|
|
PLANINE DALMACIJE > OTOCI SREDNJEG I JUŽNOG JADRANA I PELJEŠAC > Brač
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Vidova gora (780 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.279694, 16.619778
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Vidova gora (780 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.279694, 16.619778
Uvod
|
|
Brač (latinski Bretia, Brattia; talijanski Brazza, čakavski Broc) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Brač je najveći otok Dalmacije i srednjodalmatinske otočne skupine. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 394,41 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom (dubine 91 m). Otok je izgrađen od karbonatno-vapnenačkih stijena, a nastao je prije otprilike 100 milijuna godina u razdoblju krede, ali tek u holocenu postaje otok. Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice. Vapnenački dio obale je kamenit i strm, dok je ostali dio relativno nizak, i pjeskovit (na južnoj strani od Farske do Bola, na sjevernoj od Sutivana do Supetra). U pejzažu otoka prevladava krški vapnenački reljef sa škrapama, jamama, docima i uvalama. Blaže forme reljefa, na kojima su rasprostranjena smeđa primorska tla (najplodnija na otoku), zastupane su pretežno u unutrašnjosti (osobito između Ložišća i Nerežišća i između Selaca, Novog Sela i Sumartina). Najviši vrh otoka je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih otoka (778 m). ENGLISH SUMMARY: Brač
Brač (pronounced [brâːtʃ]; local Chakavian: Broč, pronounced [broːtʃ]; Latin: Bretia, Brattia; Italian: Brazza) is an island in the Adriatic Sea within Croatia, with an area of 396 square kilometres (153 sq mi), making it the largest island in Dalmatia, and the third largest in the Adriatic. It is separated from the mainland by the Brač Channel, which is 5 to 13 km (3 to 8 mi) wide. The island's tallest peak, Vidova gora, or Mount St. Vid, stands at 780 m, making it the highest island point in the Adriatic. The island has a population of 13,956, living in numerous settlements, ranging from the main town Supetar, with more than 3,300 inhabitants, to Murvica, where less than two dozen people live. Brač Airport on Brač is the largest airport of all islands surrounding Split. 
Brač (Open Street Map)
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
PRIRODA
Biljni svijet
Životinjski svijet
Brački zečevi. Na otoku od davnina obitava znatnija količina domaćih bračkih zečeva, no kako njihov broj s vremena na vrijeme opada (krivolov, podivljali psi i dr.), lovačka udruga s vremena na vrijeme poduzima mjere uvoza alohtonih pasmina zečeva iz Slovačke, Češke, a 1996. god. je u bračko lovište pušteno više od 100 zečeva uvezenih iz Mađarske. Na Braču su s vremenom otočni zečevi izgubili neka svoja prirodna svojstva, pareći se s tim alohtonim zečevima, i tako se razvio dugouhi bastard (biol. plod miješanja dviju rasa životinja ili ukrštanja dviju različitih biljnih vrsta; hibrid, križanac, mješanac) domaćeg i uvoznog zeca.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Naselja
Ložišća
|
Nerežišća
|
|
Narodna baština
Tradicionalni radovi, umijeća i obrti
Sezonsko pastirsko naselje Gažul na Vidovoj gori
|
|
Tradicijsko graditeljstvo
|
Bračke bunje
U jadranskome primorskom krajobrazu, onome daleko od urbanih središta, prepoznajemo jedinstvene primjerke pučke ruralne graditeljske baštine koja se mimikrijski stopila s kamenim krajolikom i škrtim pejzažem kakav je onaj brački. U njemu posebno mjesto zauzimaju bunje, mala poljska zdanja, priručne težačke (ratarske, stočarske, kućice suhozidine, zvane još i poljarice, čemeri, kućerice, pudarice, na Hvaru bi to bile trimi ili trini i jame, a u Istri kažuni ili kažete, koji su — ovi potonji — uvelike znanstveno obrađeni i prepoznati kao bitni sastojci kultiviranoga pejzaža i ljudskog udje la u njemu. Ovaj rad Duška Kečkemeta, prenesen među korice nevelike knjige, upravo nastoji upozoriti širu javnost i znanstvene ustanove i djelatnike na vrijednost tih zanimljivih primjera naše graditeljske baštine u kraškom dalmatinskom pejzažu te, tragom istarskih primjera, na nužnost sustavnog registriranja i graditeljskog snimanja i proučavanja bunja diljem otoka. Podrijetlo naziva bunje nije sasvim jasno, zacijelo potječe od talijanske riječi bugna (košara) ili pak bugno (košnica), ali ima ih koji smatraju da potječe od naziva jame ili pećine, rupe u zemlji za hvatanje zvijeri, u Panoniji je to naziv za jame zemunice po kojima su navodno dobili ime Bunjevci, u kninskoj krajini tako se nazivala pokrivena jama korištena za sklonište stočara, Albanci svoje kolibe zovu bun ili ban, a na Braču (i drugdje) to je mjestimice i naziv za presvođenu jamu. Na otoku čak postoji i nekoliko lokaliteta toga imena, što ih spominje naš istaknuti toponomastičar Petar Šimunović. posebno verziran u bračkoj otočnoj toponimiji. No, bunje su, po najužoj definiciji, usuho zidane kupolasto nadsvođene poljske kućice, rasprostranjene samo u nekim područjima na Braču i Hvaru, obilno i u zaleđu Šibenika, rjeđe na otoku Cresu, zatim u zaleđu Rijeke, u istočnom dijelu Pelješca i u Župi, južno od Dubrovnika, a u razvijenijem obliku obilno u jugozapadnom dijelu Istre gdje se nazivlju kažuni. Ne zna se pouzdano kad su sagrađene prve bunje, ali tragove ovih jednostavnih građevina od neobrađena kamena u suhozidu nalazimo još iz pretpovijesnog doba i moglo bi se zaključiti, smatra Kečkemet. da je to, po načinu gradnje, najprimitivnijem i bez posebnog alata osim ljudskih ruku, prva nastamba pretpovijesnog čovjeka kada je, u kameno doba, izišao iz špilje i u kraškim predjelima, oskudnim drvetom, ali obilnim kamenom, gradio svoje prve nastambe. To drži i najbolji poznavatelj povijesti Brača Andre Jutronić smatrajući da su upravo bunje dokaz da je Brač u neolitu bio naseljen otok. No, i drugi znanstvenici smatraju bunje prvim stambenim građevinama u našim krajevima. Jutronić je podijelio bračke bunje na četiri karakteristična tipa: najjednostavnije, manje, konusne u koje se ulazi pogureno i u kojima se čovjek ne može uspraviti, zatim na one najbrojnije, cilindrične s konusnim pokrovom u koje se ulazi pogureno, ali u kojima se može stajati, te na one najveće i najšire cilindrične bunje konusnog pokrova s prstenovima i, na posljetku, na one najrjeđe, nepravilnog obično ovalnog tlocrta ii i nepravilnog četverokuta. Inače, razne su inačice gradnji bunja pa čak i položaja u polju ili kraškom pejzažu. Sama zgrada okrugle osnove pokrivena kupolom razvijala se u srednjem vijeku i kasnije u većim, osobito crkvenim građevinama, piše Kečkement, tako da je prepoznajemo i u ranoromaničkim crkvicama sv. Donata i sv. Krševana na Krku, sv Nikole kod Zadra, sv. Trojice u Splitu, sv. Donata u Zadru, a u najnovije vrijeme — smatra Kečkemet — u Meštrovićevu Domu likovnih umjetnosti u Zagrebu pa i u Meštrovićevu obiteljskom mauzoleju u Otavicama. Starost najvećeg broja bračkih bunji, kojih osobito ima po čitavom sjevernom i zapadnom dijelu otoka, može se — drži Kečkemet — datirati u drugu polovicu 19. stoljeća. Danas malo koji stariji otočanin — zaključuje Kečkemet — zna sagraditi tradicionalnu bunju. Ova je knjižica pak podsjetnik na te bisere naše kraške arhitekture, čiju vrijednost valja prepoznavati i na nju upozoravati. U ovoj knjižici nije, dakle, riječ ni o kakvim novim saznanjima i epohalnim otkrićima, već o zbiru prikupljenih iskustava, ukratko i popularno podstrijetih čitatelju. Ako znamo da su od svih zločina u čistom nepatvorenom pejzažu najteži oni učinjeni arhitekturom, onda su razmišljanja o bunjama i te kako potrebna i inspirativna. IZVOR Jakša Fiamengo, Slobodna Dalmacija (2000.) PROČITAJ VIŠE KEČKEMET, Duško: Bračke bunje. U: Brački zbornik - Biblioteka ; 1 ; knj. 3. Supetar, 2000.
KEČKEMET, Duško: Bračke gomile, meje, zidi, puti. Bračka crkva XIX/2 (39). Supetar, 1997. KEČKEMET, Duško: Kamene poljske gradnje na Braču / O pučkoj gradnji poljskih kamenih gomila, ograda, putova i bunja. Brački zbornik - Broj 22. Supetar, 2007., str. 494-508 (PDF) |
|
Tradicionalna prehrana i gastronomija
|
Dalmatinska marenda 11 - Škrip (Brač)
Autor: Central Dalmatia Datum objave: 25.6.2025. Opis. Series author: Tamara Babun Zovko Screenwriters and directors: Una Radić and Tamara Babun Zovko Director of photography: Robin Pretković Editor: Danijel Brlas Host: Lada Bonacci Producer: Ivana Vladović Production: Split-Dalmatia County Tourist Board Production company: Wolfgang&Dolly for the Split-Dalmatia County Tourist Board |
Dalmatinska marenda 06 - Brač (Supetar)
Autor: Central Dalmatia Datum objave: 22.11.2024. Opis. Istražili smo Brač, otok poznat po stočarstvu, bijelom kamenu, najljepšoj plaži na svijetu Zlatni rat i Vidovoj gori. U Supetru, ugostitelj Teo Dragičević pripremio je tradicionalne specijalitete, bračku šporku juhu s janjetinom i povrćem, mišancu od morskih plodova i vitalac. ___ We explored Brač, an island known for cattle farming, white stone, the world’s most beautiful beach, Zlatni rat, and Vidova Gora. In Supetar, restaurateur Teo Dragičević prepared traditional specialties: šporka juha (a rustic lamb and vegetable soup), mišanca (a seafood medley), and vitalac (a traditional lamb dish). Series author: Tamara Babun Zovko Screenwriters and directors: Una Radić and Tamara Babun Zovko Director of photography: Robin Pretković Editor: Danijel Brlas Host: Lada Bonacci Producer: Ivana Vladović Production: Split-Dalmatia County Tourist Board Production company: Wolfgang&Dolly for the Split-Dalmatia County Tourist Board |
Priče o otoku
|
Posebnosti Brača tolike su da i sami njegovi stanovnici za njega kažu da je pravi kontinent. Otok je prepun priča i legendi, od kojih mnoge autoironično govore o škrtosti otočana, a one povijesne o nadmudrivanju s Omišem i njegovim gusarima koji su im svojim pljačkaškim pohodima zadavali brige.
