, J., ŠIMUNIĆ, A., ŠIMUNIĆ, A., ŠPARICA, M., JURIŠA, M. (1967): Tumač osnovne geološke karte, list Bihać. Savezni geološki zavod, Beograd.
PRELOGOVIĆ, E. (1995): Geological structure of Velebit mountain range (in Croatian). Paklenički zbornik, 1, 49-54, Simpozij povodom 45. godišnjice NP Paklenica, Starigrad-Paklenica.
PRELOGOVIĆ, E., KUK, V., BULJAN, R. (1998): The structural fabric and seismotectonic activity of northern Velebit: some new observations. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 10, 39-42, Zagreb.
PRISTOV, J. (1997): The climate of the Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia; Acta Carsologica XXVI/1, 30-38.
RADULOVIĆ, V., RADULOVIĆ, M. (1997): Karst Crne Gore (Summary: Karst of Montenegro). Monograph 100 years of hydrogeology in Yugoslavia. Faculty of Mining and Geology, University of Belgrade, 147-185.
RAIĆ, V., AHAC, A., PAPEŠ, J. (1968): Osnovna geološka karta, list Imotski. Savezni geološki zavod, Beograd.
RAIĆ, V., PAPEŠ, J. (1978): Tumač osnovne geološke karte, list Imotski. Savezni geološki zavod, Beograd.
RAVBAR, N., ŠEBELA, S. (2004): The karst periodical lakes in Upper Pivka, Slovenia. Acta Carsologica, 33/1, 159-173.
RAVBAR, N. (2007): The protection of karst waters. A comprehensive Slovene approach to vulnerability and contamination risk mapping. Carsologica, 6, 256 p.
ROGLIĆ, J. (1938): Imotsko polje: fizičko-geografske osobine (Imotsko polje: physiogeographic characteristics). Posebno izdanje Geografskog društva, Beograd, 125 p. (Reprint in the Collection of works of Josip Roglić, book II, 185-287, Zagreb).
ROGLIĆ, J. (1954): Polja zapadne Bosne i Hercegovine (Poljes of western Bosnia and Herzegovina). Zbornik 3. kongresa geografa Jugoslavije (1953), Sarajevo. (Reprint in the Collection of works of Josip Roglić, book I, 173-194, Zagreb).
ROGLIĆ, J. (1955): Neki osnovni problemi krša (Some basic problems of karst; paper in Croatian). Izvještaj o radu 4. kongresa geografa FNR Jugoslavije, 47-61, Beograd.
ROGLIĆ, J. (1958): Prilog poznavanju glacijacije i evolucije reljefa planina oko srednje Neretve (Contribution to the knowledge on glaciation and relief evolution of the mountains in the central part of the Neretva River basin; paper in Croatian). Geografski glasnik (Hrvatski geografski glasnik; Croatian Geographical Bulletin), 21, 9-34.
ROGLIĆ, J. (1969): Geografski aspekt Dinarskog krša (The Dinaric karst from the geographical aspect). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 6, 19-38.
ROGLIĆ, J. (1974): Prilog hrvatskoj krškoj terminologiji (Contribution to the Croatian karst terminology). Krš Jugoslavije, 9/1, Izdavački zavod JAZU, Zagreb.
SOKAČ, B., NIKLER, L., VELIĆ, I., MAMUŽIĆ, P. (1967): Osnovna geološka karta, list Gospić. Savezni geološki zavod, Beograd.
SOKAČ, B., ŠČAVNIČAR, B., VELIĆ, I. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Gospić. Savezni geološki zavod, Beograd.
SOKAČ, B., BAHUN, S., VELIĆ, I., GALOVIĆ, I. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Otočac. Savezni geološki zavod, Beograd.
STEPIŠNIK, U. (2006): Udornice na slovenskem krasu (Collapse dolines in Slovenian karst). Doktorska disertacija, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo; 192 p.
STEPIŠNIK, U., MIHEVC, A. (2008): Investigation of structure of various surface karst formations in limestone and dolomite bedrock with application of the electrical resistivity imaging. Acta Carsologica, 37/1, 133-140.
ŠERKO, A. (1948): Kraški pojavi v Jugoslaviji (Karst phenomena in Yugoslavia; Les phénomènes karstiques en Yougoslavie; in Slovenian). Geografski vestnik, XIX (1947), 43-68, Ljubljana.
ŠIFRER, M. (1959): Obseg pleistocenske poledenitve na Notranjskem Snežniku. Geografski zbornik, 5, 28-81.
ŠIKIĆ, D., PLENIČAR, M., ŠPARICA, M. (1967): Osnovna geološka karta, list Ilirska Bistrica. Savezni geološki zavod, Beograd.
ŠIKIĆ, D., PLENIČAR, M. (1975): Tumač osnovne geološke karte, list Ilirska Bistrica. Savezni geološki zavod, Beograd.
ŠIFRER, M. (1959): Obseg pleistocenske poledenitve na Notranjskem Snežniku. Geografski zbornik, 5, 27-83.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1985): Metoda morfometrije in računalniške obdelave vrtač (A method of doline morphometry and computer processing). Acta Carsologica, 13, 79-98.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1986): Zaprte kraške globeli, problematika interpretacije in kartografskega prikaza (The closed karst depressions, problems of identification and
cartography). Acta Carsologica, 14-15 (1985-1986), 89-98.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1987): Drobno kraško površje ob severovzhodnem obrobju Planinskega polja (The small scale surface karst and solution dolines at the north-eastern border of Planinsko polje). Acta Carsologica, 16, 51-82.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1994): Classic dolines of classical site. Acta Carsologica, 23, 123-154.
ŠUŠTERŠIČ, F. (2006): A power function model for the basic geometry of solution dolines: considerations from the classical karst of south-central Slovenia. Earth Surface
Processes and Landforms, 31, 293-302.
TIŠLJAR, J., VLAHOVIĆ, I., VELIĆ, I., SOKAČ, B. (2002): Carbonate Platform Megafacies of the Jurassic and Cretaceous deposits of the Karst Dinarides. Geologia Croatica, 55/2, 139-170.
VELIĆ, I., BAHUN, S., SOKAČ, B., GALOVIĆ, I. (1970): Osnovna geološka karta, list Otočac. Savezni geološki zavod, Beograd.
VLAHOVIĆ, I., TIŠLJAR, J., VELIĆ, I., MATIČEC, D. (2002): The Karst Dinarides are Composed of Relics of a Single Mesozoic Platform: Facts and Consequences. Geologia Croatica, 55/2, 171-183.
VLAHOVIĆ, I., TIŠLJAR, J., VELIĆ, I., MATIČEC, D. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography, main events, and depositional dynamics. Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 220, 333-360.
VRHOVČIĆ, J., VUJNOVIĆ, L., MOJIĆEVIĆ, M. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Ključ. Savezni geološki zavod, Beograd.
VUJISIĆ, T. (1967): Osnovna geološka karta, list Nikšić, Savezni geološki zavod, Beograd.
ZDILAR, S. (2001): Reljef zavale Imotskog polja i njegovo geoekološko vrednovanje (Relief of the Imotsko polje depression, and its geoecological valorization). Augustini, Zagreb.
ZUPAN, M., REICHERT, B. (1997): Results of the Hubelj – Mrzlek – Podroteja area. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia; Acta Carsologica, 26/1, 283-294.
BAHUN, S. (1970): Geološka osnova krške zavale Ogulin-Plaški (Geological basis of the Ogulin-Plaški karst depression). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 7/1, 1-20.
BAHUN, S. (1989): Geološka osnova zaštite podzemnih voda u kršu (Geological basis of underground water protection in karst). Geološki vjesnik, 42, 201-211.
BAKŠIĆ, D., Mikac, S., Pernar, N., Anić, I. (2007): Utjecaj reakcije tla na podmlađivanje jele i bukve u prašumi Čorkova uvala (The effects of soil reaction on fir and beech regeneration in the virgin forest of Corkova Uvala). U Matić, S. and Anić, I. (Eds.): Prašumski ekosustavi dinarskog krša i gospodarenje šumama u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb, 17-19.
BAKŠIĆ, D. (2008): Presjek kroz Velebit s prikazom dubokih jama (Cross section through Mt.Velebit, with profiles of deep caves). Hrvatski speleološki poslužitelj (Croatian Speleological Server), public.carnet.hr/speleo.
BATTAGLIA, M., Murray, M.H., Serpelloni, E., Bürgmann, R. (2004): The Adriatic region: An independent microplate within the Africa-Eurasia collision zone. Geophysical Research Letters, 31, L09605.
BELIJ, S. (1985): Glacijalni i periglacijalni reljef južnog Velebita (Glacial and periglacial relief of southern Velebit). Editions spéciales de la Société Serbe de géographie, Fascicule 61, 68 p.
BIONDIĆ, B. (1981): Hidrogeologija Like i južnog dijela Hrvatskog primorja (Hydrogeology of Lika and southern part of Hrvatsko primorje, Croatia). Unpublished PhD thesis, University of Zagreb, Faculty of Science and Mathematics, 214 p.
BOČIĆ, N. (2009): Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni (Geomorphological characteristics of the Slunj plateau). Unpublished PhD thesis, University of Zagreb, Faculty of Science and Mathematics, 270 p.
BOGNAR, A., FAIVRE, S., PAVELIĆ, J. (1991): Tragovi oledbe na Sjevernom Velebitu (Glaciation traces on the North Velebit). Geografski glasnik (Hrvatski geografski glasnik; Croatian Geographical Bulletin), 53, 27-39.
BOGNAR, A. (1999): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske (Geomorphological regionalisation of Croatia). Acta Geographica Croatica, 34, 7-29.
BOGNAR, A., FAIVRE, S. (2006): Geomorphological traces of the younger Pleistocene glaciation in the central part of the Velebit Mt. Hrvatski geografski glasnik, 68/2, 19-30.
BONACCI, Ognjen, ANDRIĆ, I. (2008): Sinking karst rivers hydrology: case of the Lika and Gacka (Croatia). Acta Carsologica, 37/2-3, 185-196.
BONACCI, Ognjen, Karst Hydrology: With Special Reference to the Dinaric Karst, Berlin Heidelberg, 2011
BONACCI, Ognjen, FUMET, Manon, ŠAKIĆ-TROGRLIĆ, Robert, Analiza vodnih resursa Omble, Hrvatske vode (2014) 88, str. 107-118. (PDF)
BONACCI, Ognjen; ŽELJKOVIĆ, Ivana; GALIĆ, Amira; Karst rivers' particularity: An example from Dinaric karst (Croatia/Bosnia and Herzegovina); Environmental Earth Sciences, Volume 70
Number 2, September 2013 (PDF)
BONDESAN, A., Meneghel, M., Sauro, U. (1992): Morphometric analysis of dolines. International Journal of Speleology, 21 (1-4), 1-55.
BUSER, S. (1965): Osnovna geološka karta, list Ribnica. Geološki zavod Ljubljana, Savezni geološki zavod, Beograd.
BUSER, S. (1974): Tolmač osnovne geološke karte, list Ribnica. Geološki zavod Ljubljana, Savezni geološki zavod, Beograd.
ČAR, J. (1982): Geološka zgradba požiralnega obrobja Planinskega polja (Geological setting of the Planina polje ponor area). Acta Carsologica 10 (1981), 75-105.
ČAR, J. (1986): Geološke osnove oblikovanja kraškega površja (Geological bases of karst surface formation). Acta Carsologica 24/25 (1985-86), 31-38.
ČAR, J. (1997): Geological description of Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia; Acta Carsologica 26/1, 68-73.
ČAR, J. (2001): Structural bases for shaping of dolines. Acta Carsologica 30/2, 239-256.
ČEČURA, Ž., BOGNAR, A. (1989): Osnovna problematika morfogeneze denudacijskih i akumulacijskih nivoa u zavali Livanjskog polja (The basic problems of the morphogenesis of the denudational and accumulational levels in the basin of Livanjsko polje). Geografski glasnik, 51, 21-28, Zagreb.
CRAMER, H. (1941): Die Systematik der Karstdolinen. Neues Jahrbuch für Mineralogie, Geologie, und Paläontologie, Beilage-Band, Abt. B, 85, 293-382.
ĆALIĆ, Jelena, Uvala - Contribution to the study of kasrt depressions ((With selected examples from Dinarides and Carpatho-Balkanides), doktorska dizertacija, Univerza v Novi Gorici, Nova Gorica 2009.
ČUBRILOVIĆ, V. (1940): Prilog geologiji Like – Geološki sastav okoline Krbavskog i Bijelog Polja (Contribution to geology of Lika – Geological composition of the surroundings of Krbavsko polje and Bijelo polje; in Serbian). Vesnik Geološkog instituta Kraljevine Jugoslavije, 8, 37-55.
CVIJIĆ, J. (1893): Das Karstphänomen. Versuch einer morphologischen Monographie (“Geographische Abhandlungen”, herausgegeben von Prof. Dr A. Penck, Wien, Bd. V. Heft. 3, 1893, 1-114)
CVIJIĆ, J. (1895): Karst, geografska monografija. Beograd, 176 p.
CVIJIĆ, Jovan: Geomorfologija: Knjiga prva. Beograd, 1924. (SADRŽAJ)
CVIJIĆ, Jovan: Geomorfologija: Knjiga druga. Beograd, 1926. (SADRŽAJ)
CVIJIĆ, Jovan, Ledeno doba i glacijalni oblici Balkanskog poluostrva. (PDF)
CVIJIĆ, J. (1899): Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Glas Srpske kraljevske akademije, LVII, Prvi razred 21, 1-196, Beograd.
CVIJIĆ, J. (1900): Morphologische und glacïale Studien aus Bosnien, Herzegovina und Montenegro. I Theil, Das Hochgebirge und die Kaniontäler. (“Abhandlungen d. K. K. Geographischen Gesell. Wien”, 1900, II Bd, No. 6, 1-94.
CVIJIĆ, J. (1900): Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glas Srpske kraljevske akademije, LIX, 59-182, Beograd.
CVIJIĆ, J. (1901): Morphologische und glacïale Studien aus Bosnien, der Herzegovina und Montenegro. II Theil, Die Karstpoljen. “Abhadlungen d. K. K. Geograph. Gesell. Wien”, Bd. III, Heft 2 1901, 1-85.
CVIJIĆ, J. (1903): Novi rezultati o glacijalnoj eposi Balkanskog poluostrva (New results on the glacial epoch of the Balkan peninsula; in Serbian). Glas Srpske kraljevske akademije nauka, LXV, 185-333.
CVIJIĆ, J. (1960): La géographie des terrains calcaires. Académie serbe des sciences et des arts, Monographies tome CCCXLI, Classe de sciences mathématiques et naturelles, No 26, 1-212.
DAY, M.J. (1983): Doline morphology and development in Barbados. Annals of Association of American Geographers, 73 (2), 206-219.
DOZET, S., Mišič, M., Žuža, T. (1993): New Data on the Stratigraphic Position, Mineralogy and Chemistry of Nanos Bauxite Deposits and Adjacent Carbonate Rocks, Slovenia. Geologia Croatica, 46/2, 233-241.
DUKIĆ, D. (1966): Dve pećinice u selu Crljevici kod Drvara (Two small caves in the village Crljevica, close to Drvar; in Serbian). Glasnik Srpskog geografskog društva, XLVI/1, 91-92.
FABEKOVIĆ, Gregor, Geomorfološke značilnosti kraških polj v Liki, Zaključna seminarska naloga, Ljubljana, 2013. (PDF)
FAIVRE, S. (1992): Analiza gustoće ponikava na sjevernom Velebitu i Senjskom Bilu (The analysis of the dolines density on the north Velebit and Senjsko Bilo; in Croatian). Senjski zbornik, 19, 13-24, Senj.
FAIVRE, S. (1996): Neke temeljne strukturno-geomorfološke značajke sjevernog Velebita i Senjskog Bila (Some basic structural and geomorphological features of the northern Velebit and Senjsko Bilo; in Croatian). 1. Hrvatski geografski kongres, Zbornik radova (Proceedings), 156-169.
FAIVRE, S., REIFFSTECK, P. (1999): Spatial distribution of dolines as an indicator of recent deformations on the Velebit mountain range – Croatia. Géomorphologie: relief, processus, environnement, 2, 129-142.
FAIVRE, S. (2002): Structuro-geomorphological settings of the Velebit mountain range and its surroundings. Excursion guide-book, Carpatho-Balkan workshop, p.27-46, Croatian Geomorphological Society, Zagreb.
