---

SREDIŠNJI POJAS >​ Planine Like

Planine Like

Države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina

Najviši vrh: Vaganski vrh, Velebit (1757 m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis područja

Lika je krška visoravan i gorsko-kontinentalno područje (regija) u Hrvatskoj, s prostranim poljima, okruženim izduženim planinskim lancima (masivima) Velebitom, Ličkom Plješivicom (Plješevicom) i Kapelom (Velikom i Malom). Sjeverna granica Like je prilično neodređena jer Ogulinsko-plaščanska udolina tvori prijelaz na tromeđi Korduna, Like i Gorskog Kotara. 

Krenuvši od njegova sjeverozapadnog početka, središnji dinarski pojas se nakon planinske grupe Velika Kapela, razdvaja u dva lanca:

• zapadni; kojega čini golemi masiv Velebita, koji doseže 1757 m (Vaganski vrh) i koji je sa svojih 120 do 145 km duljine (ovisno o mjerenjima) najdulji i najveći planinski masiv Dinarskog gorja
• istočni; u sjeverozapadnom dijelu Like nalazi se još nekoliko grebena Velike Kapele koji nakon prijevoja Kapela (887 m) prelaze u područje Male Kapele. Nakon kanjona rijeke Korane (i Plitvičkih jezera), dalje prema jugoistoku, ovaj se lanac nastavlja u masivu Ličke Plješevice.

Između zapadnog i istočnog lanca položen je prostran lički bazen na kojemu se nalazi više krških polja (Ličko, Krbavsko, Gacko ..), i posred tog područja, kao kopneni nastavak Senjskog bila (s obzirom kako masiv Velebita nastavlja slijediti, odn. tvoriti obalnu liniju) redaju se nešto niži vrhovi, koji se nazivaju Ličko sredogorje.

05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice)

Svi planinski lanci ličkog područja pretežito su krškog tipa, sačinjeni od karbonatnih stijena s brojnim ponikvama, klancima, špiljama i drugim manjim krškim oblicima.

Lika ima veliko strateško i prometno značenje za Hrvatsku jer ovuda prolaze prometni pravci koji povezuju njezin kontinentalni i primorski dio. Kroz Liku prolaze državne ceste Zagreb - Split i Zagreb - Zadar, autocesta Zagreb - Split, te željeznička pruga Zagreb - Knin - Split.

