BODLJE
Jedna od većih boljki dinarskog područja je nemaran odnos (nebriga), nedostatno vrednovanje te čest nedostatak osjećaja i volje za očuvanjem zatečene narodne baštine. Primjer je iz zaselka Lajina Luka (Bojoviće kod Andrijevice). Fotografija iz 2009. godine pokazuje skladnu skupinu seoskih kuća u tradicionalnom stilu, prepoznatljivom i po četverostrešnim krovovima na glavnim obiteljskim objektima.
Druga fotografija prikazuje satelitski snimak istoga zaselka iz 2023. godine, na kojemu je jasno vidljivo kako je tradicionalni četverostrešni krov na donjoj kući (desno) zamijenjen dvostrešnim i - čini se – urađeno je to sa suvremenijim materijalima.
Preporučam da predstavnici mnogih dinarskih lokalnih i državnih vlasti posjete neke druge planinske krajeve u Europi (Pireneji, Alpe, Zagora u Grčkoj i dr.) i uvjere se kako se pomaže (i materijalno ako treba) lokalnom stanovništvu, kako ga se educira, ali i kako se regulira i to zakonskim obvezama (!), da to stanovništvo prepoznaje, poštuje i nastavlja održavati vrijedne elemente vlastite graditeljske baštine i ovog jedinstvenog kulturnog krajolika. Na žalost, posvuda je sve više negativnih nego pozitivnih primjera očuvanja baštine - a da o čudovišnim novogradnjama ni ne govorim. Gubimo našu baštinu. (11/2023.)
Za Upravu Nacionalnog parka "Durmitor": Sredite smisleno napokon prilaz Crnom jezeru! Svake se sezone ponavlja isti kaos: zakrčena vozila između kojih se probijaju majke s djecom, sa ili bez kolica, biciklisti i pješaci. A pored često kaotično parkiranih vozila tu je i otpad na zelenim površinama uz glavni ulaz u Park. (07/2023.)
Planinarska staza od Nikça prema Thethu (sjeverna Albanija), koja je i dalje ucrtana na mnogim pa i turističkim zemljovidima, dijelom (od Nikca do Qafa e Dobraçes) je teško prohodna. Naime, na dijelu nekadašnjeg požarišta markacije su gotovo nestale, a vegetacija već dobrano prekriva neravnu stazu, pri tlu prepunu kamenja i oborenih stabala. (07/2023.)
U zimskom razdoblju trava i lišće ne prekrivaju površine i žbunje uz ceste ili uz rijeke, zbog čega je sramota još vidljivija - može se uočiti podosta otpada, i očit nemar u kontinuitetu održavanja okoliša čistim, kao što se to moglo vidjeti na posljednjim putovanjima administratora stranice slijedećim područjima: općine Baška i Krk na otoku Krku, općine Vrbovsko, Ogulin, Bregana. Načelnici općina, prošetajte malo pješice uz Vaše ceste, posebno prilaze mjestima i okolicom naselja. (01/2023.)
|
NOVA IZDANJA PREPORUKA
|
Car hire for any kind of trip
Great deals at great prices, from the biggest car hire companies
PROMOTIVNI DIO
|
POGLEDAJ NA STRANICI
VRIJEME I PROGNOZE
Vrijeme u Hrvatskoj – 3-dnevna prognoza
Vrijeme u Sloveniji – 2-dnevna prognoza
Prognoze za odabrane gradove
|
Prikaz oblačnosti u Europi u području infracrvenog spektra posljednja 4 sata (animacija) - izvor: Meteosat-Eumetsat, u lokalnom vremenu)  |
Projekt Stil Water Revival
Projekt The Still Water Revival za cilj ima obnovu malih slatkovodnih ekosustava
na krškim planinama, odnosno lokava i bunara koji su važni za bioraznolikost i koji, uz to,
čine i iznimnu tradicionalnu kulturnu baštinu.
na krškim planinama, odnosno lokava i bunara koji su važni za bioraznolikost i koji, uz to,
čine i iznimnu tradicionalnu kulturnu baštinu.
|
Vodena tijela na krškim planinama nastala su i održavana su upravo zahvaljujući lokalnim zajednicama. Kroz projekt se želi osposobiti lokalno stanovništvo za njihovo održavanje kako bi se osiguralo dugoročna održivost obnovljenih vodenih tijela.
Provedba projekta obuhvaća nacionalni park Sjeverni Velebit i parkove prirode Učka, Dinara, Biokovo na kojem se planira procijeniti stanje slatkovodnih ekosustava te obnoviti barem 10 lokvi i bunara na Dinari, a tijekom provedbe projekta razvijat će se i adaptivni planovi upravljanja za sva zaštićena područja uključena u projekt čime će se stvoriti preduvjeti za buduće aktivnosti obnove, te će se provesti obnova barem jedne lokve i bunara na Biokovu, Sjevernom Velebitu, Dinari i Učki. Da bi olakšao korištenje vodenih resursa iz prirode, čovjek je gradio bunare i lokve. Rukom stvoreni slatkovodni ekosustavi služili su ljudima i njihovoj stoki za opskrbu vodom te kao pojilišta divljim životinjama i to su mjesta bogate bioraznolikosti. Krške planine su stoljećima korištene za ispašu, ali je u zadnjih nekoliko desetljeća došlo do velikog pada u broju stanovnika, kao i gubitka poljoprivredne infrastrukture , primjerice prirodne i umjetne lokve, suhozidi i drugi objekti korišteni u stočarstvu. S trenutnim negativnim populacijskim i ekonomskim trendom, sve manje je i ispaše, što posljedično dovodi i do gubitka bioraznolikosti. Lokve i bunari su, |
uz bujične tokove, u krškim planinama skoro jedina vodena tijela. Iako su manjih dimenzija, zbog svojih ekoloških karakteristika, predstavljaju klasične planinske slatkovodne ekosustave i znatno se razlikuju od okolnog područja. Njihov opstanak uvelike ovisi o stalnom održavanju, a napuštanjem područja od strane stanovništva prepušteni su propadanju, konačno i neizbježnom nestanku.
Provedbom projektnih aktivnosti The Still Water Revival planira se i povećati svijest o važnosti obnove i održavanja slatkovodnih ekosustava na krškim planinama te osigurati održivost obnovljenih lokvi i bunara kroz primjenu caretaker programa, u sklopu kojeg će se motivirati lokalne zajednice da se uključe u program upravljanja, a sve kako bi osiguralo dugotrajno očuvanje tradicijskih vodenih tijela na njihovom području, koje će se nastaviti i nakon završetka projekta. U program će biti moguće uključiti širok spektar dionika i organizacija, kako bi kroz raznolikost i zajedništvo ostvarili čim bolje rezultate. Lokalne organizacije i škole s područja Dinare, Biokova, Velebita i Učke bit će pozvane da se uključe u projekt. Nakon što budu obučeni – učenici, planinari, lovci i drugi dionici – uključit će se u monitoring i upravljanje obnovljenim lokvama i bunarima. Kroz navedene projektne aktivnosti i očekivane rezultate, nastoji se potaknuti proces obnove važnih dijelova ovog suhog okoliša, koji dosad nisu imali pažnju koju zaslužuju. Uz obnovu samih |
ekosustava, očekuje se i da će se obnoviti interes stanovništva za tradicionalne načine gradnje i tradicionalno stočarstvo te potaknuti želju za daljnjim aktivnostima obnove ovih objekata, koji predstavljaju neprocjenjivu ekološku i kulturnu vrijednost.