FAIVRE, S. (2006): Geomorphology of Velebit Mt. range. Field trip guide Adria 2006 – International Geological Congress of the Adriatic area; 48-50.
FAIVRE, S. (2007): Analyses of the Velebit Mountain ridge crests. Hrvatski geografski glasnik, 69/2, 21-40.
FRELIH, M. (2003): Geomorphology of karst depressions: polje or uvala – a case study of Lučki dol. Acta Carsologica 32/2, 105-119.
GACHEV, Emil: The Unknown Southernmost Glaciers of Europe. 2017. 10.5772/intechopen.68899. (PDF)
- Sažetak; This chapter presents the perennial firn/ice patches in the mountains of the Balkan Peninsula. The detailed study of these features in the last decades has proved that many of them are, in fact, small glaciers. They have survived without complete melting since the end of the Little Ice Age, and thus the time of their formation must have not later than in 14–15th century AD. At present, the existence of 16 small glaciers is suggested (and proved for some of them) in three mountains throughout the peninsula: Prokletije (mainly in Albania), Durmitor (in Montenegro) and Pirin (in Bulgaria), the biggest number being found in Prokletije. The two small glaciers (glacierets) in Pirin mountain are at present the southernmost glacial masses in Europe (the only located south of 42°N). Despite the registered warming of high mountain climate, small glaciers on the Balkan Peninsula have shown no trends towards shrinkage for the last 23 years.
- Sažetak; This study presents results from regular observation of permanent and summer-persisting firn-ice bodies in the highest parts of the Dinaric Alps. The sizes of six small glaciers and two snow patches on the Prokletije Massif(inAlbania) and the Durmitor Massif(in Montenegro)were measured from 2011 to 2018. In recent years, specific cycles of interannual behavior have been observed: a year of considerable snow accumulation (a »recharge« phase), followed by two to four years of gradual decrease (a »wastage« phase). At present, the small glaciers studied exist in unbalanced conditions, which in the long term may lead to their degradation. Progressive warming makes short-term cycle minimums increasingly severe. Their retreat after the summer of 2017 was probably the most pronounced since the Little Ice Age, and small glaciers are on the verge of extinction.
- Sažetak; Mountain glaciers are among the best environmental indicators of short-term climatic variations. Although presently there are no classical glaciers on the Balkan Peninsula, mountains in this part of Europe comprise a number of small but permanent firn–ice patches, which can be determined as small glaciers. Most of them can be categorized as glacierets, and few have characteristics of small cirque glaciers. Most of these features have survived the warming since the end of the Little Ice Age, and are considered to have persisted for at least five centuries without a complete melt. Researches in the last several years revealed that 16 small firn/ice features of a permanent character (small glaciers) still survive in three mountain ranges on the Balkan Peninsula: Prokletije (Albania), Durmitor (Montenegro) and Pirin (Bulgaria). All glaciers are located in north and northeast facing strongly shaded cirques of carbonate bedrock (limestone, marble) at altitudes from 1910 to 2620 m a. s. l., and usually have areas from less than 1 ha to 5–6 ha. For the last 10 years all small glaciers of the Balkans have shown considerable inter-annual variations of their size. Observed fluctuations have been quite synchronous in the three studied mountains. In a long-term sense, no trend has been registered towards shrinkage or increase. Analyses of climatic data have shown a considerable relation between glacier size and summer temperature, and winter precipitation is a second factor.
- Sažetak; This article contains descriptions of the most significant contemporary firn-ice patches of the Albanian Alps (Prokletije) and the Durmitor. These two mountain ranges form the highest part of the Dinaric Alps and, besides the Pirin Mountains (in Bulgaria), are the only places on the Balkan Peninsula where perennial firn-ice patches have been discovered. The article gives a brief review of previous studies on the topic and presents the results of an expedition of the authors to both mountain ranges in the autumn of 2011. In the Albanian Alps we recorded the existence of at least 6 persistent firn-ice patches situated at altitudes between 2280 and 2520 m a.s.l., four of which had distinct characteristics of glacierets. The other two had tongue-shaped lower ends but still more research is needed to prove if they can be categorized as small mountain glaciers. All firn-ice patches in the central part of these mountains have reduced their size since 2007–2008 (M i l i v o j e v i ć et al. 2008, H u g h e s 2009), and the largest one mentioned in the previous studies — Maja e Koljaet glacier, was found to be extinct in 2011. The only perennial ice body in the Durmitor Mountains of Montenegro, the Debeli Namet glacier, is still recognized as the only small glacier in the Balkans. In October 2011 it was measured to have an area of 2.7 ha, which is less than in 2005–2007 (H u g h e s 2008) and more than in 1998. For the last 14 years the glacier has shown substantial variation of its area and volume, partly due to the specific morphology of the glacier bed.
GAMS, I. (1969): Some morphological characteristics of the Dinaric Karst. The Geographical Journal, 135(4), 563-572. Blackwell Publishing, on behalf of The Royal Geographical Society.
GAMS, I. (1973) (Ed.): Slovenska kraška terminologija (Slovene karst terminology). Kraška terminologija jugoslovanskih narodov, knjiga 1, Ljubljana.
GAMS, I. (1974): Kras – zgodovinski, naravoslovni in geografski oris. Slovenska matica, Ljubljana. 359 p.
GAMS, I. (1978): The polje: the problem of its definition. Zeitschrift für Geomorphologie N.F. 22, 170-181.
GAMS, I. (2000): Doline morphogenetic processes from global and local viewpoints. Acta Carsologica, 29/2, 123-138.
GAMS, I. (2004): Kras v Sloveniji v prostoru in času. Založba ZRC, Ljubljana. 515 p.
GAMS, I. (2005): Tectonic impact on poljes and minor basins (case studies of Dinaric karst). Acta Carsologica 34/1, 25-41.
GAVRILOVIĆ, D. (1974): Srpska kraška terminologija (Serbian karst terminology). Kraška terminologija jugoslovenskih naroda, knjiga 2, Beograd.
GOSTINČAR, P. (2009): Geomorfološke značilnosti Kočevskega Roga in Kočevske Male Gore (Geomorphological characteristics of Kočevski Rog and Kočevska Mala Gora). Diploma thesis, University of Ljubljana, Faculty of Phylosophy, Department of Geography, 154 p.
GRIMANI, I., ŠIKIĆ, K., ŠIMUNIĆ, A. (1966): Osnovna geološka karta, list Knin. Savezni geološki zavod, Beograd.
GRIMANI, I., JURIŠA, M., ŠIKIĆ, K., ŠIMUNIĆ, A. (1966): Tumač za osnovnu geološku kartu, list Knin. Savezni geološki zavod, Beograd.
GRUBIĆ, A. (1964): The stratigraphic position of bauxites in the Yugoslav Dinarids. Actes du symposium sur les bauxites, oxydes et hydroxides d’aluminium, vol. 1, 51-79, Acad. yougoslave des sciences et des arts, Zagreb.
GRUPA AUTORA, Introduction to the Dinaric Karst, edited by Andrej Mihevc, Mitja Prelovšek, Nadja Zupan Hajna ; [photos authors of chapters ; cartography Mitja Prelovšek]. - Postojna : Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU = Karst Research Institute at ZRC SAZU, 2010 (PDF)
HABIČ, P. (1978): Razporeditev kraških globeli v Dinarskem krasu (Distribution of karst depressions in the Dinaric karst; in Slovenian). Geografski vestnik, L, 17-29.
HABIČ, P. (1982): Kraški relief in tektonika (Karst relief and tectonics). Acta Carsologica, 10, 23-44.
HABIČ, P. (1986): Površinska razčlenjenost Dinarskega krasa (Surface dissection of Dinaric karst). Acta Carsologica, 14/15, 39-58.
HABIČ, P. (1988): Tektonska pogojenost kraškega reliefa zahodne Suhe Krajine (Tectonically controlled karst relief in western Suha Krajina). Acta Carsologica 17, 33-64.
HABIČ, P. (1991): Geomorphological classification of NW Dinaric karst. Acta Carsologica, 20, 133-164.
HABIČ, P. (1997a): Physical geography of Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia. Acta Carsologica 26/1, 15-19.
HABIČ, P. (1997b): Geomorphologic review of Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia. Acta Carsologica 26/1, 38-57.
HERAK, M. (1956): O nekim hidrogeološkim problemima Male Kapele. Geološki vjesnik, 8/9, 19-37.
HERAK, M., BAHUN, S., MAGDALENIĆ, A. (1969): Pozitivni i negativni utjecaji na razvoj krša u Hrvatskoj (Positive and negative influences on the development of the karst in Croatia). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 6, 45-78.
HERAK, M. (1986): A new concept of geotectonics of the Dinarides. Acta Geologica, 16/1, 1-42, Zagreb.
HERAK, M., TOMIĆ, V. (1995): Continental subduction tectonics in the high karst Dinarides of Western Croatia. Geologia Croatica, 48/2, 161-166.
IVANOVIĆ, A., VELIĆ, I., SOKAČ, B., NIKLER, L. (1967): Geologija područja zapadno od Krbavskog polja (Geology of the area west of Krbavsko polje). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 5, 13-26.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., MARKOVIĆ, S., SOKAČ, B., ŠUŠNJAR, M., NIKLER, L., ŠUŠNJARA, A. (1967): Osnovna geološka karta, list Obrovac. Savezni geološki zavod, Beograd.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., SOKAČ, B., VRSALOVIĆ-CAREVIĆ, I., ZUPANIĆ, J. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Obrovac. Savezni geološki zavod, Beograd.
KATZER, F. (1909): Karst und Karsthydrographie. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Reisen
und Beobachtungen, Heft 8, Sarajevo.
KNEZ, M., SLABE, T., ŠEBELA, S. (2004): Karst uncovered during the Bič – Korenitka motorway construction (Dolenjska, Slovenia). Acta Carsologica, 33/2, 75-89.
KOGOVŠEK, J., PRELOVŠEK, M., PETRIČ, M. (2008): Underground water flow between Bloke plateau and Cerknica polje and hydrologic function of Križna jama, Slovenia. Acta Carsologica 37/2-3, 213-225.
KOŠUTNIK, J. (2007): Questions of dry valleys in karst: case study of Mali Dol, Kras, Slovenia. Acta Carsologica, 36/3, 489-495.
KRANJC, Andrej (1998): Kras (The Classical Karst) and the development of karst science. Acta Carsologica, 27/1, 151-164.
KRANJC, Andrej: The Origin and evolution of the term “Karst”. Procedia - Social and Behavioral Sciences 19 (2011): 567-570. (PDF)
- Sažetak. Even some recently published works including manuals, textbooks and lexicons, related to this topic contain inexact, not precise, discordant or wrong statements. Recent linguistic studies provide some new results regarding the word karst. The paper repeats some well known facts about the origin of the term karst but at the same time it gives some new results and interpretations. The name of the plateau in the background of the Trieste Bay (the Adriatic Sea) which the Slovenes call Kras, Italians Carso and Germans Karst is of pre-roman origin and Latinised into Carsus. The original name had the base *Karus- (Ptolemy wrote Kαρουσαδίω óρɛι) from the root *kar- meaning rock, stone. From the Latinised form Carsus developed Slovene, Italian and German names according to the rules of their languages. From the Central Europe the easiest and practically the only way leading to the Mediterranean was the road from Vienna to the port of Triest. Travellers across the Karst described this unusual country and its natural phenomena, mostly with negative connotation and subsequently other limestone landscapes were compared to Karst. In 1830 F. J. H. Hohenwart wrote that “karst is not on the Karst only, but it stretches from the plain of Friuli to the Greek islands. Most of the descriptions of the Karst from that period were published in German language and this is the reason why the German form of the name became the international karstological term, the karst.
KUHTA, M., BAKŠIĆ, D. (2001): Karstification Dynamics and Development of the Deep Caves on the North Velebit Mt. – Croatia. 13th International Congress of Speleology, Brasilia.
LACKOVIĆ, D., ŠMIDA, B., HORVATINČIĆ, N., TIBLJAŠ, D. (1999): Some geological observations in Slovačka Jama cave (-1268 m) in Velebit Mountain, Croatia. Acta Carsologica, 28/2, 113-120.
LEPIRICA, A. (2009): Reljef geomorfoloskih makroregija Bosne i Hercegovine (Relief of geomorphological macro-regions of Bosnia and Herzegovina). Tuzlanski zbornik, 9, Tuzla (in press).
MATIĆ, S., ANIĆ, I. (Eds.): Prašumski ekosustavi dinarskog krša i gospodarenje šumama u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb, 17-19.
MATIČEC, D., VLAHOVIĆ, I., VELIĆ, I., TIŠLJAR, J. (1996): Eocene limestones overlying Lower Cretaceous deposits of western Istria (Croatia): did some parts of present Istria form land during the Cretaceous? Geologia Croatica, 49/1, 117-127.
MIHEVC, A., SLABE, T., ŠEBELA, S. (1998): Denuded caves – an inherited element in the karst morphology, the case from Kras. Acta Carsologica, 27/1, 165-174.
MIHEVC, A. (2001): Speleogeneza Divaškega krasa (The speleogenesis of the Divača karst). Zbirka ZRC SAZU, 27, 180 p.
MIHEVC, A. (2007): The age of Karst relief in west Slovenia. Acta Carsologica, 36/1, 35-44.
MIJATOVIĆ, B.F. (2002): Razvoj Katunske Nahije u funkciji održive životne sredine (Summary: Development of Katunska Nahija according to the sustainable environment). Zbornik radova Odbora za kras i speleologiju SANU; VII, 31-47, Belgrade.
MILIVOJEVIĆ, Milovan, KOVAČEVIĆ-MAJKIĆ, Jelena, Glacijalna jezera Buni i Jezerce - Albanija, Glasnik Srpskog geografskog društva, 2005, vol. 85, br. 1, str. 11-18 (PDF)
MILOJEVIĆ, B.Ž. (1922): Beleške o glečerskim tragovima na Raduši, Cinceru, Šatoru, Troglavu i Velebitu (Remarks on glacial traces on the mountains Raduša, Cincer, Šator, Troglav and Velebit; in Serbian). Glasnik geografskog društva (Bulletin de la société de géographie de Belgrade), 7/8, 294-297.
MILOJEVIĆ, B.Ž. (1937): Visoke planine u našoj kraljevini (High mountains in our kingdom; in Serbian). Državna štamparija Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 459 p.
MILOVANOVIĆ, B. (1965): Epirogenska i orogenska dinamika u prostoru Spoljašnjih Dinarida i problemi paleokarstifikacije i geološke evolucije holokarsta (La dynamique épirogénique et orogénique dans le domaine des Dinarides externes et les problèmes de la paléokarstification et de l’évolution de l’holokarst). Vesnik Geozavoda, IV/V (1964/1965), 5-44.
MOJIĆEVIĆ, M., MAKSIMČEV, S., VRHOVČIĆ, J. (1971): Osnovna geološka karta, list Bosanska Krupa. Savezni geološki zavod, Beograd.
MOJIĆEVIĆ, M., PAMIĆ, J., MAKSIMČEV, S., PAPEŠ, J. (1979): Tumač osnovne geološke karte, list Bosanska Krupa. Savezni geološki zavod, Beograd.
MOULIN, Adrien, BENEDETTI, Lucilla, RIZZA, Magali, RUPNIK, Petra, GOSAR, Andrej, BOURLES, Didier, KEDDADOUCHE, Karim, AUMAÎTRE, Georges, ARNOLD, Maurice, GUILLOU, Valery, RITZ, Jean-François; The Dinaric fault system: Large-scale structure, rates of slip, and Plio-Pleistocene evolution of the transpressive northeastern boundary of the Adria microplate; Tectonics, American Geophysical Union (AGU), 2016, 35, pp.2258 - 2292. (INFO)
NICOD, J. (2003): A little contribution to the karst terminology: special or aberrant cases of poljes?. Acta Carsologica 32/2, 29-39.
NICOD, J. (2003): Les karsts dinariques – paysages et problèmes: Slovénie, Croatie, Bosnie-Herzégovine, Monténégro. Dela SAZU, 38, 183 p.
PAMIĆ, J., GUŠIĆ, I., JELASKA, V. (1998): Geodynamic evolution of the Central Dinarides. Tectonophysics, 297, 251-268.
PAPEŠ, J., SRDIĆ, R. (1969): Opći hidrogeološki odnosi na teritoriji BiH (General hydrogeological characteristics of the area of Bosnia and Hercegovina). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 6, 93-104.
