DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Petrova gora

Facebook instagram youtube email

PERIPANONSKE ODN. PREDDINARSKE PLANINE > Petrova gora
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Mali Petrovac, 512 m
​Koordinate najvišeg vrha: 45.3123, 15.8069

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Petrova gora je niže gorje u središnjoj Hrvatskoj, uz istočni rub Unsko-koranske zaravni i na sjeveroistočnom rubu Kordunskog krša. Administrativno se nalazi na prostoru Karlovačke županije. Pruža se smjerom sjeveroistok–jugozapad, duljine 25 km.

Akademik Roglić kordunski prostor naziva ocjeditim vapnenačkim i dolomitskim ravnjacima kroz koje protječe Korana, a kao izuzetak spominje Petrovu goru, koja je sastavljena uglavnom od starih škriljevaca.
​Veći dio Petrove gore na grebenu i sjevernim padinama je građen od paleozojskih silikata, a samo niže jugozapadne padine pokriva vapnenački krš. Po nastanku je to uglavnom starija geološka formacija, pa je razmjerno bogata vodom, zbog čega je njezin reljef razveden, s brojnim zrakastim grebenima i dubokim prodorima na dnu kojih teku brojni potoci.


Petrovac, najviši vrh Petrove gore, prostrana je šumovita visoravan s dva neznatno istaknuta vrška podjednake visine (Veliki i Mali Petrovac). Dugotrajni kontinuitet naseljavanja Malog Petrovca potvrđen je arheološkim istraživanjima tijekom kojih su pronađeni prapovijesni (11. – 9./8. st. pr. n. e.) i rimski (1. – 4. st..n. e.) nalazi. Vršni je plato bio naseljen i tijekom ranog srednjeg vijeka.

Kako je planina pokrivena obilnom vegetacijom, u izletničko-planinarskom smislu ona ne pruža mnogo vidika. Sa spomenika na Petrovcu, visokom 37 m i s napuštenog komunikacijskog tornja na Magarčevcu, pružao se najbolji pogled na neposrednu okolicu i na dobar dio središnje Hrvatske, Gorskog kotara, pa i Slovenije, te sjeverozapadne Bosne.
 
Petrova gora jedan od najljepših i najbolje očuvanih gorskih šumovitih krajobraza u Hrvatskoj, izuzetno je stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Radi bogate biološke raznolikosti središnji dio Petrove gore zaštićen je 1969. godine kao značajni krajobraz.

Kulturno-povijesne znamenitosti (pavlinski samostan sv. Petra, Spomenik revoluciji Vojina Bakića i dr.), te rekreacijsko-edukativni sadržaji (planinarska obilaznica Petrova gora, ornitološki park Petrovac i dr.) objedinjeni su unutar Turističkog centra Petrova gora sa središtem u lovačkom domu Muljava.

Rekreativno-edukacijski sadržaji su Planinarska obilaznica Petrova gora, poučna staza “Rimski put”, poučna staza za osobe s posebnim potrebama “Kraljev put”, ornitološki park Petrovac, mini zoo vrt na Muljavi, streličarstvo i streličarska 3D staza “Petrova gora”, jahanje i vožnja biciklom. Ishodište putova i staza je lovački dom Muljava.

ENGLISH SUMMARY: Petrova gora

Petrova Gora ("Peter's Mountain") is a mountain range in central Kordun. It is located in Karlovac County, Republic of Croatia. It spreads in northeastern-southwestern direction, 25 km long.
In the past, the mountain was called as Slatska Gora until 1445, and only from 1536 as Petrova Gora. The latter name was in honor of the Croatian King Petar Snačić who died in the Battle of Gvozd Mountain. The traditional Croatian historiography identified the Gvozd Mountain with Petrova Gora, though there are some opinio that the possible location of the battle was in the Kapela mountain in central Croatia.
It is an old geological formation, which means that it is relatively rich in water and especially in forest vegetation. This also implies a certain mountaineering restraint because it lacks broad visibility, but there is also a large identification of reliefs with numerous significant reefs and deep ravines enriched with numerous streams. It composed of Paleozoic and Mesozoic rocks.
The 37 meter high memorial on Veliki Petrovac was built after the World War II. On May 6, 1946, the foundation stone was laid. Construction began only after 34 years, in mid 1980s, according to the original plans of the sculptor Vojin Bakić. The monument opened on October 4, 1981. The monument is a masterpiece of monumental commemorative sculpture of its time and highlights the role of Petrova Gora in the antifascist struggle in this region.

Ime

U srednjem vijeku Petrova gora se nazivala Gvozd što ja arhaični hrvatski naziv za gustu šumu (njem. Urwald, engl. rainforest). Nakon velikog boja između mađarske i hrvatske vojske pod vodstvom kralja Petra Svačića (Snačića), vjerojatno na Petrovoj gori je poginuo posljednji hrvatski kralj Petar Svačić-Krešimirov (unuk Petra Krešimira IV.), pa je zato po njemu ta gora dobila ime Petrova gora. ​
Do 1445. gora se nazivala i Slatska gora, a ostali stariji nazivi su Z
lat i Patur gozdia.
Picture
Žig s logtipom Planinarske obilaznice Petrova gora
VOJNIĆ Petrova gora
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
  • Spomenički kompleks na Velikom Petrovcu
  • Kraljev grob
  • Ostaci pavlinskog amostana na Malom Petrovcu
  • Centralna partizanska bolnica
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Petrove gore
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Na Malom Petrovcu
​Pogled s obronaka Malog Petrovca prema Velikom Velebitu i cesti koja vodi do spomeničkog kompleksa na Velikom Petrovcu.

ZEMLJOPIS


PRIRODA

​Petrova gora predstavlja jedinstven šumski ekosustav čija je glavna odlika velika stabilnost i trajnost. Ovaj brdski masiv je izuzetno stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.

Biljni svijet

Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum), te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Pored edifikatora, bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus) i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest (Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna jova (Alnus glutinosa), cer (Quercus ceris) i druge. Vrlo bogati sloj žbunja sačinjavaju vrste iz rodova Corylus, Pyrus, Crataegus, Vaccinium, Sambucus, Daphne sp. i druge.
​
Posebnu specifičnost prizemnom sloju daje vrlo veliki broj Ilirskih vrsta koje su endemi sjeverozapadnog Balkana velika mrtva kopriva (Lamium orvala), volujsko oko (Hacguetia epipactis), kranjski bijeli bun (Scopolia carniolica), kranjska mlječika (Euphorbia carniolica), mišje uho (Omphalodes verna), mnogolisna režuha (Cardamine polyphylla), i druge.
Picture
Razvoj izdanka iz sjemena drveta (bukvica)

Životinjski svijet

Optimalan sastav šumskih zajednica, obilje vode i hrane tijekom cijele godine, dovoljno livadnih i pašnjačkih površina te relativan mir u šumi stvaraju idealne stanišne uvjete za veliki broj životinjskih vrsta.

U Petrovoj gori su u vecem broju zastupljene vrste iz reda Artiodactila srna (Capreolus capreolus) i divlja svinja (Sus scrofa). Od grabljivica iz reda Carnivora divlja mačka (Felix sylvestrys), jazavac (Meles meles), kuna zlatica (Martes martes), kuna bijelica (Martes fiona), lasica (Mustela nivalis), lisica (Vulpes vulpes), iz reda Rodentia vjeverica (Sciuris vulgaris) i sivi puh (Glis glis) te zec (Lepus europeaus) iz reda Lagomorpha.

Posljednji primjerak vuka na Petrovoj gori odstrijeljen je 1960-ih godina. No, nakon što se zakon promijenio i od kada je vuk zaštićena životinja, vuk se počeo rapidno množiti i naseljavati područja u kojima nema prirodnih neprijatelja, te je zabilježen i njegov povratak na Petrovu goru (Izvor: 2017.)

Predstavnici klase Aves, odnosno ptica, su jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), škanjac mišar (Buteo buteo), sova šumska (Strix aluco), vrana siva (Corvus corone cornix), svraka (Pica pica), šojka kreštalica, fazan (Phasianus colchicus), ćuk (Otus scops), divlja grlica (Streptopelia turtur) i mnoge druge.
Posebnost Petrove gore predstavlja veliki broj jestivih gljiva koje se mogu sakupljati tijekom čitave godine.
Picture
Informativne table na Poučnoj stazi i u Ornitološkom parku Petrovac govore i o fauni Petrove gore

Zaštita prirode

Zaštićeno područje "Značajni krajobraz Petrova gora – Biljeg" proglašeno je 1969. godine. To je područje u cijelosti prekriveno šumom, nema izraženih stjenovitih vrhova niti većih otvorenih prostora, a u nizinu prelazi postupno kroz pojas brežuljkastog terena. Uz šume se ističu i očuvane potočne doline. Zauzima područje od oko 2.929,44 ha 
Ciljevi očuvanja: Kompaktnost i prirodni sastav šumskih zajednica, krajobrazne vrijednosti, potočne doline. 
Opis područja: Područje očuvanih krajobraznih vrijednosti vršnog dijela Petrove gore s istaknutim vrhovima, potočnim dolinama, te kulturno-povijesnim vrijednostima. Zaštita je proglašena 1969. godine Rješenjem SO Vrginmost. Najvažnija prirodna obilježja područja su očuvani i kompaktni šumski predjeli ispresijecani potočnim dolinama. U južnom dijelu prevladavaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena, dok sjeverne obronke Petrove gore obrastaju bukove šume s prisutnošću običnog graba. Osim prirodnih vrijednosti područje Petrove gore značajno je i sa stajališta kulturnopovijesnih vrijednosti (II. Svjetski rat, NOB). Područje Biljega predstavlja izolirani šumski predjel u kojem se uz krajobrazne vrijednosti također ističe i kulturnopovijesna baština (II. Svjetski rat, NOB). 