Gubitak ovih ključnih ekosustava dovodi do značajnih gubitaka bioraznolikosti koja je vezana za njih, što negativno utječe na životinje poput vodozemaca i vodenih kukaca te životinje koje ih koriste kao izvor pitke vode ili prostor za lov. Uz to, gubitak ovih ekosustava dubinski utječe na stočare i pastire i dovodi do pogoršanja uvjeta za držanje stoke u nepristupačnim krajevima, a podržavanje postojećih stočara i ruralnih zajednica je ključno ako se žele sačuvati travnjaci i slatkovodna bioraznolikost, koji su oboje ovisni o ovakvom tradicionalnom načinu života. IZVORI Dorotea Prpić: Still Water Revival - U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit provodi se projekt obnove lokava i bunara. Novi list, 30.1.2024. Počeo projekt Still Water Revival za obnovu bunara i lokvi na krškim planinama. BIOM, 3.8.2022. |
Planina Učka, lokva Grabrova, oveća Lokva na ravni Grabrova
Iako naizgled neprivlačne ove su lokve u priobalnom pojasu Učke vrlo vrjedne za očuvanje lokalne bioraznolikosti. Lokve sadrže vrijedan i zanimljiv biljni svijet. Naime, za većinu predstavnika skupine vodozemaca i gmazova, kao i za vretenca, nužna značajka staništa, bez koje njihovo preživljavanje nije moguće, je prisustvo stalnih površinskih voda. Lokve su rezervati genetičke bioraznolikosti, a privlače i ptice selice, čime im se povećava vrijednost. |
|
Projekt "Life Lynx" 01/07/2017 – 31/03/2024 |
|
Najvažniji cilj LIFE Lynx projekta je bio zaustaviti izumiranje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa, koja se nastojala postići nizom kompleksnih aktivnosti iz različitih područja upravljanja risom. Tim putem se nastojalo osigurati cjelovita i održiva rješenja za sve čimbenike koji ugrožavaju populaciju. Populacija risa koju dijele Hrvatska, Slovenija i Italija bila je izuzetno mala i ugrožena. Razlog tome je bila nestabilnost malobrojne populacije, čiji je jedini spas bio dovođenje "svježih" gena iz druge, stabilne populacije. Zaustavljanje izumiranja populacije risa na području Hrvatske, Slovenije i Italije se nastojalo postići naseljavanjem 14 životinja iz Slovačke i Rumunjske. Uspješnost naseljavanja praćeno je znanstvenim istraživanjima, koja uključuju praćenje naseljenih životinja i njihovih potomaka pomoću automatskih foto-zamki i GPS ogrlica te brojne genetske i ekološke analize.
U projektu sudjeluju partneri iz Slovenije, Italije, Slovačke, Rumunjske i Hrvatske. Više informacija o projektu pronađite na: lifelynx.eu Put risa, dokumentarni film
Projekt LIFE Lynx nastavlja rad lovaca i šumara koji su vratili risa u dinarske planine 1973. godine; a njihov rad prikazan je u prvom filmu "Put risa" (Path of the Lynx).
Dokumentari film "Put risa" snimljen je u povodom 45. obljetnice od naseljavanja euroazijskih riseva u sjeverne Dinaride, u sklopu provedbe LIFE Lynx projekta, te u trajanju od 20 minuta donosi razgovore s ključnim ljudima iz Hrvatske i Slovenije koji su sudjelovali u naseljavanju risova iz Slovačke u Sloveniju 1973. godine. Zbog prekomjerna lova ris je početkom 20. stoljeća nestao kao vrsta. Godine 1973. šest je jedinka risa naseljeno iz Slovačke u Sloveniju. Zajedno za risa, dokumentarni film
Još jedno izumiranje prijetilo je risu u Sloveniji i Hrvatskoj. Glavni razlog bio je parenje u srodstvu. Projekt LIFE Lynx okupio je stručnjake, zaštitare prirode, istraživače i lovce iz pet europskih zemalja s zajedničkim ciljem – spasiti risa od ponovnog izumiranja. Film "Zajedno za risa" (Together for Lynx) prikazuje kako je to postignuto projektom Life Lynx.
Dokumentarni film "Zajedno za risa", koji predstavlja napore projekta LIFE Lynx, premijerno je prikazan u rujnu/septembru 2023. godine, posjetio je dva filmska festivala, osvojio jednu nagradu publike te je prikazan više od 20 puta na različitim događanjima diljem Europe, kao i u Montani, u SAD-u. |
Za oba filma možete uključiti prijevod na slovenskom, engleskom, talijanskom, rumunjskom, hrvatskom i njemačkom jeziku.
|
|
Together for Lynx
Autor: LIFE Lynx Datum objave: 19.3.2024. Opis. Another extinction is threatening Lynx in Slovenia and Croatia. The main reason is inbreeding. To freshen their blood and help the population survive, the LIFE Lynx project has brought 18 lynx from healthy populations in the Carpathian Mountains. The project has joined experts, conservationists, researchers, and hunters from five European countries, with a common goal - to save the lynx from extinction. In addition to lynx translocations, the international team is also monitoring the lynx, preventing illegal hunting and promoting acceptance of the large carnivore among the local people. Key stakeholders - the hunters from Slovenia, Croatia, Italy, Romania and Slovakia are actively involved in the project. Same as in the 70s, when hunters and foresters reintroduced the lynx to Slovenian forests. Together we will help save the lynx, Europe's largest wild cat. |
|
|
Path of the Lynx
Autor: LIFE Lynx Datum objave: 19.3.2024. Opis. The lynx used to be present throughout Dinaric Mountains, but then became extinct at the beginning of the 20th century due to overhunting, loss of habitat, and lack of prey. In 1973, six lynx from Slovakia were brought to Slovenia by hunters. For the conditions at that time, the introduction required a great deal of personal commitment and voluntary work by local people with a clear vision: to return to nature something that had once disappeared from it. The documentary film "Path of the Lynx" is a tribute to the few hunters whose enthusiasm has made it possible for Europe's largest cat to live on in our forests. You can turn on subtitles is Slovenian, English, Italian, Romanian, Croatian and German language. |
Odabrani video
|
Smatra se kako je Trešteni vrh na planini Maganik prostor najbolje razvijene krške erozije na području Crne Gore.