PENCK, A. (1900): Geomorphologische Studien aus der Herzegowina. Zeitschrift des Deutschen und Österreichischen Alpenvereins, XXXI, 25-41, München.
PERICA, D. (1998): Geomorfologija krša Velebita (Karst geomorphology of Mt.Velebit). Unpublished PhD thesis, Faculty of Science and Mathematics, Zagreb, 251 p.
PERICA, D., BUZJAK, N. (2001): Contact karst of Southern Velebit (Croatia). Acta Carsologica, 30/2, 103-113.
PERICA, D., BOGNAR, A., LOZIĆ, S. (2002): Geomorphological features of the Baške Oštarije karst polje. Geoadria, 7/2, 23-34.
PETROVIĆ, D. (1994): Morfologija uvala (Morphology of uvalas; in Serbian). Glasnik Srpskog geografskog društva (Bulletin de la Société Serbe de Géographie), LXXXIV/1, 15-24.
PLACER, L.(1999): Structural meaning of the Sava folds. Geologija, 41 (1998), 191-221, Ljubljana.
POLJAK, J. (1951): Je li krška uvala prijelazan oblik između ponikve i krškog polja? (Is a karst uvala a transitional form between a doline and a karst polje?; in Croatian). Geografski glasnik (Hrvatski geografski glasnik; Croatian Geographical Bulletin), 13, 25-48.
POLŠAK, A. (1964): Kredne naslage jugoistočnog dijela Male Kapele (Couches cretacees dans la partie SE de la montagne de la Mala Kapela en Croatie). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 4, 5-10.
POLŠAK, A., ŠPARICA, M., CRNKO, J., JURIŠA, M. (1967): Osnovna geološka karta, list Bihać. Savezni geološki zavod, Beograd.
POLŠAK, A., CRNKO, J., ŠIMUNIĆ, A., ŠIMUNIĆ, A., ŠPARICA, M., JURIŠA, M. (1967): Tumač osnovne geološke karte, list Bihać. Savezni geološki zavod, Beograd.
PRELOGOVIĆ, E. (1995): Geological structure of Velebit mountain range (in Croatian). Paklenički zbornik, 1, 49-54, Simpozij povodom 45. godišnjice NP Paklenica, Starigrad-Paklenica.
PRELOGOVIĆ, E., KUK, V., BULJAN, R. (1998): The structural fabric and seismotectonic activity of northern Velebit: some new observations. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 10, 39-42, Zagreb.
PRISTOV, J. (1997): The climate of the Trnovsko-banjška planota. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia; Acta Carsologica XXVI/1, 30-38.
RADULOVIĆ, V., RADULOVIĆ, M. (1997): Karst Crne Gore (Summary: Karst of Montenegro). Monograph 100 years of hydrogeology in Yugoslavia. Faculty of Mining and Geology, University of Belgrade, 147-185.
RAIĆ, V., AHAC, A., PAPEŠ, J. (1968): Osnovna geološka karta, list Imotski. Savezni geološki zavod, Beograd.
RAIĆ, V., PAPEŠ, J. (1978): Tumač osnovne geološke karte, list Imotski. Savezni geološki zavod, Beograd.
RAVBAR, N., ŠEBELA, S. (2004): The karst periodical lakes in Upper Pivka, Slovenia. Acta Carsologica, 33/1, 159-173.
RAVBAR, N. (2007): The protection of karst waters. A comprehensive Slovene approach to vulnerability and contamination risk mapping. Carsologica, 6, 256 p.
ROGLIĆ, J. (1938): Imotsko polje: fizičko-geografske osobine (Imotsko polje: physiogeographic characteristics). Posebno izdanje Geografskog društva, Beograd, 125 p. (Reprint in the Collection of works of Josip Roglić, book II, 185-287, Zagreb).
ROGLIĆ, J. (1954): Polja zapadne Bosne i Hercegovine (Poljes of western Bosnia and Herzegovina). Zbornik 3. kongresa geografa Jugoslavije (1953), Sarajevo. (Reprint in the Collection of works of Josip Roglić, book I, 173-194, Zagreb).
ROGLIĆ, J. (1955): Neki osnovni problemi krša (Some basic problems of karst; paper in Croatian). Izvještaj o radu 4. kongresa geografa FNR Jugoslavije, 47-61, Beograd.
ROGLIĆ, J. (1958): Prilog poznavanju glacijacije i evolucije reljefa planina oko srednje Neretve (Contribution to the knowledge on glaciation and relief evolution of the mountains in the central part of the Neretva River basin; paper in Croatian). Geografski glasnik (Hrvatski geografski glasnik; Croatian Geographical Bulletin), 21, 9-34.
ROGLIĆ, J. (1969): Geografski aspekt Dinarskog krša (The Dinaric karst from the geographical aspect). Krš Jugoslavije (Carsus Iugoslaviae), 6, 19-38.
ROGLIĆ, J. (1974): Prilog hrvatskoj krškoj terminologiji (Contribution to the Croatian karst terminology). Krš Jugoslavije, 9/1, Izdavački zavod JAZU, Zagreb.
SOKAČ, B., NIKLER, L., VELIĆ, I., MAMUŽIĆ, P. (1967): Osnovna geološka karta, list Gospić. Savezni geološki zavod, Beograd.
SOKAČ, B., ŠČAVNIČAR, B., VELIĆ, I. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Gospić. Savezni geološki zavod, Beograd.
SOKAČ, B., BAHUN, S., VELIĆ, I., GALOVIĆ, I. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Otočac. Savezni geološki zavod, Beograd.
STEPIŠNIK, U. (2006): Udornice na slovenskem krasu (Collapse dolines in Slovenian karst). Doktorska disertacija, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo; 192 p.
STEPIŠNIK, U., MIHEVC, A. (2008): Investigation of structure of various surface karst formations in limestone and dolomite bedrock with application of the electrical resistivity imaging. Acta Carsologica, 37/1, 133-140.
ŠERKO, A. (1948): Kraški pojavi v Jugoslaviji (Karst phenomena in Yugoslavia; Les phénomènes karstiques en Yougoslavie; in Slovenian). Geografski vestnik, XIX (1947), 43-68, Ljubljana.
ŠIFRER, M. (1959): Obseg pleistocenske poledenitve na Notranjskem Snežniku. Geografski zbornik, 5, 28-81.
ŠIKIĆ, D., PLENIČAR, M., ŠPARICA, M. (1967): Osnovna geološka karta, list Ilirska Bistrica. Savezni geološki zavod, Beograd.
ŠIKIĆ, D., PLENIČAR, M. (1975): Tumač osnovne geološke karte, list Ilirska Bistrica. Savezni geološki zavod, Beograd.
ŠIFRER, M. (1959): Obseg pleistocenske poledenitve na Notranjskem Snežniku. Geografski zbornik, 5, 27-83.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1985): Metoda morfometrije in računalniške obdelave vrtač (A method of doline morphometry and computer processing). Acta Carsologica, 13, 79-98.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1986): Zaprte kraške globeli, problematika interpretacije in kartografskega prikaza (The closed karst depressions, problems of identification and
cartography). Acta Carsologica, 14-15 (1985-1986), 89-98.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1987): Drobno kraško površje ob severovzhodnem obrobju Planinskega polja (The small scale surface karst and solution dolines at the north-eastern border of Planinsko polje). Acta Carsologica, 16, 51-82.
ŠUŠTERŠIČ, F. (1994): Classic dolines of classical site. Acta Carsologica, 23, 123-154.
ŠUŠTERŠIČ, F. (2006): A power function model for the basic geometry of solution dolines: considerations from the classical karst of south-central Slovenia. Earth Surface
Processes and Landforms, 31, 293-302.
TIŠLJAR, J., VLAHOVIĆ, I., VELIĆ, I., SOKAČ, B. (2002): Carbonate Platform Megafacies of the Jurassic and Cretaceous deposits of the Karst Dinarides. Geologia Croatica, 55/2, 139-170.
VELIĆ, I., BAHUN, S., SOKAČ, B., GALOVIĆ, I. (1970): Osnovna geološka karta, list Otočac. Savezni geološki zavod, Beograd.
VLAHOVIĆ, I., TIŠLJAR, J., VELIĆ, I., MATIČEC, D. (2002): The Karst Dinarides are Composed of Relics of a Single Mesozoic Platform: Facts and Consequences. Geologia Croatica, 55/2, 171-183.
VLAHOVIĆ, I., TIŠLJAR, J., VELIĆ, I., MATIČEC, D. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography, main events, and depositional dynamics. Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 220, 333-360.
VRHOVČIĆ, J., VUJNOVIĆ, L., MOJIĆEVIĆ, M. (1976): Tumač osnovne geološke karte, list Ključ. Savezni geološki zavod, Beograd.
VUJISIĆ, T. (1967): Osnovna geološka karta, list Nikšić, Savezni geološki zavod, Beograd.
ZDILAR, S. (2001): Reljef zavale Imotskog polja i njegovo geoekološko vrednovanje (Relief of the Imotsko polje depression, and its geoecological valorization). Augustini, Zagreb.
ZUPAN, M., REICHERT, B. (1997): Results of the Hubelj – Mrzlek – Podroteja area. In: Karst hydrogeological investigations in south-western Slovenia; Acta Carsologica, 26/1, 283-294.
Hidrologija, vode
Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi. Podrazumijeva zajedno i hidrološki ciklus i vodna bogatstva. Djelatna područja hidrologije uključuju oceanologiju i hidrologiju kopna. Hidrologija kopna se opet dijeli na sljedeće grane: hidrometeorologiju, potamologiju ili hidrografiju, limnologiju, hidrogeologiju i glaciologiju, tj. kriologiju.
BIONDIĆ D; Stanje količina površinskih voda na izvorišnoj zoni Gacke; Arhiv HGI; Zagreb, 1997.
BIONDIĆ R, Biondić B, MEASKI H; Novelacija granica zona sanitarne zaštite izvorišta Gacke (Gacka spring sanitary protection zone novelation—in Croatian). Geotehnical faculty; University of Zagreb, p 115, 2010.
BOJANIĆ, Luka: Hidrogoeloška studija područja Aržano-Brela do Metkovića; Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br. 332/80, Zagreb, 1980.
BOJANIĆ, Luka: Hidrogeološka studija Vrlika-Sinj-Omiš. Fond struč. dok. geol. Inst. br.198/81, Zagreb, 1981.
BOJANIĆ, Luka: IVIČEVIĆ, Darko, BATIĆ, Veljko i BOŽIČEVIĆ, Srećko: Hidrogeološka studija područja Metković-Dubrovnik-Konavle. Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br.186/84, Zagreb, 1984.
BONACCI, Ognjen, ANDRIĆ, Ivo, YAMASHIKI, Yosuke, Hydrology of Blue Lake in the Dinaric karst, HYDROLOGICAL PROCESSES Hydrol. Process. (2013) Published online in Wiley Online Library (wileyonlinelibrary.com) DOI: 10.1002/hyp.9736 (PDF)
BONACCI, Ognjen, Hidrološka analiza krškog izvora Rumin Veliki, Hrvatske vode (2015) 93, str. 201-210. (PDF)
BONACCI, Ognjen, Analiza varijacija razine vode jezera Vrana na otoku Cresu, Hrvatske vode (2014) 90, str. 337-346. (PDF)
BONACCI, Ognjen; ŽELJKOVIĆ, Ivana; GALIĆ, Amira; Karst rivers' particularity: An example from Dinaric karst (Croatia/Bosnia and Herzegovina); Environmental Earth Sciences, Volume 70
Number 2, September 2013 (PDF)
FRANČIŠKOVIĆ-BILINSKI S., JURAČIĆ M. TIBLJAŠ M; Rječina River sediments (Croatia): from captured spring to polluted prodelta; Environ Earth Science 64; tr. 1755–1761; 2011.
FRITZ, Franjo: Ravni Kotari-Bukovica, Hidrogeološka studija. Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br. 112/76, Zagreb, 1976.
FRITZ, Franjo: Općina Split. Hidrogeološka studija. Fond struč. dok. Inst. geol. istr. br. 191/91, Zagreb, 1979.
FRITZ, Franjo: Mogućnosti smještaja otpadnih materijala (deponija) u području Dalmacije. Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br. 183/88, Zagreb, 1988.
FRITZ, Franjo, PAVIČIĆ, Ante i RENIĆ, Ante: Hidrogeološka studija područja Trogir-Šibenik-Drniš-Knin. Fond struč. dok. geol. zavoda br. 248/84, Zagreb, 1984.
HABEKOVIĆ, D., PAŽUR, K., POPOVIĆ, J., Ihtiofarma nekih ličkih tekućica, Ribar, br. 47 (1-2), 1992. (PDF)
KUPUSOVIĆ, Tarik, VUČIJAK, Branko, KOVČIĆ, Omer, Akumulacija Modrac i njeno funkcioniranje tijekom poplave u svibnju 2014. godine; Hrvatske vode (2015) 91, 19-28. (PDF)
LASIĆ, Anđelka, JASPRICA, Nenad; Vegetation diversity of the two Dinaric karstic rivers in Bosnia and Herzegovina; (Trebižat i Lištica, op.); Biologia. Volume 71, Issue 7, Pages 777–792; August 2016 (detaljnije)
MATIĆ, Natalija; MALDINI, Krešimir; TOMAS, Damir; ĆUK, Renata; MILOVIĆ, Simana, MIKLAVČIĆ, Igor, ŠIRAC, Siniša; Geochemical characteristics of the Gacka River karstic springs (Dinaric karst, Croatia) with macroinvertebrate assemblages overview; Environ Earth Sciences (2016) 75: October 2016 (detaljnije)
STOŠIĆ, don Krsto: Rijeka Krka sa 54 slike, Vlastita naklada, Tisak Pučke tiskare u Šibeniku, Šibenik, 1927.
ŠAJNOVIĆ, Josip, Analiza hazarda u slivu izvorišne zone rijeke Gacke za potrebe zaštite izvorišta pitke vode, Diplomski rad, Varaždin, 2010. (opis)
VILIČIĆ, Damir, Specifična oceanološka svojstva hrvatskog dijela Jadrana, Hrvatske vode (2014) 90, str. 297-314. (PDF)
BIONDIĆ R, Biondić B, MEASKI H; Novelacija granica zona sanitarne zaštite izvorišta Gacke (Gacka spring sanitary protection zone novelation—in Croatian). Geotehnical faculty; University of Zagreb, p 115, 2010.
BOJANIĆ, Luka: Hidrogoeloška studija područja Aržano-Brela do Metkovića; Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br. 332/80, Zagreb, 1980.
BOJANIĆ, Luka: Hidrogeološka studija Vrlika-Sinj-Omiš. Fond struč. dok. geol. Inst. br.198/81, Zagreb, 1981.
BOJANIĆ, Luka: IVIČEVIĆ, Darko, BATIĆ, Veljko i BOŽIČEVIĆ, Srećko: Hidrogeološka studija područja Metković-Dubrovnik-Konavle. Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br.186/84, Zagreb, 1984.
BONACCI, Ognjen, ANDRIĆ, Ivo, YAMASHIKI, Yosuke, Hydrology of Blue Lake in the Dinaric karst, HYDROLOGICAL PROCESSES Hydrol. Process. (2013) Published online in Wiley Online Library (wileyonlinelibrary.com) DOI: 10.1002/hyp.9736 (PDF)
BONACCI, Ognjen, Hidrološka analiza krškog izvora Rumin Veliki, Hrvatske vode (2015) 93, str. 201-210. (PDF)
BONACCI, Ognjen, Analiza varijacija razine vode jezera Vrana na otoku Cresu, Hrvatske vode (2014) 90, str. 337-346. (PDF)
BONACCI, Ognjen; ŽELJKOVIĆ, Ivana; GALIĆ, Amira; Karst rivers' particularity: An example from Dinaric karst (Croatia/Bosnia and Herzegovina); Environmental Earth Sciences, Volume 70
Number 2, September 2013 (PDF)
FRANČIŠKOVIĆ-BILINSKI S., JURAČIĆ M. TIBLJAŠ M; Rječina River sediments (Croatia): from captured spring to polluted prodelta; Environ Earth Science 64; tr. 1755–1761; 2011.
FRITZ, Franjo: Ravni Kotari-Bukovica, Hidrogeološka studija. Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br. 112/76, Zagreb, 1976.
