Ličko sredogorje
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Kamena gora (1267 m; KOORDINATE 44.6897, 15.5692)
|
Opis planinske grupeLičko sredogorje je gorsko-planinski lanac u Lici u Hrvatskoj. Čini ga niz uzvišenja koja ne prelaze visinu od 1300 metara, koja se pružaju poprečno, kroz sredinu Like, između više krških polja, usporedo s Velebitom i Ličkom Plješivicom (srp., bos., Plješevicom) - od Otočca (od Senjskog bila i Kuterevske kose) na sjeverozapadu, do Gračaca (planina Poštak) na jugoistoku te Korenice na sjeveroistoku.
Ličko sredogorje je istočni, kopneni nastavak Senjskog bila. Zajedno s Velebitom, Malom Kapelom i Ličkom Plješivicom (Plješevicom) čini Ličko gorje, odn. Ličku visoravan. Istočnije od Gračaca teren se opet uspinje preko 1300 m s višim vrhom Lisac (1336 m), odakle se još dalje na jugoistoku nastavlja u najvišemu dolomitnom grebenu Poštaka, između Velebita i Dinare. Ova visovi istočno i sjeveroistočno od Gračaca (Lisac, Poštak i dr.) danas se smatraju širim područjem masiva Ličke Plješivice, iako ima i autora koji sve ove visove, južnije od Kremena smatraju posebnom grupom. Ličko sredogorje je okruženo sa 5 većih, nižih krških polja. Južno i zapadno od Ličkog sredogorja leži Gračačko i Ličko polje, a na sjeveroistočnoj strani prema Kapeli i Plješevici su Gacko, Koreničko i Krbavsko polje. Duž tog sredogorja je nanizano desetak podjednakih čunjastih vrhova oko 1200 m n.v., okruženih klancima i brojnim ponikvama, reljef s izraženim mrežasti kršem. Najniži dio Ličkog sredogorja i najbolji njegovi prelazi vode preko gračačkog područja. Poznati su prolazi Pločanski klanac s uskom dolinom Suvaje i nešto šira dolina Otuće kod Gračaca, koje su jedine probile Ličko sredogorje. ImeLatinski naziv ovih brda je Mons Liccavus (značenje "Ličko gorje")
Ostala stara imena Ličkog sredogorja su Gvozd, Lisina, Srednja gora (npr. na karti R. Lopašića, 1890.), Resnik planina, Vrebačka gora.
Pogled na Trovrh (Trouru) iz Gornje Ploče
Autor fotografije: Zmaj123, Wikipedija |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Vijenci, planine i vrhovi
Pogled s planine Kremen na grebene Ličkog sredogorja. U daljini, na horizontu je Velebit.
Pogled na Zir s Cvituše
Naslovna fotografija
Pogled sa sjeverozapadnih obronaka Kremena na greben Ličkog sredogorja 
Pogled iz Malog Polja (kod Perušića) prema vrhovima Stipanov grič (1233 m; lijevi) i Lisac, kod Čanka (1070 m)
|
Najviši vrh Ličkog sredogorja je Kamena gora* (1267 m) kod Bunića, a drugi najbliži pripadni vrhovi su još sjevernije Stipanov Grič (1233 m) i Crni vrh (1245 m), a na jugu Paleš (1239 m), Jelovinac (1215 m) (Jelov Venac), Trovrh 1234 m (Trovira, Trovura, Trojvrh) između Komića i Gornje Ploče, Jelovura (1178 m) i dr. niži od 1200 m.
*Treba napomenuti kako je u pojednim izvorima navedeno da je Golo Trlo drugo ime za Crni vrh (1245 m) kod Bunića (izvor: [2]), a u drugima (Peakery.com) da je to drugo ime za Kamenu goru, najviši vrh Ličkog sredogorja. Prema topografskim kartama (ex-JNA i RH) Golo Trlo je najviši vrh grebena koji je zapisan kao Crni vrh. Vrhovi Ličkog sredogorja su većinom strmi i stjenoviti, zarasli šumom i neprohodni, osim jedinog puta na Stipanov Grič gdje se nalazi meteorološka mjerna stanica. Zbog središnjeg položaja nasred ličke visoravni, iz Ličkog Sredogorja i osobito s najvišeg vrha Kamena gora se za bistrog dana pruža izvrstni panoramski pregled na većinu ličkih vrhova: na zapadu, jugozapadu i jugu se polukružno vidi cijeli lučni greben Velebita u nizu vrhova od senjskih Konačišta, preko najvišega Vaganskog vrha, pa sve do Crnopca, a na istoku je isto vidljiv glavni greben Plješivice od Gole Plješivice do Kremena. Jedino se vrhovi Velike Kapele dijelom tu slabije vide zbog udaljenosti i brojnih nižih vrhova ispred. 
Trovrh (Troura) i Komača
Pogled na brda Trovrh (Troura, Trojvrh, desno) i Komaču (lijevo) iz zaseoka Opalići u Komiću Autor fotografije: Zmaj123, Wikipedija | |||||||||
Geologija
Sva brda, gore i planine Ličkog sredogorja, kao i ostalih planina Ličkog gorja (Velebit, Mala Kapela, Plješivica) uglavnom su krškog tipa, građena od karbonatnih stijena (vapnenaca / krečnjaka) s brojnim ponikvama, klancima, špiljama i drugim manjim kraškim oblicima.
