|
|
PLANINE DALMACIJE > OBALNI DALMATINSKI NIZ > BIOKOVO > Šapašnik - Viter
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Šapašnik, odn. Špašnik, 919 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1568, 17.3088
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Šapašnik, odn. Špašnik, 919 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1568, 17.3088
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Šapašnik - Viter 
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Hipsometrijska karta južnog dijela masiva Biokova (Rilić-Sutvid)
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
|
18. stoljeće
|
|
|
19. stoljeće |
|
|
20. stoljećeDrugi svjetski rat
Tijek operacije Prije otpočinjanja operacije zapovjedništvo pješačke divizije "Bergamo" je dio svojih snaga uputilo u područje Ciste Provo i Lovreća kako bi spriječile prodor partizanskih postrojba iz Prve proleterske brigade i Srednjodalmatinskog odreda na jug prema Zadvarju i Zagvozdu. Napad Talijana je započeo već 11.8.1942. godine kada je 2. bataljun 26. pješačkog puka divizije "Bergamo", zajedno s tenkovskom satnijom, započeo "čišćenje" područja između Šestanovca i Grabovca nastavivši s tenkovima prema Zagvozdu kojega su partizani bili zauzeli 9.8. Međutim, dijelovi bataljuna "Josip Jurčević" su ih dočekali kod zaseoka Svaguše (k.457) i onemogućili im daljnji prodor. Sutradan, 12.8., nakon ponovljenih napada, Talijani su prodrli prema Zagvozdu, a partizani su se povukli u područje Vlake (brdo na Biokovu južno od zaselaka Milići i Lovrinčevići). Toga dana zapovjedništvo divizije "Bergamo" je, sa zadaćom čišćenja, iz Šestanovca prema Lovreću poslalo 59. bojnu crnih košulja koje su u Lovreću naišle na otpor dijela Srednjodalmatinskog odreda i 2. bataljuna Prve proleterske brigade. 14.8. Talijani su iz poduzimali samo izvidničke aktivnosti prema Imotskom i pritom palili kuće i zatočili nekoliko osoba, a 15.8. su topničkom vatrom (105 mm) tukli položaje na Biokovu za koje su pretpostavljali da se na njima nalaze partizanski položaji (Oštri Vrh, Proždorac, Sv. Jure i još neka područja srednjeg dijela Biokova). Istoga dana je talijansko zrakoplovstvo bombardiralo zaseoke Katavići i Pivčevići iznad sela Zavojane. Zbog snažne borbe na području Lovreć – Studenci dijelovi divizije "Bergamo" nisu mogli 16.8. izvršiti planirani napad svim snagama na sjeverozapadni dio Biokova, a napredovanje talijanskih snaga, koje su prethodno zauzele Zagvozd, prema selu Župa, iako potpomagano topništvom i zrakoplovstvom, bilo je onemogućeno jakim otporom dijelova bataljuna "Josip Jurčević". Istoga dana (16.8.) dijelovi divizije "Messina" i četnici su s jugoistoka započeli "čišćenje" četverokuta Vrgorac – Metković – Ploče – Zaostrog. 17. i 18.8. situacija sjeverno od Biokova se nije povoljno razvijala za Talijane, zbog čega su 18.8. uveli svježe snage na pravcu Šestanovac – Lovreć (29. bojna Crnih košulja). Poslije jače borbe dijelovi Srednjodalmatinskog odreda i 2. bataljun Prve proleterske brigade su se povukli na sjever. Nakon manjih borbi s 3. četom bataljuna "Josip Jurčević", dijelovi divizije "Messina" su 20.8. ušli u sela Pasičina i Trnova, a 20./21.8., 3. četa bataljuna "Josip Jurčević" je napala četnike kod sela Staševica. Toga dana (20.8.) talijansko zrakoplovstvo je bombardiralo sela Gradac, Turjak i Malovan. 