Unatoč poljoprivrednoj i pomorskoj tradiciji, Brač je najpoznatiji po kamenu. Ugrađen je u mnoge građevine, od Dioklecijanove palače, do suvremenih zdanja poput Bijele kuće u SAD-u. I sarkofazi patricija bili su nekad od kamena, i mjesto Škrip svoje ime duguje kamenu — skrupus latinski znači oštar kamen. Sv. Jelena Križarica ime je crkve u mjestu uz koju su vezane legende iz doba cara Konstantina. Vidova Gora najviši je vrh Brača, ali i svih jadranskih otoka. Štrige, kozlaci i mačići tema su legendi do danas, povezanih i s Vidom, zmajem i drugim mitskim bićima. IZVOR HRT 
Plaža Zlatni rat pod zimskom burom
Brač, naselje Škrip
Brač, na tjemenu Vidove gore s pogledom na Hvarski kanal i otok Hvar
|
Otok Brač | Hrvatska | Vodič kroz destinaciju
Autor: Pointers Travel Datum objave: 12.4.2022. Opis. Brač je otok kulture i avanture, otok koji je se s razlogom smatra jednim od najljepših u Jadranu. Brač je i najviši otok u Jadranskom moru a sa 778 m visokog vrha VIDOVE GORE pruža se prekrasan panoramski pogled na Bol, Zlatni rat i sve srednjodalmatinske otoke. Okupan suncem i tirkiznim morem, bogat tradicionalnim i modernim događanjima, prožet mirisom čempresa i borova, otok Brač krije brojna čarobna mjesta, prekrasne plaže, autentične priče i nebrojene doživljaje. Otok Brač obrubljen je čarobnim uvalama i prekriven šumama borova i čempresa. Na njegovim pašnjacima koze se hrane aromatičnim travama što njihovom siru daje izvanredan okus. Osunčani brački brežuljci prekriveni su vinogradima čije grožđe daje izvrsna vina. Od davnina, u okolici mjesta Pučišća na sjevernoj strani otoka, nalaze se kamenolomi čijim su kamenom Bračani gradili svoje kuće, a isti taj Brački kamen ugrađen je u Bijelu kuću u Washingtonu i u Dioklecijanovu palaču u Splitu. Najstarije mjesto na otoku, Škrip, čuva obrambene zidine ilirskog naselja iz 3. stoljeća, a uz to u rimskom kaštelu Radojković možete posjetiti Muzej otoka Brača s bogatom zbirkom kamenih i etnografskih ostataka. Nerežišća, smještena u središnjem dijelu otoka, nekad su bila glavno otočno središte, sve dok 1828. godine Austrija nije dala prednost Supetru. U mjestu se nalazi barokna crkva Sv. Marije, zasigurno najmonumentalnija crkva na otoku, a posebno je zanimljiva kapela Sv. Petra iz čijeg kamenom popločenog krova apside raste bor. Volite li mistična mjesta posjetite Zmajevu špilju povrh naselja Murvica, koja je služila kao obitavalište i hram svećenika glagoljaša u 15. stoljeću koji su je bogato ukrasili neobičnim skulpturama čije značenje još nije otkriveno. Na udaljenosti dva sata hoda od Murvice, svećenici glagoljaši iz Poljica, bježeći pred Turcima, osnovali su 1551. godine pustinjački samostan Blaca. Skriven i relativno nepristupačan, samostan ima muzej koji prikazuje fascinantan, za ono vrijeme civilizacijski iznimno napredan život ove vjerske zajednice. Usprkos bogatom kulturnom nasljeđu, Brač je ipak najpoznatiji po svojoj plaži Zlatni rat u Bolu, koja je uvrštena na popis deset najljepših svjetskih plaža. Prekrivena je finim oblucima, trokutastog je oblika s vrhom ispupčenim u more koje ga zaokreće ovisno o smjeru svojih struja. Zbog povoljnih vjetrova, bolska plaža je omiljena među ljubiteljima jedrenja na dasci. Volite li planinarenje uspnite se do vrha Vidove gore (778 m), najvišeg bračkog vrha i ujedno najvišeg vrha među jadranskim otocima, odakle se pruža nezaboravan pogled na jadransku pučinu, otoke Hvar, Šoltu i Vis te planine Mosor i Biokovo. Za više informacija posjetite web stranice turističkih zajednica: https://supetar.hr https://www.bol.hr https://www.visitsutivan.com https://postira.hr/hr/ https://tz-milna.hr https://www.tzo-pucisca.hr/en/naslovn... https://www.visitselca.com Za turističke pakete koji vam osiguravaju izvrstan godišnji odmor na otoku Braču kontaktirajte : https://pointerstraveldmc.com/hr/ ili tel 031 - 239 - 080 Produced by Pointers. A Guide to Brac, Croatia
Autor: Sail Croatia Datum objave: 30.4.2024. Opis. Welcome to the largest island in Central Dalmatia! Covered in pine trees and cypress forests, Brač is located southeast of Split city with regular ferries from Split Harbour. Rich in history, architecture and natural beauty, Brač boasts some of Croatia’s most incredible accolades! A mountainous island, Brač is home to the highest island mountain peak in the Adriatic so you know stunning seaside views are a given! Most famously, Brač is known for its pebbled beach in Bol town with its ever-changing coastline. Zlatni Rat has some of the bluest coastline waters which you can see in our video. Its small towns may be more undiscovered, however history runs deep here. From a village dating back 3000 years, to an unsuspecting and mysterious Pine Bonsai Tree growing from a church, there’s much to discover around each corner. Fun Fact! Brač produced an array of white stones now considered ancient, which was used to build the infrastructure of not only the local community, but the White House in Washing D.C as well as the Diocletian Palace in Split! Watch our video to find out more about Brač and its renowned wine production, ruins and architecture! |
1 SJEVERNA OBALA OTOKA
Sutivan
|
SUTIVAN - galebov let - 4K Croatia drone cinematic video
Datum objave: 8.8.2022. Autor: VideoLife_FPV Opis. Let iz galebove perspektive, iznad šarmantnog dalmatinskog mjesta Sutivana. (otok Brač, Hrvatska) Pjesma "Galeb i ja" Olivera Dragojevića, 1975 |
Geološki stup. Godine 2023. u Sutivanu je postavljen i svečano otvoren prvi geološki stup na dalmatinskim otocima. Geološki stup Sutivan dio je velike stivanske geološke priče koja se zasniva na otkriću globalno važne geološke točke u uvali Likva u čijim su stijenama zapisani tragovi udara ogromnog asteroida koji je izazvao masovno izumiranje većine živih bića na Zemlji prije 66 milijuna godina. Oko te, od znanstvene zajednice potvrđene činjenice, Općina Sutivan uz pomoć Hrvatskog geološkog instituta provodi projekt osnivanja Poučne geološke staze koja bi obuhvatila niz zanimljivih geoloških pojava na području Sutivana. Provedba projekta povjerena je Narodnoj knjižnici Sutivan koja u suradnji s HGI-ja već godinama provodi aktivnosti na formiranju staze i popularizaciji spomenute točke.
Geološki stup, koji se postavlja na poznatoj stivanskoj šetnici Blato, služi kao uvod u čitavu priču i iskusnome će oku pružiti niz informacija o geološkoj povijesti otoka Brača, otvoriti će čitav niz pitanja na koja odgovore može pronaći istraživanjem popratnih tiskanih i digitalnih info materijala. Za ovu priliku tiskana je popratna brošura na hrvatskom i engleskom jeziku i izrađena web stranica kojoj se može pristupiti pomoću QR kodova na legendi stupa i na ostalim info pločama u Sutivanu. U užoj jezgri mjesta postavljene su i dvije info ploče koje upućuju na zanimljive fosile amonita i rudista vidljive u građevnom kamenu stivanskih povijesnih zgrada.
Materijale za izradu stupa prikupili su na području Sutivana djelatnici HGI-ja a stup je izradila klesarska radionica Lukrić – kamen iz Pražnica. Stivanski geološki stup jedinstven je i po tome što su pojedini uzorci stijena ugrađeni u njega dobili i lokalne nazive prema vizualnoj sličnosti s nekim opće poznatim predmetima i tradicionalnim gastronomskim delicijama.
Geološki stup, koji se postavlja na poznatoj stivanskoj šetnici Blato, služi kao uvod u čitavu priču i iskusnome će oku pružiti niz informacija o geološkoj povijesti otoka Brača, otvoriti će čitav niz pitanja na koja odgovore može pronaći istraživanjem popratnih tiskanih i digitalnih info materijala. Za ovu priliku tiskana je popratna brošura na hrvatskom i engleskom jeziku i izrađena web stranica kojoj se može pristupiti pomoću QR kodova na legendi stupa i na ostalim info pločama u Sutivanu. U užoj jezgri mjesta postavljene su i dvije info ploče koje upućuju na zanimljive fosile amonita i rudista vidljive u građevnom kamenu stivanskih povijesnih zgrada.
Materijale za izradu stupa prikupili su na području Sutivana djelatnici HGI-ja a stup je izradila klesarska radionica Lukrić – kamen iz Pražnica. Stivanski geološki stup jedinstven je i po tome što su pojedini uzorci stijena ugrađeni u njega dobili i lokalne nazive prema vizualnoj sličnosti s nekim opće poznatim predmetima i tradicionalnim gastronomskim delicijama.
Uvala Likva
|
Županijska skupština se krajem 2025. godine usuglasila oko oduke o proglašenju uvale Likva geološkim spomenikom prirode. Ova uvala iznimno je važna zbog geološke granice koja dijeli doba Krede i Paleogena – ključnog prijelaza iz "doba dinosaura" u "doba sisavaca". Stijene na ovom području nose tragove katastrofalnog udara asteroida prije 66 milijuna godina, koji je doveo do masovnog izumiranja.