Vrh je oblika krškog platoa, prošaranog krškim erozijskim oblicima, poput škrapa, jama bezdanica (dubokih više stotina metara), škraparskih bunara (dubokih više desetina metara) i japaga (jamoliko udubljenje kojemu se vidi dno, dokojeg je teško doći jer su strane strme). Na području Maganika, to jest na Treštenom vrhu, nalazi se Željezna jama duboka 162 metra. Jama na Treštenom vrhu (NIX) je jama s najdubljom vertikalom dubine 429 metara. |
PODACI O VIDEU
Mountain from another world Autor: Beautiful Montenegro Datum objave: 10.9.2021. Opis. Maganik is 20 km long and 10 km wide mountain range, located in central Montenegro. It is bordered by Zeta, Morača and Mrtvica rivers. The geological composition of Maganik is made of cretaceous limestone. The base of the mountain range from the Nikšić side and the Morača River valley is made up of Triassic limestone. The canyon slopes of the river Mrtvica are formed by Triassic, Jurassic and cretaceous limestone, which created a rich vertical jaggedness to the Maganik mass. Its relief is enriched with deep karst hollows, valleys and funnel-shaped depressions. The rock formations are razor-sharp on some places. Thus, Maganik is considered one of the most demanding and inaccessible mountaineering destinations in Montenegro. |
Odabrani video
|
Rewilding Velebit Zaklada osnovana je u svrhu promicanja povratka održivoj divljoj prirodi
Novi smjer za Velebit | Dokumentarac Emmanuela Rondeaua | Podivljavanje Velebita
Autor: Rewilding Europe Datum objave: 17.4.2023. Opis. Novi smjer za Velebit je zadivljujući 15-minutni dokumentarac Emmanuela Rondeaua koji govori o podivljavanju u ovom prekrasnom dijelu Hrvatske. Dokumentarac se fokusira na napore tima Rewilding Velebit i postupno ponovno oživljavanje spektakularne divljine ovog područja. Pokazuje kako ovaj oporavak omogućuje svjež i održiv pristup upravljanju divljim životinjama – temeljen na promatranju divljih životinja, a ne na lovu – što pokreće razvoj rastućeg gospodarstva temeljenog na prirodi. Sadrži niz pronicljivih i inspirativnih intervjua, također pokazuje kako tim dopire do lokalne zajednice kako bi podigao svijest i izgradio angažman, te radi na tome da što više ljudi ima koristi od rewildinga. Proizvedeno uz podršku @HoganLovells. Saznajte više o radu@rewildingvelebit5968: https://rewildingeurope.com/landscape... |
PODACI O VIDEU
A new path for the Velebit Mountains | Documentary by Emmanuel Rondeau | Rewilding Velebit Autor: Rewilding Europe Datum objave: 17.4.2023. Opis. A New Path for the Velebit Mountains” is a captivating 15-minute documentary by Emmanuel Rondeau, telling the story of rewilding in this beautiful part of Croatia. The documentary focuses on the efforts of the Rewilding Velebit team and the gradual resurgence in the area’s spectacular wildlife. It shows how this recovery is enabling a fresh and sustainable approach to wildlife management – based on wildlife watching, rather than hunting – which is driving the development of a burgeoning nature-based economy. Featuring a range of insightful and inspirational interviews, it also shows how the team are reaching out to the local community to raise awareness and build engagement, and working to ensure that as many people as possible benefit from rewilding moving forwards. Produced with the support of @HoganLovells Learn more about the work of @rewildingvelebit5968: https://rewildingeurope.com/landscape... |
Pojmovi: Totalizator
|
Totalizator (veliki kišomjer, sakupljač oborina) je instrument za prikupljanje i mjerenje količine oborina za dulje vremensko razdoblje, a postavlja se u nenaseljenim i teško pristupačnim područjima, kao što su to često visinska planinska područja. Prikupljeni podaci mogu poslužiti za kratki prikaz klimatskih uvjeta na nekom području. Oborina koju oni skupljaju mjeri se na primjer jednom ili dva puta godišnje ili drugačije.
|
Totalizator postavljen na poljani Lividraga u Gorskom kotaru
|
Zanimljivosti: Pojilišta
Pojilišta u krškim brdsko-planinskim područjima su od iznimne važnosti za održavanje prirodne bioraznolikosti staništa. Tijekom ljeta velik broj lokvi presuši, a bioraznolikost ovakvih lokaliteta nestaje. Osim važnosti za opstanak autohtonih divljih vrsta, pojilišta predstavljaju i vrijednu kulturnu graditeljsku baštinu koju treba zaštititi od propadanja.
IZVOR Rewilding Velebit (Zaklada Rewilding Velebit upravo radi na obnovi i izgradnji pojilišta i starih bunara kako bi divljač na suhom terenu imala dovoljno vode tijekom ljetnih mjeseci).
IZVOR Rewilding Velebit (Zaklada Rewilding Velebit upravo radi na obnovi i izgradnji pojilišta i starih bunara kako bi divljač na suhom terenu imala dovoljno vode tijekom ljetnih mjeseci).
Highlander
Upravo je planina Velebit u Hrvatskoj mjesto gdje je rođena HIGHLANDER avantura, pokret sve popularniji i u svijetu. HIGHLANDER je osnovalo nekoliko entuzijasta koji su se 2017. godine okupili na ovoj atraktivnoj planini, s idejom da se kroz višednevno pješačenje pruži mogućnost upoznavanja Velebita.. Radi se o petodnevnoj aktivnosti koja uključuje kretanje kroz prirodu, uz elemente društvenog iskustva tijekom planinarenja. Tijekom tih pet intenzivnih dana na trasi od 100+ km, s 5 obveznih točaka, sa šatorima na leđima i ostalom pratećom opremom, sudionici imaju slobodu odabrati različite rute i ići tempom koji žele. Na kontrolnim točkama organizator osigurava hranu i vodu za sljedeći dan, a vaše je da hodate i uživate.
Nakon Hrvatske projekt se širi cijelom svijetom pa sad HIGHLANDER imaju mnoge države kao što su SAD, Velika Britanija, Crna Gora, Egipat, Austrija, Maroko, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Grčka i U.A.E.
Iako je HIGHLANDER planinarski događaj na duge staze (long-distance hiking), on nije samo za profesionalne planinare, već i za one koji volite prirodu i željni su aktivnosti na otvorenom.
Staze su pažljivo osmišljene od strane lokalnih planinara, tako da svaka staza nudi jedinstveno iskustvo i priču. Ono što HIGHLANDER čini zaista jedinstvenim iskustvom je činjenica da svi sudionici prolaze kroz istu HIGHLANDER rutu, a svaki od njih ima svoje jedinstveno iskustvo i priču na kraju svoje avanture života.
Tijekom Higlander avanture imate mogućnost proći kroz atraktivne predjele i upoznati zanimljive ljude, i to mnogo njih, na putu, s kojima dijelite strast, možda viziju, i barem dijelite avanturu.
Nakon Hrvatske projekt se širi cijelom svijetom pa sad HIGHLANDER imaju mnoge države kao što su SAD, Velika Britanija, Crna Gora, Egipat, Austrija, Maroko, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Grčka i U.A.E.
Iako je HIGHLANDER planinarski događaj na duge staze (long-distance hiking), on nije samo za profesionalne planinare, već i za one koji volite prirodu i željni su aktivnosti na otvorenom.