21.8. Talijani su uputili ojačanu satniju iz Zagvozda koja se je, iako je naišla na otpor dijelova bataljuna "Josip Jurčević" u zaselku Mlikote, uspjela probili do Imotskog. Talijansko zrakoplovstvo je i toga dana bilo aktivno napadajući prijevoj Turija (na cesti Zagvozd - Župa i neka druga područja). Nakon što su stabilizirali stanje u području Lovreća, Talijani su 2. i 3. bojnu 26. puka divizije "Bergamo" uputili u Zagvozd, odakle su 22.8. krenuli u čišćenje u pravcu sela Krstatice. Međutim, dijelovi bataljuna "Josip Jurčević" su ih napali s padina Gradine (tt 868) i primorali na povlačenje. Istovremeno, talijansko zrakoplovstvo je bombardiralo prijevoj Turija i prijevoj Sv. Ilija na cesti Makarska – Tučepi – Kozica. Do 26.8. talijanske snage su dostigle planirane položaje, nakon čega su postrojbe divizije "Bergamo" nastavile u dvije kolone: desna (dijelovi 25. pješačkog puka) pravcem Makarska – Tučepi – Podgora – Drašnice – Igrane, s ogrankom i jačim snagama u pravcu Tučepi – Kozica, a lijeva (dijelovi 26. pješačkog puka) pravcem Zagvozd - Lovrinčevići - Turija - Župa - Rašćane - Kozica. Toga dana (26.8.) talijanske snage su dobile zapovijed za završnu fazu operacije. Postrojbe divizije "Messina" i četnici su trebali očistiti područje Vlaka – Brikva – Kljenak, a postrojbe divizije "Bergamo" su trebale napredovati pravcem Lovrinčevići– Kozica, odnosno Tučepi - Kozica kako bi spriječili izvlačenje partizana prema sjeveru ili duž obale prema otocima. Talijani su 26.8., uz podršku topništva i zrakoplovstva, stalno pokušavali ovladati prijevojima Turija i Staza (na cesti Tučepi - Kozica), ali im to nije uspjelo zbog jakog otpora 3. čete bataljuna "Josip Jurčević". 27.8. talijanske snage su na oba pravca žestoko napadale. Partizanskoj Omladinskoj četi zapovjeđeno povlačenje prema vrhu Sveti Jure (1762 m) kako bi branila prilaze tome vrhu i osigurala vezu u slučaju povlačenja prema Bosni. U međuvremenu Talijani su ovladali prijevojem Turija, a time i komunikacijom Zagvozd - Župa - Rašćane - Kozica. Pritom je poginulo 24, a ranjeno 10 partizana. Na ostalim pravcima Talijani nisu postigli nikakav uspjeh. 29.8., a po zapovijedi Štaba zone, glavnina bataljuna "Josip Jurčević" (650 partizana) se je bez borbe i gubitaka probila kroz talijanske položaje kod sela Grabovac i došla u područje Aržana. Treća četa "Vid Mihaljević" se nije uspjela izvući s glavninom zbog čega je podijeljena u manje skupine koje su se probile na istočni dio Biokova. Pored ove čete, štab bataljuna je na Biokovu ostavio još 20 partizana s ciljem mobilizacije novih boraca i formiranja novih partizanskih postrojba. Tako završna faza operacije "Albia" nije ostvarila zadani cilj. PROČITAJ VIŠE Operacija "Albia", na Wikipediji |
VRŠNO PODRUČJE
GORSKA VISORAVAN IZMEĐU GREBENA RILIĆA, ŠAPAŠNIKA I VITERA
Gorska visoravan između grebena Rilića, Šapašnika i Vitera
Rilić je desetak kilometara dug greben iznad Vrgorskog (ili Vrgoračkog) polja, na kojem se gledajući iz tog vrgorskog smjera nižu vrhovi Velika glava (618 m), najviši Samograd (869 m), a prema istoku Obala (844 m), Božurkovica (824 m), Vanik (762 m), Kota 678 i Mosor (454 m).
Iza ovoga prvoga grebena vidljivog iz Vrgorskog polja, na ovaj gorski hrbat nastavlja se prema primorskoj strani mnošto vrhova viših od 700 metra, od kojih je najviši vrh Šapašnik, odn. Špašnik (919 m), koji se nalazi na rubnom primorskom dijelu grebena, iznad Živogošća.