Klima
Zahvaljujući podacima s mjerne meteorološke postaje na Stipanovu Griču može se zaključiti kako je Ličko sredogorje toplije od Kapele i Plješivice i kako ima elemente južnih utjecaja i fenske klime (pojava toplog vjetra fena u podnožju planinskog područja - od njem., fehn).
Inače, u unutarnjoj ličkoj kotlini je klima oštro-kontinentalna s razmjerno kratkim vegetacijskim razdobljem zbog kasnih i ranih mrazova uz dugotrajni i debeli zimski snijeg. Lička je klima kontrastna oštro-kontinentalna s velikim toplinskim amplitudama, pa su tu (za razliku od blažega Gorskog kotara) ljeta toplija i polusušna, ali su zime jače hladne s puno snijega (2m - 5m), uz žestoke mrazove.
Npr. minimumi iz 20. stoljeća za Gospić i Gračac su čak do -35°C i -37°C. Srednja siječanska (januarska) temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od -2ºC do -5ºC. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku temperaturu od oko -2ºC, a planine od -4ºC do -5ºC. U 5 mjeseci godišnje se minimalna temperatura spušta ispod 0ºC. Snježni pokrivač bude visok do 2-5 m, a održava se prosječno kroz 4 mjeseca. U Gospiću srednja temperatura u siječnju (januaru) iznosi -1.9ºC.
U srpnju (julu) je po zaravnima srednja temperatura je 18ºC, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12ºC-14ºC. Godišnja amplituda temperature iznosi malo više od 19ºC u višem dijelu, a u nižem preko 20ºC. Apsolutne maksimalne temperature najviše su na dnu kraških polja i u dolinama, gdje ljeti mogu biti vrlo visoke do 35ºC, pa su zato maksimalne moguće ličke amplitude čak do 70ºC.
Inače, u unutarnjoj ličkoj kotlini je klima oštro-kontinentalna s razmjerno kratkim vegetacijskim razdobljem zbog kasnih i ranih mrazova uz dugotrajni i debeli zimski snijeg. Lička je klima kontrastna oštro-kontinentalna s velikim toplinskim amplitudama, pa su tu (za razliku od blažega Gorskog kotara) ljeta toplija i polusušna, ali su zime jače hladne s puno snijega (2m - 5m), uz žestoke mrazove.
Npr. minimumi iz 20. stoljeća za Gospić i Gračac su čak do -35°C i -37°C. Srednja siječanska (januarska) temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od -2ºC do -5ºC. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku temperaturu od oko -2ºC, a planine od -4ºC do -5ºC. U 5 mjeseci godišnje se minimalna temperatura spušta ispod 0ºC. Snježni pokrivač bude visok do 2-5 m, a održava se prosječno kroz 4 mjeseca. U Gospiću srednja temperatura u siječnju (januaru) iznosi -1.9ºC.
U srpnju (julu) je po zaravnima srednja temperatura je 18ºC, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12ºC-14ºC. Godišnja amplituda temperature iznosi malo više od 19ºC u višem dijelu, a u nižem preko 20ºC. Apsolutne maksimalne temperature najviše su na dnu kraških polja i u dolinama, gdje ljeti mogu biti vrlo visoke do 35ºC, pa su zato maksimalne moguće ličke amplitude čak do 70ºC.
Vode
|
Suvaja kod Lovinca, Lika
Datum objave: 8.4.2022. Autor: Explore Croatia Opis: Follow me on Instagram: https://www.instagram.com/goran_safarek/ and Facebook https://www.facebook.com/safarekfilms/ |
PRIRODA
Biljni svijet
Većina vrhova Ličkog sredogorja obrasla je bukvom i pri vrhu jelom, a niže padine najviše crnim grabom (rod: Ostrya). Duž južnog podnožja je čak usred Like topliji poluzimzeleni pojas submediteranskog bjelog graba (Carpinus orientalis) i još drugoga primorskog bilja kao na velebitskoj obali: Salvia officinalis, Asparagus acutifolius, Lonicera etrusca, Juniperus oxycedrus,.itd. Flora tog sredogorja s oko 1.040 vrsta je još bogatija od susjedne hladnije Male Kapele na sjeveru, pa tu ima i posebnih ličkih endema npr. Iris dinarica, Centaurea japodana i dr.