Staze su pažljivo osmišljene od strane lokalnih planinara, tako da svaka staza nudi jedinstveno iskustvo i priču. Ono što HIGHLANDER čini zaista jedinstvenim iskustvom je činjenica da svi sudionici prolaze kroz istu HIGHLANDER rutu, a svaki od njih ima svoje jedinstveno iskustvo i priču na kraju svoje avanture života.
Tijekom Higlander avanture imate mogućnost proći kroz atraktivne predjele i upoznati zanimljive ljude, i to mnogo njih, na putu, s kojima dijelite strast, možda viziju, i barem dijelite avanturu.
|
Highlander Velebit | Ultimativna planinarska avantura
Datum objave: 8.9.2020. Autor: Hrvatska radiotelevizija Opis: Po četvrti put održava se Highlander Velebit , međunarodni planinarski događaj. Sudjelovat će oni koji imaju najviše snage u nogama, rukama, ali i u glavi. U Dobro jutro, Hrvatska sam događaj najavili su Igor Mlinarević, osnivač Highlandera, Aljoša Vojnović, brand manager i Stipe Božić, ambasador projekta Highlander Velebit. |
Highlander Adventure Velebit
Datum objave: 14.11.2019. Autor: West Serbia Trails Opis: Highlander Velebit is a 104 km long hiking experience that lasts for 5 days and leads you through two famous national parks, Paklenica and Northern Velebit. |
Highlander Velebit 104 km - experience
Datum objave: 19.3.2022. Autor: Stjepan Mudronja Opis: Što očekivati ili ne kroz Velebit (Highlander 104 km). Highlander Velebit je long-distance planinarsko iskustvo koje vas vodi kroz nacionalne parkove Paklenicu i Sjeverni Velebit. Kroz nevjerojatne krajolike i poglede koji oduzimaju dah. |
|
Highlander 55 Velebit (1) START - Outdoors Croatia
Datum objave: 30.9.2021. Autor: Outdoors Croatia Opis: Thanks to the great HIGHLANDER adventure team who invited me to spend the past three days at Highlander, an increasingly popular event that started in Croatia and quickly spread to many foreing countries. https://highlanderadventure.com/ I parked in Senj under the beautiful Nehaj fortress, from where buses took us to Zavižan. This year, about 600 adventurers signed up for Highlander, so the event gained a super social dimension. Not everyone left at the same time, so there was no crowd, just good energy. |
Hiking the Velebit in Croatia with Highlander Adventure
Datum objave: 1.11.2020. Autor: Further Stories Opis: In September 2020, we've accomplished a thru-hike we will remember, the Highlander Velebit Adventure in Croatia. The Velebit mountains are where the Highlander Adventures were born. There is definitely something really cool about these 5 days adventures. It is not always easy to find a short time adventure that gives you a thru-hike taste. Mission accomplished for Highlander that manages to bring together the ingredients for an intense social hiking experience. 5 intense days during which you will be free to tackle different routes and take the pace you feel like. Be ready to meet people, cool people, and a lot of them, on the way. You share a passion , maybe a vision, at least you share an adventure. There is not 1 Highlander Velebit but an infinity, you are the only master of your hike ! Wanna know more about Highlander Velebit? - A 100+ km itinerary in the mountains that you are free to follow or not - 5 days of hiking - 5 mandatory checkpoints - 250 participants in 2020 Check out the video to discover how we made it in those wild mountains! Subtitles available in English, French and Croatian. |
|
Bravsko polje u bojama rane jeseni
Bravsko polje je manje polje na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Sa zapada i sjevera ograničeno je planinom Grmeč, s istoka Šišom, a s juga je Srnetica koja ga dijeli od Petrovačkog polja. Bravsko polje je polje u kršu s tipičnim obilježjima krša: velika golet, plitka zemlja na stjenovitom podnožju i bezvodnost. Polje je prekriveno velikim brojem vrtača, pa se ovakve površine zovu mrežasti krš (hrv.). odn. boginjavi krš ili boginjavi kras (srp.). Golet je pokrivena travom. Samo ime kaže da se stanovništvo skoro isključivo bavilo stočarstvom. |
Odabrani video
|
|
I met the Slovenian bears
Datum objave: 21.3.2022. Autorica: Anja Robanke Opis (prijevod). Nakon nekoliko dana na Slovenianbears.com, napravila sam ovaj video. Prvi put sam vijela medvjede u divljini 🐻 Bilo je nevjerojatno. Ako volite pratiti moj život na putu i avanture, pretplatite se na moj kanal. Napisala sam i blog post/dnevnik o ovim danima. Možete ga pročitati ovdje: https://anja.robanke.dk/slovenian-bears Link do moje trgovine: https://anja.robanke.dk/en/shop/ After some days at the Slovenianbears.com, I made this video. It was my first time seeing bears out in the wild 🐻 It was amazing. If you like to follow along with my life on the road and adventures, please subscribe to my channel. I also wrote a blog post/diary about these days. You can read it here: https://anja.robanke.dk/slovenian-bears Link to my shop: https://anja.robanke.dk/en/shop/ |
Odabrani video
|
U šumi slovenske regije Kočevsko u jesen 2021. kamere su zabilježile rijedak prizor, čopor vukova i njihovu međusobnu interakciju.
Ovaj close up video pokazuje neke intimne trenutke vučjeg čopora poput međusobnog čišćenja i društvenog povezivanja. Iako nam u videu ponekad zvuče agresivno, to je samo način na koji oni komuniciraju, stoji u opisu snimke. Čopor vukova snimila je foto-zamka postavljena u svrhu projekta LIFE Lynx koji prati riseve na području Hrvatske, Slovenije i Italije. |
Wolf pack from Kočevsko, Slovenia
Datum objave: 10.11.2021. Autor: Lan Hočevar Opis: Close up video of the wolf pack intimate moments such as grooming and social bonding behavior. Although in the video, they sometimes sound a bit agressive to us, but this is just the way how wolves communicate. The video was recorded in the wild, in Kočevsko forests in Slovenia, using camera trap. |
Mrazište |
mrȁzīšte hr/sr
mrazíšče slo |
|
Mrazište, odn. mrazišče (slovenski), je meteorološki pojam, koji označava ograničeno manje ljevkasto područje, odn. konkavni reljefni oblik (može biti kotlina, vrtača/ponikva, uvala, klanac, polje, livada) u kojem, zbog slijevanja okolnog hladnog zraka, dolazi do pojave mraza i vrlo niskih temperatura zraka.