Spomenik prirode Likva nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije, Općina Sutivan, na sjeverozapadnoj obali otoka Brača te obuhvaća obalni pojas poluotoka između uvale Likva i uvale Bačva na kat. čest. zem. 2460 i 4401, k.o. Sutivan, površine 1,26 ha. IZVOR FOTOGRAFIJA Javna ustanova "More i krš"' PROČITAJ VIŠE Prijedlog odluke o proglašenju Spomenika prirode Likva (2PDF) 
|
|
Supetar
|
|
|
|
|
Grad Supetar - "Početak priče" HD1080p
Autor: Digitalvizija Datum objave: 4.7.2016. Opis. DigitalvizijaIN Supetar - island Brac - otok Brac - Croatia - Hrvatska Aerial photo/video Grad Supetar - "Početak priče" HD1080p Follow us on instagram: @antemandic13 Like us on Facebook: / digita. . Google+ : https://plus.google.com/u/0/105169242... Website: http://digitalvizijain.hr/ Camera OP: Ante Mandić, Predrag Mandić |
Supetar, Brac Island — Croatia Beautiful Places
Autor: Croatia Hidden Gems Datum objave: 12.6.2025. Opis. Welcome to Supetar – the charming heart of Brač Island and one of Croatia’s most underrated hidden gems. Just 50 minutes by ferry from Split, it’s the perfect blend of tradition, coastal beauty, and laid-back island life. Whether you're arriving for a day trip or a longer stay, Supetar has more to offer than most visitors expect. Wander through Supetar’s old town and you’ll find narrow stone alleys, small local shops, inviting cafés, and a true Mediterranean atmosphere. The waterfront promenade is lively and colorful, especially in summer, with fishing boats, ice cream stands, and relaxed tourists strolling by. At the town’s center rises the Parish Church – built in the 18th century on older foundations. Its bell tower dominates the skyline, and the surrounding square often hosts local events. Inside, you’ll find beautiful altars, icon paintings, and a peaceful place to pause and think. Just near the church, follow the path to one of the island’s most fascinating spots – Supetar’s cemetery. It’s known for its intricate stone sculptures, many of which were crafted by the famous Croatian sculptor Ivan Rendić. It feels more like an open-air art gallery than a resting place, offering both beauty and history in a quiet, contemplative setting. When it’s time to cool down, head to Banj Beach – the town’s main beach, just a short walk from the center. It’s a mix of pebbles and sand, perfect for families and casual swimmers. The beach is well-equipped, with sunbeds, umbrellas, cafés, and a stunning view of the mainland. And for some fun in the sun, especially for kids and teens, check out the floating Wibit water park right off Banj Beach. With inflatable slides, jumps, and climbing features, it’s a playful way to enjoy the sea with a bit of adventure. While Supetar has everything you need for a relaxing island escape, remember – you're on Brač! If you're up for more exploring, take a short drive or boat ride to Zlatni Rat beach near Bol, one of the most famous beaches in all of Croatia. Its shape shifts with the winds and currents, and it's a must-see if you're nearby. Supetar offers the perfect island experience without the crowds. It’s welcoming, beautiful, and full of small surprises – a true hidden gem of the Adriatic. If you're planning a trip to Brač, make sure Supetar is not just your arrival point, but your destination. |
Đir Supetar - Supetar: Grad za sve generacije
Autor: ĐIR TV Datum objave: 29.6.2025. Opis. Povodom Dana Grada i blagdana svetih Petra i Pavla, zaštitnika Supetra, donosimo veliku priču o razvoju ovog otočnog grada koji predano ulaže u budućnost – od demografskog rasta, nove škole, do suvremene komunalne i sportske infrastrukture. Supetar gradi grad po mjeri čovjeka – zeleniji, dostupniji i uključiviji za sve. Uz snažnu lokalnu viziju, ostvareni su ključni projekti poput uređenja trajektne luke, plaže Vela Luka, izgradnje reciklažnog dvorišta i obnovljenog gradskog parka. U fokusu su i kulturni iskoraci - izgradnja Doma kulture Supetar te brojni događaji i manifestacije koji ističu otočni identitet i zajedništvo. Urednica i voditeljica: Jasna Damjanović Snimatelji: Leo Šiljić, Jovica Kozlica Montažer: Ivan Špoljarić Izvršne producentice: Gordana Hubanić i Daria Grgurić Fotografije: Grad Supetar, Turistička zajednica Supetra, Valentino Jakšić, Ante Mandić |
Postira
|
|
Splitska
|
Selo i luka na sjevernoj obali Brača. U uvalama Splitska i Zastup prostrane su pješčane plaže i borove šume. U uvali se nalazi renesansni kaštel Cerineo-Cerinić iz 1577. Na glavnom oltaru župne crkve slika je Bogorodice sa svecima, autora Leandra Bassana.
Iznad sela su kamenolomi Plate, Stražišće i Rasohe, iz kojih se u doba Dioklecijana vadio kamen za njegovu palaču i za Salonu (današnji Solin). U Rasohama je u živoj stijeni uklesan lik Herakla (iz 3-4 st.e.). 
|
Uvala Lovrečina
|
Pučišća
|
Brački kamen
Autor: TRT Balkan BHSC Datum objave: 15.6.2022. Opis. Brački kamen je korišten kao materijal za gradnju brojnih, i danas postojanih, građevina širom svijeta. Vjeruje se da je brački kamen dospio čak i do Washingtona. Posjetili smo Brač i uvjerili se u ovo "čudo", kako ga nazivaju Bračani. 
|
Kamenolom u okolici Pučišća, pogled od mora
Vrh Velika Kapela dominira u pozadini |
2. BRAČKA ZAGORA
Škrip
|
Ime. Mjesto Škrip ime je dobio po kamenu — skrupus na latinskom znači oštar kamen.
Sv. Jelena Križarica. Uz crkvu su vezane legende iz doba cara Konstantina. 
Škrip, centar mjesta
|
Dalmatinska marenda 11 - Škrip (Brač)
Autor: Central Dalmatia Datum objave: 25.6.2025. Opis. Series author: Tamara Babun Zovko Screenwriters and directors: Una Radić and Tamara Babun Zovko Director of photography: Robin Pretković Editor: Danijel Brlas Host: Lada Bonacci Producer: Ivana Vladović Production: Split-Dalmatia County Tourist Board Production company: Wolfgang&Dolly for the Split-Dalmatia County Tourist Board 
Ovo je najstarije selo na Braču!
Autor: Koordinacija Datum objave: 4.2.2026. Opis. Smješten u unutrašnjosti Brača, Škrip je najstarije naselje na otoku i jedno od rijetkih mjesta koje je ostalo gotovo netaknuto masovnim turizmom. Njegova povijest zapisana je u kamenu, od ilirskih i rimskih ostataka do starohrvatske arhitekture, zbog čega se s razlogom smatra živim muzejem i domom Muzeja otoka Brača. U Miljokazu istražujemo kako su se u Škripu gradile kuće, zašto su krovovi strmiji nego na drugim otocima, kako su ognjište, konoba i dvor oblikovali svakodnevni život te zašto su boje, prozori i detalji važan dio identiteta mjesta. Škrip je mali, tih i skroman, ali upravo zato priča veliku priču o Mediteranu kakav je nekad bio. ©Zabranjeno svako kopiranje i postavljanje na druge kanale! -- @Koordinacija
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pražnica (Pučišća)
Crkva sv. Jurja
|
|
|
Dol
|
Žušna kuća. U dolskoj župnoj kući čuva se prava mala biblioteka od dvije stotine naslova starijih od dva stoljeća. Te stare knjige je u šufitu (potkrovlju) župne kuće otkrio don Ivica Matulić, kad je prvi put bio na župničkoj službi u Dolu, od 1978. do 1985. godine, i tad ih je počeo popisivati i odgonetati njihovo značenje. Radi se o nekim vrijednim i rijetkim izdanjima knjiga, kao i svežnjevima drugih starih dokumenata, poput biskupskih pisama, župnih matica, popisa, ugovora i drugog. Dol je župa stara gotovo 7 stoljeća, i nakupilo se dosta materijala, no materijala je nastradao u požaru koji je bio pogodio župnu kuću. Dobar broj starih knjiga pisan je na hrvatskom jeziku iz doba u kojemu su izdane, i to čakavskim dijalektom.
Jedan od vrjednijih primjeraka je prijevod Rimskog rituala, koji je u Rimu 1640. godine izdao veliki Bartol Kašić. Po njoj su se dugo vremena obavljali crkveni obredi u Dolu, a čak su i primjeri pjevanja zapisani u starome libru ostali sačuvani sve do danas u pučkim crkvenim napjevima. Zanimljivo je i Pripovidanje nauka karstjanskoga po fra Jerolimu Filipoviću, tiskano 1759. godine, na kojemu stoji rukopisom dodano kako je ta knjiga iz biblioteke Kuzme Šimunovića u Dol stigla 1767. godine. To bi značilo kako je od tiskanja do Dola knjizi trebalo samo sedam godina, što je u tadašnje vrijeme bilo nevjerojatno kratko razdoblje. Tu su se nalazile i propovijedi župnika Ostojića datirane negdje prije 150 godina, na čistom hrvatskom jeziku, knjiga o logici doktora filozofije Ivana Ivančića, isusovca, izdanu u Torinu 1757. godine, te Bračka kronika Andrea Ciccarellija, tiskana u 18, 19 stoljeću u Veneciji. Sve ovo, kao i ostale knjige, većinom na latinskom jeziku, pokazuju kako je dolski župnik i prije tristotinjak godina bio obrazovan, ako se sudi po prvorazrednoj kvaliteti tematike kojom se služio u svojem djelovanju. Veliki broj tadašnjih autora svjetskoga glasa iz teologije, filozofije, književnosti i drugih znanstvenih diciplina našlo su se u vitrini župnika zabačenog Dola, koji je tada brojio oko osam stotina stanovnika, dok ih je početkom 21. stoljeća tek nešto oko stotinu i pedeset. Najstariji pronađeni dokument je iz 1585. godine, a to je prijepis pisma hvarskog biskupa o dijeljenju sakramenta krizme, napisan prekrasnim sitnim rukopisom na latinskom jeziku. Potom je tu župna matica u kojoj evidencija počinje 1618. godine, biskupske kolorednice, koje su župnici bili obvezni prepisivati u jednu knjigu, različiti obrednici na hrvatskom i latinskom jeziku, note i riječi pjesama starih otprilike 150 godina, naravno napisanih na čakavici, a tu je i jedan neobični zapis na ćirilici. IZVOR Damir Šarac: Na šufitu bračke crkve otkrivene hrvatske knjige stare 415 godina! Slobodna Dalmacija, 2001. 
Dol, centar naselja
|
Brački tunel od Dola do Bola
Autor: Hrvatska radiotelevizija Datum objave: 4.11.2018. Opis. Tunel Vidova gora postoji već 45 godina. Ima li u kršu oko njega još neotkrivenih špilja? Voda je otočko blago. Na Braču, kao i na svim drugim jadranskim otocima, neizvjesna i neugodna ovisnost ljudi, stoke i poljoprivrednih kultura o rezervoarima kišnice trajala je stoljećima. A sad voda, od sedamdesetih godina prošloga stoljeća, stiže hidrotehničkim tunelom ispod Vidove gore. HRTi - gledajte više na hrti.hrt.hr Hrvatska radiotelevizija www.hrt.hr FB: @HRTnovimediji 
|
|
|
VELO BRDO
NADMORSKA VISINA 267 m
NADMORSKA VISINA 267 m
|
Na tjemenu Velog brda nalaze se crkva sv. Vida i vidikovac Kučac.
|
Donji Humac
|
Nerežišća
|
Nerežišća se ubrajaju među najstarija hrvatska naselja i župe s do danas više nego tisućljetnim neprekinutim slijedom. Prvi sačuvani pisani spomen Nerežišća u latinskim izvorima je tek iz 13. stoljeća. Najstariji su, naime, brački dokumenti zauvijek propali gusarskim paljenjem komunalnog arhiva u Nerežišćima 1277. godine. Prije tisuću godina Nerežišća bila postala bračko upravno-sudsko središte (i to ostala do 1827. godine, kad je ulogu "bračke prijestolnice" preuzeo Supetar).
|
|
|
|
Koloč (ili Kolač). Stijena nepravilnog oblika, smještena usred plodnog dolca, sačinjena je od dva luka koja se pri vrhu spajaju (dodiruju) i čine prirodni luk. Ovaj prirodni kameni slavoluk naziv je dobio po obliku koji podsjeća na pecivo prstenasta oblika. Raspon luka je 20,3 m, visina luka 10,6 m, visina stijene je 11,4 m, a visina otvora 10,8 m. Izgrađen je od vapnenca i dolomita. Svojim oblikom i dimenzijama Koloč je neobičan fenomen, kao geomorfološki spomenik prirode zaštićen 1986. godine. Udaljen je 2 km od Nerežišća, od kojega se stiže u smjeru jugozapada putem koji prolazi uz crkvicu Sv. Jakova i kapelicu Sv. Lucije.