Picture
Picture
Petrova gora prvi park tamnog neba u Hrvatskoj

Nakon više astronomskih aktivnosti koje se od 2007. godine provode na Petrovoj gori u organizaciji astronomskog društva "Beskraj", značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg službeno je 2019. godine proglašen Međunarodnim parkm tamnog neba prema kriterijima Medunarodne udrue za tamno nebo - International Dark-Sky Association (IDA) - kao prvi park te vrste u Hrvatskoj, i jedan od samo 15 takvih parkova u Europi u vrijeme njegova proglašenja.

POVEZNICA:
​
Stranica Astronomskog društva "Beskraj"
Picture
Napomena
Na žalost, ni godinu dana od proglašenja prvog Međunarodnog parka tamnog neba u Hrvatskoj na Petrovoj Gori nedaleko od Zagreba državna tvrtka Odašiljači i veze (OIV) postavila je u njegovom središtu toranj s blještavom rasvjetom koja je potpuno uništila sam smisao njegova imena i postojanja.
PROČITAJ VIŠE
JARIĆ DAUENHAUER, Nenad: Državna firma uništila rijedak park nedaleko od Zagreba, znanstvenici u šoku. Index.hr, 19.9.2020.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Picture

Povijesni pregled


Srednji vijek

1097. Vodila se Bitka na Gvozdu.
Bitka na Gvozdu

Bitka na Gvozdu, hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića. Do bitke je došlo uslijed zaoštravanja  dinastičke krize nakon smrti Stjepana II., posljednjeg hrvatskog kralja iz dinastije Trpimirovića (sama kriza započela je nekoliko godina ranije, kada je 1089. umro kralj Dmitar Zvonimir), te ugarskog polaganja prava na hrvatsku krunu. Sraz dviju vojski na planini Gvozd bio je vrhunac tih dugotrajnih političkih i vojnih previranja u Hrvatskoj. Bitka je završila katastrofalnim porazom Hrvata i smrću kralja Petra, što je imalo dalekosežne posljedice i značilo presudnu prekretnicu u hrvatskoj povijesti, jer od tada hrvatskim zemljama više nikad nisu vladali kraljevi narodne krvi, nego oni tuđinskog podrijetla, a srednjovjekovna je hrvatska država, premda zadržavši mnoge atribute državnosti, bila izložena mnogobrojnim stranim utjecajima i teritorijalnim posizanjima, što je potrajalo sve do današnjih dana. U spomen na kralja Petra Gvozd je, prema tradicionalnoj hrvatskoj historiografiji, preimenovan u Petrovu goru.

PROČITAJ VIŠE
​WIKIPEDIJA: Bitka na Gvozdu
Picture
Oton Iveković, Smrt kralja Petra Snačića u Gori Gvozdu 1097. god
​Problematika mjesta bitke

S obzirom na oskudnost izvora i široke mogućnosti njihova različitog tumačenja, do danas nisu sa sigurnošću i jedinstvenim suglasjem  povjesničara  definirane mnoge važne činjenice o bitki, kako o sastavu i brojnom stanju sukobljenih vojska, tako ni o točnom vremenu i mjestu sukoba. Ponajprije je potonja izazvala rasprave u stručnim krugovima i dovela do nekoliko bitno različitih  stajališta.  Prevladavajući stav hrvatske historiografije je da je mjesto bitke današnja Petrova gora na Kordunu. Neki povjesničari su, nasuprot tome, tvrdili ili tvrde da se bitka odigrala jugozapadnije, na lokaciji Velike ili Male Kapele, koja se u Srednjem vijeku, pa i kasnije, zvala Gvozd, a preimenovana je tek izgradnjom crkve, odnosno kapele svetog Nikole, početkom 17. stoljeća na mjestu ruševina ranijeg pavlinskog samostana. Neki su opet lokaciju okršaja smjestili istočnije, na područje Zrinske gore ili njoj blisko područje toka rijeke Une, u srednjovjekovno doba važnog i najkraćeg prometnog pravca između sjevera i juga Hrvatske. Pitanje je, međutim, da li je kratkoća puta kretanja vojske bila pritom odlučujući čimbenik, ili je neki drugi odigrao presudnu ulogu, na primjer taktički razlog (kao što je ratno lukavstvo), zatim prikupljanje vojske, odnosno pridruživanje savezničkih postrojbi iz udaljenijih krajeva, pitanje opskrbe ratnika hranom i slično. Takvi podaci u konkretnom slučaju ne postoje.
IZVOR: WIKIPEDIJA
​Tv kalendar 26.svibanj_hrvatski kralj Petar Svačić
TvKalendarHR; Datum objavljivanja: 26. svi 2011.

20. stoljeće

Drugi svjetski rat

U Drugom svjetskom ratu, planina je postala sklonište lokalnom srpskom narodu koji je bježao ispred ustaškog terora, a poslije je bila i  partizanska baza. Ustaše i okupatori su proveli niz ofenziva na planinu, u kojima je uglavnom stradalo civilno stanovništvo.

1941.
​
​Krajem srpnja (VII.) 1941. godine, Petrova gora je zahvaćena oružanim ustankom lokalnog hrvatskog, srpskog i muslimanskog stanovništva, protiv okupatora i domaćih izdajnika. Radi uspješnog razvoja oružane borbe, u kolovozu (VIII) je formirano jedinstveno rukovodstvo za Petrovu goru. Područje gore priključeno je "Prvom rajonu“ s posebnim zapovjedništvom, koje je trebalo objediniti djelovanje odreda na svojem teritoriju i brinuti o obuci ljudstva.

U idućem razdoblju okupatorske, ustaše i domobranske snage su poduzele više ofenzivnih akcija protiv partizanskih jedinica, od kojih je najznačajniji bio napad 2.8.1941. godine od  Topuskog,  Vrginmosta,  Gline  i  Slunja na ustanička sela duž Petrove gore. Slabo naoružani ustanici bili su prisiljeni da se povuku dublje u goru. 
U rujnu (IX) su partizani Prvog rajona izveli više uspješnih akcija na okupatorova sredstva veze, komunikacije i žandarmerijske stanice, a u listopadu (X) su ušli u sastav novoformiranog Kordunaškog partizanskog odreda.

​U kolovozu/augustu i rujnu/septembru 1941. godine, na dijelu Petrove gore Vrletne strane, osnovana je vojna radionica i započela je izgradnja partizanske bolnice, koja će nakon izgradnje 1942. odigrati važnu ulogu za vrijeme cijelog rata. 

U početnoj fazi oružane borbe, na Petrovoj gori je održano niz važnijih skupova, koji su imali odlučujući značaj za dalji razvoj ustanka na području Korduna. U selu Crna Lokva je 19. i 20. rujna 1941. godine održana prva konferencija rukovoditelja  Narodnooslobodilačkog pokreta Korduna i Banije. U selu Vučkovići je 9.10.1941. formiran Glavni štab partizanskih odreda Hrvatske, a 25.11. je u selu Salkova Poljana počela dvodnevna konferencija komandanata i političkih komesara partizanskih jedinica Korduna i Banije.
​Kordunaške partizanske jedinice su krajem prosinca (XII) 1941. i početkom siječnja (I) 1942. godine oslobodile znatan dio Korduna
. 

1942.

Sredinom siječnja (I) u goru je stigao zbjeg od oko 15.000 ljudi, žena i djece, sklanjajući se pred talijanskim, ustaškim i domobranskim jedinicama.

Godine 1942. Petrova gora je postala glavna baza partizanskih jedinica sjeveroistočnog Korduna. Na njoj su bili Okružni komitet KPH za Karlovac, Štab 
Prvog kordunaškog partizanskog odreda, Štab grupe partizanskih odreda, partizanska bolnica, radionica za popravak oružja, partizanska tiskara, radila mreža  Narodnooslobdilačkih odbora, organizacije Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije,  Antifašističkog fronta žena i pionira, tečajevi za nepismene, partijski kursevi, omladinski domovi, osnovne škole, održavani zborovi sa stanovništvom, sklanjali se zbjegovi naroda, i dr.

Zbog intenzivnih partizanskih aktivnosti na Petrovoj gori, talijanski i njemački okupatori su u suradnji s ustašama, domobranima, oružnicima i muslimanskom milicijom poduzeli brojne napade na jedinice u rajonu, ali bez previše uspjeha.

Najteže je bilo u proljeće 1942., kada se manji dio ljudi spasio iz neprijateljskog obruča, dok je oko 10.000 ljudi ubijeno. Ukupno je na Kordunu, čija je Petrova gora centralni dio, stradalo oko 27.000 ljudi u ratu (30% predratnog stanovništva). Poneke su majke, iznemogle od gladi i užasa, ostavljale i svoju djecu u dupljama drveća. Proboj obruča na Petrovoj gori je obuhvaćao i takve očajničke akcije kao što je bio juriš oko 300 "roguljaša“ (seljaci naoružani samo roguljama - drveno rašljasto oruđe, obično s dva roga, za skidanje sijena s plasta i bacanje stoci i sl.; vile, roglje) na dobro naoružane ustaše utvrđene na vrhu Petrovac. Poginulo je 173 "roguljaša".
​K
ao uspomena na te događaje, nastala je pjesma Na Kordunu grob do groba.

Među najznačajnije aktivnosti spada napad Utinjskog zdruga radi opkoljavanja, a zatim potiskivanja partizanskih jedinica na prostor Vojnić-Slavsko polje-Krstinja, gde su trebale biti uništene. Poslije teških borbi i niza bezuspješnih pokušaja da se probiju uz obruča, partizanske jedinice i zbjeg naroda su 13.5.1942. godine bili okruženi na uskom prostoru između vrha Petrovca i Magarčevca. Iako pod teškim uvjetima, oni su se uspjeli probiti 14.5. Kao pri ranijim napadima, snage osovine su i ovoga puta pustošile i palile sela, ubijale ili odvodile u logore stanovništvo i vršile druga nasilja
. 
Operacija Petrova gora

Operacija Petrova Gora je bila osovinska operacija protiv partizana na Kordunu. Izvođena je u dvije etape, od ožujka/marta do svibnja/maja 1942. godine.