FRITZ, Franjo: Općina Split. Hidrogeološka studija. Fond struč. dok. Inst. geol. istr. br. 191/91, Zagreb, 1979.
FRITZ, Franjo: Mogućnosti smještaja otpadnih materijala (deponija) u području Dalmacije. Fond struč. dok. Inst. geol. istraž. br. 183/88, Zagreb, 1988.
FRITZ, Franjo, PAVIČIĆ, Ante i RENIĆ, Ante: Hidrogeološka studija područja Trogir-Šibenik-Drniš-Knin. Fond struč. dok. geol. zavoda br. 248/84, Zagreb, 1984.
HABEKOVIĆ, D., PAŽUR, K., POPOVIĆ, J., Ihtiofarma nekih ličkih tekućica, Ribar, br. 47 (1-2), 1992. (PDF)
KUPUSOVIĆ, Tarik, VUČIJAK, Branko, KOVČIĆ, Omer, Akumulacija Modrac i njeno funkcioniranje tijekom poplave u svibnju 2014. godine; Hrvatske vode (2015) 91, 19-28. (PDF)
LASIĆ, Anđelka, JASPRICA, Nenad; Vegetation diversity of the two Dinaric karstic rivers in Bosnia and Herzegovina; (Trebižat i Lištica, op.); Biologia. Volume 71, Issue 7, Pages 777–792; August 2016 (detaljnije)
MATIĆ, Natalija; MALDINI, Krešimir; TOMAS, Damir; ĆUK, Renata; MILOVIĆ, Simana, MIKLAVČIĆ, Igor, ŠIRAC, Siniša; Geochemical characteristics of the Gacka River karstic springs (Dinaric karst, Croatia) with macroinvertebrate assemblages overview; Environ Earth Sciences (2016) 75: October 2016 (detaljnije)
STOŠIĆ, don Krsto: Rijeka Krka sa 54 slike, Vlastita naklada, Tisak Pučke tiskare u Šibeniku, Šibenik, 1927.
ŠAJNOVIĆ, Josip, Analiza hazarda u slivu izvorišne zone rijeke Gacke za potrebe zaštite izvorišta pitke vode, Diplomski rad, Varaždin, 2010. (opis)
VILIČIĆ, Damir, Specifična oceanološka svojstva hrvatskog dijela Jadrana, Hrvatske vode (2014) 90, str. 297-314. (PDF)
Speleologija
GARAŠIĆ, Mladen: The Dinaric Karst System of Croatia: Speleology and Cave Exploration (Cave and Karst Systems of the World). 2021.
MIOČ, David, Krški fenomeni Kupresa - Vrtače, Japege i ponori rijeke Mrtvica / Karst phenomena in kupres-karst sinkholes japage and ponori of river Mrtvica, Naše šume, br. 24-25, Sarajevo, decembar, 2011. (PDF)
MULAOMEROVIĆ, Jasminko, MILANOLO, Simone, “Zaštićeni pejzaž Bijambare - Speleološka komponenta / Protected landscape Bijambare - Speleological component, Naše šume, br. 24-25, Sarajevo, decembar, 2011. (PDF)
MULAOMEROVIĆ, Jasminko; LUČIĆ, Ivo; OSMANKOVIĆ, Jasmina: Krš i pećine Bosne i Hercegovine: prošlost za budućnost. Centar za krš i speleologiju. Sarajevo, 2012. (PDF)
POHAR, VIDA, Krške pećine - živi svjedoci ledenog doba u Sloveniji, Naš krš, 1989, XV, 26-27 (PDF)
RNJAK, Goran: Speleološki objekti na planini Kozjak kod Knina. Subterranea Croatica 19, br. 1 (2021): 50-64. (PDF)
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš“ – Čitluk, 17-20.10.2013. (PDF)
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Susret speleologa i istraživača krša Bosne i Hercegovine, Veliko Čajno, Visoko, 4.-6.5.2012. (PDF)
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš“ – Međugorje-Bijakovići, 11-14.10.2012. (PDF)
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš“ – Međugorje-Bijakovići, 17-20.10.2011. (PDF)
MIOČ, David, Krški fenomeni Kupresa - Vrtače, Japege i ponori rijeke Mrtvica / Karst phenomena in kupres-karst sinkholes japage and ponori of river Mrtvica, Naše šume, br. 24-25, Sarajevo, decembar, 2011. (PDF)
MULAOMEROVIĆ, Jasminko, MILANOLO, Simone, “Zaštićeni pejzaž Bijambare - Speleološka komponenta / Protected landscape Bijambare - Speleological component, Naše šume, br. 24-25, Sarajevo, decembar, 2011. (PDF)
MULAOMEROVIĆ, Jasminko; LUČIĆ, Ivo; OSMANKOVIĆ, Jasmina: Krš i pećine Bosne i Hercegovine: prošlost za budućnost. Centar za krš i speleologiju. Sarajevo, 2012. (PDF)
POHAR, VIDA, Krške pećine - živi svjedoci ledenog doba u Sloveniji, Naš krš, 1989, XV, 26-27 (PDF)
RNJAK, Goran: Speleološki objekti na planini Kozjak kod Knina. Subterranea Croatica 19, br. 1 (2021): 50-64. (PDF)
- Sažetak. Kozjak je planina u dalmatinskom zaleđu, istočno od Knina, generalnog smjera pružanja jugozapad – sjeveroistok. Pretežno je građen od mezozojskih dolomita. Po obliku je trokutasta krška visoravan koja se od jugozapada postupno uzdiže do 1206 m visine, a na istoku se naglo obrušava klisurastim strminama iznad Kijeva među kojima se ističe stijena visoka oko 150 m ispod najvišeg vrha Bata. Prvo zabilježeno speleološko istraživanje na Kozjaku proveli su članovi Gorske službe spašavanja Split u ljeto 1976. godine kada su rekognoscirali šest i istražili dvije jame. Naredna istraživanja provedena su tek 2010. god, a najveći broj njih 2018. i 2019. Do sada su djelomično ili u potpunosti istražene Velika i Mala Pešova jama, Dovratina pećina, Marina pećina, Jama pod Vitrenom glavicom, Velika (Kozjačka) i Mala Kranjska pećina, Crna pećina, Bunar-jama kod Erakovića staja, Golubnjača pod Sjenicom, Jama na Kužnoj glavici i Lisičja jama, a poznati su ulazi još nekolicine objekata.
- Sažetak. Masiv Dinare obuhvaća gorski lanac Dinara-Kamešnica dug stotinjak kilometara. Najviši vrh Dinare, Veliki Troglav (1913 m) nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine dok se najviši vrh Hrvatske (Dinara 1831 m) nalazi upravo na Dinari. Speleološka istraživanja Dinare počela su 1984. godine, a najviše objekata istraženo je 2010., 2014. i 2020. Do sada je na Dinari i njenim padinama istraženo nešto više od pedeset speleoloških objekata,a poznati su ulazi još gotovo toliko njih.
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš“ – Čitluk, 17-20.10.2013. (PDF)
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Susret speleologa i istraživača krša Bosne i Hercegovine, Veliko Čajno, Visoko, 4.-6.5.2012. (PDF)
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš“ – Međugorje-Bijakovići, 11-14.10.2012. (PDF)
ZBORNIK, Zbornik sažetaka - Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš“ – Međugorje-Bijakovići, 17-20.10.2011. (PDF)
Stočarstvo
Stočarstvo jedna od primarnih djelatnost kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu. Stočarstvo se danas definira kao grana poljoprivrede, a po rasnom sastavu najvažniji su govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo.
ADŽIĆ, N., Kvalitet mlijeka za proizvodnju njeguškog sira, Stočarstvo, 1984, 34 (3) (PDF)
ADŽIC, N., Ispitivanje sadržaja suhe materije u mlijeku pivske ovce, Stočarstvo, 1980, 5-6
ADZIĆ , N., Sadržaj proteina u mlijeku pivske ovce, Stočarstvo, 1981, 1-2
ADŽiC, N., Ispitivanje kvalitete mlijeka i mlječnosti jezeropivske ovce kroz laktacioni period. Doktorska disertacija. Poljoprivredni fakultet Sarajevo, 1981.
ADŽIĆ, N., Sadržaj masti u mlijeku pivske ovce. Stočarstvo, 1980, 3-4
ANTONIJEVIĆ, D. I.: Osnovna obeležja nomadskih stočarskih kretanja u svetlu običajnog prava i pozitivnog zakonodavstva. Posebna izdanja Balkanološkog instituta SANU, knj. 4. Beograd 1976.
ARDALIĆ V., Bukovica, Zbornik za narodni život i običaje JAZU knj. 4, 5 i 7, Zagreb 1899—1902.
BAJČETIĆ B., Prilog poznavanju poljoprivredne proizvodnje u području gornjeg toka Neretve, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, god. III, sv. 4/5, Sarajevo 1954.
BAJČETIĆ B., Prilog pitanju korišćenja hercegovačkih planinskih pašnjaka, Poljoprivredni pregled, sv. 6, Sarajevo 1955.
BAJČETIĆ B., Planinsko gazdovanje donje Hercegovine, Radovi Naučnog društva BiH, knj. XVI, Sarajevo 1960.
BAKOVIĆ D., Pašnjaci Velebita, Stočarstvo, Zagreb 1959.
BAKOVIĆ D., Stočarstvo na kraškom području Hrvatske, Krš Hrvatske, Split 1957.
BALIĆ M., Poljoprivreda krša i planinskih krajeva, Zagreb 1948.
BARJAKTAREVIĆ M., Rugova, Srpski etnografski zbornik knj. LXXIV, Beograd 1960.
BJELOVITIĆ M., Mediteranska Hercegovina, Geografski horizont, br. 12, Zagreb 1957.
BOŠNJAK R., Lika. Privreda, saobraćaj i naselja, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 20, Beograd 1937.
CARIKOV D., O zemljištu i ekonomskim prilikama područja Skadarskog jezera u granicama naše države, Glasnik Ministarstva poljoprivrede, sv. 31, Beograd 1930.
CVIJIĆ J., Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Osnovi antropogeografije, Zagreb 1922.
CVIJIĆ J., Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva, Naselja i poreklo stanovništva, knj. 1, Beograd 1902.
DEDIJER J., Bilećke Rudine, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
DEDIJER J., Hercegovina, Srpski etnografski zbornik, knj. XII, Beograd 1909.
DEDIJER J., Hercegovina i Hercegovci, Letopis Matice srpske, knj. 289, Novi Sad 1912.
DEDIJER J., Stočarske zone u planinama dinarske sisteme, Glasnik Gografskog društva, sv. 3/4, Beograd 1914.
DEDIJER J., La transhumance dans les pays dinariques, Annales de Géographie, tom. XXV, Paris 1916.
DEGEN A., Alp- und Weidewirtschaft im Velebitgebirge, Jahrbuch über Erfahrungen auf dem Gebiete der Weidewirtschaft, Ergänzungsband zu 2. Jhrg. Hannover 1914.
DOZET, Natalija, Sastav i svojstva ovčjeg mlijeka na području proizvodnje travničkog sira. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo, 1964, br. 15
DRAČE Dž. i BUBICA V., Razvitak, stanje i problematika stočarstva Bosne i Hercegovine, Veterinaria, god. III, sv. 3/4, Sarajevo 1954.
DRECUN V., Prilog poznavanju kapaciteta pašnjaka na Zelengori, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, god. III, sv. 4/5, Sarajevo 1954.
DRECUN V., Poljoprivredna proizvodnja na planinskim masivima Bosne i Hercegovine, Stočarstvo, br. 11—12, Zagreb 1954.
DVORSKY V., O ispitivanju katuna u zapadnom delu Balkanskog Poluostrva, Glasnik Geografskog društva, sv. 3/4, Beograd 1914.
ĐURĐEV B., TERITORIJALIZACIJA KATUNSKE ORGANIZACIJE DO KRAJA 15. VEKA, SIMPOZIJUM O SREDNJOVEKOVNOM KATUNU. POSEBNA IZDANJA NAUČNOG DRUŠTVA SR BIH, knj. II, Sarajevo 1963.
ERDELJANOVIĆ J., Kuči, Srpski etnografski zbornik, knj. VIII, Beograd 1907.
ERDELJANOVIĆ J., Bratonožići, Srpski etnografski zbornik, knj. XII, Beograd 1909.
ERDELJANOVIĆ J., Stara Crna Gora, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXIX, Beograd 1926.
FILIPOVIĆ S., Planina Vlašić i mljekarstvo na njoj, Glasnik Ministarstva poljoprivrede i voda, sv. 46 i 79, Beograd 1927.
FILIPOVIĆ S., Dinarske planine, paša i mljekarstvo na njima, Zagreb 1938.
FILIPOVIĆ M., Visočka nahija, Srpski etnografski zbornik, knj. XLIII, Beograd 1928.
FILIPOVIĆ M., Privreda, saobraćaj i naselja u Visočkoj nahiji, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 7, Beograd 1929.
FILIPOVIĆ M., Vogošća i Bioća u Bosni, Srpski etnografski zbornik, knj. XLVI, Beograd 1930.
FILIPOVIĆ M., Glasinac, Srpski etnografski zbornik, knj. LX, Beograd 1950.
FILIPOVIĆ M., Rama. Promatranja o privredi, saobraćaju i naseljima, Posebna izdanja Srp. geogr. društva, sv. 29, Beograd 1951.
FILIPOVIĆ M., Ozrenjaci ili Maglajci. Etnološki prikaz, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, Sarajevo 1952.
FILIPOVIĆ M., Rama u Bosni, Srpski etnografski zbornik, knj. LXIX, Beograd 1955.
FILIPOVIĆ M., Katun u našoj istoriografiji, Simpozium o srednjovekovnom katunu, Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. II, Sarajevo 1963.
FILIPOVIĆ M., Struktura i organizacija srednjovekovnih katuna, Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. II, Sarajevo 1963.
FILIPOVIĆ, S. 1938: Dinarske planine, paša i mljekarstvo. Gospodarski kalendar, Zagreb.
FINCI Ž., Ekonomika stanovništva planinskih oblasti, Poljoprivredni pregled sv. 11—12, Sarajevo 1953.
FRIGANOVIĆ M., Polja gornje Krke, Radovi Geografskog instituta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 3, Zagreb 1961.
GAŠIĆ, D., Livade i pašnjaci na planini Jahorini, Agronomski glasnik, god. XI, sv. 7/8, Beograd 1940.
GUŠIĆ B., Vratnice, Hrvatski planinar, god. XXIV, Zagreb 1928.
GUŠIĆ B., Biološko-medicinski problemi našeg planinskog sela, Liječnički vjesnik, god. 58, br. 9, Zagreb 1936.
GUŠIĆ B., Dabri (Antropogeografski prikaz), Dabri i susjedna sela Srednjeg Velebita. Izd. JAZU, Zagreb 1959.
GUŠIĆ B., Čovjek i kras, Krš Jugoslavjie, knj. I, Zagreb 1957.
GUŠIĆ B., Kalendar prokletijskih pastira, Zbornik za narodni život i običaje JAZU, knj. 40, Zagreb 1962.
GUŠIĆ B., Naše primorje (Historijsko-geografska studija), Pomorski zbornik JAZU, Zagreb 1962.
GUŠIĆ B., Brada u Prokletijama, Naše planine, god. 16, br. 3/4, Zagreb 1964.
GUŠIĆ B., "Pećki put" najviši prijelaz preko Prokletija, Zbornik za narodni život i običaje JAZU, knj. 42. 1964.
GUŠIĆ-HENEBERG M., Durmitorska zbirka, Izd. Etnogr. muzeja, Zagreb 1930.
GUŠIĆ M., Etnografski prikaz Pive i Drobnjaka, Etnološka biblioteka sv. 10, Zagreb 1930.
GUŠIĆ M., Tumač izložene građe. Etnografski muzej, Zagreb 1955.
HIRTZ M., Život stanara na Velebitu, Lički kalendar za 1936 g., Zagreb 1935.
HORVAT, B., Prilog poznavanju područja Vitoroga i Šatora, Arhiv Ministarstva poljoprivrede, sv. 5, Beograd 1936.
HORVAT I., Vegetacija kao prirodni temelj gospodarstva u planinama, Veterinaria, god. I, br. 810, Sarajevo 1952.
HRABAK B., O hercegovačkim vlaškim katunima prema poslovnoj knjizi Dubrovčanina Dživana Pripčinovića, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, NS sv. IX, Sarajevo 1956.