Ostali viši vrhovi u predjelima te gorske visoravni su:
- u središnjem dijelu grebena su:
Veliki Podzvizd (764 m), Sinjal (796 m), Tomaševica (881 m), Gradina (918 m), Kitica (834 m), Kvartir (848 m), Veliki Hum (869 m), Mali Hum (842 m), vrh Gradina iznad Grčenika (760 m), Gomila (701 m) i Gravište, iznad Pasičine (720 m)
- na primorskom, rubnom dijelu grebena nižu se vrhovi:
Sokolić (Drveničke stine, 788 m), Krive toke (739 m), Velja luka (791 m), Tribić (889 m), Šapašnik (920 m), Kosa (805 m), Međugorje (762 m), Viter (769 m) i Križ u Briškim stinama (682 m),
Taj se primorski greben nastavlja u smjeru jugoistoka prema brdu Grabovici (Sveti Ilija iznad Gradca) vrhovima: Crvene stine (732 m), Skok u Gračkim stinama (716), Sveti Paškal (715 m), Sveti Ilija iznad Gradca (773 m) i dr.
Rilić je desetak kilometara dug greben iznad Vrgorskog (ili Vrgoračkog) polja, na kojem se gledajući iz tog vrgorskog smjera nižu vrhovi Velika glava (618 m), najviši Samograd (869 m), a prema istoku Obala (844 m), Božurkovica (824 m), Vanik (762 m), Kota 678 i Mosor (454 m).
Iza ovoga prvoga grebena vidljivog iz Vrgorskog polja, na ovaj gorski hrbat nastavlja se prema primorskoj strani mnošto vrhova viših od 700 metra, od kojih je najviši vrh Šapašnik, odn. Špašnik (919 m), koji se nalazi na rubnom primorskom dijelu grebena, iznad Živogošća.
Ostali viši vrhovi u predjelima te gorske visoravni su:
- u središnjem dijelu grebena su:
Veliki Podzvizd (764 m), Sinjal (796 m), Tomaševica (881 m), Gradina (918 m), Kitica (834 m), Kvartir (848 m), Veliki Hum (869 m), Mali Hum (842 m), vrh Gradina iznad Grčenika (760 m), Gomila (701 m) i Gravište, iznad Pasičine (720 m)
- na primorskom, rubnom dijelu grebena nižu se vrhovi:
Sokolić (Drveničke stine, 788 m), Krive toke (739 m), Velja luka (791 m), Tribić (889 m), Šapašnik (920 m), Kosa (805 m), Međugorje (762 m), Viter (769 m) i Križ u Briškim stinama (682 m),
Taj se primorski greben nastavlja u smjeru jugoistoka prema brdu Grabovici (Sveti Ilija iznad Gradca) vrhovima: Crvene stine (732 m), Skok u Gračkim stinama (716), Sveti Paškal (715 m), Sveti Ilija iznad Gradca (773 m) i dr.
Pogled s vrha Sveti Ilija iznad Gradca, u smjeru sjevera, na nenaseljeni, krajnji jugoistočni dio Biokova, gdje se isprepliću zagorski greben Rilića s rubnim primorskim grebenima (Šapašnik, Viter).
TRIBIĆ
|
Zjatva, jama
KOORDINATE 43.1616472,17.2949717 NADMORSKA VISINA 889 m Jama "bezdanka" Zjatva, "jama bez dna", je reljefni fenomen, podno vrha Tribić (889 m) iznad Zaostroga, na zapuštenom pješačkom putu koji povezuje Zaostrog na obali i vrgorska sela podno Rilića, u zagorskom zaleđu. Radi se o golemoj rupi kroz rubne planinske stijene, ponad Zaostroga. U prošlosti je ovuda prolazio karavanski put kojim je primorje trgovalo sa zaleđem, bio je to jedan od putova koji su bili žile kucavice dalmatinske Zagore i primorja. Pješačenje od Zaostroga do Kokorića traje oko 4-5 sati. PROČITAJ VIŠE Zjatva cave – phenomenon of Biokovo mountain. Lifeadventres.com, 19.1.2019. Miroslav Musa: Zjatva – jama bezdanka. Croatia Travel Reviews 
Prostorni prikaz položaja Zjatve
Izvor: GoogleMaps, 2019. |
Biokovo / Zjatva - najzanimljiviji fenomen Biokovskog gorja