Životinjski svijet
Glavne divlje zvijeri u Ličkom sredogorju su vukovi i medvjedi.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 1. Dio
Datum objave: 23.3.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine Općina Lovinac administarativno pripada Ličko-senjskoj županiji. Ima površinu od 317,27 km2. Uz Lovinac obuhvaća i naselja: Gornja Ploča, Kik, Ličko Cerje, Raduč, Ričice, Sveti Rok, Smokrić, Štikada i Vranik. Pozdrav svim Ličanima ma gdje bili, a poseban pozdrav svima ispod Budaka. |
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 2.dio
Datum objave: 23.3.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine Općina Lovinac administarativno pripada Ličko-senjskoj županiji. Ima površinu od 317,27 km2. Uz Lovinac obuhvaća i naselja: Gornja Ploča, Kik, Ličko Cerje, Raduč, Ričice, Sveti Rok, Smokrić, Štikada i Vranik. Pozdrav svim Ličanima ma gdje bili, a poseban pozdrav svima ispod Budaka. |
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 3. Dio
Datum objave: 29.3.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
|
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 4. Dio
Datum objave: 3.4.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 5. Dio
Datum objave: 3.4.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 6. Dio
Datum objave: 8.4.2008. Autor: crontario Opis. aLIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
|
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 7. Dio
Datum objave: 9.4.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 8. Dio
Datum objave: 11.4.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 9. Dio
Datum objave: 20.5.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
|
Lika - Lovinac - Hrvatska - Stari običaji 10. Dio
Datum objave: 20.5.2008. Autor: crontario Opis. LIČKE PJESME I OBIČAJI Mještani općine Lovinac, slikopis iz 1969. godine |
|
Krbavsko polje
Na samom ulazu u Udbinu uređen je vidikovac s kojeg pogled puca na Krbavsko polje, smješteno između planina i brda Ličkog sredogorja i Ličke Plješivice. Površine oko 68 km², smjestilo se na nadmorskoj visini 625-740 metara. Polje je bogato vrelima, ali se vode gube u brojnim ponorima. |
Po planini i po kraju
GODAČA
|
^ Brdo Godača - vrh Veljun (1013 m) Prilaz: U mjesto Sinac u Gackoj dolini može se doći sa zapada iz pravca Otočca (oko 20 km), sa istoka iz pravca Plitvičkih jezera preko Vrhovina oko 50 km, sa zapada iz Senja preko Vratnika i Otočca oko 60 km, s juga iz pravca Gospića oko 40 km. Opis puta: U neposrednoj blizini Majerovog vrila, kilometar dalje, smješten je Lovački dom vlasništvo Lovačkog društva "Ravna gora" iz Sinca. Lovački dom je polazna točka planinarskog puta Godača od kojeg 500 metara dalje vodi šumski put obrastao makijom, ali dovoljno širok za prolaz ljudi. Lovački dom može primiti 50 ljudi na noćenje i povremeno uslužiti s jelom i pićem. Polazna točka na turu je s 460 metara visine iznad mora, a put se penje do najdužeg željezničkog tunela na pruzi Zagreb – Split i dalje do vrha Veljun (1013 m) i predjela zvanog Veliki i Mali Kotal. U obližnjem Udolu i Maloj dragi smještena je lovačka kuća – vlasništvo Hrvatskih šuma Ispostava Otočac i LD Ravna gora. Put vodi kroz šumu u dužini 8 km. Srednje je težak i traje tri sata. S nekoliko vidikovaca prekrasan je pogled na Gacku dolinu i Sjeverni Velebit. ŽIG KT nalazi se na samom vrhu Veljuna betoniran u kamen. Stazu održava HPD "Industrogradnja" iz Zagreba. Vrh Veljun (1013 m) je kontrolna točka KT 12 na obilaznici "Lički gorski biseri" (o transverzali vidi više - OTVORI) |
|
|
PO LOVINAČKOM KRAJU
Lovinac
|
Lovinac, 19.-20.03.2022.
Datum objave: 21.3.2022. Autor: Emir Karaselimovic Opis. I ove godine pružili smo ruku prijateljima iz PD Lisac na poziv Milana Krpana. Čistili smo stazu od Vranika preko Kuka od Malog doca prema vrhu Komača. Ove godine u radne akcije uključili smo i bicikliste i u dogovoru sa Željkom Klepič (#Srce Velebita) potražili dvije poveznice s postojećim putevima kako bi dobili kružnu turu od 40-ak kilometara kroz prekrasan Lovinački kraj. Staza za uspon je očišćena a plan za potencijalnu biciklističku turu je definiran, sljedeći put dolazimo s biciklima .... |
|
HRTi OTKRIVAMO HRVATSKU Lovinac
Datum objave 20.3.2017. Postavila: Ksenija Kordić Opis: Discovering Croatia : Lovinac Singing Goat Farm featured from 00:12:18 to 00:15:12 |
Vraničko polje
|
VranikSelo Vranik u Vraničkom polju administrativno pripada općini Lovinac (ranije je pripadalo općini Gračac). Nalazi se na 638 m n.v. Prema popisu iz 2011. godine u ovome je naselju živilo samo 7 stanovnika.