KOORDINATE 43.324662, 16.558050
KOORDINATE 43.324662, 16.558050
Koloč
Autor Argo Navis - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=115264777 |
KOLOČ 1 (Nerežišća - Brač)
Autor: BOL Manuela Malvasija Datum objave: 5.10.2020. Opis. Recorded: October 4, 2020, Prirodna stijena / Natural rock |
KOLOČ 2 (Nerežišća - Brač)
Autor: BOL Manuela Malvasija Datum objave: 5.10.2020. Opis. Recorded: October 4, 2020, Prirodna stijena / Natural rock |
Gornji Humac
|
|
|
|
|
|
VRŠNO PODRUČJE
VIDOVA GORA
KOORDINATE 43.27965,16.61976 NADMORSKA VISINA 778 m
KOORDINATE 43.27965,16.61976 NADMORSKA VISINA 778 m
|
Vidova Gora (778 m) je najviši vrh otoka Brača, te najviši otočni gorski vrh na cijelom Jadranu. S Vidove gore se pruža prekrasni pogled na Bol, popularnu plažu "Zlatni rat" te otok Hvar. Nalazi se na južnom dijelu otoka Brača, strmo i visoko iznad Bola. Vrh se naziva i Vidovica, Sveti Vid, Sutvid po starohrvatskoj kapeli čiji se ostaci nalaze stotinjak metara od vrha. Ime se obično pripisuje svetom Vidu, posebno poslije prihvaćanja kršćanstva od strane Hrvata, ali ima i pokojih zagovaratelja teze da je ime je dobio po Svantevidu, zapadnoslavenskom božanstvu.
Vrh je dostupan i osobnim vozilima; do njega vodi cestovna prometnica, koja se između Nerežišća i Pražnica odvaja sa Državne ceste D113. Pješacima je također vrlo lako dostupan, jer je terenski nagib do ovog bračkog vrha iz smjera sjevera, vrlo malen. Bliža okolica vrha staro je kultno mjesto, a u ostacima dvostrukog obrambenog zida naslućuje se stara ilirska gradina. Na samom vrhu se nalaze 12 m visok križ od bijelog bračkog kamena, telekomunikacijski toranj, gustirna (bunar), konoba "Vladimir Nazor" i ruševina romaničke crkvice sv. Vida iz 13. stoljeća. Zanimljivost. U posebnom kampu uređenom na Vidovoj Gori provedena je prva skupna obuka antiterorističkih postrojba Vojne policije OS RH. Provedena je od lipnja do rujna 1993. godine. 
Područje Vidove gore (Outdoor Map)
Mapy.com: Pristupljeno 2025. 
Karta vrha Vidove gore s objektima na vrhu i u njegovoj blizini
Mapy.com: Pristupljeno 2025. PRILAZI VRHU
IZVOR Hrvatski planinarski savez (Pristupljeno 15.12.2025.) Spomen-ploča britanskim komandosima. Na Vidovoj gori je 2000. godine postavljena spomen-ploča britanskim vojnicima koji su svoje živote dali u teškim bitkama za oslobođenje Brača u Drugom svjetskom ratu. Početkom lipnja/juna 1944. godine zajedno s bataljunima 1. i 12. dalmatinske brigade krenule su I savezničke snage koje su stigle s Visa u napad na njemačke položaje iznad Nerežišća na Braču. Opkoljen i uzdrman, neprijatelj je pružao snažan otpor, a u toj akciji oslobođenja poginulo je 36 britanskih komandosa. Nijemci su, naime, bili istakli bijelu zastavu u znak predaje, ali kad su Britanci stigli na udaljenost od nekoliko desetaka metara, napali sui h unakrsnom vatrom. Tada su uspjeli zarobiti i zapovjednika britanskih komandosa na Visu Jacka Churchilla, nećaka britanskog ratnog premijera Winstona Churchilla. Njega su odmah sproveli u glavni Hitlerov stožer u Berlinu, ali je poslije bio zamijenjen i oslobođen. Nakon oslobođenja Brača tijela britanskih poginulih komandosa bila su prenesena u njihovu domovinu.
SLOBODNA DALMACIJA (2000.) |
Križ na Vidovoj gori
Autor Ivan Ruggiero - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=123178978 
Pogled na Vidovu goru
Autor Kelovy - Vlastito djelo postavljača, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1100507 🇭🇷 Bol - Vidova gora - Postira, Brač hiking | 08.03.2024.
Autor: Jerski Postira Datum objave: 9.3.2024. Opis. Bol riva - Bol Podbarje - Vidova gora - Korita - Gažul - Postira, island Brač hiking Vidova gora, Brač, 780m - planinarenje [119. VRH iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI] 4K
Autor: Robert Nuli Datum objave: 22.12.2024. Opis. POGLEDAJ posjetu 119. vrhu iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI vrhu Vidova gora visine 780m koji se nalazi na otoku Braču. → Check my visit to Croatian 119th peak Vidova gora 2559ft from my Youtube series "All Croatian Peaks". I hike in Croatia as a part of my hiking in Croatia travel vlog. Peak is located in Split Dalmatia county. ) Vrh se nalazi u regiji 16. Jadranski otoci južni dio prema klasifikaciji Hrvatskog Planinarskog Saveza. Početak se nalazi kod mjesta Bol u Splitsko dalmatinskoj županiji. Karakteristike uspona: visina 780m, uspon 30m, udaljenost 1770m i trajanje 0h 24min. MOJE OCJENE 1. Težina: 5 2. Markacije: 100 3. Pogled: 95 KOMOOT RUTA https://www.komoot.com/tour/193724379... #VidovaGora #Brač #HikingInCroatia Ukoliko vam financijske mogućnosti dozvoljavaju podržite moj rad da mogu POSJETIT što više VRHOVA, i SNIMITI što više VIDEA. Možete pomoći preko Youtube članstva, Paypal donacije ili Bitcoin donacije, linkovi su odmah u nastavku. Hvala -- PODRŽITE MOJ RAD, Veliko Hvala -- Youtube Članstvo: [ / @robertnuli ] PayPal: [ https://paypal.me/robertnuli ] Bitcoin: [ 14yyb87SSpzXpLnoXCa9ff6kLY5oEJjUwP ] -- SVI HRVATSKI VRHOVI -- Video serijal u kojem možete pratiti moje pohode na sve hrvatske planinarske vrhove: • SVI HRVATSKI VRHOVI -- Slijedite me: -- Instagram: [ / robi.nuli ] Web stranica: [https://www.robertnuli.com] Twitter: [ / robertnuli ] Facebook: [ / robertnuli1 ] Pinterest: [ / rnuli ] |
|
Crkva sv. Vida na Vidovoj gori. Rimokatolička crkva na Vidovoj gori, smještena oko 50 metara zapadno od križa Kristu Otkupitelju. Crkvica, danas ruševina, datira iz 13. stoljeća i građena je u romaničkom stilu. Crkvica je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom i prizidanim pilastrima uz bočne zidove. Ubraja se u predromaničke crkvice ožbukane unutrašnjosti. Ograđena je kružnim cinktorom u suhozidu.
Zaštita. Pod oznakom Z-5138 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralne građevine". |
Ostaci crvke sv. Vida na Vidovoj gori
Autor Ivan Ruggiero - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=123178984 |
Pogled s vrha Vidove gore u smjeru otoka Hvara i pučine
|
|
Gažul
|
Planinarska kuća "Gažul" na otoku Braču
Dana 12.7.2016. službeno je otvorena planinarska kuća "Gažul" na Vidovoj gori na otoku Braču. Kuću su dobrovoljnim radom podigli članovi Hrvatske gorske službe spašavanja i članovi Planinarskog društva "Profunda" s Brača, koje upravlja kućom. U kući se nalazi i Obavještajna točka (OT) HGSS-a na Braču. Osnova planinarske kuće je metalni kontejner, smješten na 574 m nadmorske visine na visoravni Podgažul, uz malo pastirsko naselje kamenih kućica i torova Bežmena stan. Planinarsku kuću moguće je koristiti vikendom i po dogovoru. Nije opskrbljena hranom i pićem. Raspolaže kuhinjom. U potkrovlju ima 25 mjesta za noćenje, vanjski WC, vodu iz spremnika za vodu, struju iz solarnog napajanja. Prilaz je vozilom preko Nerežišća, a kod skretanja za Vidovu goru nastaviti istočno za Bol i nakon nekoliko minuta vožnje je makadamsko skretanje za Gažul. Od kuće su moguće šetnje prema najvišem vrhu Vidovoj gori, Pustinji Blaca, muzeju u Škripu, Zlatnom ratu, Zmajevoj špilji. |
|
Bežmeka ston ili Gažul je sekundarno, pastirsko naselje na Vidovoj gori. Zaštićeno je kulturno dobro.