Za mrazišta je karakteristična toplinska inverzija, što znači da je na dnu hladnije nego pri vrhu, što dovodi i do specifične biosfere i mikroklime, odn. mezoklime, pa često dno depresije mrazišta pokriva crnogorica, dok su vrhovi obrasli bjelogoričnim drvećem. Kod depresija izloženih buri, ova pojava nije tako jako izražena, jer bura hladi gornje dijelove vrtače. Jedan od faktora koji također mogu utjecati utječu na pojavu mrazišta su vedre, posebno vedre zimske noći i noći bez vjetra. Tada tlo gubi toplinu s dugovalnim zračenjem, a teži hladni zrak skuplja se noću na dnu mrazišta poput vode u posudi. Temperaturni režimi u mrazištima mogu ovisti i o faktorima poput: oblika, dubine i vegetacijskog pokrova na području mrazišta. Najhladnije je pri utjecaju hladne i suhe zračne mase u prisutnosti snježnog pokrivača. Posebno su niske temperature uz već postojeći snježni pokrivač, dok novonapali rahli snijeg daje bolju toplinsku izolaciju koja otežava bijeg topline iz tla. Jedna od šumskih vrsta kojoj, u odnosu na druge drvenaste vrste, pogoduje mikroklima mrazišta je smreka. Taj tip smrekovih šuma – gorska šuma smreke sa šumskim pavlovcem (As. Aremonio-Piceetum Ht. 1938) predstavlja reliktnu vegetaciju ledenih doba kada je borealna vegetacija bila rasprostranjena znatno dalje na jug. Uspijeva na podzolastim tlima, na nadmorskim visinama od 900-1100 m. Poznate šume ovog tipa su Štirovača na sjevernom Velebitu i šume u Lazcu između Risnjaka i Snježnika. Fitocenoza mrazišta u kojima se hladni zrak dulje zadržava obuhvaća i druge vrste poput: planinske vlasnjače (Poa alpina), sitne pušinice (Heliosperma pusillum), planinske hudoljetnice (Erigeron glabratus), ali i neke vrste mahovina i lišajeva prilagođenih izrazito hladnoj mikroklimi. Ukoliko, primjerice, na dnu krške uvale s obilježjima mrazišta postoji još i vrtača, mogu nastati mrazišta unutar mrazišta (pr. uvala Velo Snižno kod Platka) gdje mikroklimatski uvjeti pogoduju razvoju vegetacijskih elemenata tipičnih za tundre, poput lišajeva, mahovina i patuljastih grmića. Primjeri mrazišta u Dinarskom gorju: Babno Polje (Notranjska, Slovenija; 34,5 ° C), Rakitna (Notranjska, Slovenija; 34,0 ° C), Nova vas (Bloke, Notranjska, Slovenija; -32,5 ° C), Velika ledenica v Paradani (Trnovski gozd, Slovenija), Matić Poljana (Velika Kapela, Hrvatska), Zalesina (Risnjak, Hrvatska; službeno zabilježeno –33,4 º C), Viljska ponika (Risnjak), Smrekovac (Risnjak), Štirovača (Velebit, Hrvatska), Mrazište (Veliko polje, Igman, Bosna i Hercegovina), mnoge mikrolokacije (krške vrtače, uvale) na Pešterskoj visoravni, mikrolokacije na Durmitoru (pr. Valoviti do, -40 °C, 4.1.2011. godine), Sinjajevini (13.12. 2012. bilo je -38,5). 
Grčovec, travnata depresija podno notranjskog Snežnika, primjer mrazišta
|
Primjer inverzivne vegetacije uzrokovane efektom toplinske inverzije: Smrekova draga podno Kališkog vrha (1593 m) i Karolinovog vrha (1624 m). U pozadini desno (svjetlije zeleno područje) vidi se i Babno Polje, najpoznatije mrazište u Sloveniji.
Pogled s Velikog Snežnika Crtica iz povijesti ... Iako u to vrijeme nije bilo službenih mjerenja, prema nekim starijim procjenama u vrijeme odvijanja Igmanskog marša (siječanj/januar 1942. godine), na mjestu gde je kolona prolazila kroz mrazište u Igmanskom polju, temperatura je lako mogla biti -42°C. Takođe se prenosi da je bilo daleko manje umrlih od promrzlina među onima koji su išli oko Igman polja - tako izbjegavši hladnije mrazište. Općenito je te zime u tim krajevima bilo vrlo jakih mrazeva, koji su dosizali i duboko ispod -20, pa i -30, i to izvan mrazišta. |
Zaštita prirode
|
Prema podacima EROSTAT-a za 2019. godinu čak 2 od 5 regija EU (na razini NUTS-a 3; Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku) s najvećim postotkom zaštićenih šuma i polu-prirodnih područja iz programa Natura 2000 u odnosu na površinu regije, nalaze se u dinarskom području! To su Primorsko-goranska županija u Hrvatskoj (sa 63,7% područja regije na 1. mjestu u EU) i Primorsko-notranjska (49,4%; na 4. mjestu u EU) u Sloveniji.
Na razini 3 NUTS -a (Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku), tri regije EU s daleko najvećim zaštićenim područjima Natura 2000 u 2019. bili su Lappi u Finskoj i švedske regije Norrbottens län i Västerbottens län; zaštićena područja u sve tri regije bila su uglavnom šumska i poluprirodna područja, ali su također imala prilično velika močvarna područja i vodna tijela. Međutim, niti jedna od ove tri regije nije bila uključena u 20 regija s najvećim udjelom područja označenim kao područja Natura 2000. Među 1151 regijom za koju su dostupni podaci, bilo je 19 u kojima je zaštićeno više od polovice ukupnog područja. Taj je udio dosegao 72,0 % u Primorsko-goranskoj županiji (Hrvatska) i 73,5 % u Tulcei (Rumunjska): u bivšoj su većini zaštićena područja bila šumska i poluprirodna područja; u potonjem su močvarna područja bila posebno velika, uz relativno velika zaštićena poljoprivredna područja, kao i šumska i poluprirodna područja.
|
Prema podacima EROSTAT-a za 2019. godinu (na razini NUTS-a 3) čak 7 od 20 regija EU (od toga broja njih je čak 4 među prvih 5 regija) s najvećim postotkom svih zaštićenih područja iz programa Natura 2000 u odnosu na površinu regije, nalaze se u dinarskom području! To su Primorsko-goranska (2. mjesto u EU), Ličko-senjska (5.) i Dubrovačko-neretvanska županija u Hrvatskoj (72%) te Obalno-kraška (3.), Primorsko-notranjska (4.), Jugovzhodna Slovenija i Goriška (to je prijelazno dinarsko-predalpsko područje) u Sloveniji.
|
Kućer
Primjer kućera s planine Krstače u Srbiji, uz granicu s Crnom Gorom
|
Kućer, kućar (u starijim izvorima i kučar) je pomoćna i najčešće pokretna planinska kućica, odn. koliba, koja se u prošlosti selila sa stadom i postavljala uz tor, kako bi ju koristili pastiri (čobani), koji bi tako mogli noću boraviti i prespavati u blizini stada.