U mjestu se nalaze Turska kula i crkvica Sv. Franje. Tzv. Turska kula, ili kuća Marka Kovačevića "Markine" jedini je objekt koji su napravili Turci tijekom svog boravka u lovinačkom, vjerojatno je bila vlasništvo feudalaca. Područje Vranika i Gornje Ploče vjerojatno je imalo status zijameta (zijamet, veliko imanje koje donosi visok prihod). 
|
Planinarske staze u Lovinačkom kraju Na području općine Lovinac postoje 3 markirane planinarske staze (stanje 2022. godine):
Inicijativom Srca Velebita uz potporu Lovinačkog turističkog foruma, izletišta Cvituša i hostela Sveti Rok, planira se uređivanje još jedne staze koja će ući u službene planinarske staze Hrvatske. Članovi Hrvatskog planinarskog društva Zagreb – Matica , više su puta bili u izvidima i traženju odgovarajućih staza koje vode do samog Trovrha (1234 m), lokalno poznatog još kao Trovira. Samo održavanje staze dogovoreno je sa HPD Lisac iz Gračaca. IZVOR Lovinački turistički forum (2022.) Vranički lanac
Južno od Vraničkog polja i naselja nalazi se Vranički klanac preko kojega prolazi šumska staza koja povezuje Vrank s Lovincem. Penjanje na Vranički klanac traje dvadesetak minuta kroz šumu. Uz sam se put može vidjeti i lokacija povijesnih turskih bunara, ali i male špilje ispod puta gdje su se ljudi za nevremena skrivali. Nakon prelaska samog prijevoja, tijekom spuštanja, pružaju se odlični pogledi na cijelo područje općine Lovinac i okolna brda i polja, kojima dominira planinski masiv Velebita. IZVOR Općina Lovinac |
SKUPINA TROVRHE (TROVIRE)
|
Planinarski i izletnički malo poznata i posjećena skupina Trovrhe (Trovrha odn. Trovire) nalazi se sjeverno od Lovinca i u blizini vrha Zir i auto-ceste A1. U njoj se nalazi niz vrhova visokih oko 1000 metara, od kojih su najviši Jelovi vrh (1234 m, prema drugim izvorima 1233 m), Komača (1177 m) i Mali Komić (1026 m). Zbog izdvojenog položaja i stjenovitih vrhova s njih se pružaju odlični vidici, posebno prema najvišim vrhovima južnog Velebita (Sveto brdo, Babin vrh, Malovan, Segestin, Badanj, Badanjski vrhovi i Visočica te najviši vrh Velebita Vaganski vrh) i na Zir u ličkom polju.
Jedna od mogućnosti obilaska ove skupine je slijedećom rutom (u trajanju oko 7 sati): Komić 680 m - čatrnja (815 m) - kukovi Komače (1177 m) i Jelova vrha (1234 m/1233 m) - Komić 680 m (IZVOR HPD “Zagreb-Matica”, 2022.). 
|
|
BRDSKI NIZ BUDAK - DEBELJAČA
BUDAK I BUDAČAK
|
KRKENJAČA
|
Vraničke špilje
Do Vraničke špilje se dolazi dobro označenom stazom od ceste za 15 minuta.
|
Općina Lovinac poznata je i po svojoj geomorfološkoj raznolikosti. Brojne špilje, idealne su za avanturističke speleološke posjete poput Vraničke špilje u kojoj je arheološko nalazište japodske kulture s ostacima keramike (pronađeno je keramikom pokriveno tlo) starijim od 2000 godina i za sada je dostupna samo arheolozima.
|
Speleološki objekt 01-584
|
|
|
|
Speleološki objekt 01-583
|
|
|
DEBELJAČA
Špilja Debeljača, trenutno najveća špilja na području općine Lovinac, pronađena je relativno nedavno tijekom eksploatacije kamena za gradnju autoceste (kamenolom). To je speleološki objekt s vertikalnim ulazom. Istraživanja špilje proveo je SO PDS "Velebit" iz Zagreba.
CVITUŠA
Brda Cvituša (cvjetno brdo, brdo posuto cvijećem) i Resnik (od riječi rese, brdo na kojem prevladava lijeska) dobila su imena prema dominantnim biljnim vrstama.
Na području Općine Lovinac u prapovijesno doba obitavali su pripadnici drevnog naroda Japodi, a o čemu svjedoče ostaci tzv. Japodskih gradina među kojima i one na Cvituši. Name, Cvituša je položena u središtu ovog dijela Ličkog polja, i kao samostalno i dominantno uzvišenje omogućuje dobru kontrolu prostora. Plato na vrhu je zaravnjen i ogoljene je površine s vrlo plitkim očuvanim humusnim slojem, što se mijenja prema zapadnom i južnom rubu te padinama koje su korištene kao naseobinske terase (Kolak, 2020.). 
Sanjkalište Cvituša
Uz izletište Cvituša i na obronku istoimenog brijega uređeno je sanjkalište. Dugo je 100, a široko 130 metara. Specijalizirano je za sanjkanje i učenje prvih skijaških spustova. Uz sanjkanje i skijanje Izletište ima i gastronomsku ponudu unutar drvene kućice "Medin bar." Uz rekraciju za djecu i odrasle te gastronomsku ponudu na Izletištu se nalazi i mala suvenirnica u kojoj se, uz službene suvenire Izletišta majice, kape, šalice, magneti, razglednice), mogu pronaći i proizvodi lokalnih OPG-ova (med, sokovi, pekmez, sirevi, prirodna kozmetika i čajevi). |
XC Lovinac 2021 - probni krug | Cvituša
784 pregleda 17. srp 2021. Autor: Alen Jovanović-Verbanac Opis. Đir po stazi državnog prvenstva u XCO disciplini 2021FOLOW ME:instagram: https://www.instagram.com/cyclingside... PROČITAJ VIŠE
O. L.: Pronađeni vrijedni arheološki nalazi pod Cvitušom. Lika Online, 21.3.2021. (HTML)
|
ZIR
|
Nedaleko Lovinca, u Ličkom polju nalazi se Zir. Ovo brdo je visoko 833 m, no budući da je usamljeno i izdvojemo od okolnih većih masiva, s njega se pruža odličan pogled u svim smjerovima.