Opis dobra. Stočarske (pastirske) nastambe "Bežmek stan" smještene su na predjelu Podgažul južno od državne ceste D113, na oko pola puta od Nerežišća do Pražnica. To je sklop gospodarskih kamenih prizemnica s dvorovima, zagonima-torovima, krušnom peći, gustirnom s kamenom krunom i ograđenom lokvom. Šest prizemnica ovog ruralnog sklopa pokriveno je kamenom pločom, a nastambe je podigla obitelj Gospodnetić "Bežmek" iz Dola tijekom 19. st. Gažul je u izvornom okružju bračkih pastirskih stanova na bračkoj visoravni. Do Gažula se stiže makadamskom cestom koja se spaja s asfaltiranom cestom za istočnu stranu otoka nedaleko od skretanja za Vidovu goru. Poslije skretanja se parkira i nastavi pješice kroz šumu česvine i stiže do pastirskih nastamba. Zimi je selo napušteno. Ljeti se organizira stočni sajam koji privlači lokalce i turiste. Stotinjak metara istočno od nastamba je planinarska kuća Gažul, na 574 mnv. Zaštita. Pod oznakom Z-7144 zaveden je kao nepokretno kulturno dobro - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "ruralna cjelina". IZVOR Bežmeka ston. Wikipedija (hr) 
Gažul
Područje Vidove gore između Gažula i vrha
Open Stret Map: Pristupljeno 2025. |
Sekundarno naselje Gažul (Bežmeka ston)
Autor Nepoznat - https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7144, CC BY-SA 3.0 hr, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=127060565 |
Pražnica
PROČITAJ VIŠE Pražnica. Wikipedija (hr)
3. JUŽNA OBALA OTOKA
Bol
OMER MUJADŽIĆ, Veduta iz Dalmacije
Slika prikazuje Dominikanski samostan u naselju Bol na otoku Braču; Tehnika: ulje na platnu; Dimenzije: 30 x 35.5 cm; Autor: Omer Mujadžić (1903., Bosanska Gradiška – 1991., Zagreb) 
Bol u osvit dana
|
Bol Brac Walking Tour 4K | Croatia Summer Stroll Through Bol Croatia
Autor: Walking Tour Traveler Datum objave: 3.7.2025. Opis. Walk with us in the town of Bol Croatia, sits on the southern shore of Brac Island, connected by narrow stone alleys, sea views, and open squares. This walking tour in Bol Brac moves through its streets, beaches and waterfront spots. Bol Brac Croatia is part of the Dalmatian coast's main tourist destinations, linked by ferry to Split and known for its tight stone grid and open waterfront. The walking tour in Bol Brac runs through everyday streets and coastal paths. No overlays, no voice. Just Bol Croatia in full scale and pace. Tourists visit Bol Croatia for beaches like Zlatni Rat o Golden Horn Beach, but the village itself reveals more in its architecture, scale, and pace. Built to match real time experience for viewers focused on Brac Island, without edits or music. Pure Bol street level observation from start to finish. This 4K walking tour in Bol Brac moves through its streets in real time, with ambient sounds recorded on location. Izlet u Bol na Braču - Vodič za putovanje i naša iskustva
Autor: Travelingcom Hrvatska Datum objave: 22.4.2024. Opis. Vodimo vas kroz prekrasni Bol na otoku Braču, odličan izbor za jednodnevni izlet iz Splita. Saznajte kako doći do Bola, što vidjeti i koje plaže posjetiti osim popularne plaže Zlatni rat. Također, istražite nezaobilazne lokacije poput Vidove gore, koje će obogatiti vaše iskustvo putovanja. Poglavlja: 00:00 - Uvod 00:20 - Kako doći do Bola 01:14 - Dolazak u Bol 01:40 - Plaže 03:01 - Atrakcije 03:50 - Kada posjetiti Bol 04:43 - Kraj Karte za trajekte i katamarane do Bola: https://traveling.com/hr/trajekt/luka... https://traveling.com/hr/trajekt/spli... Traveling.com aplikacija: Google Play: https://play.google.com/store/search?... Pronađite nas ovdje: Instagram: / travelingcom_official TikTok: / travelingcomofficial aFacebook: / travelingcomofficial 
|
|
|
|
Bol, Hotel "Kaštil"
|
|
|
|
Paloc ("Kuća u kući"). U Bolu se nalazi neobičan objekt: zidovi nedovršene veće kuće, unutar koje je još jedna, manja kuća. Glavni sudionici ove neobične priče iz 19. stoljeća, koja govori o otporu, ustrajnosti i pohlepi, su težak Marko, zvani Marko Sila te imućna obitelj Vuković. Marko je živio u kućici koja je zapela za oko Vukovićima. Prema jednoj verziji priče, zemljište na kojem je stajala njegova kuća pripadalo je Vukovićima. Prema drugoj nije, no Vukovići su se željeli te zemlje domoći. Obitelji Vuković, koja je brojala šestero braće, tri svećenika i tri pomorska kapetana. Kapetani su plovili svojim jedrenjakom i trgovali čitavim Mediteranom, te se napokon odlučili oženiti s tri Španjolke i sagraditi im veliku kuću (Paloc) na svojoj zemlji, upravo tamo gdje se nalazila Markova kuća. Ponudila su braća Marku veliki novac za otkup, ali Marko, čovjek snažne volje, ali i pomalo svadljiv, svoju kuću nije želio prodavati. Braća su angažirala tadašnjeg načelnika Vužića, da im pomogne u posredovanju, ali se Marko posvađao i s načelnikom i zaprijetio mu smrću, te je zbog straha od odmazde - gradonačelnik ga je namjeravao utamničiti - Marko pobjegao iz Bola u Dubrovačku Republiku.
Braća Vuković- iskoristivši priliku, započela su gradnju oko Markove kuće, koju su kasnije planirali srušiti. Kada je Marko to dočuo, vratio se u Bol s četiri bačve baruta, koje je uz pomoć prijatelja, postavio pod zidove novoizgrađene palače, ali su ga u miniranju spriječili žandari i ponovo natjerali u bijeg. Vukovići su nastavili gradnju, podigli tri kata i još je samo trebalo postaviti podove i krov, pa su otputovali u Mletke po drvenu građu. Nakrcali su brod i krenuli nazad prema Bolu, ali ih je na povratku uhvatilo veliko nevrijeme i potopilo brod, a od posade se nitko nije spasio. Kako ni jedan od šestero braće nije imao djece, ugasio se rod Vukovićevih, a Marko Sila se nekoliko godina nakon toga vratio u Bol, živjeti u svojoj kući do kraja života - kuću danas poznatu kao "Kuća u kući". Paloc je zaštićeni spomenik kulture. 
|
|
|
|
|
|
|
|
Murvica
|
Murvica je naselje na južnoj strani otoka Brača, u općini Bol. Nalazi se 3,5 km zapadno od Zlatnog rata i 6 km od centra Bola. Selo je bogate povijesti, poznato po glagoljaškim pustinjama.
Murvica je smještena na zapadu općine Bol, oko 4 kilometra od plaže Zlatni rat i 6 kilometara od bolske luke. Većina kuća nalazi se na 100 metara nadmorske visine, podno krških špilja na južnim obroncima Vidove gore, dok je nekoliko novijih građevina bliže moru. Mnoge su kuće napuštene te su se tijekom vremena urušile. Raslinje je tipično mediteransko, prošarano brojnim čempresima i agavama. Uz more su šljunčane plaže, koje u sezoni privlače kupače željne intimnije atmosfere od napučenog Zlatnog rata. Na zapadnoj strani naselja nalazi se uvala Dračeva luka, zvana i Dračeva uvala. Iznad nje su ostaci samostana. IZVOR Murvica (Bol). Wikipedija (hr) 
Murvica, plan (mapy.com)
Murvica
Autor Kelovy - Vlastito djelo postavljača, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1112419 Povijesni pregled. Postoje dokazi da je područje Murvice bilo naseljeno još u antici. Pronađeno je nekoliko rimskih novčića te nekoliko rimskih grobova na putu do Bola.
Krajem 13. stoljeća (točnije 1286. godine) pojavljuje se prvi pisani trag o ovom području, i to u darovnici bračkog plemića, koji je svome gospodaru darovao zemlju s koje je plemić dobivao vino i žitarice. Ime koje se spominje među prvima brdo je Košćun zapadno od Murvice, koje je vjerojatno nazvano prema latinskome "castrum" (dvorac). Drugo ime za Košćun bilo je Gradac, od čega su nastala imena lokalnih uvala Veli i Mali Zagradac. Samo ime "Murvica" novijeg je datuma i dolazi od stabla murve (duda). Tijekom turske najezde na Poljičku Republiku na područje Murvice izbjegli su brojni svećenici te redovnice, poznate u narodu kao picokare ili picokere. U razdoblju 1416. – 1512. osnovano je na Braču nekoliko pustinja, od kojih je posljednja izgrađena upravo iznad Dračeve luke, a u nju su preselili redovnici koji su ranije stanovali u Drakonjinoj špilji iznad Murvice. Redovnice picokare također su tu izgradile svoje utočište (pustinja Dutić). Samostani su posjedovali velika imanja, bilo naslijeđena ili kupljena. Zemlju su im obrađivali težaci s Brača, većinom iz Nerežišća. Naselje Murvica nastalo je kao "servisno" naselje za ovdašnje samostane te je gašenjem pustinja i ono kopnilo, sve do današnjih 14 stanovnika. Spomenici i znamenitosti.
Pustinje. Od špilja ponad Murvice najpoznatija je Dragonjina špilja, zvana i Zmajeva spilja ili Zmajeva pećina. Ostale pustinje u okolici su pustinja Silvio (Dubravčić, iz 1497.) zapadno od Zmajeve spilje, pustinja Stipančić (picokare, iz 1416.) s njezine jugoistočne strane, te pustinje Dutić (picokare) i Dračeva luka zapadno od Murvice. Pustinje su preživjele sve do razdoblja između dva svjetska rata, kada su se posljednje dvije picokare preselile u Supetar. Crkve. Crkva na lokalitetu Dračeva luka potječe iz 16. stoljeća. Svod crkve formiran je prirodnom stijenom špilje. Na pročelju se nalazi portal s rozetom, a crkva ima tipičan dalmatinski zvonik. Iznad nje su ruševine samostana iz 1512. godine. Nova je crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije izgrađena u Murvici nakon Drugog svjetskog rata. 
Pustinje sjeverozapadno od Murvice (mapy.com)
|
Obala kod Murvice
Autor Kelovy - Vlastito djelo postavljača, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1112013 Pustinje Pustinja (eremitorij) je pustinjska nastamba. Već od ranoga kršćanstva, nakon pojave pustinjaštva u kojemu su pojedine osobe živjele u potpunoj samoći (monasi), stvaraju se i prve zajednice pustinjaka (cenobiti), što je dovelo i do stvaranja prvih redovničkih zajednica, odnosno samostanskih crkvenih redova s propisanim pravilima života. No, tijekom povijesti, pored manjeg broja pojedinačnih pustinjaka, nastavile su postojati zajednice pojedinačno zavjetovanih osoba, koje uglavnom nisu pripadale nekom crkvenom redu no obično bi prihvatiti pravila nekog reda i po njima bi živjeli. Pustinje na Braču, Čiovu i Šolti U hrvatskim primorskim krajevima osobito su poznate pustinje na srednjodalmatinskim otocima Braču, Čiovu i Šolti. Njihovi početci nalaze se u 15. i 16. stoljeću. Većinom su ih utemeljili poljički pustinjaci glagoljaši koji su iz Poljica izbjegli zbog turskog pritiska. Nalazile su se:
IZVOR Pustinja (eremitorij). Wikipedija (hr) 
|
|
Dragonjina (Zmajeva) špilja. Iznad sela Murvice, na 349 m n.v. nalazi se pustinjački samostan Zmajeva špilja. Poznata je po imenima Zmajeva, Drakonjina i Dragonjina špilja. Smatra se iznimno vrijednim spomenikom samostanskog života popova glagoljaša u 15. stoljeću. Svećenici glagoljaši naselili su ovi špilju bježeći pred Turcima iz Poljica kod Omiša. Nastanili su se špilji, za koju se pretpostavlja da se koristila i ranije, još od ranog kršćanskog doba (pretpostavljajući prema ikonografiji na stijenama špilje). Postala je svojevrsno središte oko kojega su se počele formirati okolne pustinjačke zajednice (pustinje, samotani) - njih pet tijekom jednog stoljeća, od kojih je najpoznatija pustinja Blace, udaljena oko 12 kilometara od Zmajeve špilje, do koje vodi put kroz Murvicu. Pustinjaci Juraj i Pavao Silvio (Dubravčić) iz Nerežišća koji su polovinom 15. st. boravili u Zmajevoj špilji u blizini prema zapadu grade i Pustinju Silvio. Pustinjaci iz Zmajeve špilje izgradili su samostan iznad Dračeve luke u koji su i preselili.
