|
Troglav (1913 m) je najviši vrhunac u planinskom vijencu Dinare, a nazvan je po troglavom bogu koji je poznat iz rane praeuropske mitologije Kelta, Slavena i Hurita (po obliku i iskonu je sličan i Troglav na Biokovu, ter Triglav u slovenskim Alpama). Glavni greben Troglava je najviši i najprostraniji u planinskom nizu Dinara-Kamešnica, a dugačak je oko 30 km i do 15 km širok. Na sjeverozapadu je odvojen od Dinare kotlinom Uništa i sedlom Privija (1230 m) i na jugoistoku od Kamešnice sedlom Vaganj (1173 m) kojim prolazi stara cesta Sinj-Livrno preko Prologa. Na sjeveroistoku s bosanske strane je prostrano Livanjsko polje visine oko 700m i dugo 65 km, a na jugozapadnom dalmatinskom podnožju je Sinjsko polje i dolina Cetine duž koje je sada umjetno akumulacijsko jezero Peruča. Glavna su gradska naselja u okolici na sjeveroistoku Livno, na jugu Sinj i na zapadu Vrlika.
Prostrane jugozapadne padine Troglava se postupno spuštaju u dalmatinsku Zagoru u obliku više uzastopnih terasa. Najgornja zaravan je oko 1500-1600 m, a donje položite padine do nekih 1100 m su dijelom pod šumama raznih hrastova i crnograba (Ostrya), dok iznad toga u gorsko-predplaninskom području uglavnom prevladavaju travnati pašnjaci za stočarstvo. Na gornjem grebenu uz sjeveroistočni rub te visoravni koja se uzdiže do nekih 1700 m je valoviti mrežasti kras s labirintom kamenih vrhunaca i mnogobrojnih dubokih ponikava (poput mjesečeve površine s kraterima). Južno od najvišeg vrha Troglava, na visoravni oko 1400 m je prostrana bukovo-jelova šuma Vještića gora. Glavni greben Troglava je na sjeveroistočnom rubu te visoravni prama Bosni, pa se postupno uzdiže od kotline Uništa s nizom kraških vrhova sve do Velikog Troglava (1913 m), pa potom na jugoistoku opet pada do nižeg grebena Prologa i sedla Vaganj. Na sjeveroistoku se s bosanske strane odmah ispod najvišeg grebena prama Livanjskom polju naglo obrušavaju klisuraste strmine, koje su pretežno obrasle šumama bukve, jele i smreke. Ispod najvišeg Troglava je prostrani ledenjački kotao okružen visokim stijenama i siparištima sa snježanicima, a pri dnu je zaravan s livadama Velike Poljanice. Sjeverozapadno od Troglava duž najvišeg grebena oko vrhova Bat (1854 m) i Bunjevac (1849 m) je prostrana travnata visoravan s planinskim rudinama. Prosječna nadmorska visina gornjega troglavskog grebena je preko 1600m i u doba pleistocenskih oledbi je taj viši greben uglavnom bio pod ledenjacima. Glavni niz najviših sjeveroistočnih vrhunaca duž troglavskog grebena leže uglavnom na bosanskoj strani par kilometara izvan hrvatske granice: Veliki Troglav 1913 m i Srednji Troglav 1780 m, pa na sjeverozapadu još Bunjevac 1849 m i Bat 1854 m. Ipak se na gornjoj visoravni Troglava, zapadno i jugozapadno od tih najviših ističu još desetak viših vrhova preko 1700 m, od kojih neki leže na samoj hrvatsko-bosanskoj granici ili na dalmatinskoj strani u Republici Hrvatskoj: To su osobito vrhovi Lišanj 1793 m, Klečar 1792 m, Marino brdo 1789 m i Šlime 1779 m, tako da je čak i na hrvatskoj strani granice južna visoravan Troglava ipak viša od glavnih vrhova Velebita (1758 m) i Biokova (1762 m). 