Pogled na Zir s ceste Gospić - Gračac
Alpinizam i penjaštvo
Na Ziru postoji šest penjačkih smjerova (podatak preuzet 2022. godine): Hik, Valentina i Ida, Ne okreći se sine, Ratnik svjetlosti, Mirakul i Brajdić Vuković Route. U podnožju se nalazi sjenica za pripremu, odn. odmor posjetitelja i penjača. 
Pogled na Zir s vidikovca uz Majstorsku cestu preko Velebita
Pogled s vrha Zira prema Velebitu i Svetom Roku
|
^ Zir (850 m) Da je mlika, kolika je Lika, bio bi sir, koliki je Zir. Zir je osamljeno brdo sa stjenovitim vrhom u sredini Ličkog polja. Gledan s autoceste Zagreb – Split, željezničke pruge ili s Ličkog polja, djeluje vrlo zanimljivo jer se čini da je nekim čudom to brdo izraslo usred ravnice. Podnožjem Zira prolazi autocesta Zagreb – Split, a odmorište koje se nalazi u njegovu podnožju nosi ime Zir. Zahvaljujući osamljenom položaju, s vrha se pruža jedan od najimpresivnijih vidika na Velebit u gotovo cijeloj njegovoj dužini. Jedini markirani pristup na Zir počinje na cesti pokraj zaselka Trkulje. S izlaza Gornja Ploča treba nastaviti 1 km do prvog silaska s te (brze) ceste i skrenuti desno. Oko 100 metara nakon skretanja s brze ceste treba ponovno skrenuti desno na makadamski put (postoji putokaz Zir) koji u vodi u smjeru Zira i dolazi na križanje gdje se odvaja seoski put prema Trkuljama. Put polazi ispod autoceste, i desno se odvaja drugi seoski put prema Trkuljama te se ubrzo stiže na proširenje gdje je moguće parkirati. Odatle treba poći sporednim seoskim putom prema zaselku Trkulje istočnim pobočjem Zira i dalje kroz šumu u zapadnom smjeru. Pristup: Iz Gospića prema Gračacu 21 km do sela Raduč. S glavne ceste skrene se nedaleko željezničke postaje, prelazi pruga i dalje makadamskom cestom do zaseoka Trkulje. Do tog zaseoka može se prići iz pravca Udbine od Gornje Ploče 4 km ili iz istog pravca, ali sporednom cestom od Lovinca. Planinarska tura: Od prve kuće u zaseoku Trkulje ide markirani put sjeveroistočnim obronkom i prelazi na južni dio. Markacija 10' iza kuća ostavlja širi put i nastavlja blagim usponom preko livada i kroz šumarak do golemog špiljskog otvora uz stazu. Šilja se može razgledati, ako se posjeduje baterija, u dužini od 40 metara. Od špilje na grebenski dio nastavlja uspon do prijevoja pod stijenama - kamenitom pločom. Do vrha put prilazi sjevero-zapadnom stranom. Slijedi strm uspon kroz prevjesnu stijenu do vršne stijene. U tom dijelu treba se posebno paziti na odsklizavanje za vrijeme kišnih dana i snijega. Na vršnu stijenu Zira penje se polukružno sa sjeverne strane. Zir je usamljena monolitna kamena gromada u donjem Ličkom polju i vidljivo se ističe sa svih stana. Pogledi sa ZIR-a protežu se od Crnopca, Svetog Brda i drugih dijelova Južnog Velebita, a za sunčanog i bistrog vremena vide se konture gotovo cijelog dijela srednjeg i južnog Velebita. Sa sjeverne i istočne strane dobro se uočavaju Ozeblin i Gola Plješivica. Zanimljivo je da su u blizini ZIR-a dva čvorišta autoceste i izlazi Sveti Rok i Gornja Ploča. Žig KT se nalazi na samoj stijeni na vrhu. Ukupan uspon traje 1,30 h, a silazak 1 sat. Stazu održava PD Željezničar iz Gospića. Zir je kontrolna točka KT 16 na obilaznici "Lički gorski biseri" (o transverzali vidi više - OTVORI) Blog Planine - ZIR (850 m) 
Porijeklo imena Zir