Ime

Po stručnomu etimološkom tumačenju, naziv Like dolazi od grčke riječi lykos što znači vuk, za što je već u antici zapisan predslavenski pridjev liccavus = lički (vučji). Po novomu pučkom izvodu popularnom kod nas, Lika bi dobila ime po liku, što je u hrvatskoj štokavskoj ikavici inačica za književno lijek - za što nema utemeljenja jer je rimski pridjev postojao čak 2 tisućljeća prije ikavice i lijeka.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Planinski vijenci planine i vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Planine Like
Velebit	Vaganski vrh, 1757 mJužni Velebit	Sjeverni Velebit Senjsko bilo: Jadićeva Plan (1416 m) - Konačište (1404 m) - Kečina Greda (1492 m) Područje Zavižan - Rajinac: Podgrupa Zavižan: Veliki Zavižan (1676 m) - Zavižanski Pivčevac (1676 m) - Plješivica (1653 m) - Vučjak (1644 m) - Zalovačka kosa (1642 m) - Balinovac (1601 m) - Debela Kosa (Gornji Zavižan) (1637 m); Područje Rajinac: Mali Rajinac (1699 m) - Veliki Rajinac (1667 m) - Kitovac (1562 m) Područje Rožanski i Hajdučki kukovi; Rožanski kukovi: Gromovačca (1676 m) - Vratarski kuk (1676 m) - Krajačev Kuk (1659 m) - Krajačev Kuk II (1648 m) - Crikvena (zapadna) (1641 m) - Hirčev Kuk (1636 m) - Crikvena (istočna) (1635 m) - Varnjača (1634 m) - Pasarićev kuk (1630 m) - Premužićev Toranj (1620 m) - Novotnijev Kuk (1620 m) - bezimeni kuk (1618 m, sjeverno od Gromovače i južno od Čepuraša) - Rossijev Kuk (1615 m) - Vratarski Kuk (1609 m); Hajdučki kukovi: Golubić (1651 m) - Kuk (1649 m) Područje Veliki Kozjak - Goljak: Veliki Kozjak (1629 m) - Goljak (1605 m) Područje Alančić - Rožanski kuk: Goli Vrh (1669 m) - Seravski Vrh (1661 m) - Rožanski Vrh (1638 m) - Alančić (1611 m) Visovi velebitskog Podgorja; 2. terasa: Markov Kuk (1386 m) - Visibaba (1396 m) - Budim (1204 m) - Pećine (1228 m); 3. terasa: Opaljenik (1473 m) - Beli Kuk (1474 m) - Klanac (1476 m) - Lisac (1541 m) Srednji Velebit: Središnji vijenac: Zečjak (1623 m) - Šatorina (1624 m) - Ograđenik (1610 m) - Malovan (1611 m) - Matijević Brijeg (1611 m) - Lisac (1449 m) - Budakovo Brdo (1315 m) - Soline (1264 m) - Dabarski kukovi; Dabarski kukovi: Bačić kuk (1304 m) - Zasječeni kuk (1102 m) - Kukaline (1102 m) - Agin kuk - Kuk od Visibabe (1160 m) - Rujičin kuk (946 m) - Kuk Čelina - Kuk Vranjković (940 m) - Butinovača (1127 m) - Široki kuk (1081 m) - Vranji kuk (1121 m) - Žuti kuk (1180 m) - Kiza (1274 m) - Kuk od Pećica - Kuk Grabar (1270 m) - Kuk od Špiljić plane (1232 m) - Vršeljci (1212 m) - Medvjeđi kuk - Kuk od Karline plane (1334 m) - Božin kuk - Ljubičko brdo (1320 mtrs) - Filipov kuk Visovi primorske padine: Buljma (kod prijevoja V. Alan, 1451m) - Pleševica (1448 m) - Kozja Vrata (Kosa) (1399 m) - Luksanovac (1472 m) - Visibaba (1264 m) - Ljuljačka (iznad Radlovca, 1278 m) - Kurozeb (1167 m) - Razvršje (1127 m) - Velinac (965 m) - Oštarijski Badanj (1164 m) - Basača (1089 m) Unutrašnji vijenac: Veliki Golić (iznad doline Bakovca, 1550 m) - Zalinac (1449 m) - Debeljak (1506 m) - Laktin vrh (1504 m) - Javorovo Bilo (1367 m) - Rusovo (1332 m) - Metla (1288 m) Južni Velebit: Lička padina: Badanj (1638 m) Primorska padina; 1. terasa: Saljev kuk (1200 m) - Visovača (1018 m) - Područje Stapa (Simonovića Stapina odn. Stapina, 1125m) - Široki kuk (966 m) - Jovin kuk (954 m) - Zvirjak (929 m) - Bojinac (Bojin kuk, 1110 m - Krilati kuk, 941 m - Žlibati kuk, 810 m - Katića kuk, 1010 m - Jagin kuk) - Veliki Golić (1268 m) - Grabar (1198 m) - Crni Vrh (1110 m) - Jerkovac (1250 m) - Vršina (1241 m) - Jelovac (1098 m) - Bukovo Pleće (1170 m) Područje Paklenice: Vidakov kuk (3 vrha: sjeverni 866 m, istočni 843 m, zapadni 835) - Anića