ILANČIĆ D., Brojčani razvitak stočarstva u hrvatskim zemljama, Veterinarski vjesnik, Zagreb 1924.
IVANOVIĆ R., Dečanski katuni, Istoriski časopis SAN, knj. III, Beograd 1952.
IVANOVIĆ R., Katunska naselja na manastirskim vlastelinstvima, Istoriski časopis SAN, knj. V, Beograd 1955.
JAGODIĆ D., Privreda kraških oblasti Bosne i Hercegovine. Ekonomski institut Univ. knj. 2, Sarajevo 1962.
JARDAS F., Organizacija ispaše u Srednjoj Bosni, Gospodarski glasnik, god. III, br. 7, Zagreb 1943.
JARDAS F., Planinsko gospodarstvo i pašnjarstvo NR Hrvatske. Problem planinske privrede FNRJ, Beograd 1956.
JEŽIĆ J. i JANJATOVIĆ M., »Zajuživanje« pojava poremećene aklimatizacije, Veterinaria, god. I, Sarajevo 1952.
JIREČEK K., Die Wlachen und Maurowlachen in den Denkmälern von Ragusa, Sitz ungsberichte der k. böhm. Gesellschaft der Wissenschaft, Prag 1879.
JIREČEK K., Skadar i njegovo zemljište u srednjem veku, Glasnik Geografskog društva, sv. 3/4, Beograd 1914.
JOVIČEVIĆ A., Crnogorsko primorje i Krajina, Srpski etnografski zbornik, knj. XXIII, Beograd 1922.
JOVIČEVIĆ A., Plavsko-gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Srpski etnografski zbornik, knj. XXI, Beograd 1921.
KANAET T., Privredno-geografske oblasti i područja NR BiH, Zbornik III Kongresa geografa FNRJ, Sarajevo 1954.
KANAET T., Podveležje i Podvelešci, Djela Naučnog društva BiH, knj. VI Sarajevo 1955.
KANAET T., Ljubuški travari, Geografski pregled, sv. IV, Sarajevo 1960.
KANAET T., Jasenica i Jaseničani, Geografski pregled, sv. V, Sarajevo 1961.
KARANOVIĆ M., Pounje u Bosanskoj Krajini, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXV, Beograd 1925.
KLEMENČIĆ V., Die geographischen Probleme der Almwirtschaft in Jugoslawien, Almgeographie, Forschungsberichte 4, Wiesbaden 1964.
KONČAR L., Stočarska politika BiH i njezino mjesto u okviru stočarske politike FNRJ. Savremeni problemi unapređenja stočarstva u BiH, Sarajevo 1953.
KONČAR L., Stočarstvo na području hercegovačkog krša, Krš Bosne i Hercegovine, Split 1957.
KOVAČEVIĆ D., Srednjovekovni katun po dubrovačkim izvorima, Simpozijum o srednjovekovnom katunu, Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. II, Sarajevo 1963.
KRSTIĆ Đ., Problem planinskih pašnjaka, Pregled, sv. 2, Sarajevo 1954.
KRSTIĆ Đ., Problematika poljoprivrede Donje Hercegovine, Sarajevo 1956.
KRSTIĆ O., Planinski i šumski pašnjaci Jugoslavije, Subotica 1956.
KUKULJICA N., Planinsko gospodarstvo u okolici Dubrovnika, Stočarstvo, sv. I, br. 4, Zagreb 1947.
LALATOVIĆ P., Reorganizacija stočarstva NR Crne Gore, Stočarstvo, sv. II, br. 3/4, Zagreb 1948.
LALEVIĆ B. i PROTIĆ I., VASOJEVIĆI u crnogorskoj granici, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
LESIĆ M. R., Poljoprivreda Sjenice i Peštera. Stanje i smernice razvitka, Beograd 1959.
LUTOVAC M., Privreda, saobraćaj i naselja u Rožaju i Bihoru, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 8, Beograd 1930.
LUTOVAC M., Stočarstvo na Sinjajevini. Prilozi za poznavanje stočarstva na našim visokim planinama, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 12, Beograd 1932.
LUTOVAC M., Stočarstvo na severoistočnim Prokletijama, Posebna izdanja Geografskog društva sv. 14, Beograd 1933.
LUTOVAC M., La Metohija. Études de géographie humaine, Travaux publiés par l'Institut d'études slaves, Paris 1935.
LUTOVAC M., Privredno-geografske odlike Katunskog krša, Glasnik Geografskog društva, sv. 25, Beograd 1939.
LUTOVAC M., Ibarski Kolašin. Antropogeografska ispitivanja, Srpski etnografski zbornik, knj. LXVII, Beograd 1954.
LUTOVAC M., Ivangradska (Beranska) kotlina. Regionalna-geografska ispitivanja. Posebna izdanja SAN, knj. 269, Beograd 1957.
LUTOVAC M., Rožaje i Štavica, Srpski etnografski zbornik, knj. LXXV, Beograd 1960.
LUTOVAC M., Iz stočarskog života u nekim našim krajevima, Zbornik za narodni život i običaje JAZU knj. 40, Zagreb 1962.
LUTOVAC M., Naše planinsko stočarstvo u novim uslovima, Zbornik VI Kongresa geografov FLRJ, Ljubljana 1962.
MAKOVIĆ, dr Božidarka, Ovčarska proizvodnja, Stanje - pravci proizvodnje – izbor rase, Mojkovac, 26.2.-3.3.2007. Prezentacija (PDF)
MIĆIĆ Lj., Zlatibor, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXIV, Beograd 1925.
MILIN R. i Janjatovič M., Prilog proučavanju sindroma "zajuživanja" ovaca, Veterinaria, br. 57, Sarajevo 1952.
MILINUŠIĆ N., Stočarstvo Bosne i Hercegovine, Ekonomist, god. VII, br. 79, Zagreb 1941.
MILOJEVIĆ B. Ž., Pešter i Sjenica. Antropogeografska skica, Glasnik Geografskog društva, sv. 5, Beograd 1921.
MILOJEVIĆ B. Ž., Kupreško, Vukovsko, Ravne i Glamočko polje, Srpski etnografski zbornik, knj. XXV, Beograd 1923.
MILOJEVIĆ B. Ž., O privredi i naseljima u dolini Cetine i Krke, Glasnik Geografskog društva, sv. 11, Beograd 1925.
MILOJEVIĆ B. Ž., Komovi, Glasnik Geografskog društva, sv. 19, Beograd 1933.
MILOJEVIĆ B. Ž., Sinjajevina, Visitor i Zeletin, antropogeografske crte. Glasnik Skopskog naučnog društva, knj. XIV, Skoplje 1934.
MILOJEVIĆ B. Ž., Čvrsnica, Hrvatski geografski glasnik, sv. 6, Zagreb 1935.
MILOJEVIĆ B. Ž., Durmitor. Regionalno-geografska ispitivanja, Zbornik radova Geografskog instituta SAN, knj. 2, Beograd 1951.
MILOJEVIĆ B. Ž., Prenj. Prilog geografiji jedne visoke Dinarske planine, Glas SAN, knj. CCXLIX, Beograd 1961.
MILOJEVIĆ S. M., Jedan prilog pitanju o opadanju stočarstva u Dinarskom kršu, Glasnik Geografskog društva, sv. 21, Beograd 1935.
MIOČ, Boro; PRPIĆ, Zvonimir; BARAĆ, Zdravko; VNUČEC, Ivan: Istarska ovca - hrvatska izvorna pasmina. Hrvatski savez udruga uzgajivača ovaca i koza. Zagreb, 2012. (PDF)
OGRIZEK A., Život stočara u srednjebosanskim planinama, Gospodarski kalendar za 1935. god., Zagreb 1934.
OGRIZEK A., Problematika crnogorskog stočarstva, Stočarstvo, br. 7/8, Zagreb 1949.
PAJKOVIĆ M. B., Stočarstvo na Bjelasici, Glasnik Geografskog društva, sv. 15, Beograd 1929.
PAJKOVIĆ M. B., Stočarstvo na Komovima, Glasnik Geografskog društva, sv. 16, Beograd 1930.
PALIAN B., Stanje stočarstva i perspektive njegova razvitka u srezu Livanjskomu, Veterinaria, god. V, br. 1, Sarajevo 1956.
PAUNKOVIĆ Đ. P., Antropogeografija doline Spreče, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 24, Beograd 1941.
PAVLOVIĆ Lj., Užička Crna Gora, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXIV, Beograd, 1925.
PERIŠIĆ I., Prilozi o čobanovanju na Šator planini, Etnološka istraživanja i građa, sv. 2, Zagreb 1940.
POLEKSIĆ R., Karakteristika crnogorskih planina i planinsko gazdovanje. Problemi planinske privrede FNRJ, Materijal sa savjetovanja na Pokljuki, Beograd 1956.
POPOVIĆ C. D. i MARKOVIĆ Z., Stočari "balije" kod Čapljine i Ljubuškog, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1955.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (katuni) na Zelen gori, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLI, 167-193, Sarajevo 1928.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (staje) na planinama Vranici, Matorcu i Šćitu, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLII, 145-179; Sarajevo 1930.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planinama Vranici, Zec i Bitovnji, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLIII, 55-82; Sarajevo 1931.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (mahale) na planini Bjelašnici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, XLIV Sv. 1., 91-95; Sarajevo 1932.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (mahale) na planini Treskavici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLV, Sarajevo 1933.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (mahale) na planini Visočici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLV, 143-164; Sarajevo 1933.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (staje) na planini Prenju, Glasnik Zemaljskog muzeja muzeja BiH, XLVI, Sv. 1., 81-115; Sarajevo 1934.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planini Plaši, Muharnici i Čvrsnici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, XLVII, Sv. 1., 117-150; Sarajevo 1935.
POPOVIĆ Jovo, Planinski pašnjaci na bosansko-hercegovačkim planinama, Agronomski glasnik, sv. 8/9, Beograd 1935.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planinama Vranu, Čabulji i Maloj Čvrsnici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, XLVIII, Sv. 1., 63-98; Sarajevo 1936.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planinama Raduši i Ljubuši, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sv. 2., Sarajevo 1937.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (naselja) na planini Hrbljini i Krugu, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, LX Sv. 1., 61-98, Sarajevo 1939.
RADIVOJEVIĆ T., Lepenica, plemena u crnogorskim brdima, Srpski etnografski zbornik, knj. XV, Beograd 1911.
RADUŠINOVIĆ P. S., Zetska kotlina, Geografska promatranja, Titograd 1962.
RAĐENOVIĆ P., Sela parohije Krnjeuše u Bosni, Srpski etnografski zbornik, knj. XXV, Beograd 1923.
RAĐENOVIĆ P., Bjelajsko polje i Bravsko, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXV, Beograd 1925.
RAĐENOVIĆ P., Unac, Srpski etnografski zbornik, knj. LVI, Beograd 1948.
RAIČEVIĆ S., O stočarstvu i stočarskom životu u Vasojevićima, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, knj. VI, Beograd 1931.
RAKO A., Stočarske prilike na našem kršu, Stočarstvo, god. I, br. 4, Zagreb 1947.
RAKOČEVIĆ, M., Njeguški sir. Stočarstvo, 1950, 6
RAMUSOVIĆ J., Katun Mali Štulac, Glasnik Geografskog društva, sv. XXXI/1, Beograd 1951.
RAZNI AUTORI: ADŽIĆ, N., LJUMIVIČ, M., MARKOVIĆ, M.; MARKOVIĆ, Božidarka, Autohtone rase stoke u Crnoj Gori i njihov značaj; Poljoprivreda i šumarstvo, Vol 43 (4) 1-144, 1977. Podgorica (PDF)
ROGIĆ V., Velebitska primorska padina, Radovi Geografskog instituta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 2, Zagreb 1958.
ROGLIĆ J., Privreda i naselja Makarskog primorja, Glasnik Geografskog društva, sv. 17, Beograd 1931.
ROGLIĆ J., Antropogeografske osobine Imotskog polja, Glasnik Geografskog društva, sv. 23, Beograd 1937.
ROGLIĆ J., Prilog poznavanju humljačkog stočarstva, Geografski glasnik, sv. XVIII, Zagreb 1956.
RUBIĆ I., Ispaša na Biokovi, Hrvatski geografski glasnik, sv. 1, Zagreb 1929.
SIMONOVIĆ R., Stočari u Lici i na Velebitu, Lički kalendar za 1937, Zagreb 1936.
ŠERIĆ H., Stočna proizvodnja Bosne i Hercegovine u predhistorijsko doba, Veterinaria, god. I, br. 8—10, Sarajevo 1952.
ŠERIĆ H., Istorijski osvrt na razvoj stočarstva u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1953.
ŠERIĆ H., Stočarska proizvodnja Bosne i Hercegovine za vrijeme bosanske samostalnosti, Veterinaria, br. 1, Sarajevo 1965.
ŠMALCELJ I., Život Podgoraca na Velebitu sa kratkim opisom ovce južnovelebitskog Podgorja, Veterinarski arhiv, sv. 9, Zagreb 1939.
ŠMALCELJ I., Vranica (Planinsko-gospodarska crta), Naše planine, god. II, Zagreb 1950.
ŠMALCELJ I., Osnove planinskog gospodarstva, Veterinaria, god. II, sv. 3, Sarajevo 953.
ŠMALCELJ I., Planina Jahorina (Planinsko-gospodarska crta), Naše planine, sv. VI, Zagreb 1954.
ŠMALCELJ I., OSNOVE OVČARSKE POLITIKE U SVIJETU I KOD NAS, VETERINARIA, GOD. III, BR. 2, SARAJEVO 1954.
ŠMALCELJ I., Stočarstvo na području krša Zapadne Bosne, Krš Bosne i Hercegovine, Split 1957.
ŠOBAJIĆ P., Dabarsko polje u Hercegovini. Antropogeografska ispitivanja, Srpski etnografski zbornik, knj. LXVII, Beograd 1954.
TOMIĆ S., Drobnjak, Srpski etnografski zbornik, knj. IV, Beograd 1902.
TOMIĆ S., Banjani, Srpski etnografski zbornik, knj. LIX, Beograd 1949.
TOMIĆ S., Piva i Pivljani, Srpski etnografski zbornik, knj. LIX, Beograd 1949.
TRIFKOVIĆ S., Višegradski Stari Vlah, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
TRIFUNOSKI J. F., Geografske karakteristike srednjovekovnih vlaških katuna, Simpozijum o srednjovekovnom katunu. Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. 2, Sarajevo 1950.
VUKMANOVIĆ J. L., Geografski pregled Crmnice, Cetinje 1950.
VUKMANOVIĆ J. L., Paštrovići. Antropogeografsko-etnološka ispitivanja, Cetinje 1960.
VUKOSAVLJEVIĆ S. V., Organizacija dinarskih plemena, Posebna izdanja SAN, knj. CCLXX, Beograd 1957.
ZDANOVSKI N., Stočarska kretanja, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, br. 4/5, Sarajevo 1954.
ZDANOVSKI N., Mljekarstvo, vlastita naklada, Zagreb, 1938.
ADŽIC, N., Ispitivanje sadržaja suhe materije u mlijeku pivske ovce, Stočarstvo, 1980, 5-6
ADZIĆ , N., Sadržaj proteina u mlijeku pivske ovce, Stočarstvo, 1981, 1-2
ADŽiC, N., Ispitivanje kvalitete mlijeka i mlječnosti jezeropivske ovce kroz laktacioni period. Doktorska disertacija. Poljoprivredni fakultet Sarajevo, 1981.
ADŽIĆ, N., Sadržaj masti u mlijeku pivske ovce. Stočarstvo, 1980, 3-4
ANTONIJEVIĆ, D. I.: Osnovna obeležja nomadskih stočarskih kretanja u svetlu običajnog prava i pozitivnog zakonodavstva. Posebna izdanja Balkanološkog instituta SANU, knj. 4. Beograd 1976.
ARDALIĆ V., Bukovica, Zbornik za narodni život i običaje JAZU knj. 4, 5 i 7, Zagreb 1899—1902.
BAJČETIĆ B., Prilog poznavanju poljoprivredne proizvodnje u području gornjeg toka Neretve, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, god. III, sv. 4/5, Sarajevo 1954.
BAJČETIĆ B., Prilog pitanju korišćenja hercegovačkih planinskih pašnjaka, Poljoprivredni pregled, sv. 6, Sarajevo 1955.
BAJČETIĆ B., Planinsko gazdovanje donje Hercegovine, Radovi Naučnog društva BiH, knj. XVI, Sarajevo 1960.