Troglav
Pogled od sela Gornji Kazanci u Livanjskom polju u Bosni |
Vrhovi
Skupina Troglava je oko 30 km dužine i oko 15 km širine. Na sjeverozapadnoj strani je odvojen od masiva Dinare prijevojem Privija, visine 1230 metara. Na jugoistoku je odvojen od Kamešnice putnim prelazom Vaganj, koji spaja Sinj u Hrvatskoj i Livno. Najviši vrhovi masiva:
|
Po planini i po kraju
Uništa
Lišanjski vrh
|
Lišanjski vrh
Datum objave: 19.2.2015. Autor: Josip Malbasa Opis: Planina Dinara, Lišanjski vrh 1794m. Do vrha vodi planinarska staza koja polazi iz gornjih Bariša smještenih iznad izvora rijeke Cetine. Nakon tri sata hoda dolazi se do planinarskog skloništa P.U. Dinaridi na visini 1330m, ono je smješteno u podnožiju spomenutog vrha do kojeg preostaje još jedan sat hoda. |
Veliki Bat
Veliki Bat (1854 m n.v.) je treći vrh u dinarskom masivu. Visinom ga nadmašuju Troglav (1913 m) i Konj (1856 m). Sva tri vrha teritorijalno pripadaju BiH, a njihovim jugozapadnim padinama prolazi državna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Jedna od polaznih točaka za uspon na Veliki Bat je selo Uništa koje je smješteno u kotlini između Dinare i velikog Bata. Mjesto teritorijalno pripada BiH, ali sva infrastruktura dolazi iz Hrvatske (cesta, struja,ptt,opskrba), a da bi stanovnici došli do Bosanskog Grahova kojem administrativno pripadaju trebaju putovati preko Knina jer druge ceste nemaju.
Dobro markirana staza vodi pored razorene stare crkve (stradala 1992.g) i velike lokve lijepo obzidane kamenom. Poviše lokve staza se nastavlja karavanskim putem, kojim se nekada putovalo do Bosne. Padine Velikog Bata su nepregledni pašnjaci, bez imalo šume. Uspon traje oko 4 sata
Veliki Bat je poznat iz novije povijesti hrvatske države, kada je Hrvatska vojska u zimu 1994.-1995. osvojila vrh i tim stvorila preduvjete za akciju "Oluja". Na toj lokaciji treba biti oprezan zbog minski sumnjivog područja i ne smije se kretati van markirane staze.
Jedna od polaznih točaka za uspon na Veliki Bat je selo Uništa koje je smješteno u kotlini između Dinare i velikog Bata. Mjesto teritorijalno pripada BiH, ali sva infrastruktura dolazi iz Hrvatske (cesta, struja,ptt,opskrba), a da bi stanovnici došli do Bosanskog Grahova kojem administrativno pripadaju trebaju putovati preko Knina jer druge ceste nemaju.
Dobro markirana staza vodi pored razorene stare crkve (stradala 1992.g) i velike lokve lijepo obzidane kamenom. Poviše lokve staza se nastavlja karavanskim putem, kojim se nekada putovalo do Bosne. Padine Velikog Bata su nepregledni pašnjaci, bez imalo šume. Uspon traje oko 4 sata
Veliki Bat je poznat iz novije povijesti hrvatske države, kada je Hrvatska vojska u zimu 1994.-1995. osvojila vrh i tim stvorila preduvjete za akciju "Oluja". Na toj lokaciji treba biti oprezan zbog minski sumnjivog područja i ne smije se kretati van markirane staze.
Troglav (Veliki Troglav)
|
Troglav Dinara zimski uspon
Datum objave: 20.3.2017. Autor: Alan Crljenko Opis: Zimski uspon na Veliki Troglav iz pravca Ježević (Sutina) - Planinarska kuća "Pume" - Veliki Troglav 16.-17.3.2017. Tura Na Troglav 1913m
Datum objave: 22.5.2013. Autor: domagoj lausic Opis: Zimski uspon na Troglav (istočnom stranom Malog Troglava) te spust skijama niz Ždrilo. |
Odžak
Nevidina voda
Nevidna voda najdublja je do sada istražena jama na dinarskom masivu i u Bosni i Hercegovini. Smještena je 2 kilometra od granice Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom na platou iznad sela Odžak u općini Livno. Jama ima dva ulaza koji čine najniži dio krške udoline i nalaze se na oko 1200 metara iznad mora. Manji ulaz ima dimenzije 20x30 m, a veći 30x50 m. Impresivnom ulaznom vertikalom od 163 m stiže se na policu s Nevidnim jezerom po komu je i cijela jama dobila ime. Slijede još dvije vertikale od 82 i 142 m do ulaza u Mosoraški meandar. Meandar nastavlja nizom skokova od 2 do 5 m do nove vertikale od 28 metara. Slijedi Mihovilov i Velebitaški meandar. U jami je od 250 m dubine prisutan stalni vodeni tok, dok je za vrijeme kiša cijeli objekt hidrološki vrlo aktivan.
