---

PRIMORSKI POJAS > PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA > OTOCI SJEVERNOG JADRANA > Ilovik
Država: Hrvatska
Obližnji otoci: Lošinj, Premuda, otok Sveti Petar, Silba, Susak
Najviši vrh: 
Koordinate najvišeg vrha: 

Ilovik

O otoku ...

Otok Ilovik - Alpe Dunav Jadran
Datum objave: 2.11.2016. Autor: Losinj - Island of vitality
Opis. Reportaža o otoku Iloviku u emisiji Alpe-Dunav-Jadran / Reportage about Island of Ilovik in the tv-show "Alpe-Dunav-Jadran"​

Po otoku ...

Praktično ...

IZVORI I LITERATURA

---

KURILIĆ, Anamarija; SERVENTI, Zrinka: Natpis Gaja Kornelija s Ilovika i Cornelii u Liburniji. Izvorni znanstveni rad. Radovi Arheološkog zavoda, OPVSC. ARCHÆOL. VOL. 37/38 STR. / PAGES 1–434 ZAGREB 2013/2014. (PDF)

• Sažetak. Tijekom arheoloških istraživanja na nalazištu Sićadrija na otoku Iloviku pronađena su dva ulomka nadgrobnog spomenika iskorištena kao običan građevinski materijal prilikom izgradnje ranokršćanske crkve. u tekstu koji je bilo moguće rekonstruirati s tih ulomaka nalazi se spomen pripadnika familije Kornelija. u ovom članku se raspravlja o značenju tog nalaza kao i o ulozi ove familije na istočnoj obali Jadrana, a osobito o njihovom utjecaju na području liburnije. Prikazani su najvažniji članovi familije kornelija koji su kroz duga stoljeća oblikovali povijesnu zbilju na području današnje Istre, Kvarnera i Dalmacije, ali je i uočena važnost ovog natpisa koji, kroz spomen Gaja Kornelija, visokog gradskog dužnosnika kolonije Aakvileje, ističe značenje otokâ Ilovika i Sv. Petra na istočnojadranskom plovnom pravcu i ukazuje na povezanost kvarnerskog područja s ovim važnim rimskim gradom.

LAJIĆ, Ivan: Novije demografsko stanje na otoku Iloviku // Analiza razvojnih potencijala otoka - Il Piano paesaggistico dell´isola / Črnjar, Mladen (ur.). Rijeka: Primorsko goranska županija/ Instituto Universitareio di Architettura Di Venezia, 2005. str. 58-63. (PDF)

• Sažetak. Ova knjiga , to jest poglavlje u knjizi, govori o ukupnom kretanju stanovništva ovog Lošinjskog otoka. Osnovna značajka stoljetnog kretanja je depopulacija koju je uzrokovalo trajno iseljavanje sa otoka i opadajući prirodni prirast.

MAGAŠ, Damir; FARIČIĆ, J.; LONČARIĆ, R.: Osnovni geografski čimbenici suvremene preobrazbe Ilovika. Geoadria, 10(1), 2005. str. 21-51. (PDF)

• Sažetak. Otok Ilovik (5,51 km2) zajedno s pripadajućim otočićem Sv. Petrom (0,95 km2) čini najjužniji dio cresko-lošinjske otočne skupine i svojim geografskim smještajem čini svojevrstan most između te otočne skupine i sjevernih otoka zadarskog arhipelaga (Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist). U sklopu projekta Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka na temelju višekratnih terenskih istraživanja i analize različitih izvora prostornih podataka obrađena su osnovna obilježja njegove prirodno-geografske osnove, ali i suvremeni i mogućnosti budućega društveno-gospodarskog razvitka.

TERZIĆ Josip; GRGEC, Damir; LUKAČ REBERSKI, Jasmina; SELAK, Ana; BOLJAT, Ivana; FILIPOVIĆ, Marina: Hydrogeological estimation of brackish groundwater lens on a small Dinaric karst island: Case study of Ilovik, Croatia.  Catena (Elsevier). Vol. 204, str. 105-379

• Opis. In this article, the authors set up a groundwater extraction site to extract brackish groundwater at a rate of at least 1.0 l/s with chloride concentrations below 5000 l/L. Sažetak. Ilovik is one of the smallest inhabited islands (5.51 km2) in the Adriatic Sea. It is composed of karstified Cretaceous and Paleogene limestones. Despite its small size, the island was the subject of an extensive research program. The main objective was setting up a groundwater extraction site to extract brackish groundwater at a rate of least 1.0 L/s with chloride concentrations below 5000 mg/L. The research was carried out in three phases using various methods: geological and hydrogeological mapping, geophysical profiling (electrical tomography and seismic refraction), investigatory core drilling, test-well design, pumping tests, groundwater level monitoring, and hydrogeochemical analyses (in situ and laboratory tests). The underground spread of electrical resistivity mapped the groundwater level and transition zone from fresh to brackish water, and seismic velocities indicated fractured zones. After the pumping tests, hydraulic parameters were calculated based on calculations for similar karstic aquifers, and hydraulic conductivity was within orders of magnitude of 10−4–10−6 m/s. The results have great applicability, as the water quantity and quality were determined. Additionally, parametric estimation of the hydrogeological properties was useful even in heterogeneous Dinaric karst environments. Such karst environments have to be studied via several different methods, with common interpretation, to avoid ambiguous conclusions.