kuk (712 m) - Visoka glava (718 m) - Crni vrh (1110 m) - Orlov kuk (862 m) - Krivi kuk (640 m) - Jurasova glava (754 m) Središni dio južnog Velebita: Područje Sadikovac – Stolac a) Unutarnji visovi: Sadikovac (1286 m) - Konjevača (1381 m) - Goli vrh (1451 m) - Siljevača (1450 m) - greben Samari (1207-1386 m) b) Obalni visovi: Šuplji kuk (1149 m) - Milković kuk (1270 m) - Krug (1342 m) - Siljevo brdo (1452 m) - Veliki Stolac (1401 m) - Mali Stolac (1262 m) - Panos vrh (1261 m) Područje Visočica – Badanj a) Unutarnji visovi: Trošeljev vrh (1445 m) - Visočica (1619 m) - Počiteljski vrh (1551 m) - Golovrhe (1584 m) - Visibaba (1640 m) - Badanjski vrh (1627 m) - Badanj (1639 m) b) Središnji visovi: Siljak (1491 m) - Jelovac (1601 m) - Kozjak (1572 m) c) Obalni visovi: Debeli kuk (iznad Stapa, 1269 m) - Veliki Pločeviti (Veliko Ploče) (1352 m) - Golić (1424 m) - Bobički kuk (1439 m) - Vilinski kuk (1401 m) - Višerujna (1632 m) - Debelo brdo (1602 m) - Tadina glavica (1500 m) Područje Vaganski Vrh – Sveto Brdo: a) Unutarnji visovi: Štirovac (1596 m) - Babin Vrh (trostruki vrh: 1738 m, sjeverni vrh 1725 m, SI vrh 1723 m) - Vaganski vrh (1757 m) - Golić (1723 m) - Segestin (1715 m) - Malovan (1709 m) b) Visovi prema obalnoj strani: Rapavac (1617 m) - Crljeni kuk (1661 m) - Babin dolac (1450 m) - Zoranićev vrh (1712 m) - Kota 1660 m - Kota 1634 m - Brundo (1716 m) - Liburnija (1710 m) - Babin kuk (1435 m) - Kota 1707 m - Kota 1670 m - Kota 1654 m - Bili vrh (1657m) c) Zajednički južni vijenac: Solilo (1675 m) - Kota 1689 m (iznad Ledene drage) - Kota 1710 m (iznad Ledene drage) - Babin Vrh (1744 m) - Kota 1726 m - Kota 1710 m - Sveto brdo (1751 m) - Sijaset (1558 m) - Vlaški grad (1375 m) Područje Debelo Brdo - Golić: a) Visovi na primorskoj padini: Debelo brdo (1440 m) - Biljevina (1340 m) - Kruh (1311 m) - Božića vršina (1240 m) - Mali Golić (1197 m) b) Unutarnji visovi: Veliko Bilo (1500 m) - Malo Bilo (1425 m) - Veliki Golić (1371 m) - Bliznaci (1254 m) Jugoistočni Velebit Grupa Tulove grede – Ćelavac: a) Visovi dalmatinske padine: Tulove grede (1120 m) - Golo brdo (957 m) - Vilenski vrh (1058m) - Prolog (1008 m) - Ošćenica (1183m ) b) Unutarnji visovi: Četinarica (1180 m) - Ćelavac (1198 m) Grupa Crnopac – Tremzina Crnopac (Veliki Bat, 1385 m - Crnopac, 1404 m - Kita Gaćešina, 1227 m - Munižabin vrh, 1098 m) - Tremzina (1187m) - Gostuša (1058 m) - Kom (1003m)
Mala Kapela	Seliški vrh, 1279 m (Mala Kapela)	Vrhovi viši od 1100 metara: Seliški vrh (1279 m) Vrh Kapela (1129 m) Oštri vrh (1164 m) Makovnik (1161 m) Kameniti vrh (1191 m) Velika Runjavica (1143 m) Veliki Lisac (1142 m) Veliki Javornik (1139 m) Smrčevac (1127 m) Razdolje (1106 m) Cigelj (1252 m, peakery.com; 1164 m, vrhovine.hr) Veliki Javornik (1147 m ili 1141 m) Mala Gorica (1204 m) Krivi Javor (1163 m, peakery.com; 1204 m, vrhovine.hr.) Rasovački ogradak (1200 m) Lisina (1178 m) Gradina (1150 m) Panos (1206 m) Sljeme (1243 m) Šijanova kosa (1115 m) Sljeme (kod Vrela Koreničkog) (1243 m) Nikina Plasa (1254 m) Metlica (1163 m) Mrsinj (1269 m)
Ličko sredogorje	Kamena gora, 1267 m	Kamena gora (1267) Stipanov Grič (1233 m) Crni vrh (1245 m) Paleš (1239 m) Jelovinac (Jelov Venac) (1215 m) Trovrh (Trovura, Trojvrh) (1234 m) Jelovura (1178 m) Zir (850 m)
Masiv Ličke Plješivice	Ozeblin, 1657 m	Medvjeđak (Oštri Medvjeđak, 884 m) Oštri Medvjeđak (884 m) - Tupi Medvjeđak (868 m) - Turčić (801 m) Lička Plješivica (Ozeblin, 1657 m) Gola Plješivica (1647 m) Plješivički kamen (1616 m) Trovrh (1620 m) Javornik (1550 m) Ozeblin (1657 m) Rudilisac (1611 m) Kremen (1590 m) Urljaj (1297 m) Gutešin vrh (1416 m) Orozovac (1399 m) Poštak (1425 m)