Dvije su predaje o porijeklu imena Zira. Prva, da je brdo služilo kao promatračnica tijekom ratnih razdoblja, posebno u vrijeme turskih osvajanja. Brdo je bilo idealno mjesto za kontroliranje Ličkog polja i puta Udbina-Ploča-Mogorić-Ribnik koji je tada bilo najvažnija prometnica. Druga predaja govori o tome da je svojom ljepotom uvijek mamio poglede putnika, odnosno izazivao – zurenje. Zir, 850m - planinarenje [109. VRH iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI] 4K
Datum objave: 24.9.2022. Autor: Robert Nuli Opis. Pogledaj posjetu 109. vrhu iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI vrhu Zir visine 850m koji se nalazi u Lici. Uvod 0:00 Ruta 1:00 Početak obilaska 3:08 Spilja 8:28 Vrh Zir 17:17 Panorama s vrha Zir 17:54 Spuštanje 21:41 Završetak i komentari obilaska 42:48 ( Check my visit to Croatian 109th peak Zir 2788ft from my Youtube series "All Croatian Peaks". I hike in Croatia as a part of my hiking in Croatia travel vlog. Peak is located in Lika Senj county. Vrh se nalazi u regiji 14. Lika prema klasifikaciji Hrvatskog Planinarskog Saveza. Početak se nalazi kod mjesta Gornja Ploča u Ličko senjskoj županiji. Karakteristike uspona: visina 850m, uspon 230m, udaljenost 4280m i trajanje 1h 01min. MOJE OCJENE 1. Težina: 17 2. Markacije: 100 3. Pogled: 85 
|
Konjevića ili Goveđa, ili Govedska špilja
|
Položaj i pristup objektu. Špilja se nalazi uz planinarsku stazu na sjevernoj padini brda Zir. Od sela Trkulje treba krenuti markiranom planinarskom stazom oko 600 m prema zapadu. pilja se nalazi na samoj stazi.
Osnovni opis s tehničkim podacima. Od ulaza u špilju kanal se pruža prema jugoistoku. Na 18 m od ulaza nalazi se posloženi suhozid širine 5 x 1,5 m. Visina mu je 0,8 m. Prvih 45 m kanal je horizontalan. Nakon toga se spušta u duljini od 10 m. Na tom mjestu kanal mjenja pravac i kreće južno do užeg dijela. Nakon provlačenja dolazimo u dvoranu 12x6 metara koja je ujedno i krak špilje. Ovaj je speleološki objekt u potpunosti istražen. U njoj nisu pronađeni ostaci ljudske aktivnosti. Nije onečišćena i u njoj nema opasnosti - s uobičajenim izuzetkom prirodne svjetlosti klizave površine. 
|
Tehnički podaci o špilji
IZVOR Katastar speleoloških objekata / Osnovni speleološki zapisnik Katastarski broj: HR00357 
Položaj Konjevića špilje
Konjevića špilja (Sinonimi: Govedska, Goveđa) Podrijetlo imena: Preuzeto lokalnl naziv Vrsta objekta: špilja Horizontalna duljina (m): 94 Dimenzije glavnog ulaza (m): 7 x 1,8 Dubina (m): 5 Vertikalna razlika (m): 5 Broj ulaza: 1 Županija i općina: Ličko-senjska; Gospić Lokalitet: Zir Najbliže mjesto: Lovinac; Konjevići Gauss-Krueger koordinate: X:5548248 E Y:4921145 N HTRS96 koordinate: X: 428835,322 E Y: 4921853,49 N Izvor koordinata: GPS Hidrološka karakteristika: nakapnica/prokapnica Hidrogeološka funkcija: nema Razdoblje Istraživanja: 20.11.1956 (SOŽ), 29.3.1975. (SOŽ), 8.12.2011 (SKUS) Istražile udruge: SKUS (Speleološki klub Ursus spelaeus), SOŽ (Speleološki klub Željezničar) Pločica na objektu: Da Broj pločice: 069-023 Interni katastarskl broj objekta u udruzi: 069-023 Članovl ekipe: 1975: Branko JaIžić, Đurđa Jalžić, Vladimir Lindić; 2011: Nataša Cvitanović, Krešimir Raguž, Neven Šuica, Boris Olujić, Hrvoje Cvitanović Autor/i nacrta: Govedska Spilja 1975: Vladimir Lindić; Konjevića špilja 2011: Hrvoje Cvitanović GALERIJA Unutrašnjost Konjevića špilje