BAKOVIĆ D., Pašnjaci Velebita, Stočarstvo, Zagreb 1959.
BAKOVIĆ D., Stočarstvo na kraškom području Hrvatske, Krš Hrvatske, Split 1957.
BALIĆ M., Poljoprivreda krša i planinskih krajeva, Zagreb 1948.
BARJAKTAREVIĆ M., Rugova, Srpski etnografski zbornik knj. LXXIV, Beograd 1960.
BJELOVITIĆ M., Mediteranska Hercegovina, Geografski horizont, br. 12, Zagreb 1957.
BOŠNJAK R., Lika. Privreda, saobraćaj i naselja, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 20, Beograd 1937.
CARIKOV D., O zemljištu i ekonomskim prilikama područja Skadarskog jezera u granicama naše države, Glasnik Ministarstva poljoprivrede, sv. 31, Beograd 1930.
CVIJIĆ J., Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Osnovi antropogeografije, Zagreb 1922.
CVIJIĆ J., Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva, Naselja i poreklo stanovništva, knj. 1, Beograd 1902.
DEDIJER J., Bilećke Rudine, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
DEDIJER J., Hercegovina, Srpski etnografski zbornik, knj. XII, Beograd 1909.
DEDIJER J., Hercegovina i Hercegovci, Letopis Matice srpske, knj. 289, Novi Sad 1912.
DEDIJER J., Stočarske zone u planinama dinarske sisteme, Glasnik Gografskog društva, sv. 3/4, Beograd 1914.
DEDIJER J., La transhumance dans les pays dinariques, Annales de Géographie, tom. XXV, Paris 1916.
DEGEN A., Alp- und Weidewirtschaft im Velebitgebirge, Jahrbuch über Erfahrungen auf dem Gebiete der Weidewirtschaft, Ergänzungsband zu 2. Jhrg. Hannover 1914.
DOZET, Natalija, Sastav i svojstva ovčjeg mlijeka na području proizvodnje travničkog sira. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo, 1964, br. 15
DRAČE Dž. i BUBICA V., Razvitak, stanje i problematika stočarstva Bosne i Hercegovine, Veterinaria, god. III, sv. 3/4, Sarajevo 1954.
DRECUN V., Prilog poznavanju kapaciteta pašnjaka na Zelengori, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, god. III, sv. 4/5, Sarajevo 1954.
DRECUN V., Poljoprivredna proizvodnja na planinskim masivima Bosne i Hercegovine, Stočarstvo, br. 11—12, Zagreb 1954.
DVORSKY V., O ispitivanju katuna u zapadnom delu Balkanskog Poluostrva, Glasnik Geografskog društva, sv. 3/4, Beograd 1914.
ĐURĐEV B., TERITORIJALIZACIJA KATUNSKE ORGANIZACIJE DO KRAJA 15. VEKA, SIMPOZIJUM O SREDNJOVEKOVNOM KATUNU. POSEBNA IZDANJA NAUČNOG DRUŠTVA SR BIH, knj. II, Sarajevo 1963.
ERDELJANOVIĆ J., Kuči, Srpski etnografski zbornik, knj. VIII, Beograd 1907.
ERDELJANOVIĆ J., Bratonožići, Srpski etnografski zbornik, knj. XII, Beograd 1909.
ERDELJANOVIĆ J., Stara Crna Gora, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXIX, Beograd 1926.
FILIPOVIĆ S., Planina Vlašić i mljekarstvo na njoj, Glasnik Ministarstva poljoprivrede i voda, sv. 46 i 79, Beograd 1927.
FILIPOVIĆ S., Dinarske planine, paša i mljekarstvo na njima, Zagreb 1938.
FILIPOVIĆ M., Visočka nahija, Srpski etnografski zbornik, knj. XLIII, Beograd 1928.
FILIPOVIĆ M., Privreda, saobraćaj i naselja u Visočkoj nahiji, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 7, Beograd 1929.
FILIPOVIĆ M., Vogošća i Bioća u Bosni, Srpski etnografski zbornik, knj. XLVI, Beograd 1930.
FILIPOVIĆ M., Glasinac, Srpski etnografski zbornik, knj. LX, Beograd 1950.
FILIPOVIĆ M., Rama. Promatranja o privredi, saobraćaju i naseljima, Posebna izdanja Srp. geogr. društva, sv. 29, Beograd 1951.
FILIPOVIĆ M., Ozrenjaci ili Maglajci. Etnološki prikaz, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, Sarajevo 1952.
FILIPOVIĆ M., Rama u Bosni, Srpski etnografski zbornik, knj. LXIX, Beograd 1955.
FILIPOVIĆ M., Katun u našoj istoriografiji, Simpozium o srednjovekovnom katunu, Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. II, Sarajevo 1963.
FILIPOVIĆ M., Struktura i organizacija srednjovekovnih katuna, Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. II, Sarajevo 1963.
FILIPOVIĆ, S. 1938: Dinarske planine, paša i mljekarstvo. Gospodarski kalendar, Zagreb.
FINCI Ž., Ekonomika stanovništva planinskih oblasti, Poljoprivredni pregled sv. 11—12, Sarajevo 1953.
FRIGANOVIĆ M., Polja gornje Krke, Radovi Geografskog instituta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 3, Zagreb 1961.
GAŠIĆ, D., Livade i pašnjaci na planini Jahorini, Agronomski glasnik, god. XI, sv. 7/8, Beograd 1940.
GUŠIĆ B., Vratnice, Hrvatski planinar, god. XXIV, Zagreb 1928.
GUŠIĆ B., Biološko-medicinski problemi našeg planinskog sela, Liječnički vjesnik, god. 58, br. 9, Zagreb 1936.
GUŠIĆ B., Dabri (Antropogeografski prikaz), Dabri i susjedna sela Srednjeg Velebita. Izd. JAZU, Zagreb 1959.
GUŠIĆ B., Čovjek i kras, Krš Jugoslavjie, knj. I, Zagreb 1957.
GUŠIĆ B., Kalendar prokletijskih pastira, Zbornik za narodni život i običaje JAZU, knj. 40, Zagreb 1962.
GUŠIĆ B., Naše primorje (Historijsko-geografska studija), Pomorski zbornik JAZU, Zagreb 1962.
GUŠIĆ B., Brada u Prokletijama, Naše planine, god. 16, br. 3/4, Zagreb 1964.
GUŠIĆ B., "Pećki put" najviši prijelaz preko Prokletija, Zbornik za narodni život i običaje JAZU, knj. 42. 1964.
GUŠIĆ-HENEBERG M., Durmitorska zbirka, Izd. Etnogr. muzeja, Zagreb 1930.
GUŠIĆ M., Etnografski prikaz Pive i Drobnjaka, Etnološka biblioteka sv. 10, Zagreb 1930.
GUŠIĆ M., Tumač izložene građe. Etnografski muzej, Zagreb 1955.
HIRTZ M., Život stanara na Velebitu, Lički kalendar za 1936 g., Zagreb 1935.
HORVAT, B., Prilog poznavanju područja Vitoroga i Šatora, Arhiv Ministarstva poljoprivrede, sv. 5, Beograd 1936.
HORVAT I., Vegetacija kao prirodni temelj gospodarstva u planinama, Veterinaria, god. I, br. 810, Sarajevo 1952.
HRABAK B., O hercegovačkim vlaškim katunima prema poslovnoj knjizi Dubrovčanina Dživana Pripčinovića, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, NS sv. IX, Sarajevo 1956.
ILANČIĆ D., Brojčani razvitak stočarstva u hrvatskim zemljama, Veterinarski vjesnik, Zagreb 1924.
IVANOVIĆ R., Dečanski katuni, Istoriski časopis SAN, knj. III, Beograd 1952.
IVANOVIĆ R., Katunska naselja na manastirskim vlastelinstvima, Istoriski časopis SAN, knj. V, Beograd 1955.
JAGODIĆ D., Privreda kraških oblasti Bosne i Hercegovine. Ekonomski institut Univ. knj. 2, Sarajevo 1962.
JARDAS F., Organizacija ispaše u Srednjoj Bosni, Gospodarski glasnik, god. III, br. 7, Zagreb 1943.
JARDAS F., Planinsko gospodarstvo i pašnjarstvo NR Hrvatske. Problem planinske privrede FNRJ, Beograd 1956.
JEŽIĆ J. i JANJATOVIĆ M., »Zajuživanje« pojava poremećene aklimatizacije, Veterinaria, god. I, Sarajevo 1952.
JIREČEK K., Die Wlachen und Maurowlachen in den Denkmälern von Ragusa, Sitz ungsberichte der k. böhm. Gesellschaft der Wissenschaft, Prag 1879.
JIREČEK K., Skadar i njegovo zemljište u srednjem veku, Glasnik Geografskog društva, sv. 3/4, Beograd 1914.
JOVIČEVIĆ A., Crnogorsko primorje i Krajina, Srpski etnografski zbornik, knj. XXIII, Beograd 1922.
JOVIČEVIĆ A., Plavsko-gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Srpski etnografski zbornik, knj. XXI, Beograd 1921.
KANAET T., Privredno-geografske oblasti i područja NR BiH, Zbornik III Kongresa geografa FNRJ, Sarajevo 1954.
KANAET T., Podveležje i Podvelešci, Djela Naučnog društva BiH, knj. VI Sarajevo 1955.
KANAET T., Ljubuški travari, Geografski pregled, sv. IV, Sarajevo 1960.
KANAET T., Jasenica i Jaseničani, Geografski pregled, sv. V, Sarajevo 1961.
KARANOVIĆ M., Pounje u Bosanskoj Krajini, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXV, Beograd 1925.
KLEMENČIĆ V., Die geographischen Probleme der Almwirtschaft in Jugoslawien, Almgeographie, Forschungsberichte 4, Wiesbaden 1964.
KONČAR L., Stočarska politika BiH i njezino mjesto u okviru stočarske politike FNRJ. Savremeni problemi unapređenja stočarstva u BiH, Sarajevo 1953.
KONČAR L., Stočarstvo na području hercegovačkog krša, Krš Bosne i Hercegovine, Split 1957.
KOVAČEVIĆ D., Srednjovekovni katun po dubrovačkim izvorima, Simpozijum o srednjovekovnom katunu, Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. II, Sarajevo 1963.
KRSTIĆ Đ., Problem planinskih pašnjaka, Pregled, sv. 2, Sarajevo 1954.
KRSTIĆ Đ., Problematika poljoprivrede Donje Hercegovine, Sarajevo 1956.
KRSTIĆ O., Planinski i šumski pašnjaci Jugoslavije, Subotica 1956.
KUKULJICA N., Planinsko gospodarstvo u okolici Dubrovnika, Stočarstvo, sv. I, br. 4, Zagreb 1947.
LALATOVIĆ P., Reorganizacija stočarstva NR Crne Gore, Stočarstvo, sv. II, br. 3/4, Zagreb 1948.
LALEVIĆ B. i PROTIĆ I., VASOJEVIĆI u crnogorskoj granici, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
LESIĆ M. R., Poljoprivreda Sjenice i Peštera. Stanje i smernice razvitka, Beograd 1959.
LUTOVAC M., Privreda, saobraćaj i naselja u Rožaju i Bihoru, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 8, Beograd 1930.
LUTOVAC M., Stočarstvo na Sinjajevini. Prilozi za poznavanje stočarstva na našim visokim planinama, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 12, Beograd 1932.
LUTOVAC M., Stočarstvo na severoistočnim Prokletijama, Posebna izdanja Geografskog društva sv. 14, Beograd 1933.
LUTOVAC M., La Metohija. Études de géographie humaine, Travaux publiés par l'Institut d'études slaves, Paris 1935.
LUTOVAC M., Privredno-geografske odlike Katunskog krša, Glasnik Geografskog društva, sv. 25, Beograd 1939.
LUTOVAC M., Ibarski Kolašin. Antropogeografska ispitivanja, Srpski etnografski zbornik, knj. LXVII, Beograd 1954.
LUTOVAC M., Ivangradska (Beranska) kotlina. Regionalna-geografska ispitivanja. Posebna izdanja SAN, knj. 269, Beograd 1957.
LUTOVAC M., Rožaje i Štavica, Srpski etnografski zbornik, knj. LXXV, Beograd 1960.
LUTOVAC M., Iz stočarskog života u nekim našim krajevima, Zbornik za narodni život i običaje JAZU knj. 40, Zagreb 1962.
LUTOVAC M., Naše planinsko stočarstvo u novim uslovima, Zbornik VI Kongresa geografov FLRJ, Ljubljana 1962.
MAKOVIĆ, dr Božidarka, Ovčarska proizvodnja, Stanje - pravci proizvodnje – izbor rase, Mojkovac, 26.2.-3.3.2007. Prezentacija (PDF)
MIĆIĆ Lj., Zlatibor, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXIV, Beograd 1925.
MILIN R. i Janjatovič M., Prilog proučavanju sindroma "zajuživanja" ovaca, Veterinaria, br. 57, Sarajevo 1952.
MILINUŠIĆ N., Stočarstvo Bosne i Hercegovine, Ekonomist, god. VII, br. 79, Zagreb 1941.
MILOJEVIĆ B. Ž., Pešter i Sjenica. Antropogeografska skica, Glasnik Geografskog društva, sv. 5, Beograd 1921.
MILOJEVIĆ B. Ž., Kupreško, Vukovsko, Ravne i Glamočko polje, Srpski etnografski zbornik, knj. XXV, Beograd 1923.
MILOJEVIĆ B. Ž., O privredi i naseljima u dolini Cetine i Krke, Glasnik Geografskog društva, sv. 11, Beograd 1925.
MILOJEVIĆ B. Ž., Komovi, Glasnik Geografskog društva, sv. 19, Beograd 1933.
MILOJEVIĆ B. Ž., Sinjajevina, Visitor i Zeletin, antropogeografske crte. Glasnik Skopskog naučnog društva, knj. XIV, Skoplje 1934.
MILOJEVIĆ B. Ž., Čvrsnica, Hrvatski geografski glasnik, sv. 6, Zagreb 1935.
MILOJEVIĆ B. Ž., Durmitor. Regionalno-geografska ispitivanja, Zbornik radova Geografskog instituta SAN, knj. 2, Beograd 1951.
MILOJEVIĆ B. Ž., Prenj. Prilog geografiji jedne visoke Dinarske planine, Glas SAN, knj. CCXLIX, Beograd 1961.
MILOJEVIĆ S. M., Jedan prilog pitanju o opadanju stočarstva u Dinarskom kršu, Glasnik Geografskog društva, sv. 21, Beograd 1935.
MIOČ, Boro; PRPIĆ, Zvonimir; BARAĆ, Zdravko; VNUČEC, Ivan: Istarska ovca - hrvatska izvorna pasmina. Hrvatski savez udruga uzgajivača ovaca i koza. Zagreb, 2012. (PDF)
- Sažetak. Po svojoj vanjštini, tjelesnoj razvijenosti, konveksnoj nosnoj kosti, crno-bijeloj boji vune i dlake, dugim gracioznim nogama te poprilično razvijenim rogovima, istarska ovca se već na prvi pogled razlikuje, ne samo od ostalih naših izvornih pasmina ovaca, nego i onih uzgajanih širom zemaljske kugle. Osebujnost vanjštine istarske ovce pridonosi i prepoznatljivosti istarskih krajobraza i ruralnih sredina, dok su sustav uzgoja i, primjerice, tehnologija proizvodnje istarskog sira i skute nezaobilazni dio tradicijskih znanja istarskog „težaka“, koja su s vremenom postala dio tisućljetne socijalne i kulturne tradicije istarskog poluotoka. Opsežna i vrlo sadržajna istarska ovčarska usmena predaja, tradicijski selekcijski kriteriji i bogat „ovčarski riječnik“ osobito su važni pokazatelji kulturno-povijesne važnosti navedene pasmine. Istarska ovca i pastir duboko su urezani u povijesni pisani i slikovni izričaj cijelog istarskog poluotoka. Unatoč činjenici da istarska ovca izvorno pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika (mlijeko-meso-vuna), po svrsi proizvodnje, uzgojnom cilju i proizvodnim odlikama, može ju se svrstati u skupinu tipičnih mliječnih pasmina. Riječ je o najmliječnijoj hrvatskoj izvornoj pasmini ovaca, koju se po učinkovitosti u proizvodnji mlijeka može uspoređivati s najmliječnijim pasminama ovaca u svijetu. Međutim, usprkos desetljećnim oplemenjivanjima istarskih ovaca ponajprije uvezenim ovnovima mliječnih mediteranskih pasmina, ciljana i sustavna selekcija ovaca za mliječnost u prošlosti nije nikada provođena. Naime, selekcijski rad često je bio prepuštan isključivo nedovoljno podučenim uzgajivačima i pastirima, povremeno se od njega čak i odustajalo, tako da su proizvodne (genetske) odlike istarske ovce minulih desetljeća tek neznatno poboljšavane. Stoga su zasigurno mogućnosti genetskog napretka u populaciji istarske ovce znatno, znatno veće, jer, primjerice, trenutačno pojedine istarske ovce u laktaciji proizvedu i više od 300 L mlijeka, što je potvrda njenih izvrsnih genetskih predispozicija za proizvodnju mlijeka.