​Operacija Petrova gora I
Prva etapa operacije trajala je od 18.3.-18.4.1942. Poduzele su ju osovinske snage s ciljem uništenja partizanskih snaga koncentriranih na Petrovoj gori, na Kordunu,  između  Vojnića i Topuskog. Partizanske snage činili u 1. i 2. Kordunski odred, dok su snage tzv. NDH činile: I. II. i III. bojna/Združena oružarsko-domobranska pukovnija, I. i II. lička ustaška bojna, XIV. ustaška bojna, Samovozni odred/PTB s 5 tanketa i Karlovačka novačka bojna
Tijekom ove operacije koja je trajala mjesec dana, osovinske su snage imale zadaću "očistiti navedeno područje". Vojnici nisu imali milosti. Brojna pravoslavna sela u kojima su stanovnici pružali otpor su zauzeta, a sudionici uhićeni. .
Po okončanju prve faze je uslijedila je Operacija Petrova gora II.

Operacija Petrova gora II
Operacija Petrova Gora II je bila operacija snaga NDH protiv partizana na području Petrove gore, od 9. do 15.5.1942. godine.
1943.

Naročito velika stradanja podnijelo je stanovništvo za vrijeme neprijateljske ofenzive kodnog imena Panter u prosincu/decembru 1943. godine.
​Operacija Panter (nem. Pajnther) je bila zajednička operacija Wermahta i snaga  NDH  protiv  partizana  na  Kordunu i Banovini, posebno na području Gline i Petrove gore. Vođena je od 7. do 20.12.1943. Dio je šeste neprijateljske ofanzive.
​Operacija Panter

Početkom prosinca (XII) 1943. snage osovine koncentrirale su snage oko slobodnog teritorija Korduna, Banovine i Cazinske krajine. Na liniji Sisak-Petrinja-Glina nalazila se 1. kozačka divizija, a duž željezničke pruge Sunja-Bihać 373. legionarska divizija "Tigar". Ta koncentracija snaga bila je u vezi sa širim strategijsko-operativnim planom 2. njemačke oklopne armije, koja je imala zadaću da poslije zaposjedanja Jadranske obale (nakon kapitulacije Italije)  osigura pozadinu, posebno komunikacije koje iz doline Save vode prema moru.
Neprijatelj je imao namjeru prvo razbiti i uništiti snage 8. kordunaške divizije i Kordunaški NOP odred na Kordunu i Petrovoj gori, a potom 7. banijsku diviziju i Banijski NOP odred na Baniji i Šamarici.
Dana 6.12.1943. godine na Kordunu i Banovini počela je operacija "Panter". S linije Karlovac-Ogulin ka Petrovoj gori i Šamarici nastupala je njemačka 371. pješačka divizija, a s komunikacija Glina-Petrinja-Sunja i Sunja-Kostajnica-Bihać nastupali su glavnina njemačke 1. kozačke konjičke divizije i dijelovi njemačke 373. legionarske divizije i domobranske 2. lovačke brigade.
Do 20.12. neprijatelj je gotovo na svim pravcima slomio otpor jedinica 4. korpusa NOVJ i prodro na slobodni teritorij, pustošeći naselja i pljačkajući stanovništvo. Četvrti korpus je imao oko 200 boraca izbačenih iz stroja, dok su gubici neprijatelja nepoznati.
​WIKIPEDIJA
Usprskos svim pokušajima, partizanski otpor nikada nije uništen, dijelom zahvaljujući i sustavu zemunica i skrovišta koje je bilo teško otkriti. Centralna partizanska bolnica je radila od 1941. do 1945, zajedno s tiskarom štamparijom lista "Vjesnik", radionicama, skladištima i drugim objektima. U blizini je i partizansko groblje.

1945.

Petrova gora je oslobođena u tzv. Karlovačkoj operaciji u travnju/aprilu 1945. godine.
Karlovačka operacija je naziv za vojnu akciju Jugoslavenske armije, provedenu u sklopu konačnog oslobođenja Jugoslavije od njemačkog okupatora i njihovih suradnika. Izvedena je krajem travnja/aprila i početkom svibnja/maja 1945. godine sa zadaćom da se oslobodi Karlovac i omogući Drugoj armiji nastupanje prema sjeverozapadu i Zagrebu.


​IZVORI
WIKIPEDIJA: Operacija Petrova gora
WIKIPEDIJA: Petrova gora u Narodnooslobodilačkoj borbi
​Neprijatelj je poduzimao više napada na partizanske grupe u Petrovoj gori. Početkom 1942. godine neprijatelj je počeo pripremati vojnu akciju za konačni obračun s partizanima u Petrovoj gori. 19. marta 1942. godine ustaše su poduzeli prvu jaču ofenzivu na Petrovu goru i utvrdili se na vrhu Petrovac. Tada je u Petrovoj gori bilo oko 11.000 izbjeglog stanovništva na kojima je neprijatelj vršio masovne zločine. Noću 13. marta 1942. partizani potpomognuti sa oko 700 seljaka sa roguljama, "roguljaša", jurišali su na neprijateljska utvrđenja na Petrovcu. Juriš nije uspio i mnogo roguljaša i partizana poginulo je na domaku neprijateljskih rovova, a među njima i mlada partizanka Dragica Bulat. 8. maja 1942. godine ustaški potpukovnik Moškov izdaje zapovijed za stezanje obruča oko Petrove gore. U obruču u Petrovoj gori bili su članovi OK KPH Karlovac, komanda grupe kordunaških odreda, komanda I kordunaškog partizanskog odreda, ranjenici i osoblje I partizanske bolnice i 4 partizanske jedinice. Sveukupno oko 730 partizana i oko 10.000 izbjeglog civilnog stanovništva. 
Na obruču je bilo oko 5.000 neprijateljskih vojnika.

NATPIS NA PANOU CENTRALNE PARTIZANSKE BOLNICE
Picture
Evakuacija partizanske bolnice na Petrovoj gori, 1942. godine
Na Kordunu grob do groba

Na Kordunu grob do groba,
traži majka sina svoga.
Našla ga je, na grob klekla
i ovako sinu rekla:
"O, moj sine, radost moja,
gdje počiva mladost tvoja?"
Otac plače, majka cvili:
"Otvori se, grobe mili".
Grobak se je otvorio,
sin je majci govorio:
"Ne plač' mila majko moja,
teška mi je suza tvoja.
Teža mi je suza tvoja,
nego crna zemlja moja.
Idi, majko, javi rodu,
da sam pao za slobodu.
Kaži, majko, kaži rodu,
da se bori za slobodu.
Hajde, majko, domu svome,
ne dolazi grobu mome".


*Iako određeni izvori tvrde da je pjesma rezultat narodnog stihotvorca po imenu Vladimir Milić (Vlaja Milić) iz Glibovca, u Smederevskoj Palanci, autor ove pjesme je partizanska pjesnikinja  Desanka Ćuić-Kačar iz Like.
Picture
Njemačka artiljerija u borbi protiv partizana, prosinac 1943.
Bundesarchiv, Bild 101I-204-1727-09 / Grah / CC-BY-SA 3.0
Picture
PETROVA GORA, uloga i značaj u NOR-u Hrvatske, 1941-1945.
Autor: Đuro Zatezalo
Izd: Srpsko narodno vijeće. Zagreb, 2010.

Otvori knjigu u formatu pdf. klikom na fotografiju

Od Drugog svjetskog rata do danas

1961.
Započenje institucionalna započela zaštita, istraživanje i obilježavanje memorijala Petrove gore. 

1964.
Rekonstruirana je Centralna partizanska bolnica.


1969.
Proglašeno je zaštićeno područje "Značajni krajobraz Petrova gora – Biljeg" 
Profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Ante Marinović Uzelac izradio je generalni prostorni plan Petrove Gore.

1970.
Raspisan je opći natječaj za idejno rješenje spomenika na kojem je prvu nagradu dobio arhitekt Igor Toš, a drugu kipar Vojin Bakić.

1974.
Raspisan je dopunski natječaj na kojem je Bakić dobio prvu nagradu.

1979.
Izrađeno je idejno rješenje muzeja revolucije koji bi bio u unutrašnjosti spomenika, što je neposredno utjecalo na arhitektonsko rješenje objekta.

1980.
Započela je izgradnja spomenika na Velikom Petrovcu.

1981. 
Svečano otvaranje memorijalnog spomenika na Petrovcu, na 40-godišnjicu osnivanja partizanske bolnice na Petrovoj gori.

1990.
4.3.1990. nakon prvih demokratskih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, podno spomenika na Petrovcu održan je masovni miting s porukama protiv nove vlasti u Hrvatskoj i zahtjevima za uhićenjem nekomunističkih politčara u Sloveniji i Hrvatskoj. 
Picture
Izgradnja spomenika na Petrovoj gori
Snimka izloška na "Retrospektivi Vojina Bakića" u MSU Zagreb; Autor: DobarSkroz, Wikipedija
Picture
Devastirani spomenik na Velikom Petrovcu
Picture
Pripadnici Hrvatske vojske na Petrovoj gori, u akciji "Oluja" 1995. godine
Na poučnoj stazi
Poučna staza "Rimski put" je uređeni šumski put s informativnim tablama, po obroncima iznad područja Muljave. 

Po planini i po kraju

PO GORSKOM PODRUČJU


Iz Vojnića do vrha Petrove gore vodi široka asfaltna cesta. Do Vojnića se može doći županijskim cestama iz Karlovca i Siska. Za planinarske uspone idealno ishodište je lovački dom "Muljava", do kojega se stiže cestom Vojnića, dolinom riječice Velike Radonje. Isto je cestom daje moguće nastaviti prema vrhu Petrove gore. 