Kućeri su bili građeni za jednu osobu, no u njima je moglo i spavati i dvoje, ako bi se stisnuli. Kućeri su najčešće bili građeni od crnogorice. Temelj kućice činila su dva zaobljena debla (brvna) ili planjke oblikovani kao pragovi sanjki, kako bi se kućer lakše transportirao, obično uz korištenje životinje za vuču. Radi još lakšeg transporta često su se na podnožje kućice montirali i kotači. Pod je bio od dasaka, a krov izrađen od luba. Lub je vanjski dio kore drva, koji se skida u velikim komadima. Unutar kućera "ležaj" se uredio od ponjave (prostirač od raznobrojnih tkanina kućne izrade) i slame. U novije vrijeme, u skladu s tendencijama da se turistima približi tradicija i kako bi oni ostvarili bliži odnos s prirodom, mnogi su kućeri preuređeni ili su novi sagrađeni za noćenje turista. Novi kućeri koji se tako grade, obično su većih dimenzija od tradicionalh, kako bi se prilagodili suvremenim smještajnim potrebama (prozor, struja, voda, krevet i dr.). Postoji jedan sličan termin - kućara, no on se obično koristi za malu kuću izrađenu za psa ili nekog drugog ljubimca. |
Masiv Dinare: O projektu "Dinara back to Life"
Kako bi se sačuvala Dinara, oživjeli njezini pašnjaci i očuvale ptičje vrste čije preživljavanje ovisi o očuvanju dinarskog staništa, pokrenut je projekt ”Dinara back to LIFE”. Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje suhih travnjaka, planiranje dobre ispaše i kontrolirano paljenje te drugih popratnih zadaća, cilj projekta je oživjeti i zaštititi njenu iskonsku prirodu. |
Projektno područje
Blizu 50.000 hektara područja planina Dinare, Troglava i Kamešnice te njihovog podnožja područje je projekta koji će obnoviti i sačuvati raznolikost surovog, ali bogatog staništa Na karti bioraznolikosti, masiv Dinare ima svoje posebno mjesto. Nadvijajući se nad selima, samo područje naoko nije ni po čemu drugačije od ostatka Dinarida; divovske vapnenačke stijene, prostrani pašnjaci i tragovi ljudske prisutnosti glavna su obilježja ovog kraja. No, zbog povoljnih geografskih i klimatskih uvjeta, opisu Dinare posebnu čar daju ostaci nekadašnjeg načina života – blago koje je stoljećima bila glavna gospodarska grana njenih žitelja. Od Dinare se živjelo, posebno u ljetnim mjesecima kada su pastiri s blagom izlazili na pašnjake i ostajali u pastirskim stanovima sve do početka zime. Vrh te kamenito-travnjačke planine je najviša točka, mjesto gdje Hrvatska dodiruje nebo. Projektno područje Dinare back to LIFE veličine je 49610,50 hektara na planinama Dinari, Troglavu i Kamešnicu, kao i u njihovom podnožju, otkud će krenuti promjena za biljni i životinjski svijet. Aktivnosti
Restauracija travnjaka kroz kontrolirano paljenje i čišćenje, nabava stada i opreme za njihovo čuvanja, obnova ograda, bunara i pojilišta te stvaranje turističke ponude početak su dugoročne ideje o održivom upravljanju Dinarom |
Odabrani video
|
Prokletije, Montenegro
Datum objave: 30.10.2020. Autor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Opis: Krševiti pejzaži, divlja, teško pristupačna priroda i oštri vrhovi, razlog su zbog čega su Prokletije dobile naziv koji asocira na surovost ovog planskog masiva i težak život čovjeka koji živi u njihovj blizini. Sa druge strane, vizuelni utisak koji se stiče pri prvom susretu sa Prokletijama, veoma brzo promjeni spoznaja o prirodnim ljepotama ovog područja, prelijepim jezerima, pašnjacima i šumama. Granični položaj Prokletija i relativno slaba saobraćajna povezanost sa okolnim mjestima učinile su da su ova planina još uvijek bude vrlo interesantan i neisrpan izvor istraživanja netaknute prirode naročito primamljiv ljubiteljima prirode, planinarima i alpinistima, ljudima avanturističkog duha. Promotivni video izrađen je u okviru projekta „Razvoj ekoturizma na Balkansim Alpima“ i predstavlja samo djelić atmosfere i doživljaja koje nudi posjeta Nacionalnom parku Prokletije. Kreirali smo i sedmodnevni plan putovanja, za sve one koje žele da na jedinstven način otkriju neke od najbolje čuvanih tajni prekograničnog područja između Crne Gore i Kosova sa ciljem da se postigne održivi razvoj prekogranične regije kroz zajedničke turističke potencijale zasnovane na prirodnom i kulturnom nasleđu, osmišljen je prekogranični projekat, u okviru kojeg je i izrađen video. Realizovane aktivnosti doprinose kvalitetu i raznolikosti usluga, uspostavljanju i promociji zajedničke turističke ponude kao povećanom bezbijednošću pojetilaca Nacionalnog parka Prokletije u Crnoj Gori i Nacionalnog parka Bjeshket e Nemuna na Kosovu. |
|
Jesenje boje Brodmoravičkog kraja
BRODMORAVIČKA KRŠKA ZARAVAN
Brod moravička krška zaravan, je rubno goransko gorsko područje u Brod moravičkom kraju (Gorski kotar, Hrvatska) koje se nalazi južno od doline rijeke Kupe (između naselja Čedanj i Lukovdol), i sjeverno od gornjeg toka rijeke Dobre, odn. otprilike prostora kojime prolazi dionica magistralne ceste Zagreb - Rjeka.
Slikovita Bogićevica
Zalazak sunca na obrocima Bogićevice
Naslovna fotografija za kolovoz/avugust 2019. Bogićevica, odn Bogiçevica, na albanskom jeziku, je planinsko područje i morfološka cjelina u istočnom dijelu Prokletija (alb. Bjeshket e nemuna; Bjeshkët e Alpeve Shqiptare), smješteno između Treskavičke rijeke na zapadu i izvora i gornjeg toka rijeke Dečanske Bistrice (alb. Lumbardhi i Deçanit; Lumebardhi i Deçanit; Bistricës (Lumbardhit) të Deçanit) na istoku. Bogićevica se prostire na tri države: Crnu Goru, Kosovo* i Albaniju. Planinsko područje dugačko je otprilike 15 kilometara (u smjeru istok-zapad) i širine 10 kilometara (u smjeru sjever-istok).
U Bogićevici ima više vrhova viših od 2.000 metara, od kojih su dva viša i od 2500 metara: Marijaš (Bogdaš) s 2533 m n.v. najviši je vrh Bogićevice), a slijedi ga Maja Rops (2502 m). *WIKIPEDIJA: Djelomično priznata Republika Kosovo (albanski: Republika e Kosovës), samoproglašena neovisna država, de facto ima kontrolu nad većinom zemalja teritorij s ograničenom kontrolom na sjeveru Kosova. Srbija ne priznaje otcjepljenje Kosova i smatra ga entitetom pod upravljanjem Ujedinjenih naroda unutar suverene teritorije, autonomne pokrajine Kosovo i Metohija) |
Vrh Krša Bogićevice
Na obali Hridskog jezera
Pogled na Hridsko jezero s Krša Bogićevice
|
Na Crvnju
Područje Močila na Crvnju
Naslovna fotografija za srpajn/juli 2019.
Pogled s grebena Zimomora u smjeru sjevera
|
Crvanj je planina u sjeveroistočnoj Hercegovini. Njezina dva najviša grebena protežu se u smjeru sjever-jug. Na sjeveru je omeđena Neretvom, sa juga i jugozapada Nevesinjskim poljem, a sa istoka prostranom visoravni Morine.