Autor: Life and Ventures Datum objave: 3.12.2020. Opis. !!!VAŽNO!!! Prilikom posjeta Zjatvi izuzetno je važno koristiti sigurnosnu opremu, posebno kacigu te biti posebno oprezan tijekom pristupa jami!!! Jama bezdanka Zjatva jedan je od najzanimljivijih fenomena Biokovskog gorja, točnije planine Rilić. Nalazi se iznad Zaostroga i s vremenom je skoro u potpunosti zaboravljena. Sama Zjatva nalazi se na starom frekventom trgovačkom putu koji je spajao dalmatinsko zaleđe i primorje i kojim su prije 100 godina prolazile brojne karavane. Put je danas zapušten i na mjestima neprepoznatljiv. Postoje planovi čišćenja staze te bi Zjatva uskoro mogla postati jedna od glavnih atrakcija Općine Gradac u kojoj se nalazi. Jama Zjatva spada u kategoriju jama bezdanki što u principu znači da nema dna. Riječ je o golemoj rupi kroz planinu. Put do Zjatve kreće iz starog zaostroškog sela i do Zjatve treba oko 2 sata. Put je na mjestima nemoguće uočiti pa predlažemo da se do podnožja Zjatve penje siparom koji ide paralelno uz put te se na vrhu spaja s njim. Lokacija s koje kreće uspon prema Zjatvi: https://goo.gl/maps/pBefaKSdmMkVpqh2A |
ŠAPAŠNIK (ŠPAŠNIK)
Šapašnik sa svojih 919 m n.v. (mogu se pronaći podaci o visini i 920 i 921 m) dominira iznad starog sela Zaostrog.
VITER
Grnčenik
|
Grnčenik je nekadašnje selo na rijetko naseljenom jugoistočnom dijelu Biokova - koje se stislo u krševitoj uvali između grebena Vitera i Grabovice (Gračke stine). Selo je napušteno, s ruševnim kućama, suhozidima i kapelicama, jer su mnogi od njegovih bivših stanovnika, kao i stanovnici Pasičine, davno odselili u Staševicu i Ploče. Do Grnčenika je moguće doći kolnom cestom iz smjera Staševice i Pasičine. Podno sela ima prirodnih izvora.
U Drugom svjetskom ratu. gotovo tijekom cijelog rata u Grčeniku se nalazila partizanska vojna baza, sjedište brojnih vojnih jedinica i vojnopozadinskih službi NOVJ, među kojima je bila i vojna ambulanta koje je liječila vojnike i civile. U vrijeme neprijateljskih ofenziva u selo se sklanjalo okolno stanovništvo. Njime su prolazile i izbjeglice Vrgorske krajine i Neretve prema Baćini, odakle su brodovima išli za Vis, i dalje u Italiju i egipatski El Shatt. U vezi tih zbivanja, u selu je postavljena spomen-ploča na kojoj piše: Ovo mjesto je bio centar rukovotstva NOP, baza i stalno uporište biokovskih partizanskih jedinica i NOV. u toku NOR od 1941.-1945. / Grčenik, 19.VIII.1961. godine. U selu se nalazi kamena crkvica sv. Ivana. IZVOR Blog od Vrgorca grada - Grčenik |
Dan žena u Grnčeniku
Autor: Anita Lasic; Datum objavljivanja: 9.3.2014. Opis: HPD "Adrion" je organizirao izlet u Grnčenik. Išlo se preko Briških stina. Događaj je održan na Dan žena, 8. ožujka 2014. Sudjelovalo je 40ak planinara iz Gradca, Brista i Ploča. Fotografije s uspona: OTVORI |
Pasičina
Detalj topografske karte
Mjerilo 1:25.000; Sekcija Ploče 573-4-4 |
PRIMORJE I PRIMORSKA PADINA
Drvenik
|
Drvenik je priobalno mjesto pod padinama južnog dijela Biokova, na Makarskom primorju, 30 km jugozapadno od Makarske. Administrativno pripada općini Gradac. a do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Makarska. Sačinjavaju ga dva naselja, Gornja i Donja Vala, on. Gornji i Donji Drvenik, udaljeni jedno od drugog oko kilometra. Donja Vala je sjevernije, a Gornja Vala južnije naselje. Uz Drvenik prolazi Jadranska magistrala (D-8). U Drveniku, u Donjoj vali (uvali) je trajektna luka, iz koje tijekom cijele godine voze trajekti za otok Hvar, odnosno prema Sućurju - udaljenost oko 4 km. To je druga najvažnija pomorska veza otoka Hvara s kopnom, nakon one iz Splita. Tijekom ljetne sezone trajekti voze i na liniji Drvenik-Dominče na otoku Korčuli.