Najbolji način obilaska i upoznavanja brdskog područja Petrove gore i njezinih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i objekata je obilazak dionicama ili cijelom trasom Planinarske obilaznice Petrova gora. Do vršne zaravni je moguće doći i asfaltnom cestom iz smjera Vojnića, preko dolinom Velike Radonje i lovačke kuće "Muljava". Iznad lovačke kuće "Muljava" nalaze se i poučna staza, te staza za osobe s posebnim potrebama.


Planinarska obilaznica sastoji se od dvije staze crvene i zelene, u trajanju od po 4 sata. Obje počinju i završavaju upravo na Muljavi.

Crvena staza ide uz Veliku Radonju na Centralnu partizansku bolnicu pa se preko Magarčevca i Malog Velebita vraća na Muljavu. To je staza koja osim spomen područja oko bolnice uglavnom vodi po šumama i šumskim cestama pa je pogodna željnima mira i zelenila.

Zelena staza najprije ide poučnom stazom, nastavlja rimskim putom na plato Petrovca i tu obilazi povijesne lokacije na Velikom i Malom Petrovcu, a spušta se i do Kraljeva groba, legendarnog mjesta pogibije kralja Petra Svačića. Redoslijed obilaska lokacija na Petrovcu je slobodan. Staza dalje silazi sa vrha pored ceste u smjeru Magarčevca ali se prije njega spaja sa trasom Crvene staze i preko Malog Velebita vraća na Muljavu.

​Budući je ovo registrirana planinarska obilaznica dnevnik obilaznice može se nabaviti na Muljavi, na svih 8 kontrolnih točaka su metalni žigovi (ponijeti jastučić za žigove), a ispunjeni dnevnik može se na Muljavi i predati. Ovjereni dnevnik i prigodno priznanje PD Šumar šalje poštom.​
Picture
Planinarska obilaznica Petrova gora - karta i kontrolne točke
Kontrolne točke obilaznice: 1. Muljava; 2. Partizanska bolnica; 3. Magarčevac (480 m); 4. Mali Velebit (420 m); 5. Rimski put; 6. Veliki Petrovac - spomenik (507 m); 7. Kraljev grob; 8. Mali Petrovac - samostan (512 m)
Izvor: PD "Šumar", Zagreb
Planinarska obilaznica Petrova gora
TEHNIČKI PODACI

Godina osnutka: 2007.
Upravljač: PD Šumar Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2 10000 Zagreb PD Šumar, Zagreb
E-mail: larix@sumari.hr
Vrsta obilaznice: vezna - osmica 


Kontrolne točke obilaznice
1. Muljava
2. Partizanska bolnica
3. Magarčevac (480m)
4. Mali Velebit (420m)
5. Rimski put
6. Veliki Petrovac - spomenik (507 m)
7. Kraljev grob
8. Mali Petrovac - samostan (512 m)  

Duljina puta: 27 km
Vrijeme potrebno za obilazak: 8 -9 sati
Vrsta priznanja: privjesak
Zemljovidi: skica obilaznice je otisnuta u dnevniku obilaznice, trasu obilaznice moguće je vidjeti i preuzeti na web stranici: www.pdsumar.hr/petrova_gora
Dnevnik: dnevnik je moguće naručiti pismom na adresu PD Šumar, ogranak Karlovac, a kupiti ga je moguće na recepciji Muljave; u cijeni dnevnika uključen je privjesak obilaznice. 
Picture
Logo Planinarske obilaznice Petrova gora

Dolina potoka Velika Radonja

Picture
Dolina Velike Radonje zapadno od Muljave
Picture
Muljava, lovački dom, izletište i parkiralište
Picture
Bukove šume na području Muljave
Muljava
KOORDINATE: 45.3180578,15.7758573

Lovački dom "Muljava" (245 m) je najčešće ishodište za izlete po Petrovoj gori. Nalazi se 33 km udaljen od Karlovca, u dolini potoka Velika Radonja, okružen bukovom šumom. Kod doma Mala Radonja utječe u Veliku Radonju. Dom je od 1995. godine bio zapušten i devastiran, a obnovljen je 2006. godine.

Dom je stalno otvoren i pruža mogućnost noćenja (25 ležajeva) i prehrane. U njemu su i dvije sale za sastanke (manja za 30 osoba, i veća za 80-100 osoba). U sklopu doma je velika terasa s roštiljem koja prima 150 ljudi dok je za velike fešte rezervirana nadstrešnica sa šankom koja može primiti 450 osoba. Tu se nalazi i oveće parkiralište i suvenirnica.

Ispred doma nalazi se drveni spomenik hrvatskom kralju Petru Svačiću, rad Damira Pavelića, zaposlenika Hrvatskih šuma, zatim dječje igralište te vlakić od drveta kojeg su izradili djelatnici Hrvatskih šuma kao spomen na uskotračnu željeznicu koja je nekoć prometovala ovim krajem. 

U domu se mogu iznajmiti bicikli. U njegovoj neposrednoj blizini je i streličarski poligon za rekreativno gađanje u mete i balone.

Od doma moguće je koristiti staze Planinarske obilaznice Petrova gora, stazu za invalide "Kraljev put", te Poučnu stazu "Rimski put"..
"Kraljev put", poučna staza za osobe s posebnim potrebama

Stotinjak metara iz Muljave građena je i uređena staza prilagođena za kretanje u kolicima, ili za slijepe i slabovidne osobe. Zanimljivo ju se obići jer se na malom prostoru saznaje podosta o šumskom tlu i geologiji, vodama, klimi, drveću i šumi, ekosustavu i životinjskom svijetu Petrove gore, sve na poučnim tablama uz samu stazu.Posebno je zanimljiva audiovizualna tabla koja je posebno zanimljiva najmlađima jer pritiskom na ploču djeca mogu naučiti glasove određenih ptica i životinja.
Dolina Velike Radonje

Južno od Lovačkog doma ispod velikih nadstrešnica moguće je prošetati dolinom potoka Velika Radonja, koji teče kroz same nadstrešnice, a odmah iznad njih mala brana čuva još manje jezerce. Ovdje se nalaze autohtone seljačke kuće iz ovog kraja, koje su ovamo preseljene iz okolnih sela (bungalovi, mogućnost noćenja). Tek malo dalje mali mostić preko potoka vodi u kanjon još manjeg potočića (planinarska staza vodi dalje na vrh Velebit). Šetači mogu dalje cesticom dublje u dolinu do lovačke čeke ili još dalje.
Šetnja dolinom Velike Radonje: 10-30 minuta
Picture
Drveni spomenik Petra Svačića u Muljavi

Obilazak Zelenom stazom

Od doma Muljava do vrha Petrove gore postoje dva puta koji su dionice Planinarske obilaznice. Za uspon je pogodnija varijanta po Rimskom putu, koja počinje lijevo od doma.

​

Od Muljave do Velikog Petrovca preko Poučne staze "Rimski put"

Obilazak Zelenog, odn. sjevernog kruga planinarske obilaznice Petrova gora, obično se započinje od Muljave, preko poučne staze i nastavlja Rimskim putom prema povijesnom kompleksu na Velikom Pertovcu, na vršnom dijelu Petrove gore.

Staza započinje iza lovačkog doma Muljava, gdje se nalazi prva informativna tabla poučne staze. Nakon 30 minuta laganog uspona poučnom stazom stiže se do šumske ceste, koja ide trasom nekadašnjeg put iz rimskog razdoblja, po čemu je on nazvan Rimski put. Markirana staza prati šumsku cestu koja ide nižim grebenom, položenim terenom u smjeru istoka, sve do padine vršne zaravni. Ovdje staza skreće sa šumske ceste, i nastavlja strmijim usponom, sve do spomeničkog kompleksa na Velikom Petrovcu. Vrijeme uspona 1:45 h
Od Muljave do Velikog Petrovca najkraćom varijantom
​

Nešto kraća varijanta uspona na Petrovac je obilježenom planinarskom stazom, koja počinje na cesti 150 m istočno od Lovačkog doma Muljava, na invalidskoj stazi. Ona se nastavlja se usponom do Rimskog puta i nastavlja po toj poučnoj stazi. Kod poučne table KT 5 odvaja se desno (istok), a potom nastavlja (45') trasom rimskog puta na sam plato Petrovca, cijeli putem kroz guste bukove šume. Na Petrovac izbija u podnožju spomenika revolucije Vojina Bakića (V. Petrovac, 507 m). Trajanje uspona ovom varijantom, od Muljave, preko KT 5 i Velikog Petrovca do Petrovca je oko 1:30 h.
​Petrova gora - Zelena staza
Autor: Wanderer HR; Datum objavljivanja: 20.2.2019.; Hiking 14 km

Šumska poučna staza "Rimski put"

Poučna staza "Rimski put" je uređeni put kroz šumu po obroncima iznad područja Muljave. 
Poučna staza na svojim informativnim tablama prikazuje općenite teme ekologije planeta, prilagođeno svim dobnim skupinama, za turiste, rekreativce i organizirane grupe, a osobito za učenike osnovnih i srednjih škola.
Nazvana je “Rimski put” jer je u njenoj blizini prolazila trasa staroga rimskog puta koji je preko vrha Petrove gore vodio u rimske toplice, današnje Topusko, i dalje do Siska, rimske Siscije. Poučna staza je kružnog oblika duljine 2600 m. Nadmorska visina staze kreće se od 230 do 320 metara.

Staza počinje i završava kod lovačkog doma “Muljava”. Na stazi se nalazi 12 informativnih tabla, 2 ulazne koje sadrže opis i kartu staze, te 6 jednostranih i 4 četverostrane tematske table (tzv. “Čardak” table u spomen na čardake koji su se prostirali ovim područjem u vrijeme Vojne krajine, a služili su kao stražarnice na granici prema Turskom Carstvu). Tematske poučne table su slijedećih sadržaja: 1. Građa planeta Zemlje; 2. Litosfera; 3. Pedosfera; 4. Hidrosfera; 5. Biosfera; 6. Atmosfera; 7. Biološka raznolikost; 8. Hranidbeni lanac; 9. Prirodni resursi; 10. Otpad.