|
GRAČAČKI KRAJ
|
IZ STARE LITERATURE
9. GRAČAC IZVOR Dr. Rudolf Horvat: Lika i Krbava. Mala knjižnica Matice Hrvatske. Kolo VL – Svezak 31.
LIKA I KRBAVA POVIJESNE SLIKE, CRTICE I BILjEŠKE. SVEZAK II. POSEBNI DIO. TISAK "TIPOGRAFIJE" D. D., ZAGREB. ZAGREB 1941 Kraj same katoličke crkve u Gračacu diže se uzvisina, koju narod zove »Gradina«. (Ta je uzvisina na zapadu vezana uz brdo Resnik.) Na spomenutoj se uzvisini prostrla oko 160 četvornih hvati velika ravan, gdje se vide ostaci nekoga »grada«, t. j. utvrđenoga dvorca. Tu bijaše nekada sijelo sredovječne »otučke župe«, koja je svoje ime dobila po rijeci Otuči. (Rijeka Otuča izvire kod Sv. Petra ispod gore Urlaja, odakle teče na jug uz selo Tomingaj. Južno od Gračaca, koji također leži na toj rijeci, gubi se Otuča u 2 ponora.) Gračac se u srednjemu vijeku zvao »Gradac« ili »Gradec«. Najstariji mu spomen nalazimo u ispravi, kojom krbavski knez Karlo Kurjaković 22. svibnja 1465. prodaje Hreljcu Petričeviću za 24 dukata selo Bukovici u Lici. Ovu je ispravu knez Karlo izdao u svome mjestu »Gradac«, koje se nalazi u Otučju. — Gračac je i kasnije pripadao knezovima krbavskim. Najbolje to razabiremo iz glasovite povelje, kojom krbavski knez Ivan Karlović sklapa nasljedni ugovor s knezom Nikolom Zrinskim. U toj povelji nabraja Karlović 22. veljače 1509. gradove i posjede, koji pripadaju njemu. Među ostalima spominje Karlović i »castrum (tvrđu) Gradec« u Otuči. Turci su g. 1527. osvojili Liku i Krbavu. Tom prigodom pada u njihovu vlast i Gračac. Kasnije se u Gračacu nastaniše Turci, koji su to mjesto držali sve do g. 1685. Tada je u onaj kraj preko Velebita provalio Stojan Janković, koji je digao ustanak u turskom dijelu sjeverne Dalmacije. Janković je g. 1685. zauzeo i Gračac, odakle Turci pravodobno uzmakoše. Kad su Turci g. 1689. konačno izgubili Liku i Krbavu, dobio je Gračac nove žitelje: Hrvate i grčko-istočne potomke doseljenih Vlaha, Za rimokatolike je u Gračacu g. 1715. sagrađena župna crkva sv. Jurja. Sljedbenici grčko-istočne vjeroispovijesti dobiše 2 parohijalne crkve: uspenija Bogorodice u Gornjem Gračacu i spasovsku crkvu u Donjem Gračacu. Trivijalna je škola u Gračacu otvorena g. 1787. Kad je g. 1746. uređena lička krajiška pukovnija, postade Gračac sjedištem 7. krajiške satnije. Zato su u Gračacu uz kapetana stanovali također natporučnik i zastavnik. U Gračacu je svoj dvorac sagradio barun Knežević, koji je imao 500 jutara zemlje. Knežević je g. 1802. to imanje prodao c. kr. eraru u zamjenu za imanje Sveta Helena kod Čakovca u Međimurju. Tako je gračačka satnija g. 1834. brojila 505 kuća, u kojima stanovahu 4154 žitelja, od toga 3261 grčko-istočne, a 893 rimokatoličke vjeroispovijesti. Na području te satnije bijaše tada 3821 jutro oranice, 1394 jutra livade, 10 jutara vrtova i voćnjaka, 6999 jutara šuma i 15.050 jutara pašnjaka. Katolička je crkva g. 1808. dobila 2 prekrasna pobočna oltara, od kojih je desni podigao na svoj trošak nadvojvoda Ljudevit, a lijevi župnik i kanonik Vinko Čubelić. Glavni je oltar dobio umjetnički izrađenu sliku sv. Jurja. Gračac je g. 1834. brojio 1127 žitelja u 137 kuća, 1857. g. imao je 1487 žitelja, a 1910. g. 1267 žitelja, od toga 225 rimokatolika, a 1042 grčko-istočnih. U Gračacu od g. 1872. postoji kotarski sud i kotarska oblast, a od g. 1875.. i brzojavni ured. Upravni je kotar Gračac 31. prosinca 1910. brojio 26.696 žitelja, od kojih je 19.308 bilo grčko-istočne, a 7388 katoličke vjere. |
RESNIK
|
Resnik je brdo iznad Ričica na cesti Gospić-Gračac u Lici koje se pruža od Lovinca do Gračaca. Resnik je, poput brda Cvituše kod Lovinca, dobio ime prema dominantnim biljnim vrstama. Tako je oronim Resnik nastao od riječi rese; brdo na kojem prevladava lijeska.
POGLEDAJ Foto-album "1. Pohod Željko Krpan na Resnik 02.06.2019." PROČITAJ VIŠE Luka Kolovrat: Izvor Dubanac. gorgonija.com, 3.11.2019. 
Pogled na
Resnik s auto-ceste A1 (Zagreb-Split), kod čvorišta Sveti Rok
|
Stalna vrela pitke vode ispod Velebita i Resnika najveće su prirodno bogatstvo lovinačko-gračačkog područja. To su: Studena vrela, Holjevac, Vrilo mudrosti, Kozjan, Kuduzovac, Vriline, Liščani bunari i dr.