Ova je redovnička pustinja naziv dobila zbog tajanstvenog reljefa zmaja pronađenog u njoj. Prema drugom pojašnjenju, njezino ime ipak prije ima veze sa slavenskom mitologijom, primjerice bogom Velesom kojeg se znalo prikazivati i kao zmaja ("vrag- Veles-zmaj"). Spomenik je pećinskoga samostanskog života poljičkih popova glagoljaša iz 15. stoljeća, koji su je izabrali kako bi u njoj provodili svoj redovnički život, mireći istovremeno dvije odvojene tradicije – kršćansku i pogansku. Sama špilja duga je 20 metara i podijeljena u četiri prostorije. Posebna je po reljefima izdubljenima u stijeni. Najznačajniji od njih nalazi se na zapadnom zidu i prikazuje lik zmaja. Reljef je mjestimično dubok i do 85 cm, pa pojedini njegovi segmenti dobivaju gotovo skulturalni karakter. Uz zmaja je urezan mjesec priljubljen uz žensko lice, a na istočnoj strani iznad kapelice ljudi i ptice u gnijezdima, sve ostaci poganske simbolike s elementima slavenske mitologije, tako da postoji mogućnost da su simboli i stariji nego što se misli (kao prethodno spomenuta mogućnost naziva špilje prema bogu Velesu-zmaju). U Zmajevoj špilji nailaze se još i prikazi Gospe s anđelima. Ispred i unutar špilje nalaze se i ukupno tri groba, a u blizini je i bunar, dok je u prednjem dijelu Zmajeve špilje kapelica posvećena Gospi. Iz špilje se pruža prekrasan pogled na otok Hvar. Nekada otvorena za posjet, špilja je bila oštećena i pokradena, pa je danas zatvorena željeznim vratima, tako da se posjet može organizirati samo u pratnji vodiča koji ima ključ. PRAKTIČNE INFORMACIJE Zoran Kojdić (vodič, Ključ ulaza u Zmajevu špilju): WEB; TEL: +385 91 514 9787 (Whatsapp, Viber); e-mail: [email protected]; Organizirani obilazak špilje traje oko četiri sata, potrebna je prethodna najava, a cijena je 15 eura po osobi (2025.). 
Zaštita. S Pustinjom Silvio Zmajeva špilja čini cjelinu koja je zaštićena kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralne građevine".
Pristup. Do Zmajeve špilje se iz Murvice stiže za olo 3/4 sata, usponom strmom i zahtjevnom stazom, posebno izloženom tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Na ulazu u ostatke samostana postavljena su željezna vrata s bravom, jer je svojedobno bila oštećena i pokradena.
Reljef u špilji
Autor Martin Brož - Martin Brož's camera, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=20712512 |
Ulaz u Zmajevu špilju
Autor Martin Brož - Martin Brož's camera, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=20712509. 
Glagoljaški misal iz 1483. godine, pronađen u Zmajevoj spilji, danas u Dominikanskom samostanu u Bolu
Autor Nepoznat - http://www.croatianhistory.net/etf/et04.html, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9762344 
U prvom dijelu sagrađena je kapelica posvećena Bezgrešnom začeću Bl. Dj. Marije, a sučelice je reljef velikog zmaja okrenutog mjesecu, prikazi fantastičnih životinja, pustinjaka i motivi kršćanske simbolike.
Izvor fotograifje: Registar kulturnih dobara RH 
Apokalipsa u Zmajevoj špilji
Autor: Juraj Batelja Izdavač: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb Mjesto i godina izdanja Zagreb, 1938. |
|
Pustinja Silvio. Pustinja Silvio je pustinjačka nastamba kod sela Murvice. Pustinjaci Juraj i Pavao Silvio (Dubravčić) iz Nerežišća pol. 15. st. borave u Zmajevoj špilji te u blizini grade Pustinju Silvio za stan pobožnih žena picokara. U prvom dijelu sagrađena je kapelica posvećena Bezgrešnom začeću Bl. Dj. Marije, a sučelice je reljef velikog zmaja okrenutog mjesecu, prikazi fantastičnih životinja, pustinjaka i motivi kršćanske simbolike. Pustinja Silvio zapadno od Zmajeve špilje je sklop ruševnih kamenih jednokatnica s crkvom Uznesenja Bl. Dj. Marije. Sa Zmajevom špiljom čini cjelinu koja je zavedena pod oznakom Z-4784 kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralne građevine".
IZVOR Pustinja Silvio. Wikipedija (hr) |
|
Pustinja Stipančić. Ruševine pustinje Stipančić koju čine crkva i kuće, nalaze se iznad Murvice. Pustinja Stipančić utemeljena je na južnim padinama otoka Brača u drugoj polovici 15. st. između Bola i Murvice. Svećenik Juraj Dubravčić iz Nerežišća sagradio je kuću za boravak pobožnih žena koje su pripadale pustinjačkoj zajednici. Široki suhozid štiti pustinju s juga i istoka. Kamene jednokatnice su građene u nizu prislonjene na živu stijenu počevši s crkvicom posvećenom Rođenju Bl. Dj. Marije i sv. Kuzmi i Damjanu na zapadu. Glavnim pročeljem okrenuta je prema Zmajevoj špilji, a na nadvratniku je godina 1477. Gornji zabatni dio pročelja je ožbukan, s reljefno modeliranom pokaznicom nadvišenom križem i svijećnjacima sa strana. Pod oznakom Z-4999 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".
IZVOR Pustinja Stipančić. Wikipedija (hr) PROČITAJ VIŠE Vanja Kovačić: Pustinja Stipančić iznad Murvice na otoku Braču. 2014. (PDF) 
Pustinja Stipančić, pogled iz Murvice
Autor Falk2 - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=89637968 |
Pustinja Stipančić, tlocrt prizemlja
Pogledaj: Vanja Kovačić: Pustinja Stipančić iznad Murvice na otoku Braču. 2014. 
Pustinja Stipančić
Autor Nepoznat - https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4999, CC BY-SA 3.0 hr, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=175924678 |
|
Pustinja Dračeva luka. Pustinja se nalazi na brdu Hibu u pećini, ponad Murvice, nazvana je po dolini Dračevica.
Crkva i sklop kuća u Dračevoj luci sagrađeni su 1519. god. kao pustinjački stan poljičkih glagoljaša. Crkva ima renesansne ukrasne elemente, a stambena dvokatnica ima tragova gotičkog oblikovanja. U blizini je samostan Dutić koji je pripadao pobožnim ženama picokarama. Pod oznakom Z-5139 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralno-profana graditeljska baština". IZVOR Pustinja Dračeva luka. Wikipedija (hr) 
Ostaci sanmostana
Autor Nepoznat - https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-5139, CC BY-SA 3.0 hr, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=175924025 |
Dračeva luka
Autor Falk2 - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=89637972 
Pustinja Dračeva luka
Autor Honza Beran - Vlastito djelo postavljača, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3527202 |
Farska
Uvala Blaca otvorena je prema južnom vjetru.
|
Pustinja Blaca
|
Blaca (Pustinja Blaca), nekadašnje pustinjačko prebivalište glagoljaša, a kasnije i zvjezdarnica. Nalazi se na istočnom obronku doline na južnoj strani otoka Brača, između Bola i Milne, oko 2 km sjeverno od istoimene uvale.
Etimologija. Ime je vjerojatno motivirano blatom što ga čini povremena rječica za jakih kiša. Naziv se prvi puta spominje 1305. godine Povijesni pregled. U 15 stoljeću, kada su Turci napali, svećenici glagoljaši iz Poljica kod Omiša bježe na Brač, gdje im brački knez daje dozvolu za naseljavanje. Godine 1552. osnivaju, pod špiljom Ljubitovicom u prodolini udaljenoj od mora, redovničku zadrugu i počinju obrađivati zemlju koja im je poklonjena. Godine 1570. dobivaju dozvolu za izgraditi samostan i crkvu, cijelo vrijeme povećavajući svoje posjede. Razvili su i trgovinu preko svoje uvale koju danas narod zove Popova vala. Nakon nekoliko nesreća (požar 1754. g.; velika krupa 1784. g.) gospodarstvo počinje slabiti, a broj pustinjaka je sve manji. Renesansno zdanje, prilično stradalo u požaru 1724., obnavljano je i proširivano prema baroknim uzorima tijekom 17. i 18. stoljeća i dodan mu je zvonik na preslicu. Biskup hvarsko-brački, razmotrivši molbu pustinjaka, izdao im je dopuštenje da mogu »sagraditi i napraviti Pustinju, i u njoj stanovati, moliti, posvećivati i pokoru činiti (…)«. Mogli su u svoje redove primati koga su htjeli, bez utjecaja bilo koje crkvene ili svjetovne institucije. Njezini članovi bili su i svećenici i svjetovnjaci koji bi nakon određenog vremena bili uzdignuti na stupanj subraće. Zajedno su sudjelovali u izboru starješine – na tri godine, s mogućnošću opetovanih izbora – koji je vodio brigu o svim članovima i zajedničkim poslovima. Ondje su bili još posluga i težaci, a vrlo često i gosti te putnici namjernici kojima je jedino upravitelj mogao dopustiti boravak. Vizitacija biskupa Petra Cedulina pustinji Blaca 12. srpnja 1621. potvrdila je da redovnici žive prema pravilu da su sva dobra braće zajednička. Pravilnik je sačuvan u hrvatskoj redakciji koju je načinio i 1897. u vlastitoj tiskari objavio don Nikola Miličević, upravitelj pustinje. Dugo vremena je ova pustinja bila jedan od najjačih gospodarskih subjekata na otoku Braču. Jedan dio milnarske luke (Milna), gdje su pristajali brodovi s proizvodima iz Blaca, i danas se naziva Blataška riva. Od 1862. do 1962. Blacama su upravljali svećenici Miličevići. Smrću posljednjeg od njih, don Nikole Miličevića, ova se pustinja hrvatskih glagoljaša ugasila. Niz kamenih dvokatnica s crkvom obnovljen je u 18. i 19. st. i sačuvan s cjelovitim građanskim interijerom, bogatim inventarom, astronomskim instrumentima, tiskarom, arhivom i knjižnicom. Uz stambeni dio sačuvane su gospodarske zgrade, pčelinjak, zagoni sa stoku i raznoliki alati. Odlukom Međunarodne astronomske unije od 2005. godine, dva su asteroida, otkrivena sa Zvjezdarnice Višnjan, dobila imena (10241) Miličević i (10645) Brač u spomen i čast ovom izuzetnom mjestu. Samostan više ne služi osnovnoj svrsi, no posjetitelje dočekuju domaćini i provedu ih crkvom u kojoj se još povremeno održavaju mise, ali i velikom zvjezdarnicom sagrađenom 1920-ih godina. Vrlo je vrijedna i astronomska biblioteka koja obuhvaća i korespondenciju Nike Miličevića, posljednjeg svećenika u tome samostanu, s brojnim svjetskim sveučilištima.