OGRIZEK A., Život stočara u srednjebosanskim planinama, Gospodarski kalendar za 1935. god., Zagreb 1934.
OGRIZEK A., Problematika crnogorskog stočarstva, Stočarstvo, br. 7/8, Zagreb 1949.
PAJKOVIĆ M. B., Stočarstvo na Bjelasici, Glasnik Geografskog društva, sv. 15, Beograd 1929.
PAJKOVIĆ M. B., Stočarstvo na Komovima, Glasnik Geografskog društva, sv. 16, Beograd 1930.
PALIAN B., Stanje stočarstva i perspektive njegova razvitka u srezu Livanjskomu, Veterinaria, god. V, br. 1, Sarajevo 1956.
PAUNKOVIĆ Đ. P., Antropogeografija doline Spreče, Posebna izdanja Geografskog društva, sv. 24, Beograd 1941.
PAVLOVIĆ Lj., Užička Crna Gora, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXIV, Beograd, 1925.
PERIŠIĆ I., Prilozi o čobanovanju na Šator planini, Etnološka istraživanja i građa, sv. 2, Zagreb 1940.
POLEKSIĆ R., Karakteristika crnogorskih planina i planinsko gazdovanje. Problemi planinske privrede FNRJ, Materijal sa savjetovanja na Pokljuki, Beograd 1956.
POPOVIĆ C. D. i MARKOVIĆ Z., Stočari "balije" kod Čapljine i Ljubuškog, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1955.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (katuni) na Zelen gori, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLI, 167-193, Sarajevo 1928.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (staje) na planinama Vranici, Matorcu i Šćitu, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLII, 145-179; Sarajevo 1930.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planinama Vranici, Zec i Bitovnji, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLIII, 55-82; Sarajevo 1931.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (mahale) na planini Bjelašnici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, XLIV Sv. 1., 91-95; Sarajevo 1932.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (mahale) na planini Treskavici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLV, Sarajevo 1933.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (mahale) na planini Visočici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLV, 143-164; Sarajevo 1933.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (staje) na planini Prenju, Glasnik Zemaljskog muzeja muzeja BiH, XLVI, Sv. 1., 81-115; Sarajevo 1934.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planini Plaši, Muharnici i Čvrsnici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, XLVII, Sv. 1., 117-150; Sarajevo 1935.
POPOVIĆ Jovo, Planinski pašnjaci na bosansko-hercegovačkim planinama, Agronomski glasnik, sv. 8/9, Beograd 1935.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planinama Vranu, Čabulji i Maloj Čvrsnici, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, XLVIII, Sv. 1., 63-98; Sarajevo 1936.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi na planinama Raduši i Ljubuši, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sv. 2., Sarajevo 1937.
POPOVIĆ Jovo, Ljetni stanovi (naselja) na planini Hrbljini i Krugu, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, LX Sv. 1., 61-98, Sarajevo 1939.
RADIVOJEVIĆ T., Lepenica, plemena u crnogorskim brdima, Srpski etnografski zbornik, knj. XV, Beograd 1911.
RADUŠINOVIĆ P. S., Zetska kotlina, Geografska promatranja, Titograd 1962.
RAĐENOVIĆ P., Sela parohije Krnjeuše u Bosni, Srpski etnografski zbornik, knj. XXV, Beograd 1923.
RAĐENOVIĆ P., Bjelajsko polje i Bravsko, Srpski etnografski zbornik, knj. XXXV, Beograd 1925.
RAĐENOVIĆ P., Unac, Srpski etnografski zbornik, knj. LVI, Beograd 1948.
RAIČEVIĆ S., O stočarstvu i stočarskom životu u Vasojevićima, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, knj. VI, Beograd 1931.
RAKO A., Stočarske prilike na našem kršu, Stočarstvo, god. I, br. 4, Zagreb 1947.
RAKOČEVIĆ, M., Njeguški sir. Stočarstvo, 1950, 6
RAMUSOVIĆ J., Katun Mali Štulac, Glasnik Geografskog društva, sv. XXXI/1, Beograd 1951.
RAZNI AUTORI: ADŽIĆ, N., LJUMIVIČ, M., MARKOVIĆ, M.; MARKOVIĆ, Božidarka, Autohtone rase stoke u Crnoj Gori i njihov značaj; Poljoprivreda i šumarstvo, Vol 43 (4) 1-144, 1977. Podgorica (PDF)
ROGIĆ V., Velebitska primorska padina, Radovi Geografskog instituta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 2, Zagreb 1958.
ROGLIĆ J., Privreda i naselja Makarskog primorja, Glasnik Geografskog društva, sv. 17, Beograd 1931.
ROGLIĆ J., Antropogeografske osobine Imotskog polja, Glasnik Geografskog društva, sv. 23, Beograd 1937.
ROGLIĆ J., Prilog poznavanju humljačkog stočarstva, Geografski glasnik, sv. XVIII, Zagreb 1956.
RUBIĆ I., Ispaša na Biokovi, Hrvatski geografski glasnik, sv. 1, Zagreb 1929.
SIMONOVIĆ R., Stočari u Lici i na Velebitu, Lički kalendar za 1937, Zagreb 1936.
ŠERIĆ H., Stočna proizvodnja Bosne i Hercegovine u predhistorijsko doba, Veterinaria, god. I, br. 8—10, Sarajevo 1952.
ŠERIĆ H., Istorijski osvrt na razvoj stočarstva u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1953.
ŠERIĆ H., Stočarska proizvodnja Bosne i Hercegovine za vrijeme bosanske samostalnosti, Veterinaria, br. 1, Sarajevo 1965.
ŠMALCELJ I., Život Podgoraca na Velebitu sa kratkim opisom ovce južnovelebitskog Podgorja, Veterinarski arhiv, sv. 9, Zagreb 1939.
ŠMALCELJ I., Vranica (Planinsko-gospodarska crta), Naše planine, god. II, Zagreb 1950.
ŠMALCELJ I., Osnove planinskog gospodarstva, Veterinaria, god. II, sv. 3, Sarajevo 953.
ŠMALCELJ I., Planina Jahorina (Planinsko-gospodarska crta), Naše planine, sv. VI, Zagreb 1954.
ŠMALCELJ I., OSNOVE OVČARSKE POLITIKE U SVIJETU I KOD NAS, VETERINARIA, GOD. III, BR. 2, SARAJEVO 1954.
ŠMALCELJ I., Stočarstvo na području krša Zapadne Bosne, Krš Bosne i Hercegovine, Split 1957.
ŠOBAJIĆ P., Dabarsko polje u Hercegovini. Antropogeografska ispitivanja, Srpski etnografski zbornik, knj. LXVII, Beograd 1954.
TOMIĆ S., Drobnjak, Srpski etnografski zbornik, knj. IV, Beograd 1902.
TOMIĆ S., Banjani, Srpski etnografski zbornik, knj. LIX, Beograd 1949.
TOMIĆ S., Piva i Pivljani, Srpski etnografski zbornik, knj. LIX, Beograd 1949.
TRIFKOVIĆ S., Višegradski Stari Vlah, Srpski etnografski zbornik, knj. V, Beograd 1903.
TRIFUNOSKI J. F., Geografske karakteristike srednjovekovnih vlaških katuna, Simpozijum o srednjovekovnom katunu. Posebna izdanja Naučnog društva SR BiH, knj. 2, Sarajevo 1950.
VUKMANOVIĆ J. L., Geografski pregled Crmnice, Cetinje 1950.
VUKMANOVIĆ J. L., Paštrovići. Antropogeografsko-etnološka ispitivanja, Cetinje 1960.
VUKOSAVLJEVIĆ S. V., Organizacija dinarskih plemena, Posebna izdanja SAN, knj. CCLXX, Beograd 1957.
ZDANOVSKI N., Stočarska kretanja, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, br. 4/5, Sarajevo 1954.
ZDANOVSKI N., Mljekarstvo, vlastita naklada, Zagreb, 1938.
Šume, šumarstvo
Šumarstvo je znanost i umijeće potrajnog gospodarenja šumama, kao i ostalim ekosustavima i resursima vezanim uz šumu. Ono je i značajna gospodarska grana u smislu pridobivanja materijala i energije, kao i angažiranja radne snage. Šumarstvu je cilj poznavati šume i šumske ekosustave i potrajno (obnovljivo) njima gospodariti na opću korist pojedinca, društva i čovječanstva.
ANIĆ, I., Mikac, S.: Struktura, tekstura i podmlađivanje dinarske bukovo-jelove prašume Čorkova uvala (Structure, texture and regeneration of dinaric beech-fir virgin forest of Čorkova Uvala). Šumarski list, 11-12, 505-515, Zagreb, 2008.
AVDIBEGOVIĆ, Mersudin, BRAJIĆ, Amila, MARIĆ, Bruno, BEĆIROVIĆ, Dženan: Šume visoke zaštitne vrijednosti u Bosni i Hercegovini - Vodič za izdvajanje, gospodarenje i monitoring ADRIA 2017 VODIČ. Zagreb, 2017. (PDF)
BONO, Alessia; ALBERTI, Giorgio; BERRETTI, Roberta; ČUROVIĆ, Milić; ĐUKIĆ, Vojislav; MOTTA, Renzo: The largest European forest carbon sinks are in the Dinaric Alps old-growth forests: comparison of direct measurements and standardised approaches. Carbon Balance Manage 19, 15 (2024). (PDF)
FABIJANIĆ, B., BURICA, Č., VUKOREP, I., ŽIVANOV, N.: Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi šumarskog fakulteta i instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89. Sarajevo, 1967.
GOVEDAR, Z.: Načini prirodnog obnavljanja mješovith šuma jele i smrče (Abieti – Piceetum Illyricum) na području zapadnog dela Republike Srspske. Disertacija, Šumarski fakultet, Beograd, 2005.
MATIĆ, V., DRINIĆ, P., STEFANOVIĆ, V., ĆIRIĆ, M.: Stanje šuma u SR BiH prema inventuri šuma na velikim površi-nama u 1964 – 1968 godini. Posebna izdanja Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, Sarajevo, 1971.
STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I.: Ekološko – vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Sarajevu, Posebna izdanja, br. 17, Sarajevo, 1983.
STEFANOVIĆ, V.: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Sarajevo, 1986.
STEFANOVIĆ, V., i dr.: Karta realne šumske vegetacije BiH, 1:200000. Sarajevo: Šumarski fakultet. Sarajevo, 1979.
STOJANOVIĆ, LJ.: Uticaj ekspozicije i režima svetlosti na pojavu podmlatka u smrčevim šumama na Goliji. Simpozijum Nedeljko Košanin 11-13.10.1990. Ivanjica.Zbornik radova 39-46.Beograd, 1991.
STOJANOVIĆ, LJ.: Ekološko – proizvodne karakteristike i načini prirodnog obnavljanja smrčevih šuma na Goliji i Kopaoniku. Javno preduzeće šumarstva "Srbijašume". Beograd, 1995.
AVDIBEGOVIĆ, Mersudin, BRAJIĆ, Amila, MARIĆ, Bruno, BEĆIROVIĆ, Dženan: Šume visoke zaštitne vrijednosti u Bosni i Hercegovini - Vodič za izdvajanje, gospodarenje i monitoring ADRIA 2017 VODIČ. Zagreb, 2017. (PDF)
BONO, Alessia; ALBERTI, Giorgio; BERRETTI, Roberta; ČUROVIĆ, Milić; ĐUKIĆ, Vojislav; MOTTA, Renzo: The largest European forest carbon sinks are in the Dinaric Alps old-growth forests: comparison of direct measurements and standardised approaches. Carbon Balance Manage 19, 15 (2024). (PDF)
- Sažetak. Background / Carbon (C) sink and stock are among the most important ecosystem services provided by forests in climate change mitigation policies. In this context, old-growth forests constitute an essential reference point for the development of close-to-nature silviculture, including C management techniques. Despite their small extent in Europe, temperate old-growth forests are assumed to be among the most prominent in terms of biomass and C stored. However, monitoring and reporting of C stocks is still poorly understood. To better understand the C stock amount and distribution in temperate old-growth forests, we estimated the C stock of two old-growth stands in the Dinaric Alps applying different assessment methods, including direct and indirect approaches (e.g., field measurements and allometric equations vs. IPCC standard methods). This paper presents the quantification and the distribution of C across the five main forest C pools (i.e., aboveground, belowground, deadwood, litter and soil) in the study areas and the differences between the applied methods. Results / We report a very prominent C stock in both study areas (507 Mg C ha− 1), concentrated in a few large trees (36% of C in 5% of trees). Moreover, we found significant differences in C stock estimation between direct and indirect methods. Indeed, the latter tended to underestimate or overestimate depending on the pool considered. Conclusions / Comparison of our results with previous studies and data collected in European forests highlights the prominence of temperate forests, among which the Dinaric Alps old-growth forests are the largest. These findings provide an important benchmark for the development of future approaches to the management of the European temperate forests. However, further and deeper research on C stock and fluxes in old-growth stands is of prime importance to understand the potential and limits of the climate mitigation role of forests.
FABIJANIĆ, B., BURICA, Č., VUKOREP, I., ŽIVANOV, N.: Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi šumarskog fakulteta i instituta za šumarstvo u Sarajevu 12(1): 1-89. Sarajevo, 1967.
GOVEDAR, Z.: Načini prirodnog obnavljanja mješovith šuma jele i smrče (Abieti – Piceetum Illyricum) na području zapadnog dela Republike Srspske. Disertacija, Šumarski fakultet, Beograd, 2005.
MATIĆ, V., DRINIĆ, P., STEFANOVIĆ, V., ĆIRIĆ, M.: Stanje šuma u SR BiH prema inventuri šuma na velikim površi-nama u 1964 – 1968 godini. Posebna izdanja Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, Sarajevo, 1971.
STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I.: Ekološko – vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Sarajevu, Posebna izdanja, br. 17, Sarajevo, 1983.
STEFANOVIĆ, V.: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Sarajevo, 1986.
STEFANOVIĆ, V., i dr.: Karta realne šumske vegetacije BiH, 1:200000. Sarajevo: Šumarski fakultet. Sarajevo, 1979.
STOJANOVIĆ, LJ.: Uticaj ekspozicije i režima svetlosti na pojavu podmlatka u smrčevim šumama na Goliji. Simpozijum Nedeljko Košanin 11-13.10.1990. Ivanjica.Zbornik radova 39-46.Beograd, 1991.
STOJANOVIĆ, LJ.: Ekološko – proizvodne karakteristike i načini prirodnog obnavljanja smrčevih šuma na Goliji i Kopaoniku. Javno preduzeće šumarstva "Srbijašume". Beograd, 1995.
Toponomastika
Toponomastika je znanost o zemljopisnim nazivima toponima. Naziv dolazi od starogrčkih riječi: - {topos}- - mjesto i -{onoma}- - ime, naziv. Bavi se njihovim značenjem, strukturom, podrijetlom i širenjem. Usko je povezana sa poviješću, etnologijom, kartografijom i jezikoslovljem. Praktični zadatak toponomastikae je transkripcija zemljopisnih naziva.
BATOVIĆ, Š. (1993.): O nazivima prapovijesnih gradina na našem primorju, Zadarska smotra, god. 42, br. 4-5, Zadar, 75-88.
BATOVIĆ, Š. (1997.): Vrški mjestopisi kroz prošlost, Zadarska smotra, vol. 46, br. 4-6 (Domaća rič 4), Zadar, 83-237.
BEGONJA, Z. (2006.): Odonimi kao ideološke manifestacije u Zadru u XX. stoljeću, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 48, Zadar, 703-720.