|
Praktično
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Biciklizam
Biciklističke staze na Gackom području - OTVORI
Aktivnosti u zraku
|
PARAGLAJDING - Poletište Veljun na brdu Godača
Start je dovoljno širok i dugačak, strmina zadovoljavajuća, 450 m visinske razlike, sletišta ima za 10-ak B52. Još je potrebno malo počistiti granje, pokositi i gonjalo. Dječaci imaju u planu još malo proširiti start na obje strane ali i ovako je vrlo upotrebljiv, idealan i za tečajce i za "prave" pilote. Greben je dugačak 7-8 km, bez prepreka tako da se može letiti i po jačem vjetru. Cesta do starta je jednim dijelom asfaltirana a onda ima cca 7km makadama koji može proći bilo koji auto, a postavljene su i table na križanjima. ... VIŠE |
Let s Godače 06.10.2011. from taifun13 on Vimeo. |
Praktično
BORAVAK
Upozorenja i opasnosti
Minska situacija na topografskim kartama
Karta Državnog lovišta Veliki Vujnovac, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
|
Karta Državnog lovišta Lovinac, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
|
Karta Državnog lovišta Vidovača, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
Karta Državnog lovišta Golo Trlo, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
|
Karta Državnog lovišta Godača s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
|
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] WIKIPEDIJA, Ličko sredogorje
[2] METAPEDIJA.HR, Ličko Sredogorje
[3] ĆUK, Nikola, Gračac i položaj gračačkog kotara
[4] PD ŽELJEZNIČAR, Gospić; Lički gorski biseri
[2] METAPEDIJA.HR, Ličko Sredogorje
[3] ĆUK, Nikola, Gračac i položaj gračačkog kotara
[4] PD ŽELJEZNIČAR, Gospić; Lički gorski biseri
Literatura
GLAS GACKE: O regiji Gackoj
GRUNDLER, Darko; ZRNČIĆ, Hrvoje: Trovrh / Ličko sredogorje. Hrvatski planinar, 2009, br. 6, str. 206 (PDF)
KOKIĆ, Nina: Mali Komić. Hrvatsko planinarsko društvo Pliva, Zagreb, 20.11.2011. (HTML)
KOLAK, Tatjana: Arheologija lovinačkog prostora. MemorabiLika, vol. God 3, br. broj 1, 2020, str. 11-27. (PDF)
MILAS, Krunoslav: Trovrh u Lici. Naše planine, 1985, br. 3-4, str. 53 (PDF)
ROSSI, Ljudevit: Nekoji manje poznati uzlazi u južnoj Hrvatskoj. Hrvatski planinar, 1900, br. 12, str. 199 (PDF)
RUKAVINA, Ante: Tamo, tamo... tugu da svoju tugujem / Na vrletnim stazama Ličkog sredogorja (svršetak). Hrvatski planinar, 1992, br. 9-10, str. 207 (PDF)
ZRNČIĆ, Hrvoje: O neujednačenosti oronima / Nekoliko primjera iz ličkih planina (ORONIMI). Hrvatski planinar, 2014, br. 10, str. 453 (PDF)
GRUNDLER, Darko; ZRNČIĆ, Hrvoje: Trovrh / Ličko sredogorje. Hrvatski planinar, 2009, br. 6, str. 206 (PDF)
KOKIĆ, Nina: Mali Komić. Hrvatsko planinarsko društvo Pliva, Zagreb, 20.11.2011. (HTML)
KOLAK, Tatjana: Arheologija lovinačkog prostora. MemorabiLika, vol. God 3, br. broj 1, 2020, str. 11-27. (PDF)
- Sažetak. U radu se iznose dosadašnje spoznaje o arheološkoj baštini lovinačkog prostora od prapovijesti do kraja srednjeg vijeka i početka novovjekovlja. Kao i cjelokupno područje Like, kulturno naslijeđe je tijekom burne i hirovite povijesti bilo izloženo kontinuiranoj devastaciji i sekundarnoj uporabi. Premda dosad provedena istraživanja nisu velikog obima, nedvojbeno omogućuju uvid u arheološku sliku – od prapovijesnih japodskih gradinskih lokaliteta kasnog brončanog i starijeg željeznog doba, ostataka vicinalne rimske ceste ili sporadičnih sepulkralnih rimskih nalaza do gotovo nezamjetnih ostataka arhitekture srednjovjekovnih utvrda Lovinca, Vranika, Sv. Roka, Ričica, Raduča do, tek brojnih toponima koji nas usmjeravaju ka dosad neubiciranim i nedeterminiranim lokalitetima.
MILAS, Krunoslav: Trovrh u Lici. Naše planine, 1985, br. 3-4, str. 53 (PDF)
ROSSI, Ljudevit: Nekoji manje poznati uzlazi u južnoj Hrvatskoj. Hrvatski planinar, 1900, br. 12, str. 199 (PDF)
RUKAVINA, Ante: Tamo, tamo... tugu da svoju tugujem / Na vrletnim stazama Ličkog sredogorja (svršetak). Hrvatski planinar, 1992, br. 9-10, str. 207 (PDF)
ZRNČIĆ, Hrvoje: O neujednačenosti oronima / Nekoliko primjera iz ličkih planina (ORONIMI). Hrvatski planinar, 2014, br. 10, str. 453 (PDF)
Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese
|
Vrhovine - službena stranica
Planinarsko društvo "Željezničar", Gospić Gacka - stranica o aktivnostima na rijeci Gackoj (ribičarenje, kajakarenje) |
Općina Lovinac, službena stranicca
|