​Počinje odmah sa terase kuće stepenicama na sjever, kroz šumu se diže do starog rimskog puta, a potom spušta dolinom potočića i vraća na Muljavu stazom prilagođenom za invalide. 
 
Staza prolazi kroz šume bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Nije preteška za obilazak većinom ide ravnim dijelovima. Ima nešto blažih uspomena u prvom dijelu, a u posljednjem dijelu se spušta s 320 na 250 m. Na stazi se nalazi jedan prijelaz preko potoka gdje je sagrađen viseći mostić. Uz stazu su postavljene drvene klupe i stolovi. Kod informativne table s temom biosfere nalazi se šumska učionica za terensku nastavu učenika. Obilazak staze moguć je laganom šetnjom za sat i 15 minuta. Staza je obilježena posebnim modificiranim planinarskim markacijama – žuti kvadrat na crvenom kvadratu.


Obilazak poučne staze: 1,15 h
Picture
Poučnom stazom. između Muljave i Rimskog puta
Picture
Kod informativne table s temom biosfere nalazi se šumska učionica za terensku nastavu učenika
Picture
Putokaz na početku staze kod Lovačkog doma
Picture
Poučna staza je obilježena posebnim modificiranim planinarskim markacijama – žuti kvadrat na crvenom kvadratu.
Picture
Karta Poučne staze na prvoj informativnoj tabli
Monumentalni spomenik na Velikom Petrovcu
Spomenik je arhitektonsko-plastično djelo, izrađeno od armiranog betona i obloženo pločama od nehrđajućeg čelika. Osim što je svojim dimenzijama i visinom od 37 metra, predstavljao monumentalni spomenik, u njegovoj je unutrašnjosti bio uređen muzej.

Veliki Petrovac (507 m)

Vršno područje Petrove gore prostrana je šumovita zaravan s dva neistaknuta zaobljenja podjednakih visina, vrhovima Veliki i Mali Petrovac. Naziv Petrovac vršna je zaravan dobila prema bivšem samostanu sv. Petra.

Najveći dio kulturno-povijesne baštine nalazi se u obuhvatu najvišeg vrha Petrovca: ostaci rimske i srednjovjekovne ceste; arheološki ostaci rimske utvrde, templarskog 
pa pavlinskog samostana i čardaka Vojne krajine; pretpostavljeno mjesto pogibije posljednjeg hrvatskog kralja Petra (Svačića) “Kraljev grob”; spomenik partizanskim i civilnim žrtvama 2. svjetskog rata. 
Picture
Pogled prema Malom Petrovcu sa spomenika na Velikom Petrovcu
OBILAZNICOM - ZELENA STAZA
Od Velikog Petrovca prema jugu

Od Velikog Petrovca moguće je nastaviti do lokacije Kraljev grob. Od spomenika treba sići stepeništem i cesticom do parkirališta, potom u smjeru jugoistoka, markiranom stazom, koja slijedi šumsku cestu. Od Kraljeva groba drugom stazom, kroz šumu u smjeru sjeverozapada lagano se uspinje prema Malom Petrovcu. Također je od Velikog Petrovca laganom šetnjom kroz stazu koja ide po vršnoj zaravni, moguće direktno doći do Malog Petrovca.     

Od Malog Petrovca planinarska obilaznica nastavlja u smjeru jugozapada, prema Magarčevcu. Nakon spusta padinom Malog Petrovca, obilježena staza prolazi paralelno s asfaltnom cestom koja povezuje Vojnić s vrhom Petrove gore. Stigavši na područje vrha Veliki Velebit, jedan se odvojak spušta preko Malog Velebita na Muljavu, a staza dalje nastavlja prema Magarčevcu.

Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna

Na Velikom Petrovcu nalazi se zapušten monumentalni spomenik i memorijalni centar službenog naziva "Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna". Spomenički kompleks je rad akademskog kipara Vojina Bakića, čiju su ideju realizirali arhitekti Berislav Šerbetić i Tomislav Odak.

Veliki Petrovac je bio bilo poprište jedne od epizoda Drugog svjetskog rata, kada je oko 300 seljaka, pripadnika lokalnog srpskog stanovništva, naoružanih samo roguljama, izginulo napadajući ustaše utvrđene na vrhu, za vrijeme proboja obruča na Petrovoj gori 1942. godine.

Ideja o izgradnji spomenika na Velikom Petrovcu potječe još nakon završetka Drugog svjetskog rata, te je 6.5.1946. položen kamen temeljac. No, s izgradnjom se započelo tek nakon 34 godine, sredinom 1980. godine prema idejnom rješenju kipara Vojina Bakića, koji je nakon izgradnje spomenika kod Kamenske (Slavonija) još jednom, 1970. godine, osvojio natječaj i za ovaj veliki projekt na Petrovoj gori. Projekt je predviđao podizanje spomenika narodu Banije (Banovine) i Korduna, koji su bili jedno od većih ustaničkih antifašističkih žarišta u Hrvatskoj, te u spomen velikim stradanjima tamošnjeg srpskog stanovništva u vrijeme postojanja tzv NDH. Bakić je ovaj spomenik podizao cijelo desetljeeće, sve dok konačno nije bio završen 1982. godine. Službeno otvorenje spomenika bilo je 4.10.1981. godine. Spomenik je remek djelo monumentalne komemorativne skulpture svojeg doba i naglašava veličinu Petrove gore u antifašističkoj borbi na tom području.


Spomenik je arhitektonsko-plastično djelo, izrađeno od armiranog betona i obloženo pločama od nehrđajućeg  čelika. Osim što je svojim dimenzijama i visinom od 37 metra, predstavljao monumentalni spomenik, u njegovoj je unutrašnjosti bio uređen muzej u kojem se nalazila stalna postava vezana uz Narodnooslobodilačku borbu ovog kraja, dok je oko spomenika bio uređen rekreacijski kompleks. Zbog muzeja, spomenik je imao edukativno-izložbenu funkciju. Na vrhu spomenika nalazi se vidikovac s kojeg puca pogled prema Sloveniji, Bosni i Zagrebu.
​
Akademik Tonko Maroević napominje (Maroević, 1998.) da je Bakiću za inspiraciju poslužila skulptura Razrezane površine, čime je zapravo želio reći da je to bio Bakićev svojevrstan "korak unazad", jer je uzor za spomenik pronašao u vlastitom djelu iz 1970-ih. Kako je već početkom 1980-ih Bakić osjetio zamor u svome stvaralaštvu, tako da je to bio i jedan od razloga traženja uzora u starijoj skulpturi.

Nakon 1991. spomenik i spomen-kompleks su zapušteni, muzej je nakon 1995. devastiran, a i do dan danas traje oštećivanje spomenika. Ljudi skidaju i odnose skupocjenu oplatu od nehrđajućeg čelika, dok lokalna i državna vlast ne provodi nikakve sankcije protiv počinitelja, unatoč prosvjedima antifašističkih udruga. Kolovoza/avgusta  mjeseca 2011. godine, u Hrvatskoj je pokrenut "Apel za obnovu sedam kapitalnih spomenika NOB-u", lista na kojoj se našao i ovaj spomenik. Na vrhu spomenika je neplanski postavljen odašiljač poduzeća "Odašiljači i veze d.o.o.", što dodatno narušava njegov izgled.

IZVORI
MAROEVIĆ, Tonko: Vojin Bakić. Globus, Zagreb 1998., 40. str.
MATIĆ, Dušan: Vojin Bakić, moj prijatelj. Euroknjiga, Zagreb 2007., 59. i 115. str.
WIKIPEDIJA: Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna
O SPOMENIKU NA PORTALU "SPOMENIK DATABASE" >
Picture
Motiv iz unutrašnjosti spomenika
Picture
Devastirana unutrašnjost spomenika
Picture
Fotografija spomenika iz 1980. godine
Arhivske fotografije spomenika
Picture
Spomenik na Petrovoj gori; vidikovac na 37 metru građevine
Picture
Prilaz spomniku
Picture
Arhitektonski presjek spomenika
Zanimljivosti

​Fotografija spomenika na Petrovoj gori, nalazi se na naslovnici debitantskog studijskog albuma Unknown Mortal Orchestra, američko-novozelandske rock skupine Unknown Mortal Orchestra.

Ornitološki park Petrovac

Nedaleko od Velikog Petrovca, na prostoru Malog Petrovca, najviše točke Petrove gore, 2009. godine, uređen je, s edukativno-turističkom namjenom,

​Ornitološki park Petrovac koji se sastoji od 9 edukativnih ploča, promatračnice za promatranje ptica, lokve za pojilo ptica, kućice za gniježđenje te hranilice.

Prostire se na 13,6 hektara kojima dominiraju stabla hrasta, bukve i graba, idealna za ptičja staništa. U parku je označeno više od 2000 metara poučnih staza, postavljeno 9 edukativnih ploča uređena lokva za pojilo ptica i izgrađena promatračnica za promatranje ptica, kućice za gniježđenje i hranilice.
Picture
Informativna tabla u Ornitološkom parku Petrovac

Vrh Mali Petrovac (512 m)

Picture
Vrh Mali Petrovac na kojem se nalazi informativna ploča i stup s obilježjem vrha.
Najviši vrh Petrove gore je Mali Petrovac (512 m). Međutim, u mnogim izvorima dolazi do miješanja Maloga s Velikim Petrovcem (507 m) - tako je na nekim kartama na mjestu Maloga Petrovca upisan Veliki, a u nekim tekstovima pogrešno se navodi kako su ostaci pavlinskog samostana na "Velikom Petrovcu". Do miješanja dolazi jer su Veliki i Mali Petrovac dva neistaknuta zaobljenja, podjednakih visina, na prostranoj šumovitoj vršnoj visoravni, te zbog činjenice kako je Mali Petrovac, iako imenom "mali", ipak par metra viši od Velikog Petrovca. Kako je vrh obrastao šumom, s njega nema vidika.