Stranica o Velebitu na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku)

Naslovna fotografija, Kremen

​AMAZING CROATIA from the sky in 4K // VELEBIT Mountains
Datum objave: 21.7.2016. Autor: Sound&Vision Croatia
Opis: Filmed & edited by Robert Balasko Directed by Robert Balasko & Luka Rukavina

Velebit

​Pogled na Ličku visoravan s obronaka Visočice (1615 m) na Velebitu.

---

Klima

Lički bazen ima oštru-kontinentalnu klimu s razmjerno kratkim vegetacijskim periodom zbog kasnih i ranih mrazova uz dugotrajni i debeli zimski snijeg. Lička je klima kontrastna oštro-kontinentalna s velikim toplinskim amplitudama, pa su tu (u usporedbi s Gorskim kotarom) ljeta toplija i polusušna, ali su zime jače hladne s puno snijega (2-5 m), uz žestoke mrazove: npr. minimumi iz 20. stoljeća za Gospić i Gračac su čak do -35°C i -37°C. Srednja siječanska (januarska) temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od -2ºC do -5ºC. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku (januarsku) temperaturu od oko -2ºC, a planine od -4ºC do -5ºC. U 5 mjeseci godišnje se minimalna temperatura spušta ispod 0ºC. Snježni pokrivač bude visok do 2-5 m, a održava se prosječno kroz 4 mjeseca. U srpnju je po zaravnima srednja temperatura je 18ºC, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12ºC-14ºC. Godišnja amplituda temperatura iznosi malo više od 19ºC u višem dijelu, a u nižem više od 20ºC. U Gospiću srednja temperatura u siječnju (januaru) iznosi -1.9ºC. Apsolutne maximalne temperature najviše su na dnu krških polja i u dolinama, gdje mogu biti vrlo visoke do 35ºC, tako da su maksimalne moguće amplitude i do 70ºC. [2] 

Velebit
Pogled s vrha Visočice (1615 m) prema srednjem Velebitu (u pozadini lijevo) i sjevernom Velebitu (u pozadini desno). Visočica je jedan od najboljih velebitskih vidikovaca.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Lika je kroz cijelo 20. stoljeće bila izložena depopulaciji zbog agrarne prenaseljenosti, potom zbog 1. i 2. svjetskog rata, emigracije stanovništva u razvijenija područja i konačno nedavnim Domovinskim ratom. Zbog svega toga danas na području Like živi tek oko 50.000 stanovnika, dok je pred 80 godina taj broj bio približno 200.000 stanovnika. 

Najveći dio Like je upravno u sastavu Ličko-senjske županije, najrjeđe naseljene i privredno najnerazvijenije u Hrvatskoj. Administrativno je Lika podijeljena na dva grada (Gospić i Otočac) i 7 drugih općina: Brinje, Donji Lapac, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine. Manji rubni dijelovi Like još upravno pripadaju susjednim županijama: na jugu je izuzet Gračac u Zadarskoj županiji, a na sjeveru općine Josipdol, Plaški i Saborsko u Karlovačkoj županiji. [2] 

---

Povijesni pregled

---

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Lika je tradicijski ruralno područje s razvijenim stočarstvom i ratarstvom otpornih nasada zbog oštre klime: krumpir, zelje, zob, raž i sl. Industrija je neznatna i oslanja se uglavnom na preradu drva.

​KUU "Gacka" Ličko Lešće - Djevojka je pošla u goru po vodu
Datum objave: 11.5.2012. Objavio: Gacka - Prozor - Lika
Opis: KUU "Gacka" Ličko Lešće - Djevojka je pošla u goru po vodu. Nastup u emisiji "Moje Skitnje" TV VOX Zadar, 11.05.2012.

KUU "Gacka" Ličko Lešće - Okreni se moje kolo malo
Datum objave: 11.5.2012. Objavio: Gacka - Prozor - Lika
Opis: KUU "Gacka" Ličko Lešće - Okreni se moje kolo malo. Nastup u emisiji "Moje Skitnje" TV VOX Zadar, 11.05.2012.

KUU "Gacka" Ličko Lešće - Oj medvjede gorska životinjo​
Datum objave: 11.5.2012. Objavio: Gacka - Prozor - Lika
Opis: KUU "Gacka" Licko Lesce - Oj medvjede gorska životinjo. Nastup u emisiji "Moje Skitnje" TV VOX Zadar, 11.05.2012.

---

Turizam

Područje Like je iz više razloga (nenaseljenost, nepostojanje zagađivačke industrije i sl.) i dalje ekološki očuvano, što je vrlo povoljna okolnost za turistički razvoj, Na njezinom području nalazi se Park prirode "Velebit", nacionalni parkovi "Plitvička jezera" i "Sjeverni Velebit", a u neposrednoj blizini su i Nacionalni park "Paklenica" te turistička područja Kvarnera i Dalmacije.

IZVORI I LITERATURA

---

Reference

[1] Ličko Sredogorje. Wikinfo
​[2] Ličko gorje. Wikinfo