Obala oko Drvenika je razvedena i s nizom malih uvala. pa je naselje zaštićenije od hladnih sjevernih vjetrova. Naselje (u Donjoj vali) ima dva manja pristaništa u kojima je dubina mora od 3-3,5 metra. Sjeverno je manje, a južno je trajektna luka zaštićena lukobranom od 50 m na kojemu se nalazi svjetionik sa svjetlosnim signalom Z Bl 2s, koji je vidljiv sa 3 mi (4,8 km). Stanovništvo se uglavnom bavi turizmom i ribolovom. Poznate osobe. U Drveniku je rođen Stjepan Ivičević, hrv. pjesnik, političar i publicist, borac za uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu. Kulturno-povijesna baština
Obrambeni zidovi s kulom. Na brdu sjeverno od naselja nalaze se ostaci odbrambenih zidova sa kulom iz 17. stoljeća. Crkva sv. Jurja. Nalazi se u naselju. Sagrađena je u gotičkom, a kasnije obnovljena u baroknom stilu. Na zidovima crkve su ugrađene srednjovjekovne nadgrobne ploče. 
Drvenik, trajektna luka
|
Drvenik, pogled na dio luke s trajekta za otok Hvar
|
Zaostrog
|
Naselje u općini Gradac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Makarskom primorju, 20 km sjeverozapadno od Ploča i 7 km sjeverozapadno od Gradca (središte općine); 330 stanovnika (2011). Luka. Pretpovijesna naseljenost. U srednjem vijeku Konstantin Porfirogenet spominje Ostrog. Poljoprivreda; uzgoj povrća, maslinarstvo. Ribarstvo. Turizam. Gotička crkva (obnovljena u baroku), franjevački samostan i crkva (XIV–XVII. st.) s knjižnicom, arheološkom i etnografskom zbirkom te botaničkim vrtom.
Povijesni pregled. Zaostrog se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1494. godine, no granitni ručni žrvanj iz mlađeg kamenog doba pronađen na brdu Viteru (iznad Zaostroga), svjedoči o starim civilizacijama. Mnogi antički spomenici na prostoru Zaostroga svjedoče o periodu Rimskog doba (reljef plesača i svirača frule u lirskoj narodnoj nošnji, reljef boga Mitre i dva nadgrobna spomenika).
Dolaskom Hrvata staro naselje dobiva ime Ostrog, a bizantski car Konstantin ga 950. godine spominje kao jedan od četiri utvrđena grada Paganije - Neretvanske kneževine (Mokrun, Berulija, Ostrog, Labinbetza). Srednjovjekovna utvrda Ostrog se nalazila visoko u brdu Šapašnika, a kasnije se na sjeveru, pod brdom gradi novo naselje, Zaostrog. U 15. stoljeću gospodari Zaostroga su bili hrvatska vlastela, braća Vlatkovići-Jurjevići, čiji je i utvrđen grad na Viteru. O tom dobu svjedoče ostaci stare utvrde s kamenim pragom i reljefom ruke. U 17. stoljeću započinje naseljavanje uz morsku obalu, da bi se konačno stanovnici iz gornjeg naselja potpuno preselili uz more nakon 1962. godine. Kulturno-povijesna baština