U blizini vrha nalazi se ruševina pavlinskog samostana koji je sagrađen na temeljima ranije rimske utvrde. Zbog čestih upada Turaka u to područje već je u 14. stoljeću bio napušteno, a pavlini su se preselili u novi samostan u Kamenskom.
Astronomski skup
​Petrova gora Star Party


Zbog svoje udaljenosti od većih urbanih zona i dobre pristupačnosti, Petrovu goru od 2006. redovito pohode astronomi amateri, uglavnom iz Zagreba i okolice. U organizaciji astronomskog društva Beskraj, od 2007. se krajem ljeta organizira susret astronoma amatera koji se naziva Petrova gora Star Party (PGSP). PGSP se odvija svake godine krajem kolovoza (VIII) ili tijekom rujna (IX), kada je razdoblje mladog Mjeseca. Astronomi se okupljaju na vrhu Mali Petrovac, na velikom parkiralištu podno spomenika. Petrova gora pruža jedno od najtamnijih mjesta za promatranje u središnjoj Hrvatskoj. Unatoč izoliranosti, svjetlosno zagađanje smeta uz sjeverni (od Zagreba), južni (od Velike Kladuše) i sjeverozapadni horizont (od Karlovca).
PLANINARSKE OBILAZNICE
Vrh Petrovac - točnije Mali Petrovac kontrolna je točka 
Hrvatske planinarske obilaznice, i KT 8 Planinarske obilaznice Petrova gora, o kojoj brine PD "Šumar", javnog poduzeća Hrvatske šume. Žig vrha nalazi se na drvenom stupu na vrhu.

PRILAZI VRHU
​Lovački dom Muljava – Rimski put – Veliki Petrovac – Mali Petrovac 2 h 
LD Muljava - Mali Velebit - Mali Petrovac 1.45 h ​

IZVOR: HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

Ostaci pavlinskog samostana sv. Petra

Picture
Informativna ploča kod ostataka pavlinskog samostana
Picture
Ruševine samostana sv. Petra na Malom Petrovcu
Picture
Pavlinski samostan na Malom Petrovcu, tlocrt
Izvor: Restauratorski zavod Hrvatske
Picture
Pogled sa zapada na pavlinski samostan sv. Petra po dovršetku istraživanja, po dovršetku građevinskih radova konzerviranja i prezentiranja te prikaz idealne rekonstrukcije
Izvor: Konzervatorski zavod Hrvatske
Foto: M. Braun, 2007., T. Pleše, 2015., izrada: „Vektra d.o.o.“, 2015.
Konzervirane ruševine bivšeg pavlinskog samostana sv. Petra na Petrovoj gori

Samostan kod vrha Mali Petrovac su osnovali  templari, vjerojatno 1303., a pouzdan podatak da na tom lokalitetu djeluju pavlini je isprava iz 1328.; ovaj bogati red s bogatim posjedima pokleknuo je pred stalnim turskim napadima sredinom XV. st.

Pavlinski samostan sv. Petra na Zlatu osnovao je otac Grdoš (Domus s. Petri de monte Zlath, Monasterium s. Petri de Szlatkagora i dr.) 1303./1304. godine. Zlatski je samostan prvi puta stradao u dinastičkim borbama unutar Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva oko 1396. godine. Ponovo je stradao 1445. (Ili 1448. godine) kada su ga opustošile osmanlijske postrojbe, a redovnici su se sklonili u sigurniji pavlinski samostan Blažene Djevice Marije u Kamenskom. Već je 1451. godine papa Nikola V. na molbu zlatskih i kamenskih redovnika dopustio trajno i zakonsko pripajanje zlatskih posjeda onima samostana u Kamenskom. Iako su se pavlini vratili u samostan na Zlatu 1491. (ili 1496.) godine, već su ga 1545. (tj. 1548.) godine zauvijek napustili radi sve osjetnije opasnosti od napada osmanlijskih postrojbi. Nedugo potom su postrojbe Malkoč-bega opustošile širi prostor Petrove gore.

Neveliki samostan (oko 420 m²) izgrađen je solidno, ali pomalo neuredno, od kamena lokalnog porijekla (biokalkarenit i litični arenit). S južne je strane bio određen jednobrodnom crkvom pravokutne lađe te nešto užeg i kraćeg, polukružno zaključenog svetišta. Ulaz u crkvu, kontraforima ojačanog zapadnog i istočnog pročelja, nalazio se na zapadnom dijelu južnog pročelja. Za razliku od drugih pavlinskih samostana kasnosrednjovjekovnog slavonskog prostora, ovaj je zlatski imao samo jedno krilo koje je bilo izravno povezano s crkvom. U južnom dijelu tog krila bila je smještena kapitularna dvorana / refektorij. Kuhinja je pak bila smještena u njegovom sjevernom dijelu. Te su dvije prostorije bile povezane hodnikom, koji je služio i kao komunikacija s dvorištem te vanjskim prostorom. Sjeverno od crkve nalazilo se pravokutno, nenatkriveno dvorište za koje se može pretpostaviti da je imalo i gospodarsku ulogu. 

Napušteni pavlinski posjed (koji se od tog vremena naziva Petrovac) dobio je vojnu namjenu oko 1558. godine - na njegovim je ruševinama podignut veliki granični čardak. U skladu s odredbama Sabora u Steničnjaku obavezu održavanja vojne posade s tri stražara preuzeli su knezovi Tržački. Utvrda na Petrovoj gori spominje se u Izvještaju vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine Ivana Lenkovića iz 1563. godine. Brigu o obrani Petrovca do 1579. godine vodili su vlastelini Steničnjaka, a od 1580. je obranu vojnog objekta preuzela vojna uprava Hrvatske krajine.

Širi prostor Petrove gore, zajedno s napuštenim pavlinskim samostanom prenamijenjenim u vojni objekt, potpao je 1584. godine pod kontrolu osmanlijskih postrojbi. Nakon pomicanja vojne granice na rijeku Unu na ostacima lađe crkve napuštenog samostana izgrađena je sredinom 17. stoljeća stalna vojna utvrda (čardak), koja je ostala u funkciji najkasnije do mira u Svištovu 1791. godine. 
Nakon mira u Svištovu započelo je naseljavanje stanovništva iz pograničnih krajeva na širi prostor Petrove gore. U tom je periodu na ostacima svetišta crkve napuštenog samostana izgrađen pravoslavni hram silaska Svetog Duha.


Istraživanja i radovi

Pavlinski samostan sv. Petra (i njegove kasnije pregradnje) istražen je u cijelosti: prva, sondažna istraživanja provedena su 1987. i 1988. godine (Hrvatski povijesni muzej), a ona sustavna 2006. i 2007. godine (Hrvatski restauratorski zavod). Po dovršetku istraživanja izvedeni su konzervatorsko-restauratorski i građevinski radovi (2009. - 2015.) s ciljem prezentiranja pavlinskog samostana te njegove kasnije višestoljetne kontinuirane uporabe u sekundarnoj namjeni (Hrvatski restauratorski zavod). Uređen je i prostor oko samostana, koji se preklapa s prostorom Ornitološkog parka Petrovac. Radovi su bili financirani sredstvima Ministarstva kulture RH te provedeni u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. i TC Petrova gora.
Zlatski je samostan po dovršetku radova postao (za sada) jedini u cijelosti istražen kasnosrednjovjekovni pavlinski samostan na onodobnome slavonskom prostoru. Ovaj značajni spomenik hrvatske kulturne baštine prezentiran je radi upoznavanja i boljeg razumijevanja povijesnog te povijesno-umjetničkog onodobnog kulturnog pejzaža, smještenog usred raskošnih prirodnih bogatstava Petrove gore.
​

IZVOR
Hrvatski restauratorski zavod: Prezentacija konzervirane ruševine bivšeg pavlinskog samostana sv. Petra na Petrovoj gori
Picture
Tlocrt pavlinskog samostana sv. Petra nakon arheoloških istraživanja 1987. i 1988. godine
Prema: M. Kruhek, 1998: 126; obrada: Lj. Gamulin, 2016.

Kraljev grob

Kraljev grob, po legendi, grob zadnjeg hrvatkog kralja  Petra Svačića; stradao je 1097., navodno na Petrovoj gori, u sukobu za hrvatsko prijestolje s mađarskim kraljem Kolomanom.
Spomen obilježje na Kraljevom grobu postavili su 15.5.2006. godine šumari UŠP Karlovac.
Picture
Područje Kraljev grob
Picture
Kamen koji nosi spomen-ploče posvećene grobu posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića
Petar Snačić (Svačić), 
Hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine. Kao vođa anti-mađarskog otpora u Hrvatskoj izabran je za kralja 1093., u jeku sukscesijskog sukoba uzrokovanog smrću  Zvonimira i Stjepana II. Bio je posljednji hrvatski kralj narodne krvi.

​Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, pretpostavlja se da je kasniji kralj Petar bio na funkciji hrvatskog bana u vrijeme kralja Zvonimira.Taj podatak proizlazi iz  Supetarskog kartulara. Poslije smrti  kralja Stjepana II., posljednjeg izdanka dinastije  Trpimirovića, Jelena Lijepa, udovica kralja Zvonimira poziva svoga brata, ugarskog kralja Ladislava da zauzme Hrvatsku, kao Zvonimirov legalni nasljednik. To izaziva revolt većeg dijela hrvatskog plemstva koje se vojno odupire Mađarima. Supetarski kartular spominje kralja Slavca, te dio povjesničara smatra da je Slavac bio kralj odabran od strane plemstva kao anti-ugarski vođa. Moguće je da mu je Petar Snačić bio odan, ali i da mu je bio rival u borbi za hrvatsku krunu. Pošto o Slavcu van konteksta kartulara nema nikakvih podataka, povjesničari o njemu ne znaju praktički ništa. Ono što se zna je da je jedan dio plemstva i naroda izabrao oko 1093. godine Petra za novog hrvatskog kralja, nastavljajući sukob sa Arpadovićima i njima odanom hrvatskom plemstvu.
Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave, iako neki povjesničari misle da je Petar Snačić uspio prognati Almoša sa sjevera Hrvatske. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se Zvonimirova kruna nalazila u rukama splitskog  nadbiskupa Lovre  koji je umro 1099. godine (nadbiskup od 1060.-1099.).
Nakon smrti ugarskog kralja Ladislava  1095. godine, na prijestolje dolazi njegov najstariji nećak Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.
Potkraj travnja, odnosno početkom svibnja  1097. godine došlo je do bitke na Gvozdu  (najvjerojatnije na sjevernom podnožju gore Gvozd, današnje Petrove gore), u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen na nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd, odnosno Petrova gora.
Ipak, o pravom mjestu odigravanja bitke gdje je poginuo Petar Snačić znanstvenici se nisu usuglasili, jer neki misle kako je Gvozd moguće planina Kapela, a ne Petrova gora.

WIKIPEDIJA
Picture
Smrt Petra Svačića - Bitka na Gvozdu
Josip Horvat (1904-1945) - fotografija uljane slike

Veliki Velebit (472 m) i Mali Velebit (420 m)

Picture
Na Velikom Velebitu
Picture
Put od Velikog na Mali Velebit
Picture
Padine Malog Velebita prema Muljavi
Picture
Šumska lokva podno Malog Velebita
Šumska bolnica
Ostaci Centralne partizanske bolnice koja je djelovala cijelo vrijeme Drugog svjetskog rata, na Petrovoj​ gori.

Centralna partizanska bolnica

Centralna partizanska bolnica izgrađena je u proljeće  1942. godine, u predjelu Petrove gore zvanom Pišin gaj. Danas se do nje lako dolazi županijskom cestom iz pravca Vojnića.
Picture
Objekti partizanske bolnice
Bolnički objekti Unutar bolnice djelovala je pekara, kovačnica, spremište, bazen, tuš, stražarnica, čekaonica, zgrada za stražu, električna centrala, uprava i zapovjedništvo straže bataljuna, stanica za dezinfekciju, kuhinja, ranjenički odjel, zemunica, operacijska dvorana, zgrada za sanitet i osoblje, prijemni odjel. A uz bolnicu nalazi se i groblje.
Bolnice na području Petrove gore, prve partizanske bolnice u Jugoslaviji i u Europi, radile su kontinuirano od 4.10.1941. godine do 15.5.1945. godine kada su preseljene u oslobođeni Karlovac. 

Već sredinom 1941. na cijelom području Karlovca raste broj partizanskih odreda, jednako kao i broj akcija neprijateljskih okupatorskih snaga. Pred partizansko rukovodstvo Korduna i Banovine postavlja se pitanje zbrinjavanja ranjenika. No, među ustanicima gotovo da nije bilo stručnog medicinskog kadra. Zahvaljujući požrtvovnoj Nadi Dimić, 18. kolovoza tamo sa zadaćom da organiziraju prvu partizansku bolnicu u Hrvatskoj, iz Zagreba, preko Karlovca, dolaze dr. Savo Zlatić – Mićo i Jakov Kranjčević – Brada, koji je imao stečeno znanje i iskustva iz sanitetske službe za vrijeme građanskog rata u Španjolskoj Brada pristupa izgradnji prvih bolničkih objekata i zemunica. Njih dvojica skupa s drugim entuzijastima odabiru mjesto i grade prve bolničke objekte i zemunice na području Vrletne strane.

Bolnički kompleks Vrletne strane (ponekad se spominje kao Vrletne stijene) sastojao se od nekoliko objekata izgrađenih od pletera i nabijene zemlje. U jedva dovršene objekte dolazili su prvi ranjeni borci. Razmjerno dobro opskrbljena potrebnim instrumentima i lijekovima, kao i ostalim sanitetskim materijalom, ova je prva bolnica pružila pomoć ranjenicima. Sav potrebni material dolazio je u bolnicu iz pozadine preko veza, a u pogledu terapija za pojedine teže slučajeve upiti su upućivani lječnicima u Karlovac i Zagreb.

Nakon oslobođenja Vojnića 12.1.1941. prenesena je u bolnicu Vretne stijene montažna Baraka od salonita, koja je u Vojniću služila još prije rata kao ambulanta. Iz ove je građe izgrađen jedan odjel sa 20 bolesničkih kreveta i operacijska sala.

U ožujku/martu 1942. godine neprijateljski avioni bombardirali su ovu dobro kamufliranu bolnicu. Veliki dio bolničkih zgrada to je prilikom oštećen – bolesnici su u vrijeme napada sklonjeni u zemunicama. Za vrijeme nperiajteljske ofanzive na Petrovu goru, koja je ubrzo uslijedila, ova je bolnica spaljena, a od preostalog materijala započeta je izgradnja bolnice Španovo brdo.

Krajem svibnja/maja ranjenike sele u novu bolnicu u predjelu Pišin gaj, koja kasnije dobija naziv – Centralna partizanska bolnica. Ova bolnica se razvija postepeno i svoj konačni oblik dobija 1944. kada se u njenom sustavu nalazi čak 30 pripadajućih objekata. Bolnica je već 1942. godine imala i agregat za struju. U njenom sastavu radi i zubarska ambulanta. U blizini bolnice se nalazi čak 12 zemunica, devet za skrivanje i zbrinjavanje ranjenika, a tri za bolničko osoblje i inventar. Centralna bolnica je neotkrivena radila do kraja rata.
Picture
Operacijska dvorana u jednoj od baraka
Iz Centralne partizanske bolnice upravljalo se radom ostalih partizanskih bolnica i bolničkih odjela koji su djelovali na području Korduna i Banovine. Uz Centralnu, u ovome kraju funkcionira i bolnica Španovo brdo, bolnica za zarazne bolesti u Kupinjaku, bolnice u Perni i Sivcu, civilna bolnica u Radonji, oporavilište u Peckoj, narodna apoteka u Crnoj Lokvi i centralna apoteka u Kaluđerovcu. Također, u bližoj okolini Petrove gore radila je bolnica za teške ranjenike u Tukleču, bolnica za lakše ranjenike u Topuskom te bolnice u Kestenovoj gori, Cvijanović Brdu, Dunjaku, Zbjegu, Skradu, Slunju i, naposljetku – tkaonica zavoja u Zagorju, kod Krnjaka. Sve bolnice činile su administrativnu cjelinu. Pojedina odjeljenja su bila dislocirana, ali postavljena tako da je bilo moguće brzo doći do svakog od njih sa bilo koje točke slobodne teritorije Korduna, Banovine i Cazinske krajine. U svibnju 1943. u bolnicama Korduna se moglo smjestiti 400-500 ranjenika i bolesnika o kojima su brinula 43 zdravstvena radnika i dvojica liječnika. Posebno je bila dirljiva posvećenost i požrtvovnost medicinskog osoblja poput liječnice, židovskog porijekla, Marije Slesinger koja je naposljetku dala i vlastiti život kako bi zaštitila ranjenike u zemunici. Važan moment u funkcioniranju bolnice dogodio se sredinom 1944. kada je formirano posebno kirurško odjeljenje čime je značajno smanjena smrtnost ranjenika.
Picture
Groblje uz bolnicu
​Centralna partizanska bolnica završava s radom 25.5.1945. godine kada biva preseljena u Karlovac. Tijekom njezinog rada kroz bolnicu je prošlo više od 5000 ranjenika i bolesnika. Veliki dio njih, više od 1000, ostalo je vječno u šumi Petrove gore, pokopano na groblju kraj bolnice.
Bolnica je rekonstruirana 1961. godine od drvenih kuća koje su nakon rata vraćene vlasnicima. 
1971. godine Centralna partizanska bolnica u Petrovoj gori odlikovana je Ordenom narodnog heroja Jugoslavije za izvanredne ratne zasluge.
U razdoblju od 1991. do 1995. godine Centralna partizanska bolnica je zapuštena i sve do današnjih dana devastirana je i opustošena, i nije obnovljeno prethodno djelovanje kao kulturno-povijesnog kompleksa.
Picture
Ostaci eksponata u devastiranim interijerima objekata bolnice
Centralna partizanska bolnica izgrađena je radi potreba liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg područja  Korduna tijekom Drugoga svjetskog rata. Bolnica se razvijala postupno i svoj je konačan oblik dobila  1944. godine kada je imala više od 30 objekata: nekoliko bolesničkih soba, operacijske sale, kuhinju, sobu za bolesničko osoblje, salu za kulturni rad, praonicu i tuš, pekarnicu, kovačnicu, kožaru, štalu, stražarnicu, vlastiti agregat za struju i tiskaru. Ovdje se tiskao list Vjesnik. U bolnici je, pokraj ostalih bolničkih službi, djelovao poseban kirurški odjel i zubarski odjel pod vodstvom liječnika Vlade Pilingera.  
​
​Osim nadzemnih objekata, bio je izgrađen i sustav zemunica odnosno skloništa pod zemljom gdje su, za vrijeme djelovanja njemačkih i ustaških snaga, sklanjani ranjenici. Iako su ustaše i Nijemci u više navrata pokušali pronaći bolnicu i ranjenike, niti jedna zemunica nikad nije bila otkrivena.
​

WIKIPEDIJA: Centralna partizanska bolnica
Picture
Električna centrala, s generatorom za struju, koja je osvjetljavala barake i omogućavala rad u operacijskoj dvorani
Picture
Izgled rekonstruirane operacijske dvorane - stanje prije posljednje devastacije
Picture
Jakov Kranjčević - Brado bio je graditelj bolnice.
Groblje ranjenika i bolesnika, znanih i bezimenih boraca iz svih krajeva domovine, smrću pokošenih u bolnicama i zemunicama Petrove gore u herojskim godinama narodne revolucije....