Pustinja Blaca
Autor Kork na Wikipediji na hrvatskom jeziku - Prebačeno s hr.wikipedia na Zajednički poslužitelj Prebacio suradnik Roberta F. rabeći CommonsHelper., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=5111373 Spomenici. Ova mala pustinja ima veliku spomeničku vrijednost. Započela je kao kamenjem ograđena pećina, a pustinjaci su s vremenom nadograđivali prizemnice različitih namjena (kuhinje, podrumi, peći i sl.). U doba blagostanja građene su raskošne višekatnice. 1588. g. izgrađena je i renesansna crkvica, proširena u idućem stoljeću. U crkvi se nalaze 3 barokne pale, a u pustinji slike iz mletačke škole 17. st.
Zaštita. Pustinja Blaca je kao povijesni i kulturološki fenomen jedinstveni spomenik kulture i prirode u Hrvatskoj. Pod oznakom Z-1553 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro – pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralno-profana graditeljska baština". IZVOR Pustinja Blaca. Wikipedija (hr) |
Pristup. Pristup samostanu moguć je jedino pješice. Od morske uvale Blaca do samostana treba se penjati oko jedan sat strmim i ljeti prilično napornim putom.
Zanimljivosti
Pustinjak je čovjek koji se iz vjerskih razloga duhovno i materijalno odvojio od svijeta, da bi živio u osamljenom, pustinjskom mjestu. Pustinjaci su se još nazivali i eremiti (grč. ἔρημος, pustinja), anahoreti (grč. ἀναχωρέω, povući se, uzmicati) ili monasi (grč. μόνος, sam, osamljen), premda će pojedini od ovih naziva kroz povijest dobiti i određenija značenja. Tako će monah biti općeniti naziv za sve osobe koje se posvećuju Bogu te žive, bilo na osamljenim mjestima, bilo u nekom strožem obliku zajedničkoga života (cenobiti), dok će riječ anahoret označavati upravo čovjeka koji se povlači u potpunu osamu. Prvi pustinjaci pojavili su se u kršćanstvu početkom 4. stoljeća, kad su prestali progoni kršćana, pa su mnogi od njih tražili način kako pokazati svoju vjernost Bogu, što su je dotada mogli pokazati mučeništvom. Pustinjaštvo se razvilo najprije u egipatskoj i sinajskoj pustinji, a najpoznatiji pustinjak bio je sveti Antun Pustinjak. Iz Egipta, pustinjaštvo se proširilo najprije na područje Judejske pustinje, gdje je uspostavljeno nekoliko središta pustinjačkoga života, a potom i cijelim Bliskim istokom odakle dolazi i na Zapad. Kroz povijest u Katoličkoj Crkvi razvilo se više pustinjačkih redova, a najpoznatiji su kartuzijanci i kamaldolezi. Pustinjačko pravilo imaju i pavlini, premda su s vremenom razvili oblik života u zajednici. Danas je pustinjaštvo opet u porastu, kako u monaškim zajednicama tako i u individualnom obliku. Ponovno se ljudi odlučuju na samotnički život, uz rubove šuma, u malim kolibama, starim župnim kućama, udaljenim crkvama i slično. Od 1983. godine katolička Crkva ponovno omogućuje svojim vjernicima odabrati takav oblik života, što potvrđuje kanon 603. u kanonskom pravu gdje pojedinci polažu svoje zavjete lokalnom biskupu. IZVOR Pustinjak. Wikipedija (hr) |
Milna
|
|
Spomenik Tinu Ujeviću. U Milni gdje je rođena Tinova majka Jeronima (Jerka) Livačić-Markusović (1862.-1928.), od 2000. godine nalazi se spomenik velikom hrvatskom pjesniku Tinu Ujeviću. To je peti spomenik tom velikanu pisane riječi (Imotski, Krivodol, Vrgorac, Zagreb),. mjestu rođenja njegove majke Jerolime (Jerke) Livačić- Markusović. Spomenik Tinu rad je akademskog kipara Matka Mijića, Milnaranina koji živi i radi u Trogiru. Tinov spomenik napravljen je u bronci, u obliku knjige veličine 120 x 80 cm, fiksirane na kamenom postolju, na lijevoj strani su stihovi Blaženog jutra i udubljeni Tinov lik, a na desnoj je rotirajući medaljon s Tinovim ispupčenim reljefom i simbolom pera.
|
4. ZAPADNA OBALA OTOKA
Ložišća
|
|
|
Otok Brač, Croatia- Ložišća
Autor: Vagabundo Milna Datum objave: 7.5.2013. Opis. FIND US ON WEB: www.hotelmilna.com LIKE US ON FACEBOOK www.facebook.com/HotelMilna |
Bobovišća
Bobovišća na Moru
|
MRDUJA
|
Mrduja je otočić u Splitskim vratima, između otoka Brača i Šolte. Najbliže naselje je Milna na Braču, oko 1 kilometar istočno, kojoj administrativno pripada.
Otočiću je bliži i pripada Braču, a naziv je dobio jer vjetrovi u njegovoj zavjetrini čine "morske brazde" poput svakog broda koji vožnjom (kretanjem) ostavlja iza sebe. Kako su vjetrovi u Splitskim vratima često promjenjivog smjera onda se promatračima čini kao da se otočić mrda pa je zato i nazvan Mrduja. Mjesni je naziv Mrduja, a Komižani i Hvarani je zovu Marduja. Oko nje se odvija poznata Mrdujska regata jedriličara. Mrduja u popularnoj kulturi. Za Mrduju je vezana i šaljiva legenda o svađi Bračana i Šoltana: Bračani i Šoltani su se svađali čija je Mrduja, a kako se nisu mogli dogovoriti čija je i jedni i drugi su je vezali konopom i potezali na svoju stranu. Do danas je ostala uzrečica 'Il se Mrduja priteže il se konop rasteže'. Tako su, kad je u pitanju Mrduja, ostali nerazjašnjeni imovinsko-pravni odnosi između Šoltana i Bračana, Po uzoru na tu legendu, po prvi puta je 9.8.2008. godine održano natjecanje pod imenom "Potezanje Mrduje" između posade Milne (Brač) i posade Stomorske (Šolta). Konop ekipe dvaju otoka potežu iz brodica, isključivo na vesla, snagom mišića. Od 2022. godine Bračani i Šoltani su se po prvi put natjecali u više disciplina. Pobjednik dobiva Posjedovni list u kojemu stoji da je za iduću godinu dana Mrduja njihova. Hvarski pjevač Gego je opjevao ovaj međuotočki rivalitet u pjesmi "Mrduja". IZVOR Mrduja. Wikipedija (hr). Pristupljeno 20.7.2025. Mrduja u narodnoj baštini Išli Bračani u Mletke po pamet Čuli Bračani da u Mlecin ima svake mudrosti i pameti od svega svita, pa se uputilo nikoliko nji trabakulon u Mletke, da kupu i dovedu pameti. Došli tamo prid duždevu palaču, pitaju ji: Šta ste došli? Ošli smo s Brača da tražimo u vas jednu sriću, da kupimo pameti za našu ižulu. Namirili se na lukave Mlečiće, koji jin dali za skupe novce jedno barilo, u nj zatvorili miša, priporučili jin: Nemojte za žive oči otvarat ni krećat u ovo barilo, dok ne dođete u vaš paiz. Veseli Bračani javili doma da eto iđe pamet. Sletilo se malo i veliko na rivu, kurat, podeštat, vas paiz, kad ugledali da iđe brod. Zvona počela zvonit, maškule pucat, kad se brod primaka kraju. Otvori podeštat barilo, a miš skoči u more i zapliva prema jednom školju. - Oh boj nan – ražali se načelnik – kako nan uteče pamet! Naredi da se donesu konopi, lancane, kadene, neka se opaše oni školj, i svi od paiza uvatu se za konope potezat, da pritegnu školj u porat i dovedu pamet u paiz. Uvatilo se na stotine ljudi potezat. Aja, popucali konopi, lancane i kadene, palo toliko ljudi po tlevu: niki pribija noge, niki slomija ruke, a školj Smrdulj eno i sad stoji prid Milinom, neće da se makne. *Pripovjetka je objavljena u knjizi: Pet stoljeća hrvatske književnosti. Narodne pripovjetke, Knjiga 26. Matica Hrvatska, 1963. Iz narodne pripovjetke je razvidno da se Mrduja poteže jer je pamet koju su Mlečani prodali Bračanima "pobjegla na Mrduju" i dalje ne stoluje na ostalom dijelu Brača. Tu su pamet, evidentno, sebi odlučili potegnuti Šoltani potezanjem Mrduje. A Bračani se suprotstavili istim aktivnostima. Danas, u sklopu turističke promocije legende i manifestacije, Pripovjetka je otisnuta u tzv. Povelju Veliku i Povelju Malu. Povelja "garantira sudionicima baštinjene pameti koja se nalazi na Mrduji ako se iskrcaju na nju". Mrdujska regata u organizaciji JK Labud održava se prvog vikenda u listopadu i najstarija je regata u Hrvatskoj te jedna od najstarijih regata u Europi. Otočić Mrduja po kojem je i ova regata dobila ime je okretište ili pomoćni cilj na ruti Split–Mrduja–Split dugoj 22 milje.
Prva regata je održana u listopadu 1927. godine, a pobjedu je odnio conte Antun (Toni) Pavlović na jedrilici "Magima" ispred Žarka Deškovića s jedrilicom "Lethe". Regata se održavala sve do 1940. godine da bi se obnovila nakon rata 1946. godine kad je održana krajem rujna. Regatu je idejno osmislio conte Toni Pavlović, bivši predsjednik splitskog jedriličarskog društva "Adria" (Veslački i jedriličarski klub, osnovan 1890., ugašen 1927.), koji je bio i sponzor nagrade pobjedniku. Na povijesnoj prvoj regati sudjelovale su 22 posade, a 1999. godine na regati sudjeluje rekordan broj jedrilica, 124, s oko 600 članova posada! Jedini pobjednici regate koji nisu bili iz splitskih klubova su bili članovi JK "Uskok" iz Zadra koji su 1997. i 1999. godine odnijeli pokale za prvo mjesto i to oba puta s jedrilicom "Babalu 04". Godine 2006. se održala dijamantna 75. mrdujska regata na kojoj je nastupilo 312 brodova što je ujedno i novi rekord regate. Pobjedu je odnio slovenski kormilar Kosmina Matija s brodom cro-a-sail Jena, kojemu je od Splita do Mrduje i nazad trebalo 5:35:50 sati. Rekord drži jedrilica Shining Maxi Umago (kormilar Rajko Kujundžić) koja je 2008. godine, s vremenom od 2 h 16 m i 22 s, konačno oborila 33 godine star rekord jedrilice Podgorka od 2 h 20 m (kormilar Tonči Mitrović). IZVOR Mrdujska regata. Wikipedija (hr). Pristupljeno 20.7.2025. 