Građena je pretežno od trijaskih i jurskih vapnenaca (krečnjaka) s razvijenim krškim oblicima. Najviši vrhovi su Zimomor 1921 m, Previja (1803 m prema topogr. karti SFRJ, odn. 1856 m prema Wikipediji), Veliki Gradac 1850 m i Ledenica 1827 m. Slabo razvijenu rječnu mrežu čine Živanjski potok (pritok Neretve) i otoka Uloškog jezera - potok Jezernica, koji se također ulijeva u Neretvu. Sjeverni i sjeveroistočni dio planine je šumovit (hrast, bor), a ostalo je pod pašnjacima. Na planini se uglavnom nalaze privremena pastirska naselja. Planina zauzima sav sjeveroistočni dio nevesinjske općine. PROČITAJ VIŠE ... 
|
Borci, nekropola stećaka "Kaursko groblje"
|
Selo Borci, udaljeno dvadesetak kilometara jugoistočno od Konjica, nalazi se uz regionalnu cestu Konjic - Boračko jezero – Glavatičevo - Kalinovik, na valovitim istočnim izbrešcima planine Borašnice (Prenj), na Boračkoj visoravni.
Nekropola sa 121 nadgrobnim spomenikom smještena je na malom uzvišenju uz samu cestu. S istočne strane puta diže se kosa na čijem se vrhu nalazi pretpovijesna gradina. Arheološki nalazi iz starijeg i mlađeg željeznog doba svjedoče da je područje Boraka bilo naseljeno već od pretpovijesti. Već u to doba ovim područjem je prolazio karavanski put. Među stećcima leže i tri okrnjena miljokaza ovdje upotrebljena kao nadgrobni spomenici. Inače, vrijedno je napomenuti kako je glavna rimska cesta išla pravcem: Narona – Dubrave - Nevesinjsko polje - Konjic i na toj maršuti su inače evidentirani mnogobrojni miljokazi, od kojih su neki korišteni i kao nišani-bašluci. Nekropola leži na površini od oko 1000 kvadratnih metara. Na nekropoli su većinom, osim dva sljemenjaka, zastupljeni stećci u obliku sanduka, ploča i prijelaznog sanduka ka pločama. Ukrašeni spomenici se nalaze u centru nekropole, osim jednog u grupi pri ulazu. Ukrasi na 12 stećaka su izvedeni u polureljefu ili su urezani. Povijesno područje - Nekropolu stećaka na lokalitetu Kaursko groblje u Borcima je u ožujku/martu 2006.godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Preneseno sa službene stranice Općine Konjic |
Naslovna fotografija za lipanj/juni 2019.
|
|
Riječ, dvije, o naslovnoj fotografiji za travanj/april 2019.
Zima je prošla, snijeg je okopnio, sve češće putujemo i izlazimo u prirodu, ili turističko-izletničke obilaske. No prije no što vegetacija nanovo poraste, uočavamo brojno šareno "cvijeće" uz naše ceste, uz šume, rijeke i livade. Ukoliko se ljudi ne trgnu i nešto poduzmu, najveći dio toga šarenog "cvijeća" preživjet će to prvo proljeće, i ljeto pa još jednu zimu. Za pojedine vrste "cvijeća" vele kako će preživjeti i desetak, i stotinjak zima, ali i dalje će stajati ovdje na istome mjestu, i dalje će imati istu boju. Još za prvog proljeća izaći ćemo na livadu i šumu, s našom djecom, našim kućnim ljubimcima, i oblijetati će oni to "cvijeće", igrati će se i trčati među šarenim "cvijećem", poneki će ga dodirnuti, iskoristiti za igru, poneki staviti u usta, a kako je to "cvijeće" sve češće, većina ga neće niti zamijetiti i samo će prolaziti pored njega. Kažu učeni ljudi i kako će se dio toga "cvijeća" ipak s godinama raspasti i naposljetku preko tla, voda, ili životinja, njegove komponente ući u naš prehrambeni ciklus, odn. naš želudac, krv. Ako već niste shvatili, "cvijeće" iz ovoga teksta zapravo jest produkt ljudi, to šareno "cvijeće", "ljudsko cvijeće", zapravo jest: smeće. Prostori Dinarskog gorja zasićeni su smećem, i vrijeme je da se nešto značajno poduzme. Smeće se baca već dugo vremena. To nije nova pojava. Bacaju ga na rubovima sela isti ljudi koji tamo žive, isti oni koji koriste vode koje oko tih smetlišta izviru. Okoliš zagađuju i izletnici, turisti, graditelji, tvorničari. Problem je sve veći, jer ljudi žive u sve većem izobilju, sve više konzumiraju i rješavaju se viška ambalaže, ili proizvoda obijesnim bacanjem u okoliš. Zapravo, to je prava riječ, jer su u pozadini takvog ponašanja ljudski egoizam, obijest, konzumerizam i neobrazovanost. Problem je pojačan činjenicom kako su danas mnogi od bačenih proizvoda napravljeni od neprirodnih i dugotrajajućih materijala, koji ne istrunu poput drva. Naslovne fotografije na web-stranici Dinarsko gorje u pravilu prikazuju najljepše dinarske motive i fotografije. No, vrijeme je da se govori i o drugoj, ružnijoj strani tih prostora - a takvih tema uopće ne nedostaje. Pored naslovne fotografije za travanj/april 2019., tu je i pod-stranica nazvana Crna strana Dinarskog gorja, gdje možete vidjeti neke primjere nemarnog postupanja prema onome što nas okružuje i gdje živimo. Vrijeme je da svi koji ovo čitate pri prvom izlasku na teren, u prirodu, na ulice naših sela i naselja, prionete poslu, sagnete se, i sukladno Vašim mogućnostima prikupite ono što tamo ne pripada! |
Zimska čarolija u Samoborskom gorju
Velebitska jesen
Cijelo područje Velebita ima mediteranski režim oborina, kojega obilježava veća količina oborina u hladnijoj nego u toplijoj polovici godine. Sve kišomjerne postaje na Velebitu imaju maksimum oborina u jesen, a sporedni maksimum u proljeće. Usprkos tomu, vedri velebitski jesenski dani, kojih također ne nedostaje, pružaju posjetitelju ove najduže dinarske planine raskoš jesenskih boja i odlične vidike.
Istočna padina kuka Kiza
U pozadini je kuk Grabar (1270 m), a desno kuk od Špiljić plane (1232 m). Velebit u jesen (Dabarski kukovi)
Autor: Šafarek Film Datum objavljivanja: 4.11.2017. Velebit u jesen iz zraka (Dabarski kukovi) |
|
Bjelašničkim stazama
Razvoj ljetne oluje nad Sutjeskom
Volujak, u oblacima
Volujak, vrh Lica (2111 m; u sredini fotografije). Sjeverozapadna padina Lica, zajedno s padinom Planinice na Zelengori tvore sutjesku Vratar, u kanjonu rijeke Sutjeske. |
Nacionalni park "Sutjeska" Nacionalni park "Sutjeska" obuhvaća planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, između rijeka Pive, Drine, izvorišnog područja rijeke Neretve, te planinskih područja Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore. Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je više od 66% pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. |
Pogled iz smjera juga na kanjon Sutjeske kojeg tvore masivi Zelengore (lijevo), Volujka (desno) i Maglića (nije vidljiv od Volujka)
Lijevo su stijene Tovarnice, krajnjeg jugoistočnog grebena planine Zelengore koji se uzdiže nad kanjonima rijeka Jabušnice (Jabučnice) i Sutjeske. Volujak, na istočnoj strani kanjona, druga je po visini planina u Bosni i Hercegovini (Studenac, 2296 m). Zajedno s Vlasuljom, Maglićem i Biočem tvori visokoplaninsku skupinu koja se nalazi na teritoriju dvije države Crne Goe i Bosne i Hercegovine.