Franjevački samostan Svete Marije. Prema predaji samostan su 14. stoljeću osnovali redovnici pustinjaci sv. Augustina. Napuštaju ga nakon pada Bosne 1463. godine. Godine 1468. naseljavaju ga franjevci iz provincije Bosne Srebrene, te u njemu djeluju do današnjih dana. 1640. godine generalni vizitator iz Rima proglašava ga najljepšim od svih samostana tadašnje provincije. Kameni natpis iznad glavnog ulaza u crkvu samostana je ispisan hrvatskim jezikom i pismom (Bosančica) iz 1589. godine. Samostan je u to doba bio poznato svetište koje je uvedeno u popis Gospinih svetišta širom svijeta, a imao je i značajnu prosvjetiteljsku ulogu. Tu su se održavale škole za odgoj svećenika, osnovna i humanistička škola, te gimnazija, filozofija i bogoslovija. Samostan posjeduje i bogatu knjižnicu s 20 000 knjiga i arhivski fond. U samostanu je stalni postav djela jednog od najpoznatijeg hrvatskog slikara, Mladena Veže (1916.-2010.). Među mnogim poznatim osobama koje su živjele u Zaostrogu su fra Andrija Kačić Miošić (koji je tu i umro), te fra Ivan Despot. U botaničkom vrtu samostana ima više od 250 biljnih vrsta. Sakralna baština starog sela. Staro naselje Zaostrog obilježile su tri crkve: stara gotička crkva sv. Barbare s grobljem na antičkom dijelu, crkvica sv. Roka iz 17. st., i novija crkva sv. Barbare iz 1872. godine. Uz te crkve su i tri kapelice: sv. Ante u selu iz 1893., Gospina na Kučinama iz 1911., te sv. Ilije na Prosiku iz 1894. godine. |
Kružna tura Viter Zaostrog
Autor: Hiking Croatia; Datum objavljivanja: 3.4.2018. Izvorni opis: Preko Podace (Strada) na Viter, Podačko polje, Ljuća pa u Zaostrog (Igrišće). Trajanje ture 7h, predjeno 10,06km. Visinska razlika od polazišta do vrha 522m Ukupan uspon 846m Ukupan spust 856m 
PLANINARSKA STAZA ZAOSTROG PODACA: GPS
|
Podaca
|
Podaca je priobalno mjesto u Makarskom primorju, uz Jadransku magistralu. Administrativno pripada općini Gradac, a do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila su se u sastavu stare općine Ploče. Podaca se sastoje od tri zaselka: Kapeć, Viskovića Vala i Ravanje. Turizam je razvijen, čemu pridonosi velika osunčanost tog područja i prekrasne plaže. Osim turizma, stanovništvo se bavi i ribarstvom, poljoprivredom i maslinarstvom. Očuvana dalmatinska arhitektura starog sela s obrambenom kulom, kuće, vile i apartmani, nekoliko ugostiteljskih objekata osnova su turističkog razvoja Podace.
Povijesni razvoj. O prvim naseljima na ovome prostoru Rivijere Gradac svjedoči nalaz kamenog bata za mlaćenje žita iz mlađeg kamenog doba, danas izložen u franjevačkom samostanu u Zaostrogu.
Na prostoru Podaca mnoštvo je arheoloških tragova iz razdoblja rimske vladavine (razbijena žara sa srebrnjakom rimskog cara Severa 193. - 211., komad zidine uz koju je pronađen kameni kapitel iz Srednjeg vijeka koji nalikuje kapitelima starohrvatskih crkava….) U Podaci je sačuvana i starohrvatska crkva sv. Ivana s grobovima Kačića. |
Brist
|
Naselje u općini Gradac, Splitsko-dalmatinska županija, na južnom dijelu Makarskoga primorja, 3 km sjeverozapadno od Gradca; 400 stanovnika (2011). Leži uz Jadransku magistralu. Lučica. Poljodjelstvo (maslina, vinova loza), turizam. Župna crkva sv. Margarite iz 1870. Rodno mjesto pjesnika Andrije Kačića Miošića. Brist je danas miran centar obiteljskog turizma na Rivijeri Gradac.
Povijest naselja. Na području Brista pronađeni su grobovi iz brončanog i željeznog doba. Ime mjesta potječe od stabla brijesta, a prvi je put zabilježeno 1571. godine. Na stare tragove naselja na prostoru Brista ukazuje i srednjovjekovni stećak u starom selu, iznad današnjeg naselja. Stećak je ukrašen, a narod ga je nazvao turskim grobom. Znameniti ljudi. U Bristu su se rodili pjesnik Andrija Kačić Miošić i slikar Mladen Veža. Kulturno-povijesna baština
Crkva sv. Margarite. Nalazi se u starom selu. Sagrađena je u 15. stoljeću. Od nje je sačuvana apsida s gotičkim svodom, uklopljena u ruševnu baroknu crkvu. U apsidi su nadgrobne ploče obitelji Kačić. Stambeni kompleks starog sela. Oko crkve sv. Margarite nalaze se ostaci starog naselja i kamenih kuća. U jednoj od njih se prema predaji rodio Andrija Kačić Miošić. |
|
Kružna hodnja Brist - Briške stine - Grčenik - Gračke stine - Miljačići Prijedlog za cjelodnevni izlet iz obalnih mjesta Brista ili Gradca na greben Rilića Uspeti se iz Brista (Gospica) do Krstine (oko pola sata hoda) gdje se nalazi crkvica sv. Margarite. Nastaviti uspon stazom koja prati tradicionalni put preko Rilića, te u brojnim serpentinama nastaviti do prijevoja u Briškim stinama (665 m), s crkvicom Gospe od Milosrđa. Od sv. Margarite do prijevoja ima oko sat i pol hoda. Nakon što se staza udalji od rubnog grebena, ulazi u brdovit, krševit kraj, i nakon sat i pol hoda, stiže se u napušteni zaselak Grčenik. Od Grčenika (kod crkvice sv. Ivana) preko područja Dočića izbiti na Gračke stine, odakle se solidno građenom stazom (dio tradicionalnog puta koji je povezivao Gradac i Staševicu; koji se također korisiti i za uspone na obližnji vrh Sv. Ilija - iznad Gradca, i dalje za Baćinu) serpentinama spustiti u Grački zaselak M(i)ljačići. Od Grčenika do Miljačića ima oko 2 i pol sata hoda. Ako vam ostane dosta vremena, prije silaska niz Gračke stine, možete se uspesti i na vrh Sveti Ilija (773 m; karta dionice i koordinate). KARTE I TRAGOVI Karta dionice Sveta Margarita - Briške stine, s XML koordinatama (na Open Street Map) Karta dionice Briške stine - Grčenik, s XML koordinatama (na Open Street Map) Karta dionice Gradac - Miljačići, s XML koordinatama (na Open Street Map) |
Pogled s uspona na vrh Sveti Ilija na obalne vrhove od Gračkih, preko Crvenih, Briških stilena do Vitera iznad Zaostroga
REKREATIVNI BICIKLIZAM
Biciklistička ruta Drvenik - Gradac Prikaz ciklo staze (rute) Drvenik-Gradac uz odgovarajuće oznake na samom putu. Staza je srednje zahtjevna (određeno prema pravilima struke) i vožnja traje oko 4 sata. DETALJAN PRIKAZ I OPIS Dalmatia Bike - Drvenik-Gradac 
|
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
Pješačka staza Alberta Fortisa
Stari kameni put do starog sela, mjesnog groblja, Crkve Sv. Jurja iz 14. stoljeća te planinskog vrha "Drveničke stine" koji je na 655 m n.v. Alberto Fortis, talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik je upravo prošao ovom stazom od Drvenika do Vrgorca gdje se susreo s domicilnim stanovništvom kojeg spominje u svojoj prvoj knjizi. Smatra se da je Hasanaginicu Fortis prepisao upravo na ovom području. |
|
|
IZVORI I LITERATURA
BILIĆ, Josip: Geomorfološka obilježja gorskoga hrpta Rilića. HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 72/1, 63 – 85 (2010.) (PDF)
KOSOVIĆ, Jasna: Sjećanje na svetog Iliju i Rilić. Hrvatski planinar br 11, 2003. str. 350-352. (PDF)
PUHARIĆ, Ivo: Biokovo, planina i planinarstvo. Makarska, 1990.
OSTALO:
BEGIĆ, Jakov: Putešestvije po Riliću. Ljubuški.info, 15. studenog 2018. ljubuski.net/25464-putesestvije-po-rilicu
PRIMORAC, Mate: Planinarski preko Rilića pohodili Vrgorački kraj - Stipe Božić ‘otkriva’ stare trgovačke staze. Slobodna Dalmacija, 10.11.2008.
KOSOVIĆ, Jasna: Sjećanje na svetog Iliju i Rilić. Hrvatski planinar br 11, 2003. str. 350-352. (PDF)
PUHARIĆ, Ivo: Biokovo, planina i planinarstvo. Makarska, 1990.
OSTALO:
BEGIĆ, Jakov: Putešestvije po Riliću. Ljubuški.info, 15. studenog 2018. ljubuski.net/25464-putesestvije-po-rilicu
PRIMORAC, Mate: Planinarski preko Rilića pohodili Vrgorački kraj - Stipe Božić ‘otkriva’ stare trgovačke staze. Slobodna Dalmacija, 10.11.2008.