Mrdujska regata (pogled s Marjana)
Autor Argo Navis - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=153696380 |
Gego i Picigin band - Mrduja (Split 2009)
Autor: aquariusrecordshr Datum objave: 10.9.2009. Opis. Gego i Picigin band - Mrduja album: Split 09 (Croatia Records) Aquarius Records, 2009. redatelj: Raul Brzić Gego & Picigin band ispunili su svoje obećanje dano nakon nastupa na prošlogodišnjoj 77. Mrdujskoj regati - napisali su pjesmu posvećenu upravo Mrduji. Pjesma, koja je svoju premijeru imala na Splitskom festivalu, postala je pravi ljetni hit što je ovu veselu ekipu ponukalo da pod redateljskom palicom Raula Brzića snime i video spot. Tijekom snimanja spota Gego se iskazao glumačkim sposobnostima i odlično se snašao u ulogama kuhara, a potom i indijanskog poglavice. Priča video broja govori o kuharu koji 364 dana u godini svakodnevno odrađuje isti posao i živi za onaj jedan jedini dan kada na startu Mrdujske regate može biti sve što poželi. Dio snimanja je obavljen u pomoćnoj kuhinji hotela Le Meridien Lav, a završni dio spota na regatnom krstašu Eol- X , Lea Lemešića. Najveći izazov bio je osigurati mirnu ruku snimatelja tijekom kadrova snimanih sa gumenjaka , a za to se svojim manevarskim iskustvom pobrinuo jedriličar Srđan Dvornik. Inače u splitskoj luci gdje se snimao drugi dio spota , samo pola sata prije početka snimanja protutnjala je kratka ljetna nevera, stoga je snimateljska ekipa bila okružena mnogobrojnim domaćim i stranim nautičarima koji su sa svojih plovila usidrenih u gradskoj luci imali priliku pratiti neuobičajeno događanje oko sebe i stvoriti pravi ugođaj Mrdujske regate. Inače, dobro je znati kako je Mrdujska regata najstarija i najveća hrvatska regata na kojoj se posljednjih godina na startu u Splitu okupi preko 300 krstaša. I za kraj važno je spomenuti kako je perjanica indijanskog poglavice silnim angažmanom jedne drage Ivane, samo nekoliko sati prije početka snimanja autobusom stigla direktno iz WINNETOULAND-a koji se smjestio u blizini Baraćevih špilja pored Plitvičkih jezera. Naime, upravo tamo se, u srcu hrvatske smjestio indijanski rezervat Bijelih Vukova koji će nadamo se, biti viđeni i na slijedećoj 78 . po redu Mrdujskoj regati koja starta 20.rujna ove godine ispred Splitske luke i to baš možda kao dio jedriličarske ekipe Gega & Picigin banda. |
5. ISTOČNA OBALA OTOKA
Povlja
Povlja
|
ZEČEVO
NADMORSKA VISINA 232 m
NADMORSKA VISINA 232 m
|
|
Novo Selo
|
|
Selca
U Selcima se odvija pjesnička priredba Croatia rediviva.
|
|
Pogled na Selca iz uvale Sumartin luka
|
Sumartin
|
Gospa od Ružarija
U sutivanskim crkvama i župnom uredu čuva se lijepi broj vrijednijih slika iz 17. do 19. stoljeća. Iako je umjetnina bilo i kod pojedinih istaknutijih rodova (Kavanjin, Definis, Bič), sav se taj inventar rasuo u poslijeratnim prilikama. Godine 2000. su splitski restauratori obnovili oltarnu palu Gospe od Ružarija, o kojoj se do tada pisalo kao o djelu splitskoga dominikanca i slikara Vinka Draganje (1856.-1926.). No, kako su na slici upisani inicijali G.L., to je očito da je slika djelo Josipa (Gisueppe) Lalića (1867-1956.). I on je, kao i Draganja, bio Splićanin, ali je pripadao autonomaški orijentiranoj obitelji. Studirao je u Veneciji gdje je prijateljevao s Ivanom Skvarčinom. Nakon boravka u Splitu, gdje je 8.4.1901. s Emanuelom Vidovićem priredio značajnu izložbu u foajeru Općinskoga kazališta, seli se u Dubrovnik, a odatle u Rim gdje i umire - iako mu opus nije suvremenijih impresionističkih strujanja koje je vidio za vrijeme obilazaka Milana i Pariza. Sliku je kod Lalića naručila ugledna sutivanska i splitska obitelj Ilić, o čemu govori i pompozno intoniran natpis na latinskom jeziku u donjem dijelu slike. On objašnjava da su sliku na uspomenu dr. Petra Ilića koji je preminuo 1896. godine, naručila njegova djeca te da je daruju crkvi rodnoga mjesta. Moglo bi se reći da je riječ o svojevrsnoj »neorenesansnoj epigrafici« u kojoj uspješan i prosperitetan rad odaje počast pretku koji je biografijom bitno pridonio obiteljskom usponu. Izbor Josipa Lalića nije bio slučajan, jer su i Ilići u to vrijeme pripadali liberalno usmjerenome autonomaškom pokretu. Isti je slikar izveo i nekoliko obiteljskih portreta. Restauraciju slike platio je Vanja Ilić iz New Yorka sa željom da sačuva od propadanja umjetninu koju su stoljeće ranije naručili njegovi preci. IZVOR Radoslav Tomić, Slobodna Dalmacija, 2000. 
|
|
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Biciklizam
|
MTB: Brač, Vidova gora
Autor: Sarafanje Datum objave: 20.9.2024. Opis. Vožnja s bajkovima po otoku Braču, na najviši vrh svih hrvatskih otoka, a ujedno i najviši vrh Brača, Vidova gora. Ukratko moronska tura i dvoumio sam se da li ikako da montiram ovaj video. Iz Mostara krećemo prije svitanja, da bi stigli u Makarsku na prvi trajekt u 8 sati. Pri kupovini karata nam tata na šalteru reče da u povratku sa Brača na zadnjem trajektu nema mjesta za bicikla, ali da bi trebalo biti mjesta ako zamolimo na Braču da nas puste, tako da nam je to odmah na početku bila jedna briga više. Vožnja trajektom iz Makarske u Brač traje oko sat vremena, tako da na vožnju krećemo tek oko 9 sati. Inače, ovo smo vozili 14 augusta 2024, tako da su još uvijek bile ekstremno visoke temperature, što nam nije ni malo pomoglo na ovoj turi, pa je ovaj polazak u 9 sati bio dosta kasno. Da nastavim. Iz Sumartina krećemo oko 9 sati. Odmah nas na početku dočekuje lagani i konstantni cestovni uspon. Od Gornjeg Humca vozimo skoro 2 sata. Usput se nema šta vidjeti. Iako smo bili na otoku, mora nismo vidjeli sve do Vidove gore. U Gornjem Humcu se odvajamo putem prema Sepetaru, te nastavljamo dalje cestom još nekih sat i 35 minuta do odvajanja za Vidovu goru. Tu nalazimo prvu prodavnicu pored ceste, gdje smo kupili dvije kole da se malo osvježimo. Valja napomenuti da su dvije kole od pola litra koštale 6 eura. Odavde počinje malo ljepša staza. I dalje je asfalt, ali je cesta okružena borovom šumom, pa je hladovinom bilo malo lakše voziti, iako je temperatura zraka bila oko 37 stepeni celzijusa. Nakon 4 sata vožnje iz Sumartina, napokon dolazimo do vrha Vidova gora, najvišeg vrha hrvatskih otoka. S vrha se pruža pogled na otok Hvar prekoputa, mali dio Korčule i Pelješca, dio Biokova, te otok Vis u daljini. Vrh se nalazi iznad grada Bol, te se lijepo vidi poznata plaža Zlatni rat. Pogled me nije nešto pretjerano oduševio, uglavnom jer se od Hvara ne vidi ništa. Idemo dalje. Imali smo opciju da se spustimo normalno cestom, serpentimana. Taj put je duži 16km, ali je sve spust. Ali ne. Mi smo se odlučili da se spustimo planinarskom stazom direktno u Bol. Meni je vode nestalo već na usponu prema vrhu, ali sam kontao, brzo ćemo se spustiti, pa ću u Bolu kupiti vodu. Ovom kraćom stazom smo se spuštali okruglo sat vremena. Nismo pojma imali u šta se upuštamo. Pogledali smo jedan video na youtubeu na kojem se vidi da momak vozi normalno spust. Tada nismo znali da je čovjek izrezao sve dijelove gdje je gurao i nosio biciklo, a ostavio samo kratke dionice koje se mogu voziti. Ukratko, spust je patnja bio. Napokon dolazimo u Bol i prvo nas je dočekao Studenac, gdje smo odmah eksirali po bocu vode od 1.5l, te par sokova, da dođemo malo sebi. Nakon kratkog odmora se spuštamo do plaže Zlatni rat, gdje smo se uspjeli samo potopiti, osušiti i nastaviti dalje s pedalanjem. Ako ništa more je idealno bilo da se malo opusti i jedina pozitivna stvar na turi. Šteta samo što nismo mogli duže ostati. Nastavljamo s usponom prema Gornjem Humcu. Ovaj uspon je dosta ljepši, ako ništa vidi se mora dok se penje, pa nije toliko moronski i monotono. Ni spust od Gornjeg Humca nije bio zanimljiv, jer je blagi nagib od 1-2posto, tako da se više pedala nego što se spušta. Tek se moglo uzivati na spustu zadnjih 5 kilometara koji su vrlo brzo prošli. Kao šlag na tortu nas su nas dočekala zaključana vrata Jadrolinije, pola sata prije polaska trajekta, pa smo 15 minuta bili u panici da li ćemo se uspjeti vratiti na kopno. Sad smo otišli i teško ikad više. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: Ne bi preporučio da pratite ovaj trek, ali ako baš želite evo link: https://mega.nz/file/9f8QhZTQ#Sw1wUXf... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 Mostar - Makarska 0:40 Makarska 3:00 trajekt 5:08 Sumartin - Gornji Humac 8:30 Gornji Humac do raskrsnice za Vidovu goru 11:27 uspon na Vidovu goru 14:52 vrh Vidova gora (snimci dronom) 20:09 spust u Bol (patnja) 38:47 Bol 42:03 povratak u Sumartin 51:29 relive i završni ekran |
Najbolje od BRAČA! / Pustinja BLACA i DRAČEVA LUKA
Autor: Ivo Jaric Datum objave: 7.3.2024. Opis. Dva samostana potjecu iz 15. i 16. stoljeca. |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
|
BATELJA, Juraj: Apokalipsa u Zmajevoj špilji. Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2009.
KEČKEMET, Duško: Bračke bunje. Brački zbornik. Biblioteka 1, knj. 3. Supetar, 2000. KOVAČIĆ, Vanja: Pustinja Stipančić iznad Murvice na otoku Braču. Izvorni znanstveni članak. Klesarstvo i graditeljstvo, Pučišća, 2014. br. 1-4 (PDF)
|
Samostani otoka Brača
Autori: Nikola Miličević i dr. Nakladnici: Bol : Galerija umjetnina "Branko Dešković" ; Supetar : Fond za kulturu općine Brač Mjesto i godina izdanja: Bol-Supetar, 2010. |
Ostali elektronički izvori (članci, napisi, blogovi)
ALDUK, Ivan: Tvrđave na Braču: Pučišća znaju zvati lukom kula. Dalmatinski portal, 9.2.2016.
Nakon Visa, napravljena i planinarska kuća na Braču: Prvi planinarski objekt na Vidovoj Gori. Dalmacija News, 25.4.2016.
Nakon Visa, napravljena i planinarska kuća na Braču: Prvi planinarski objekt na Vidovoj Gori. Dalmacija News, 25.4.2016.