BORČIĆ, B. (1972.): Druga konferencija UN za standardizaciju geografskih naziva, (Vijesti), Geodetski list, , 4-6, 102-103.
BORČIĆ, B. (1975.): Toponimika i kartografija, Geodetski list, Kongresni broj, 15-25.
BULJAT, J. (1997.): Međunarodne aktivnosti normizacije geografskog nazivlja, Geodetski list, br. 2, 158-161.
CRLJENKO, I. (2007.): Gradska toponimija kao pokazatelj u suvremenim geografskim istraživanjima, IV. hrvatski geografski kongres: Geografsko vrednovanje prostornih resursa, Zbornik radova, Poreč, Zagreb, 57-72.
CVITANOVIĆ, A. (2002.): Geografski rječnik, Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, Filozofski fakultet Zadar, Matica hrvatska – Zadar, Zadiz d. o. o., Zadar.
ČAČE, S. (1992.): Prilozi topografiji i toponimiji istočnojadranskog otočja od antike do srednjeg vijeka, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 34, Zadar, 33-51.
ČAČE, S. (1995.a): Civitates Dalmatiae u “Kozmografiji” Anonima Ravenjanina, Katalozi i monografije, br. 3, Arheološki muzej Zadar, Zadar.
ČAČE, S. (2002.): O ranijim grčkim imenima mjesta na istočnom Jadranu, Folia onomastica Croatica, br. 11, Zagreb, 53-76.
FARIČIĆ, J. (2005.): Je li Hrvatskoj potrebno povjerenstvo za geografska imena?, Geografija.hr offline 2003.-2005., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 5-9.
FARIČIĆ, J., JURAN, K. (2006.): Povijesna toponimija, gl. ured. V. Skračić, Biblioteka Onomastica Adriatica, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru, Zadar, 127-129.
FARIČIĆ, J. (2007.a): Geographical Names on 16th and 17th Century Maps of Croatia. Geografska imena na kartama Hrvatske 16. i 17. stoljeća, Kartografija i geoinformacije, izvanredni broj u povodu 70. rođendana professora emeritusa Nedjeljka Frančule, Zagreb, 148-179.
FARIČIĆ, J. (2007.): Sastavnice kulturne baštine hrvatskoga otočnog prostora i mogućnosti njihovoga društveno-gospodarskog vrednovanja, IV. hrvatski geografski kongres: Geografsko vrednovanje prostornih resursa, Zbornik radova, Poreč, Zagreb, 73-94.
FILIPI, A. R. (1957.): O postanku imena Rivanj, Radovi Instituta JAZU u Zadru, br. 3, Zagreb, 485-488.
FILIPI, A. R. (1984.): Hidronimija zadarskih otoka, Onomastica jugoslavica, br. 11, Zagreb, 111-154.
FINKA, B., ŠOJAT, A. (1974.): Obalna toponimija zadarsko-šibenskog kopna i šibenskog otočja, Onomastica jugoslavica, 3-4 (1973.-1974.), Zagreb, 37-65 (6 karata).
FÜRST-BJELIŠ, B. (2001.): Toponimija i percepcija u prostoru Triplex Confiniuma: Morlakija, Triplex Confinium, Radovi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest, br. 32/33 (1999/2000[i.e. 2001]), Zagreb, 349-354.
JURIŠIĆ, B. (1956.): Toponimika zapadne Istre, Cresa i Lošinja, Anali Leksikografskog zavoda FNRJ, br. 3, Zagreb.
JURIŠIĆ, B. (1964.): Iz primorske toponimike zadarskog i šibenskog kraja, Pomorski zbornik, br. 2, Zadar, 985-1011 (2 karte).
KALMETA, R. (1971.): O zemljopisnom nazivu za primorje SR Hrvatske, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci, knj. 1, Rijeka, 101-108.
KOLANOVIĆ, J., LELJAK, R. (2003.): Andrija Petrov iz Cantùa – Bilježnički zapisi 1355-1356., Sv. II, Državni arhiv u Zadru, Zadar.
LIGORIO, Orsat; VUČETIĆ, Nikola, Dopune Skokovim kornatskim etimologijama. Toponimi predslavenskoga i dalmatinskoromanskoga podrijetla, Toponomija Kornatskog otočja, Zadar 2013, str. 457-485. (PDF)
MATAS, M. (2002.): Toponimija dijela Splitske zagore, Hrvatski geografski glasnik, br. 63 (2001.), Zagreb, 121-143.
MEZULIĆ, H., JELIĆ, R. (2005.): O talijanskoj upravi u Istri i Dalmaciji 1918.-1943.: Nasilno potalijančivanje prezimena, imena i mjesta, Dom i svijet, Zagreb.
PAVIĆ, R. (1980.): Geografski apsket toponimije, Spomen zbornik o 30. obljetnici osnutka Geografskog društva Hrvatske, Zagreb, 121-134.
PIASEVOLI, A. (1999.): Saljska intrada – Nazivlje po djedovima našim, Matica hrvatska – Zadar, Povjereištvo Matice hrvatske Sali, Zadar – Sali.
SKOK, P. (1950.): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I. i II. dio, Jadranski institut JAZU, Zagreb.
SKRAČIĆ, V. (1987.a): Toponimija kornatskog otočja, Onomastica jugoslavica, br. 12, Zagreb, 17-218. (PDF)
SKRAČIĆ, V. (1987.b): Odraz ljudskog rada u obalnoj toponimiji sjevernodalmatinskih otoka, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, br. 26, Razdio filoloških znanosti, br. 16, Zadar, 93-111.
SKRAČIĆ, V. (1991.): Reambulacija Skokovih toponima na otocima sjeverne Dalmacije, Onomastica jugoslavica, br. 14, Zagreb, 21-28.
SKRAČIĆ, V. (1995.). Imena mjesta i otoka Murtera (Identifikacija – Distribucija – Etimologija), Fola onomastica croatica, br. 4, zagreb, 127-142.
SKRAČIĆ, V. (1996.a): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Književni krug Split, Matica hrvatska – Zadar, Split.
SKRAČIĆ, V. (1996.b): Toponomastička građa – osnova za definiranje statusa nastanjenosti Kornatskih otoka, Ekološke monografije, br. 7: Kornati, Zagreb, 501-509.
SKRAČIĆ, V. (1997.): Pravilnosti u jadranskoj nesonimiji, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, br. 36, Razdio filoloških znanosti, br. 26, Zadar, 63-71.
SKRAČIĆ, V., JURIĆ, A. (2004.): Krški leksik zadarske regije, Geoadria, vol. 9, br. 2, Zadar, 159-172.
ŠENOA, M. (1950.): Prilog poznavanju starih naziva naših otoka, Geografski glasnik, br. 11-12 (1949.-1950.), Zagreb, 75-82.
ŠIMUNOVIĆ, Petar, Lička toponomastička stratigrafija, Folia onomastica Croatica (PDF)
ŠIMUNOVIĆ, P. (1969.): Organiziranost naziva u geografskoj regiji, Onomastica jugoslavica, br. 1, Ljubljana, 47-56.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1970.): Onomastička istraživanja otoka Lastova, Filologija, br. 6, Zagreb, 247-265.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1972.): Toponimija otoka Brača, Brački zbornik, br. 10, Supetar, ….
ŠIMUNOVIĆ, P. (1973.): Obalna toponimija Elafitskih otoka, Hrvatski dijalektološki zbornik, br. 3, Zagreb, 467-473.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1976.): Toponimija Istarskog razvoda, Onomastica jugoslavica, br. 6, Zagreb, 3-34.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1978.): Značajke buzetske toponimije, Onomastica jugoslavica, br. 7, Zagreb, 53-74.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1986.): Istočnojadranska toponimija, Logos, Split.
ŠIMUNOVIĆ, P. (2004.): Bračka toponimija, Golden marketing i Tehnička knjiga, Zagreb.
ŠIMUNOVIĆ, P. (2005.): Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora, Golden Marketing, Tehnička knjiga, Zagreb.
VAJS, N. (1987.): O zaboravljenim hrvatskim imenima jadranskih otoka, Rasprave Zavoda za jezik, br. 13, Zagreb, 163-173.
BATOVIĆ, Š. (1997.): Vrški mjestopisi kroz prošlost, Zadarska smotra, vol. 46, br. 4-6 (Domaća rič 4), Zadar, 83-237.
BEGONJA, Z. (2006.): Odonimi kao ideološke manifestacije u Zadru u XX. stoljeću, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 48, Zadar, 703-720.
BORČIĆ, B. (1972.): Druga konferencija UN za standardizaciju geografskih naziva, (Vijesti), Geodetski list, , 4-6, 102-103.
BORČIĆ, B. (1975.): Toponimika i kartografija, Geodetski list, Kongresni broj, 15-25.
BULJAT, J. (1997.): Međunarodne aktivnosti normizacije geografskog nazivlja, Geodetski list, br. 2, 158-161.
CRLJENKO, I. (2007.): Gradska toponimija kao pokazatelj u suvremenim geografskim istraživanjima, IV. hrvatski geografski kongres: Geografsko vrednovanje prostornih resursa, Zbornik radova, Poreč, Zagreb, 57-72.
CVITANOVIĆ, A. (2002.): Geografski rječnik, Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, Filozofski fakultet Zadar, Matica hrvatska – Zadar, Zadiz d. o. o., Zadar.
ČAČE, S. (1992.): Prilozi topografiji i toponimiji istočnojadranskog otočja od antike do srednjeg vijeka, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 34, Zadar, 33-51.
ČAČE, S. (1995.a): Civitates Dalmatiae u “Kozmografiji” Anonima Ravenjanina, Katalozi i monografije, br. 3, Arheološki muzej Zadar, Zadar.
ČAČE, S. (2002.): O ranijim grčkim imenima mjesta na istočnom Jadranu, Folia onomastica Croatica, br. 11, Zagreb, 53-76.
FARIČIĆ, J. (2005.): Je li Hrvatskoj potrebno povjerenstvo za geografska imena?, Geografija.hr offline 2003.-2005., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 5-9.
FARIČIĆ, J., JURAN, K. (2006.): Povijesna toponimija, gl. ured. V. Skračić, Biblioteka Onomastica Adriatica, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru, Zadar, 127-129.
FARIČIĆ, J. (2007.a): Geographical Names on 16th and 17th Century Maps of Croatia. Geografska imena na kartama Hrvatske 16. i 17. stoljeća, Kartografija i geoinformacije, izvanredni broj u povodu 70. rođendana professora emeritusa Nedjeljka Frančule, Zagreb, 148-179.
FARIČIĆ, J. (2007.): Sastavnice kulturne baštine hrvatskoga otočnog prostora i mogućnosti njihovoga društveno-gospodarskog vrednovanja, IV. hrvatski geografski kongres: Geografsko vrednovanje prostornih resursa, Zbornik radova, Poreč, Zagreb, 73-94.
FILIPI, A. R. (1957.): O postanku imena Rivanj, Radovi Instituta JAZU u Zadru, br. 3, Zagreb, 485-488.
FILIPI, A. R. (1984.): Hidronimija zadarskih otoka, Onomastica jugoslavica, br. 11, Zagreb, 111-154.
FINKA, B., ŠOJAT, A. (1974.): Obalna toponimija zadarsko-šibenskog kopna i šibenskog otočja, Onomastica jugoslavica, 3-4 (1973.-1974.), Zagreb, 37-65 (6 karata).
FÜRST-BJELIŠ, B. (2001.): Toponimija i percepcija u prostoru Triplex Confiniuma: Morlakija, Triplex Confinium, Radovi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest, br. 32/33 (1999/2000[i.e. 2001]), Zagreb, 349-354.
JURIŠIĆ, B. (1956.): Toponimika zapadne Istre, Cresa i Lošinja, Anali Leksikografskog zavoda FNRJ, br. 3, Zagreb.
JURIŠIĆ, B. (1964.): Iz primorske toponimike zadarskog i šibenskog kraja, Pomorski zbornik, br. 2, Zadar, 985-1011 (2 karte).
KALMETA, R. (1971.): O zemljopisnom nazivu za primorje SR Hrvatske, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci, knj. 1, Rijeka, 101-108.
KOLANOVIĆ, J., LELJAK, R. (2003.): Andrija Petrov iz Cantùa – Bilježnički zapisi 1355-1356., Sv. II, Državni arhiv u Zadru, Zadar.
LIGORIO, Orsat; VUČETIĆ, Nikola, Dopune Skokovim kornatskim etimologijama. Toponimi predslavenskoga i dalmatinskoromanskoga podrijetla, Toponomija Kornatskog otočja, Zadar 2013, str. 457-485. (PDF)
MATAS, M. (2002.): Toponimija dijela Splitske zagore, Hrvatski geografski glasnik, br. 63 (2001.), Zagreb, 121-143.
MEZULIĆ, H., JELIĆ, R. (2005.): O talijanskoj upravi u Istri i Dalmaciji 1918.-1943.: Nasilno potalijančivanje prezimena, imena i mjesta, Dom i svijet, Zagreb.
PAVIĆ, R. (1980.): Geografski apsket toponimije, Spomen zbornik o 30. obljetnici osnutka Geografskog društva Hrvatske, Zagreb, 121-134.
PIASEVOLI, A. (1999.): Saljska intrada – Nazivlje po djedovima našim, Matica hrvatska – Zadar, Povjereištvo Matice hrvatske Sali, Zadar – Sali.
SKOK, P. (1950.): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I. i II. dio, Jadranski institut JAZU, Zagreb.
SKRAČIĆ, V. (1987.a): Toponimija kornatskog otočja, Onomastica jugoslavica, br. 12, Zagreb, 17-218. (PDF)
SKRAČIĆ, V. (1987.b): Odraz ljudskog rada u obalnoj toponimiji sjevernodalmatinskih otoka, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, br. 26, Razdio filoloških znanosti, br. 16, Zadar, 93-111.
SKRAČIĆ, V. (1991.): Reambulacija Skokovih toponima na otocima sjeverne Dalmacije, Onomastica jugoslavica, br. 14, Zagreb, 21-28.
SKRAČIĆ, V. (1995.). Imena mjesta i otoka Murtera (Identifikacija – Distribucija – Etimologija), Fola onomastica croatica, br. 4, zagreb, 127-142.
SKRAČIĆ, V. (1996.a): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Književni krug Split, Matica hrvatska – Zadar, Split.
SKRAČIĆ, V. (1996.b): Toponomastička građa – osnova za definiranje statusa nastanjenosti Kornatskih otoka, Ekološke monografije, br. 7: Kornati, Zagreb, 501-509.
SKRAČIĆ, V. (1997.): Pravilnosti u jadranskoj nesonimiji, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, br. 36, Razdio filoloških znanosti, br. 26, Zadar, 63-71.
SKRAČIĆ, V., JURIĆ, A. (2004.): Krški leksik zadarske regije, Geoadria, vol. 9, br. 2, Zadar, 159-172.
ŠENOA, M. (1950.): Prilog poznavanju starih naziva naših otoka, Geografski glasnik, br. 11-12 (1949.-1950.), Zagreb, 75-82.
ŠIMUNOVIĆ, Petar, Lička toponomastička stratigrafija, Folia onomastica Croatica (PDF)
ŠIMUNOVIĆ, P. (1969.): Organiziranost naziva u geografskoj regiji, Onomastica jugoslavica, br. 1, Ljubljana, 47-56.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1970.): Onomastička istraživanja otoka Lastova, Filologija, br. 6, Zagreb, 247-265.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1972.): Toponimija otoka Brača, Brački zbornik, br. 10, Supetar, ….
ŠIMUNOVIĆ, P. (1973.): Obalna toponimija Elafitskih otoka, Hrvatski dijalektološki zbornik, br. 3, Zagreb, 467-473.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1976.): Toponimija Istarskog razvoda, Onomastica jugoslavica, br. 6, Zagreb, 3-34.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1978.): Značajke buzetske toponimije, Onomastica jugoslavica, br. 7, Zagreb, 53-74.
ŠIMUNOVIĆ, P. (1986.): Istočnojadranska toponimija, Logos, Split.
ŠIMUNOVIĆ, P. (2004.): Bračka toponimija, Golden marketing i Tehnička knjiga, Zagreb.
ŠIMUNOVIĆ, P. (2005.): Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora, Golden Marketing, Tehnička knjiga, Zagreb.
VAJS, N. (1987.): O zaboravljenim hrvatskim imenima jadranskih otoka, Rasprave Zavoda za jezik, br. 13, Zagreb, 163-173.