Lijevo su stijene Tovarnice, krajnjeg jugoistočnog grebena planine Zelengore koji se uzdiže nad kanjonima rijeka Jabušnice (Jabučnice) i Sutjeske. Volujak, na istočnoj strani kanjona, druga je po visini planina u Bosni i Hercegovini (Studenac, 2296 m). Zajedno s Vlasuljom, Maglićem i Biočem tvori visokoplaninsku skupinu koja se nalazi na teritoriju dvije države Crne Goe i Bosne i Hercegovine.
SUTJESKA je rijeka u istočnoj Hercegovini, BiH, lijeva pritoka Drine. Duga je 35 km, a ulijeva se u rijeku Drinu južno od grada Foče. Najvećim dijelom toka teče kroz Nacionalni park Sutjeska. Površina njezina sliva iznosi 322 km2. Izvire ispod vrha Vlasulja na planini Volujak na nadmorskoj visini od 1520 metara (neki podaci navode i 1800 m n.v.), prikupljajući vode s obronaka Volujaka (2336 m), Vilišta (2133 m), jugozapadnih obronaka Male Vlasulje (1922 m) i zapadnih obronaka Kuka (1821 m), na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore. U gornjem toku teče na sjeverozapad, u srednjem na sjeveroistok, a u donjem na istok. Utječe u Drinu kod sela Kosmana na nadmorskoj visini od 437 metara. Njezin prosječni pad iznosi 30,1 promila. U svom gornjem toku formira se iz više stalnih, ali slabijih potočića koji izbijaju na jugoistočnoj strani kotline Čemerno. Ovi potoci sastaju se kod mjesta Žugovine, gdje formiraju rijeku Sutjesku. Potom Sutjeska teče kroz uzanu i duboku dolinu čije su strane većim dijelom pošumljene. Između planina Tovarnice i Volujka prelazi u klisuru sa stranama koje se skoro vertikalno dižu do 1000 metara iznad rijeke. Ima nekoliko proširenja s manjim naseljima Suha, Tjentište, Popov Most i Ćurevo. Zbog velikog pada od 1037 metara vrlo je brza. Desne su joj pritoke ►Suški potok i ►Perućica (s vodopadom visokim 71 m) i ►Ždrijelo, a lijeve ►Trtorišnica, ►Klobučarica, ►Jabušnica (Jabučnica), ►Usovički potok, ►Hrčavka i ►Bukovik. Pritoka Perućica, koja dolazi sa sjeverozapadnih obronaka Maglića prolazi kroz predjele istoimene prašume, a na svom srednjem toku, na oko 3 km od ušća ona tvori vodopad Skakavac visine oko 70 m. Prašuma Perućica s površinom od 1434 ha. Zakonom koji je 1962. godine proglasila Narodna skupština SR BiH u ondašnjoj FNRJ, šire područje Sutjeske u površini od 17.500 ha proglašeno je nacionalnim parkom "Sutjeska".
U istočnim Prokletijama
Dok su središnji i zapadni dijelovi prokletijskog lanca građeni pretežito od vapnenaca i dolomita, u istočnim Prokletijama, uz slojeve dolomita i vapnenaca, ima stijena iz kasnijih razdoblja, vulkanskog stijenja i metamorfnih stijena, zbog čega ove planine imaju blaže reljefne forme. Fotografije prikazuju dio Prokletija između Bogićevice i Đeravice.
Pogled s prijevoja Gusanit (Qafa e Gusanit) na Veliko đeravičko jezero (Liqeni Zemër) i u pozadni granični greben s Albanijom.
Pogled s istoka na Vokšanske pločice (Plloqa e Vokshit) i greben Đeravice (Gjeravica)
Proljeće na Pešteri
Pešter ili Pešterska visoravan je prostrana krška zaravan u jugozapadnoj Srbiji. Prostire, na nadmorskoj visini od 900 do 1250 metara, jugoistočno od Sjenice i sjeverozapadno od Tutina. Teritorij Peštersko-sjeničke zaravni uglavnom obuhvaća površinu općine Sjenica, dok neki dijelovi pripadaju općinama Novi Pazar i Tutin. Ova visoravan je okružena planinama Jadovnikom, Zlatarom, Ozrenom, Giljevom, Žilindarom, Humom, Jarutom, Ninajom, Javorom i Golijom. Dijelovi Peštersko-sjeničke zaravni su Sjenička kotlina (1007-1130 m n.v.), Koštan-polje i Peštersko polje (1165-1232 m n.v.), površine od 63 km2, koje je najveće krško polje u Srbiji i jedno od najviših na Balkanu.
U građi visoravni prevladava vapnenac. U reljefu ima mnogo krških oblika (udoline pune vrtača, rijeke ponornice, podzemni speleološki objekti i dr.).. U novijoj geološkoj prošlosti cijela visoravan (Peštersko polje) je bila jezero, od kojeg je danas jedino ostalo močvarno područje u blizini sela Tuzinje. Tu je izvorište treseta koji svojim bio-potencijalom spada u nakvalitetniji treset u Europi.
U građi visoravni prevladava vapnenac. U reljefu ima mnogo krških oblika (udoline pune vrtača, rijeke ponornice, podzemni speleološki objekti i dr.).. U novijoj geološkoj prošlosti cijela visoravan (Peštersko polje) je bila jezero, od kojeg je danas jedino ostalo močvarno područje u blizini sela Tuzinje. Tu je izvorište treseta koji svojim bio-potencijalom spada u nakvalitetniji treset u Europi.
Proljetni prokletijski suton
Lokva na lokaciji Gryke Lugje uz cestu koja povezuje albanska prokletijska naselja Bogë i Ducaj. Gledajući prema jugu, iznad Ducaja dižu se vrhovi prokletijskog grebena čiji je najviši vrh maja Biga e Shales (zovu ga i m. Biges e Gimajt, Biga e Gimajt i dr., 2230 m). Najniža vidljiva točka na grebenu je prijevoj Qafa e Shtogut (1679 m) preko kojega vodi pastirski put od Ducaja u dolini Boge, prema dolini rijeke Kir. Vrh lijevo od prijevoja je Maja e Madhe (2019 m), a stijenoviti šiljak u sredini fotografije (desno od stupa) vrh je Maja e Vogël (1893 m).
Naslovna fotografija za travanj/april 2018.; KOORDINATE LOKVE: 42.3610696,19.633056
Naslovna fotografija za travanj/april 2018.; KOORDINATE LOKVE: 42.3610696,19.633056