.... Oni žive u našim srcima, u našem djelu, u životu budućih pokoljenja, vječni kao zemlja koja ih rodila.

DIO NATPISA NA GROBLJU

​Prilog partizanska bolnica na Petrovoj gori
Autor: B.Drakulic; Datum objavljivanja: 17.1.2015.
Opis: Autor Branko Drakulić (HRT; emisija Što vas žulja)

Picture
Pristup Centralnoj planinarskoj bolnici u Pišinom gaju
Picture
Ostaci Omladinskog planinarskog doma u dolini potoka, ispod bolnice. U blizini ostataka doma nalazi se posve istrula drvena kuća na kojoj stoji natpis "Muzej-Vjesnik". Ovdje su tijekom 1942. godine tiskane novine Vjesnik (na 6 stranica i u oko 6000 primjeraka).
Picture
Planinarski dom "8. kordunske divizije", u vrijeme prije devastacije

Magarčevac (474 m)

Radio-relejno čvorište Petrova gora

Na vrhu Magarčevac nalazi se objekt napuštene vojarne bivše JNA. Funkcionirao je kao radio-relejno čvorište (RRČ), zbog čega je uz njega sagrađen komunikacijski toranj. Do njega se dolazi odvojkom od asfaltne ceste koja od Vojnića vodi na Petrovac, koji se (odvojak, op.) nalazi na području Velikog Velebita.
Vojska bivše države oformila je mrežu radio-relejnih čvorišta koja su trebala preuzeti sve državne komunikacije u slučaju da dođe do velikih oštećenja fiksne komunikacijske infrastrukture uslijed ratnih djelovanja ili prirodnih nepogoda. RRČ-i bi radio vezom prenosili informacije koje se inače prenose civilnom i vojnom fiksnom komunikacijskom mrežom. Na području Jugoslavije izgrađeno je sveukupno 60-ak radio-relejnih čvorišta, od toga ih je 20-ak bilo na hrvatskom teritoriju. RRČ na Magarčevcu je dovršen je na prijelazu 1960-ih u 1970-e godine. 
Radilo se o radio-relejnom čvorištu visoke važnosti koje je bilo spremno poslužiti i kao zapovjedno mjesto. Kuća površine oko 670 kvadratnih metara nije radio-relejno čvorište, ona je samo kamuflaža za glavni dio objekta koji se zajedno s komunikacijskom opremom skrivao duboko ispod površine zemlje. Dubina okna dizala od najniže točke u kući je 30 metara, a kako se dizalo zaustavljalo par metara iznad najniže točke podzemnog dijela, a početak mjerenja je bila točka ispod razine zemlje, podzemni bi dio mogao biti čak 40 ili 50 metara ispod zemlje.
U podzemnom dijelu baze nalazio se komunikacijski centar (radio soba) te svi prateći sadržaji (klimatizacijska oprema, spremišta, kuhinja, menza, oprema za filtriranje zraka i vode, rezervoari za vodu, spremišta za gorivo, i dr.)
Radio relejno čvorište je smješteno na brdu (vrhu), a podzemni dio se razvlači tako daleko da izbija na jednom boku tog brda. Taj bočni ulaz vjerojatno je zamišljen za lakšu opskrbu podzemnog dijela, a sam ulaz je skriven običnom kolibom koja izgleda poput kućice za alat.
Antenski stup visok 60-ak metara, montiran je na betonsko postolje i izdiže se iznad krošnji drveća. Kroz sredinu stupa do samog vrha prolaze servisne stepenice/ljestve. Stup se prema vrhu sužava pa tako i platforme postaju sve skučenije. Finalna platforma nešto je prostranija i ograđena. Oko i iznad nje nalaze se kućišta za antene. 

(Maravić, 2014.)

PROČITAJ CIJELI TEKST S OPISOM OBJEKTA NA MAGARČEVCU
MARAVIĆ, Goran: Urbano istraživanje – Radio-relejno čvorište Petrova Gora. 28.9.2014.​


​Urban Gadgette - Antenski toranj radio-relejnog čvorišta Petrova Gora
Autor: Urban Gadgette; Datum objavljivanja: 27.9.2014.
Opis: 
Antenski toranj radio-relejnog čvorišta Petrova Gora izdiže se visoko iznad guste šume.
​Urban Gadgette - podzemni dio radio-relejnog čvorišta Petrova Gora
Autor: Urban Gadgette; Datum objavljivanja: 27.9.2014.
Opis: Video snimka podzemnog dijela napuštenog radio-relejnog čvorišta Petrova Gora snimljena za potrebe reportaže koju možete pročitati na ovoj adresi: http://urbangadgette.com/?p=3558. Zbog okolnosti u kojima smo snimali i nedostatka adekvatene opreme snimka je malo u Blair Witch Project stilu, ali držimo da je dosta informativna ukoliko se shvati kao dopuna reportaži
.

Perna

Perna i Vojišnica sela su koja su živjela od potoka koji su se slijevali s Petrove gore i pogonili mlinove u vodenicama. Vode i danas ima, ali naroda je sve manje. Oni koji pamte taj život uz vodenice uspjeli su obnoviti nekoliko mlinova, vraćajući život unatrag u dane kada se u mlinu mljelo žito i sanjalo o boljem životu. Danas se mnogi nadaju da će stare vodenice postati turistički mamac koji će na Baniji i Kordunu ponovno pokrenuti mlin života.
IZVOR HRT, 2022.

Praktično

IZVORI


DENEGRI, Ješa: Skulptorsko i arhitektonsko u organskom jedinstvu. ORIS. Broj 77, Godina 2012., str. 124-137. (PDF)
DONADIĆ, Petra: Spomenička plastika Vojina Bakića. Diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, rujan 2015., str. 34-38 (PDF)
GRUPA AUTORA: Značajni krajobraz Petrova gora - Biljeg / Zaštićeno područje prirode. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije “Natura viva”. Karlovac, 2011.​ (PDF)
HORVAT, A.: O spomenicima kulture na području Petrove gore. Simpozij o Petrovoj gori, JAZU, Zagreb, 1972. 

KRUHEK, Milan: Samostan sv. Petra na Slatskoj, danas Petrovoj gori – povijest i arheološka istraživanja. Lepoglavski zbornik. 1998. str. 113 – 132.
KRUHEK, Milan: Petrova gora: povijesno – turistički vodič. Karlovac, 2005.
MRKIĆ, Tatjana: Gospodarenje značajnim krajobrazom Petrova gora – Biljeg. Diplomski rad, Agronomski fakultet Sveučiišta u Zagrebu. Zagreb, prosinac, 2017. (PDF)
OSTALO: Gospodarenje šumom Petrove gore. Predavanje. Dom kulture – Vojnić, 23. veljače, 2015. (PDF)
PLEŠE, Tajana, i ost.: Petrova gora – Pavlinski samostan sv. Petra. Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, Svezak 19/2017. Zagreb, 2017. (PDF)
OSTALO: Petrova gora. Natuknica. Hrvatska enciklopedija
VINCENC, Goran: Nakon 50 godina vuk se vratio na Petrovu goru. Časopis Hrvatske šume. Broj 232. Travanj, 2016. str. 4-5. (PDF)
ZATEZALO, Đuro: PETROVA GORA, uloga i značaj u NOR-u Hrvatske, 1941-1945. Izd: Srpsko narodno vijeće. Zagreb, 2010.  (PDF)
 
ELEKTRONSKI ČLANCI
Legenda o Petrovoj gori. Turistička zajednica Karlovačke županije
Spomenik na Petrovoj gori umire od srama. Forum CRO-eu.com
Petrova gora (21. ožujka 2015. godine). Antonio Šiber. Blog
Baština, mi i svijet 21. prosinca 2013. Hrvatski radio, 21.2.2013.
Petrova Gora Monument. Spomenk Database, na Portal Spomenik
Petrova gora. Atlas Obscura
BIČAK, Snježana: Partizanska bolnica na Petrovoj gori kandidat za zaštitu UNESCO-a. Večernji list, 13.1.2017.

JARIĆ DAUENHAUER, Nenad: Državna firma uništila rijedak park nedaleko od Zagreba, znanstvenici u šoku. Index.hr, 19.9.2020.
KRŠIĆ, Dejan: Spomenik partizanima na Petrovoj gori, djelo Vojina Bakića. Novosti, maj 2010. (preuzeto s bloga Dejan Kršić mega_zine)
MARAVIĆ, Goran: Urbano istraživanje – Radio-relejno čvorište Petrova Gora. Urban Gadgette, 28.9.2014.
PERINIĆ, Marijana: Petrova gora - zaboravljeno turističko blago Hrvatske. Portal Turist plus. 15.3.2016.
PONOŠ Tihomir: Spomenik Vojina Bakića na Petrovoj gori oronuli kostur pred raspadom. Novi list, 29.12.2013.
WIKIPEDIA: Monument to the uprising of the people of Kordun and Banija
WIKIPEDIJA: Memorijalni park Petrova Gora
WIKIPEDIJA: Petrova gora u Narodnooslobodilačkoj borbi
WIKIPEDIJA: Centralna partizanska bolnica
ZAJOVIĆ, Milena: Petrova gora - spomenik sramote. Večernji list, 28.10.2012.

Picture
PETROVA GORA
VODIČ I DNEVNIK
Hrvatske šume - Uprava šuma - Podružnica Karlovac i Planinarsko društvo »Šumar«, 2007.
48 stranica, 10,5 × 15 cm, u boji

Planinarska obilaznica po Petrovoj gori ima 8 KT i može se proći za jedan dan. Osim prostora za žigove, dnevnik sadrži sažet prikaz glavnih obilježja Petrove gore i opise planinarskih putova na njoj.

Vanjski linkovi i poveznice

PD "Šumar", Zagreb
PD "Petrovac 512", Vojnić
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact