Arhiva vijesti 2022.

VIJESTI 2016. GODINA * VIJESTI 2017. GODINA * VIJESTI 2018. GODINA * VIJESTI 2019. GODINA > VIJESTI 2020. GODINA > VIJESTI 2021. GODINA

Arhiva vijesti 2022. godina

Planinarski vodič "Sinjavina"

7.11.2022.

NVO "Vrhovi Crne Gore" je početkom lipnja/juna 2022. godine objavila planinarski vodič "Sinjavina", autora Predraga Popovića, prvi iz serije vodiča o planinama Crne Gore, kojim su opisani usponi na sve najznačajnije vrhove ove planine te opisane i druge njene prirodne ljepote i znamenitosti.

Vodič "Sinjavina" ima 175 strana. Njime je, pored uvodnog dijela o planinarenju i upoznavanju s osnovnim podacima vezanim za ovo planinsko područje, obuhvaćen opis 15 planinarskih tura na ovoj planini kao i 4 dodatka. Prilog vodiču je pregledna karta mreže lokalnih putova preko planine Sinjavine iz okolnih gradova koji gravitiraju ovoj planini: Kolašina, Mojkovca, Žabljaka i Šavnika.

Vodič "Sinjavina" je tiskan u boji, na visokokvalitetnom papiru, formata A5. Planinarski vodič, na odgovarajući način prezentira planinarima i ljubiteljima prirode, kako stranim tako i domaćim, prirodne ljepote Sinjavine- najveće planinske površi i pašnjaka u Crnoj Gori.

Ukoliko postoji zanimanje za kupnju vodiča, molimo da kontaktirate na mail: [email protected] ili [email protected].

Ženka risa vjerojatna žrtva nezakonitog lova

1.9.2022.

Članovi projekta LIFE Lynx objavili su da su u svibnju/maju 2022., kod naselja Struga na Dolenjskem otkrili ogrlicu Neže, mlade ženke risa, potomka introduciranog risa Gorua, koja je nasilno otrgnuta i bačena. U blizini su pronađene i mrlje risove krvi pa se sumnja da je mladi ris bio žrtva ilegalnog lova. Slučaj već istražuje policija, ali dosadašnja saznanja nisu dostatna za podnošenje kaznene prijave

Kako su sredinom svibnja najavili članovi projekta LIFE Lynx, koji nastoji oživjeti populaciju risa u Sloveniji, koja je bila teško ugrožena zbog parenja u srodstvu, GPS ogrlica risa Neže, potomka domaćeg risa Gorua i rezidentne ženke risa Teje, poslala je signal smrtnosti. Predstavnici Biotehničkog fakulteta koji sudjeluju u projektu odmah su izašli na teren, gdje su nana području Lovačke udruge Struge na Dolenjskem, u blizini lovne zamke, pronašli ogrlicu koja je nasilno otrgnuta s vrata risa.

Kada je kod ovratnika pronađena mrlja Nežine krvi, policija je pokrenula postupak zbog sumnje na nezakonito postupanje sa zaštićenim divljim životinjskim i biljnim vrstama, kvalificiranom obliku kaznenog djela, za koji je zaprijećena teža kazna (do tri godine zatvora) nego za kazneno djelo protuzakonitog lova (novčana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci).

Ris se u Sloveniji smatra ugroženom vrstom i zaštićen je međunarodnim i nacionalnim propisima. Bez planiranog useljavanja ove divlje mačke bi izumrle. Prije nego što su ih ponovno počeli reintroducirati u Sloveniji 2019. godine, u slovenskim je šumama bilo tek 15-ak primjeraka - a prvi je stigao ris Goru iz Rumunjske.

Tako je od 2019. do 2022. godine u Sloveniju doneseno deset risova, uključujući sedam mužjaka i tri ženke. Svi su opremljeni GPS-telemetrijskom ogrlicom preko koje se prate i proučava njihova uključenost u populaciju risova u Sloveniji.

Ženka risa Neža
Foto: Franc Kljun/Life LYNX
U veljači 2022. godine biolozima s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani dojavljeno je da je mali ris uhvaćen u zamku na području Male gore (kod Ribnice). Utvrdili su da je riječ o ženki, najvjerojatnije potomku risovaa Teje i Gorua. Nazvali su je Valentina. Kasnije istog dana u zamku je uhvaćena još jedna ženka, također mladunče risice Teje. Stavili su joj telemetrijsku ogrlicu i nazvali je Neža.

Uređenje planinarskih i pješačkih staza na Valjevskim planinama

14.8.2022.

Planinari iz Valjeva i Planinarski savez Srbije su zahvaljujući podršci Programa UN za razvoj (UNDP) uredili 21 stazu u okolici Valjeva u sklopu projekta "Uređenje planinarskih i pešačkih staza na Valjevskim planinama". Staze su duge 278,3 km.
Planinarske staze su sportski tereni za planinare, nove staze unaprijeđuju uvjete za bavljenje korisnom i sigurnom sportskom rekreacijom u valjevskom kraju, a lokalna samouprava dobija novi način povezivanja građenih i prirodnih vrijednosti valjevskog kraja i time doprinosi razvoju turističkog potencijala cijele regije.
IZVOR Planinarski savez Srbije

Planinarska karta barskog područja

1.7.2022.

Turistička organizacija grada Bara izradila je kartu, na engleskom jeziku, sa svim potrebnim informacijama i pojašnjenjima, oznakama i preporukama za boravak i korištenje pješačkih i planinarskih staza na području ove crnogorske primorske općine.

Radi se o logičnom potezu, nakon što se u organizaciji iste TO markirano 160 km planinarskih staza, čime je ova karta upotpunila ponudu ove vrste aktivnog odmora na ovome prostoru.

Svi zainteresirani mogu dobiti kartu u informativnim uredima TO Bar, i to u: Šušanju, Sutomoru, Čanju, Virpazaru, Dobroj Vodi, Utjehi, Starom Baru kao i u predstavništvu na Topolici
Mapu je moguće preuzeti i u PDF formatu na web-stranici: www.bar.travel.
Turistička organizacija Bar je najavila izradu nove brošure aktivnog odmora, koja će se uskoro naći na njihovim info točkama.

Turistička organizacija Bar

KARTA HIKING between two magical shores (preuzimanje)

"Goranski bestijarij" dostupan i na engleskom jeziku

15.5.2022.

Zbirka priča o susretima ljudi s medvjedom, vukom i risom u Gorskom kotaru "Goranski bestijarij" temelji na činjenicama i iskustvima življenja na goranskom prostoru, a niz autentičnih i istinitih zgoda prate brojne fotografije i ilustracije dajući knjizi poseban šaljivi šarm. Od 2022. je dostupna i na engleskom jeziku. Publikacija se temelji na činjenicama i iskustvima življenja na goranskom prostoru, a niz autentičnih i istinitih zgoda prate brojne fotografije i ilustracije dajući knjizi poseban šaljivi šarm. Knjiga je tematski satkana od zgoda i dogodovština vezanih uz susrete ljudi i velikih zvijeri na području Gorskog kotara. Medvjed, vuk i ris glavni su protagonisti, naravno, uz kazivače koji su odlučili podijeliti sa širom javnosti proživljene zgode ili zanimljive crtice vezane uz ove karizmatične životinje. Osim samih priča, knjiga nudi i pregršt zanimljivih informacija vezanih uz život i ponašanje gorostasa medvjeda, lukavog vuka i skrovitog risa. Originalna edicija realizirana je 2021. godine sklopu EU projekta Primorsko-goranske županije i Javne ustanove "Priroda", a engleska verzija "Gorski Kotar’s Bestiary", nastala na poticaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode "WWF Adria", prevedena je i tiskana kao aktivnost EU LIFE projekta "EuroLargeCarnivores". Oba izdanja, hrvatsko i englesko, doprinose promociji Gorskog kotara kao iznimno važnog staništa u Europi u kojem i dalje obitavaju velike zvijeri, medvjedi, vukovi i risovi. Kako je sakupljenih događaja i opisanih susreta bilo čak znatno više, "Goranski bestijarij" možda dobije i svoj drugi dio, poručuju izdavači, iz JU "Priroda". Ovo jedinstveno bibliografsko izdanje koje objedinjuje zbirku doživljaja goranskih ljudi, ali i istraživača načina života velikih zvijeri, može se nabaviti u Centru za velike zvijeri u Staroj Sušici (kod Ravne Gore).
IZVOR NOVI LIST / JU "PRIRODA"

Autorica ilustracije Korina Hunjak (iz priče "Crni pas")

Autor ilustracije Korina Hunjak (iz priče "Na tragu")

Dinarsko stanovništvo među najvišim ljudima na svijetu

World Population Review za 2022. objavio je listu zemalja svijeta prema prosječnoj visini njihovih stanovnika.

Ono što je vidljivo iz objavljene tablice, a i drugih sličnih lista, su izvanredno visoke vrijednosti visine ljudi u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, koje se najvjerojatnije mogu objasniti jedinstvenim genetskim predispozicijama koje dijeli lokalno stanovništvo Dinarskog gorja.

U vezi ove liste 10 najviših zemalja s najvišim stanovništvom koju je objavio World Population Review 2022, treba napomenuti kako se začudno na njoj ne nalazi Bosna i Hercegovina, čije se stanovništvo redovito na sličnim popisima nalazi u samome vrhu država s najvišim stanovništvom. Da je ta država uvrštena u ovaj popis, zasigurno bi bila na njegovom samome vrhu:

1. Nizozemska – 183,78 cm
2. Crna Gora – 183,21 cm
3. Danska – 182,60 cm
4. Norveška – 182,39 cm
5. Srbija – 181,99 cm
6. Njemačka – 181,00 cm
7. Hrvatska – 180,49 cm
8. Češka – 180,26 cm
9. Slovenija – 180,28 cm
9. Luksemburg – 179,90 cm

Prema ovome izvješću, Nizozemci su i dalje najviša nacija na svijetu s prosječnom visinom u zemlji za muškarce 183,78 cm i 170,36 cm za žene. Građani Crne Gore su odmah iza Nizozemaca, kao drugi najviši stanovnici država na svijetu. Prosječna visina muškaraca u Crnoj Gori je 183,30 cm a žena 169,96 cm.

Hrvati su po prosječnoj visini na 7. mjestu u svijetu. Prosječna visina hrvatskih muškaraca je 180,76 cm. Prosječna visina Hrvatica je 166,80 cm.

U isječku tablice (Wikipedija, preuzeto 15.3.2022.) prikazane su prosječne visine odraslih stanovnika pojedinih zemalja i regija - redoslijed prvih pet. Podaci iz tablice nisu ujednačeni (unificirani) i za svaku državu potrebno je konzultirati izvorne studije i izvore, kako bi se iz njih vidjeli detalji o metodologiji i točnim populacijama koje su mjerene, ispitane ili razmatrane.
POGLEDAJ CIJELU TABLICU

ZANIMLJIVOST
Opsežno antropometrijsko istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2019. godine među 1803 mladića i 782 djevojke u 66 škola u 23 grada u dobi od 17 do 20 godina prije tri godine pokazalo je da su muškarci s dalmatinskog primorja najviši na svijetu u kategoriji do 18 godina. Istraživanje provedeno u svim hrvatskim primorskim županijama, kao i u Karlovačkoj županiji, pokazalo je da najviši mladići u Hrvatskoj žive u Splitsko-dalmatinskoj županiji s prosjekom od 184,1 cm. Makarska je rekorder za grad s najvišom omladinom s prosječnom visinom srednjoškolaca 187,6 cm.

Objavljen sveučilišni priručnik "Flora Dinare"

3.3.2022.

Sveučilišni priručnik ''Flora Dinare'' autora izv.prof.dr.sc. Ivice Ljubičića i navedenih koautora odobren na Senatu Sveučilišta u Zagrebu odlukom od 14. prosinca 2021.

Knjiga "Flora Dinare – 100 značajnih svojti" stručni je slikovni vodič kroz biljni svijet, napisan na temelju dvogodišnjeg (vegetacijski period 2018. i 2019.) istraživanja flore uz tri planinarske staze koje vode do najvišeg hrvatskog vrha Parka prirode Dinara (Sinjal 1831 m). Ovdje su opisane značajne biljne svojte koje su ustanovljene od nižih nadmorskih visina prema vršnom dijelu planinarskih staza koje vode do vrha planine. Knjiga je namijenjena, prije svega, ljubiteljima i posjetiteljima Parka prirode Dinara, studentima biotehničkih studija i biologije, botaničarima, planinarima, stručnjacima i amaterima. U knjizi su prikazani pronalasci svojti na Dinari (označeno na karti zelenom bojom), ali i pronalasci iste svojte u drugim područjima Hrvatske (označeno na karti ljubičastom bojom) na temelju zabilježenih GPS lokaliteta drugih istraživača preuzetih uz odobrenje iz Flora Croatica Database (Nikolić, 2020).

Knjiga je pisana stručno i namijenjena prvenstveno botaničarima, a razumljiva onima koji su zainteresirani za biljke, ali se njima tek usputno susreću. U poglavlju “Botanički pojmovi” kratko su opisani pojmovi koji se pojavljuju u tekstu opisa pojedinih vrsta radi što lakšeg razumijevanja morfoloških karakteristika. Osim toga, slikovno su prikazani osnovni morfološki termini radi lakšega praćenja opisa biljnih svojti – Shematski prikazi morfološke građe generativnih i vegetativnih organa kod kritosjemenjača. Uz svaki morfološki opis pojedine vrste na desnoj se strani nalazi jedna ili više autorskih fotografija. Prof doc.dr.sc. Marinu Mihaljeviću Žulju (Agronomski fakultet u Zagrebu) ustupio je informacijama o korištenju biljnih vrsta za izradu rakije travarice. S obzirom na to da planina Dinara i nije toliko detaljno floristički istražena u odnosu na druge hrvatske planine, a vrlo je zanimljive i bogate bioraznolikosti, autori su se odlučili za pisanje ovog priloga o poznavanju flore Dinare koji će zasigurno biti doprinos i poticaj razvoju društvene svijesti i vrijednosti poznavanja biljnog svijeta Dinare, ali i Hrvatske u cjelini.

Markirana staza do Gruda kod Rumboka

Zapadno od ramskog sela Rrumboci – iznad Varvare – nalazi se lokacja Grude, na kojoj se prema predaji dogodilo ukazanje. Od tada, pa sve do danas, postoji običaj, a posebno u korizmeno vrijeme, da mještani odlaze na to mjesto, mole se, traže pomoć i utjehu kod Blažene Djevice Marije.
Članovi HPD “Rama”, su u veljači/februaru 2022. godine markirali stari do Gruda. Staza započinje od regionalnog puta R418.
IZVOR HPD "Rama" - markirana staza do Gruda kod Rumboka. Rama portal, 21.2.2022.

Introducirani risovi uspješno se razmnožavaju i koriste svoje gene kako bi spasili dinarsku populaciju od izumiranja

21.1.2022.

Projektni tim LIFE Lynx objavio je na svojim stranicama drugo izvješće o praćenju migracija risa u Sloveniji i Hrvatskoj, uz pomoć različitih metoda praćenja, u sezoni 2020./2021.

U slovenskom dijelu Dinarskog gorja istočno od autoceste Ljubljana-Koper (tj. Notranjska i Kočevska) najmanje 24 različita odrasla risa otkrivena su u ovoj regiji u 2020.-2021. godini praćenja risa, uključujući dva translocirana mužjaka s utvrđenim teritorijima (Goru i Catalin). U ovoj godini praćenja ponovno je zabilježen veći broj uspješnih reprodukcija risa (5), uključujući još jedno uspješno parenje translociranog mužjaka i ostatka ženke. U usporedbi s prethodnom godinom praćenja risa, minimalni broj odraslih jedinki i broj reprodukcija ukazuju na pozitivan razvoj populacije.
Parovi risova koji dijele teritorij potvrđeni su u Kočevskom Rogu/Poljanska gora, Mala gora (s reprodukcijom), Goteniška gora/Velika gora/Kolpa (s dvije reprodukcije), Racna gora (s
reprodukcijom), plato Snežnik (s reprodukcijom), Menišija/Logatečka visoravan/Rakitna i Mokrc. Područja s potencijalnim pojedinačnim risom, iako bi neka od njih mogla biti samo prolazni raspršivači, otkrivena ove godine uključuju dolinu Pivke (ženka s ogrlicom koja je kasnije uginula), Veliku goru i sjeverni dio Goteniške gore (nakon smrti teritorijalne ženke na ovom području je zabilježena samo prisutnost mužjaka, što je detektirano i kamerama i genetikom), sjeverni dio Kočevskog Roga (genetski potvrđen jedan mužjak), Dolenjska i Poljanska gora (pojedinačni zapisi risa nepoznatog spola).
Značajan nedostatak risa bilježi se na planini Javorniki, gdje su risovi bili redovito prisutni u prošlosti (uključujući translocirane mužjake Doru, koji je očito nestao), ali nijedan nije otkriven ove godine, unatoč intenzivnom motrenju foto-zamkama i praćenju snijega na tom području. Za sada nije jasno što bi mogao biti razlog izostanka (sumnja se na krivolov, ali nema dokaza). Unatoč nestanku risa iz Javornika, stanje u slovenskim dinarskim gorama istočno od autoceste Ljubljana-Koper općenito se popravilo u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno zbog potvrđene prisutnosti para risa na Mokrcu i poboljšane situacije u Kočevskom rogu. Prema dostupnim podacima, glavna nezauzeta područja na tom području, gdje bi potencijalni novi risovi mogli uspostaviti teritorije su Javorniki, područje oko Bloka, Stojna, Vremščica i sjeverni dio Suhe krajine.
No, potrebno je napomenuti da se neka od ovih područja ne prate sustavno, pa se ne može isključiti prisutnost risa.

U slovenskom dijelu Dinarskog gorja zapadno od autoceste Ljubljana-Koper mogli bismo potvrditi prisutnost risa u 2020./2021. godini praćenja risa na Hrušici, Nanosu i Trnovskom gozdu, iako
još uvijek nema potvrđenih zapisa o razmnožavanju ili ženki prisutnih u ovoj regiji. Na Hrušici je genetski potvrđena prisutnost jednog ostatka mužjaka, međutim, radi se o novom mužjaku,
dok dva mužjaka koja su ovdje zabilježena prethodnih godina više nisu otkrivena. Iz Nanosa i Trnovskog gozda dobili smo samo dva potvrđena oportunistička zapisa C1, koji nisu dopuštali identifikaciju pojedinca ili spola. Osim toga, ris s ogrlicom premješten u Snežnik (mužjak Maks) dvaput je prešao regiju tijekom povratka u Julijske Alpe. Nakon završetka ove godine praćenja risa, činilo se da je ovaj mužjak počeo uspostavljati svoj teritorij u Hrušici i Trnovskom gozdu, ali se tada njegov signal izgubio. Za ovu regiju preporuča se daljnje intenziviranje monitoringa, također jer to predstavlja potencijalnu vezu između Alpa i središnjeg područja u Dinarskom gorju istočno od autoceste Ljubljana-Koper.

*dodatno, dodatnih pet risova ima svoj teritorij u slovenskim Alpama, kamo su se doselili u travnju 2021. godine.

U Gorskom kotaru identificirano je 29 odraslih risova, 26 s fotografijama s obje strane tijela, 2 samo s desne strane i jednu (iz različitih područja) samo s lijeve strane, među kojima je bilo 12 ženki, 13 mužjaka i 4 nepoznate životinje. seks. To ukazuje na sličnu situaciju u odnosu na prethodnu godinu. U sjevernom dijelu nije zabilježen nijedan ris (osim podataka GPS telemetrije), gdje je u prethodnoj godini zabilježeno nekoliko detekcija, ali je trenutno teško zaključiti odražava li to stvarno smanjenje prisutnosti risa u ovom dijelu. S druge strane, ove godine smo prikupljeno je više snimki u središnjem i južnom dijelu Gorskog kotara. Ris Boris najviše je prisutan na planini Kapeli, području za koje se još uvijek sumnja da je prekriveno nagaznim minama, što ograničava mogućnost nadzora ovog područja.

Na području šire Like i sjeverne Dalmacije identificirano je ukupno 45 odraslih životinja (uključujući životinje Karlovačke i Zadarske županije), 33 s obje strane tijela, 8 samo s desne, 4 samo
s lijeve strane. Među njima je bilo 10 ženki, 10 mužjaka, 18 životinja nepoznatog spola. Iz prethodne sezone poznato je 26 životinja, dok je od sezone 2018. - 19. zabilježeno 12 životinja. U usporedbi s prethodnom godinom (zabilježeno 58 odraslih jedinki; Krofel i sur. 2021.) broj zabilježenih životinja se smanjio, iako je došlo do poboljšanja u broju životinja identificiranih na obje strane tijela. Ovo smanjenje je vjerojatno povezano sa smanjenjem napora za praćenje, budući da je ukupan broj aktivnih kamera bio nešto manji u prošloj godini i, što je još važnije, nismo mogli uključiti podatke iz drugih izvora (Nacionalni park Plitvička jezera i studija procjene utjecaja na okoliš tvrtke Geonatura), koji su osigurani u prethodnoj godini. Ove godine smo risa, uključujući i razmnožavanje, detektirali u središnjoj Lici, gdje do sada nisu zabilježeni znakovi prisutnosti risa. Pozitivan razvoj je i vjerojatna reprodukcija translociranog mužjaka Alojzija. Izolirani slučaj smrtnosti mužjaka risa (nije prikazan na karti na Sl. 32, za detalje vidi poglavlje 2.6) južno od Sinja važan je pokazatelj moguće povremene pojave risa na ovom području.

Cijelovito izvješće o praćenju populacije risa dostupno je na ovoj poveznici.

Foto zamke i glavni demografski rezultati iz sezone istraživanja populacije risa 2020.-2021.
Lokacije svih foto zamki koje se koriste za praćenje risa prikazane su kao crne točke. Mjesta na kojima je zabilježen barem jedan ris prikazana su plavom bojom, a događaji pojedinačne reprodukcije dodatno označeni crvenim točkama (svaka ženka s mačićima prikazuje se kao jedna točka, ne uzimajući u obzir moguće višestruke detekcije).