Sa istraživanjem se stalo na dubini od -653 metra gdje se nalazi jezero dublje od 20 m koje se sastoji od dva dijela: prvog površine 40x15 m eliptičnog oblika, te drugog zakrivljenog površine 30x12m. Jezera su međusobno spojena manjim prolazom u razini vode duljine oko 4 m, te velikim otvorom dimenzija 15x20 m u stropu završne dvorane, tako da zid između njih čini prirodni most. Temperatura jezera je 8 °C. U jezeru su primjećene potopljene sige, što ukazuje na mogućnost da voda u jezero dolazi iz ponora u rubu Livanjskog polja.
Do otkrića Nevidne vode najdubljom jamom u Bosni i Hercegovini smatrala jama Jojkinovac na Grmeču s oko 460 metara dubine.
Nevidnu vodu istražuju Speleološki odsjeci Mosor, Split, Sv. Mihovil i Velebit (Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza) po kojima su i meandri u jami dobili ime.
Nevidna voda najdublja je do sada istražena jama na dinarskom masivu i u Bosni i Hercegovini. Smještena je 2 kilometra od granice Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom na platou iznad sela Odžak u općini Livno. Jama ima dva ulaza koji čine najniži dio krške udoline i nalaze se na oko 1200 metara iznad mora. Manji ulaz ima dimenzije 20x30 m, a veći 30x50 m. Impresivnom ulaznom vertikalom od 163 m stiže se na policu s Nevidnim jezerom po komu je i cijela jama dobila ime. Slijede još dvije vertikale od 82 i 142 m do ulaza u Mosoraški meandar. Meandar nastavlja nizom skokova od 2 do 5 m do nove vertikale od 28 metara. Slijedi Mihovilov i Velebitaški meandar. U jami je od 250 m dubine prisutan stalni vodeni tok, dok je za vrijeme kiša cijeli objekt hidrološki vrlo aktivan.
Sa istraživanjem se stalo na dubini od -653 metra gdje se nalazi jezero dublje od 20 m koje se sastoji od dva dijela: prvog površine 40x15 m eliptičnog oblika, te drugog zakrivljenog površine 30x12m. Jezera su međusobno spojena manjim prolazom u razini vode duljine oko 4 m, te velikim otvorom dimenzija 15x20 m u stropu završne dvorane, tako da zid između njih čini prirodni most. Temperatura jezera je 8 °C. U jezeru su primjećene potopljene sige, što ukazuje na mogućnost da voda u jezero dolazi iz ponora u rubu Livanjskog polja.
Do otkrića Nevidne vode najdubljom jamom u Bosni i Hercegovini smatrala jama Jojkinovac na Grmeču s oko 460 metara dubine.
Nevidnu vodu istražuju Speleološki odsjeci Mosor, Split, Sv. Mihovil i Velebit (Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza) po kojima su i meandri u jami dobili ime.
IZVORI I LITERATURA
(1) Wikipedia - Nevidna voda (2014. g.)
(2) Vrh Bat - Planinarsko društvo "Sveti Mihovil"
(3) Wikiinfo - Dinarske planine
(2) Vrh Bat - Planinarsko društvo "Sveti Mihovil"
(3) Wikiinfo - Dinarske planine
|
Pred sumrak
Vrhovi Antića glavica (1541 m ili 1539 m lijevo) i Ćorin Lacman (1574 m desno) dominiraju nad Cetinskim poljem, u blizini vrela rijeke Cetine, istoimenog sela i njegovih zaselaka. |
